Tau Fuata Ikiiki—Fakamalolō e Manako ha Mutolu ke Fekafekau ki a Iehova
“Hanai, kia manatu a a koe ke he hāu a vaha fuata kia ia ne eke a koe.”—FAKAMA. 12:1.
1. Ko e heigoa e uiina ne tuku age ke he tau tama ikiiki i Isaraela?
KAVI ke he 3,500 tau kua mole, ne poaki a Mose ko e perofeta a Iehova ke he tau ekepoa mo e tau patu ha Isaraela: “Kia fakapotopoto ai e koe e motu, ko e tau tane, mo e tau fifine, mo e tau tama ikiiki, . . . kia fanogonogo ai a lautolu, mo e ako ai e lautolu, mo e matakutaku ai a lautolu kia Iehova ha mutolu a Atua, mo e taofi e lautolu ke eke ai e tau kupu oti ni he fakatufono nai.” (Teu. 31:12) Mailoga e tau tagata ne tala age ke fakapotopoto atu ma e tapuakiaga: ko e tau tagata taane, tau fifine, mo e tau tama ikiiki. E, ko lautolu ne ikiiki ne tala age foki ke fanogonogo, fakaako, mo e muitua e takitakiaga a Iehova.
2. Fakakite fēfē e Iehova e manamanatu haana ke he tau fuata he fakapotopotoaga Kerisiano fakamua?
2 He senetenari fakamua, ne matutaki a Iehova ke fakakite e manamanatu haana ke he tau fuata mahani Atua. Ma e fakatai, ne omoomoi e ia e aposetolo ko Paulo ke fakamau hifo he falu tohi ne fakafano atu e ia ke he tau fakapotopotoaga e tau fakaakoaga ne hagaaki pauaki ke he tau tagata fuata. (Totou Efeso 6:1; Kolose 3:20.) Ko e tau Kerisiano fuata ne fakagahua e fakatonuaga pihia ne tupu ki mua e loto fakaaue ke he ha lautolu a Matua fakahele he lagi mo e moua e monuina haana.
3. Fakakite fēfē he tau tagata fuata he vahā nei e manako ha lautolu ke fekafekau ke he Atua?
3 Kua uiina kia a lautolu ne ikiiki he vahā nei ke fakapotopoto ke tapuaki ki a Iehova? Ē! Mena ia, ko e punaaga haia he olioli ma e tau tagata oti he Atua ke mailoga kua tokologa lahi e tau fekafekau fuata he Atua he lalolagi katoa ne tokaloto e tomatoma a Paulo: “Kia manatu foki a tautolu ko e taha ke he taha, ke fakalagalaga ai e fakaalofa mo e tau gahua mitaki; aua neke tiaki e fakapotopotoaga ha tautolu tuga ne mahani he falu, ka kia fefakamafanaaki; kia au atu ai foki he pihia ha kua kitia e mutolu kua tata tuai e aho.” (Hepe. 10:24, 25) Lafi ki ai, tokologa e tama ikiiki kua fakalataha mo e tau matua ha lautolu ke fakamatala e tala mitaki he Kautu he Atua. (Mata. 24:14) Ti ko e fakakite he fakaalofa mai he loto ki a Iehova, totou afe e tau tagata fuata he tau tau takitaha ne foaki e lautolu a lautolu ke he papatisoaga ti moua e tau monuina ne fua mai he eke mo tutaki he Keriso.—Mata. 16:24; Mare. 10:29, 30.
Talia e Uiina—Mogonei
4. Magaaho fe ka talia he tau fuata e uiina he Atua ke fekafekau ki a ia?
4 Pehē e Fakamatalaaga 12:1: “Hanai, kia manatu a a koe ke he hāu a vaha fuata kia ia ne eke [po ke, Tufuga Homo Ue Atu] a koe.” Lata ke fiha e tau tau momoui ha mutolu ko e tau fuata ikiiki ke maeke ke talia e uiina mafanatia ia ke tapuaki mo e fekafekau ki a Iehova? Nakai fakamahino mai e tau tau he moui he tau Tohiaga Tapu. Ko e mena ia, ua maimainā, he manamanatu kua tote lahi a koe ke fanogonogo ki a Iehova mo e fekafekau ki a ia. Pete ne tau tau moui haau, kua fakamalolō ki a koe ke talia mo e nakai fakamule.
5. Maeke fēfē he tau matua ke lagomatai e tau tama ha lautolu ke holo ki mua fakaagaaga?
5 Tokologa ia mutolu ne lagomatai he matua po ke tau mamatua ha mutolu ke holo ki mua fakaagaaga. He puhala nei, kua tuga a Timoteo a koe he tau vahā Tohi Tapu. He magaaho ne tama mukemuke a ia, ne fakaako he matua fifine haana ko Eunike mo e tupuna fifine haana ko Loi a ia ke he tau Tohiaga Tapu. (2 Timo. 3:14, 15) Liga kua fakamahani he tau matua haau a koe ke he puhala pihia he fakaako e Tohi Tapu mo koe, liogi mo koe, uta a koe ke he tau feleveiaaga he fakapotopotoaga mo e tau toloaga lalahi he tau tagata he Atua, mo e fakalataha mo koe ke he gahua he fonua. Ko e fakaako mooli a koe ke he tau puhala he Atua ko e matagahua aoga lahi mahaki kua moua he tau matua haau mai ia Iehova. Loto fakaaue nakai a koe ke he fakaalofa mo e manamanatu ha laua ki a koe?—Fakatai 23:22.
6. (a) Hagaao ke he Salamo 110:3, ko e vahega tapuaki fēfē kua fakafiafia a Iehova? (e) Ko e heigoa ha tautolu ka fakatutala ki ai mogonei?
6 He lalahi hake a mutolu ma tau fuata ikiiki, kua manako a Iehova ki a mutolu ke “kumikumi e mutolu po ke heigoa e finagalo he Atua, ko e mena mitaki, kia talia foki mo e fiafia, ti kua katoatoa,” tuga ne taute e Timoteo. (Roma 12:2) Ka taute e koe e mena ia, to taute e koe e tau matagahua he fakapotopotoaga, nakai ha ko e manako he tau matua haau ki a koe, ka ko e manako haau ke taute e finagalo he Atua. Ka fekafekau a koe ki a Iehova mo e loto makai, to fakafiafia e koe a ia. (Sala. 110:3) Ti fakakite fēfē e koe kua manako a koe ke fakamalolō e manako haau ke fanogonogo ki a Iehova mo e muitua ke he takitakiaga haana? To fakatutala a tautolu ke he tolu e puhala aoga lahi ka taute e koe e mena ia. Ne matapatu ke he fakaako, liogi, mo e mahani. Kumikumi la tautolu ke he tau mena nei taha he magaaho.
Iloa a Iehova ko e Atua Mooli
7. Fakatoka fēfē e Iesu e fifitakiaga ko e tama fakaako he tau Tohiaga Tapu, ti ko e heigoa ne lagomatai a ia ke taute pihia?
7 Ko e puhala fakamua ke fakakite e koe e loto haau ke fakahokulo e manako haau ke fekafekau ki a Iehova ko e totou e Tohi Tapu he tau aho takitaha. Maeke ia koe ke fakamakona e manako fakaagaaga, po ke, loto holoilalo haau mo e moua e iloilo uho he Tohi Tapu he totou tumau e Kupu he Atua. (Mata. 5:3) Fakatoka e Iesu e fifitakiaga. Taha magaaho he 12 e tau tau haana he moui, ne moua he tau matua haana a ia he faituga, “ha ne nofo ke he vaha loto he tau akoako, kua fanogonogo kia lautolu, mo e hūhu mena kia lautolu.” (Luka 2:44-46) Fitā he feaki e Iesu he vahā tama e manako mo e maama e tau Tohiaga Tapu. Ko e heigoa ne lagomatai a ia ke taute pihia? Nakai fakauaua ai, ne uho lahi e matagahua ne taute he matua fifine haana ko Maria, mo e matua hiki haana ko Iosefa. Ko e tau fekafekau he Atua a laua ne foaki ki a Iesu e fakaakoaga faka-Atua tali mai he vahā mukemuke haana.—Mata. 1:18-20; Luka 2:41, 51.
8. (a) Magaaho fe kua lata he tau matua ke kamata fakaako e tau fanau ha lautolu ke ofania e Kupu he Atua? (e) Talahau e mena ne tupu nukua fakamooli e aoga he fakamahani e tau fanau mai he vahā mukemuke ha lautolu.
8 Pihia foki, kua mailoga he tau matua matakutaku Atua he vahā nei e uho he fakaako po ke, tuku ke he tau loto he tau fanau ha lautolu e manako ma e kupu mooli he Tohi Tapu tali mai he vahā mukemuke. (Teu. 6:6-9) Mena ia ha Rubi, ko e matakainaga fifine Kerisiano ne taute he mole laia e fanau he tama taane fakamua haana ko Joseph. He tau aho takitaha, ne totou e ia e My Book of Bible Stories ke he tama taane haana. He lahi hake e tama, ne lagomatai he matua fifine a ia ke ako manatu e tau kupu tohi kehekehe. Aoga nakai a Joseph mai he fakamahaniaga ia? Nakai leva he iloa a ia ke vagahau, ne maeke a ia ke talahau e tau tala Tohi Tapu loga ke he tau kupu ni haana. Magaaho ne lima e tau tau he moui, ne taute e ia e lauga fakamua haana he Aoga Fekafekau Fakateokarasi.
9. Ko e ha e totou he Tohi Tapu mo e manamanatu fakahokulo ke he mena ne totou e koe kua aoga lahi?
9 Ke fakalahi e tupu ki mua fakaagaaga ha mutolu, kia eke mau e mutolu ma tau fuata ikiiki e totou he Tohi Tapu he tau aho takitaha mo fakaholoaga he tau tau vahā fuata mui ha mutolu ke hoko ke he magaaho ka lalahi ai. (Sala. 71:17) Ko e ha e totou Tohi Tapu ka lagomatai a koe ke holo ki mua? Mailoga e mena ne talahau e Iesu he liogi ke he Matua haana: “Ko e moui tukulagi foki hanai, kia iloa e lautolu a koe, ko e Atua moli tokotaha ni.” (Ioane 17: 3) Mooli, he uta fakalahi e koe e iloilo a Iehova, to kitia maaliali e koe a ia ko e Atua mooli ti fakahokulo e fakaalofa haau ki a ia. (Hepe. 11:27) Ko e mena ia, he tau magaaho takitaha kua totou e koe e vala he Tohi Tapu, fakaaoga e magaaho ia ke fakaako fakalahi ki a Iehova. Hūhū ki a koe: ‘Ko e heigoa he tala nei kua fakaako ki a au hagaao ki a Iehova ko e Atua? Fakakite fēfē he kupu Tohi Tapu nei kua fakaalofa mo e manamanatu e Atua ki a au?’ He fai magaaho ke manamanatu fakahokulo ke he tau hūhū pihia ka lagomatai a koe ke fakaako e puhala manamanatu mo e logonaaga a Iehova mo e mena ne manako a ia ke taute e koe. (Totou Tau Fakatai 2:1-5.) Tuga e tama fuata ko Timoteo, ke “iloa tonuhia” e mena kua ako e koe mai he tau Tohiaga Tapu, mo e to omoomoi a koe ke tapuaki ki a Iehova mo e loto fiafia.—2 Timo. 3:14.
Puhala kua Fakahokulo he Liogi e Fakaalofa Haau ki a Iehova
10, 11. Lagomatai fēfē he liogi a koe ke fakamalolō e manako haau ke fekafekau ke he Atua?
10 Ko e puhala ke uaaki ka fakamalolō e manako haau ke fekafekau loto katoa ki a Iehova ko e tau liogi haau. Ia Salamo 65:2, totou e tautolu: “Ko e [F]anogonogo liogi na e, to o atu kia koe e tau tagata oti kana.” Pihia foki he magaaho ne eke a Isaraela mo motu he maveheaga he Atua, ko e tau tagata motu kehe ne o mai ke he faituga a Iehova ka liogi ki a ia. (1 Patu. 8:41, 42) Nakai fakamailoga tagata e Atua. Ko lautolu kua omaoma e tau poakiaga haana kua mafanatia to logona e ia a lautolu. (Fakatai 15:8) Mooli, ko e “tau tagata oti kana” kua putoia a mutolu ma tau fuata ikiiki.
11 Iloa e koe e fakavēaga he tau kapitiga mooli ko e matutakiaga mitaki. Liga kua fiafia a koe he talahau e tau manatu, tau tupetupe, mo e tau logonaaga haau ke he kapitiga tata. Pihia foki, he foaki e tau liogi mai he loto, kua matutaki a koe mo e haau a Tufuga Homo Ue Atu. (Filipi 4:6, 7) Tutala ki a Iehova tuga kua liligi e koe e loto haau ke he matua fakahele po ke kapitiga tata haau. Mooli, kua fai matutakiaga malolō e puhala liogi haau mo e puhala logona hifo haau hagaao ki a Iehova. To mailoga e koe ko e malolō lahi he tuaga kapitiga haau mo Iehova, to kakano lahi foki e tau liogi haau.
12. (a) Ko e ha e tau liogi kakano lahi kua nakai ni putoia e tau kupu? (e) Ko e heigoa ka lagomatai a koe ke mailoga kua tata a Iehova ki a koe?
12 Ka e tokaloto, ko e liogi kakano lahi kua nakai ni putoia e tau kupu. Kua lauia e tau logonaaga he fatuakiloto haau. He tau liogi haau, talahau e fakaalofa mafanatia, fakalilifu hokulo, mo e falanaki katoatoa haau ki a Iehova. He manamanatu a koe ke he puhala ne tali e Iehova e tau liogi haau, to mailoga e koe tuga ne nakaila logona pihia e koe fakamua “kua tata mai a Iehova kia lautolu oti kana ne ui atu kia ia.” (Sala. 145:18) E, to fakatata a Iehova ki a koe, fakamalolō a koe ke totoko e Tiapolo mo e taute e tau fifiliaga hako he moui.—Totou Iakopo 4:7, 8.
13. (a) Lagomatai fēfē he kapitiga mo e Atua e taha matakainaga fifine? (e) Lagomatai fēfē he kapitiga mo e Atua a koe ke fehagai mo e peehiaga atutaha?
13 Manamanatu ke he puhala ne moua e Cherie e malolō mai he fakafetuiaga tata mo Iehova. He aoga tokoluga ne moua e ia e tau palepale he mua ha kua pulotu mo e makaka lahi ke he tau sipote. He oti a ia mo e aoga, ne foaki ki a ia e sikolasipi ka maeke a ia ke foli atu ke he fakaakoaga tokoluga atu. “Kua kamatamata e foakiaga,” he talahau e Cherie, “ti peehi lahi he tau takitaki sipote mo e tau kapitiga aoga ki a au ke talia ai.” Ka e mailoga e ia, ko e tutuli atu foki he fakaakoaga to lata a ia ke foaki fakalahi e magaaho haana ke fakaako mo e tauteute ke lata mo e tau feua sipote—ti tote lahi e magaaho ke fekafekau ki a Iehova. Ko e heigoa ne taute e Cherie? Pehē a ia, “He mole e liogi ki a Iehova, ne nakai talia e au e sikolasipi ti kamata ke fekafekau ko e paionia tumau.” He magaaho nei, kua paionia a ia ke lima e tau. “Nakai tokihala au ke he ha mena taha,” he talahau e ia. “Kua fiafia au he iloa ko e fifiliaga ne taute e au kua fakafiafia a Iehova. Mooli, ka tuku fakamua e koe e Kautu he Atua, to lafi atu ai e tau mena oti kia koe.”—Mata. 6:33.
Fakakite he Mahani Mitaki kua “Loto Meā” a Koe
14. Ko e ha e mahani mitaki haau kua aoga ke he fofoga a Iehova?
14 Ko e puhala ke toluaki ka fakakite e koe kua fekafekau a koe ki a Iehova mo e loto makai ko e mahani haau. Kua fakamonuina e Iehova e tau fuata hane fakatumau ke mahani meā. (Totou Salamo 24:3-5.) Ne nakai fifitaki he fuata tote ko Samuela e mahani feuaki he fanau taane ha Eli ko e Ekepoa ne Mua. Ne nakai galo noa e mahani mitaki a Samuela. Pehē e fakamauaga he Tohi Tapu: “Ne tupu ai e tama ko Samuela, ti ofania a ia e Iehova katoa mo e tau tagata.”—1 Samu. 2:26.
15. Ko e heigoa falu kakano kua fakatumau a koe ke he mahani mitaki?
15 Nonofo a tautolu he lalolagi ne puke he tau tagata kua ofaofa ne lautolu a lautolu, fakatokoluga, faliuliu ke he tau matua, nakai fakaaue, mahani kelea, mahani favale, fakatokoluga, to manako lahi ke he tau mena ke fiafia ki ai, ka e manako tote ke he Atua—ko e falu ni a ia he tau aga ne tohi e Paulo. (2 Timo. 3:1-5) Ti ko e paleko mooli ma haau ke fakatumau e mahani mitaki pete ne viko takai he fakatokaaga kelea nei. Pete ia, he tau magaaho takitaha kua taute e koe e mena kua hako mo e kalo kehe mai he mahani kelea, kua fakakite ai kua haia a koe he faahi a Iehova ke he matakupu he pule katoatoa. (Iopu 2:3, 4) Moua foki e koe e fiafia he iloa kua talia e koe e ole mafanatia a Iehova: “Haku tama na e, kia iloilo ai a koe, kia fiafia ai haku loto; kia fai kupu au ke tali age kia ia kua fakafiu mai kia au.” (Fakatai 27:11) Mua atu, he iloa kua moua e koe e taliaaga a Iehova ka fakamalolō e manako haau ke fekafekau ki a Ia.
16. Fakafiafia fēfē he taha matakainaga fifine e loto a Iehova?
16 Kua pipiki mau e fuata mui, ko e matakainaga fifine Kerisiano ne higoa ko Carol ke he tau matapatu fakaakoaga he Tohi Tapu he fano agaia he aoga, ti mailoga ai e mahani mitaki haana. Ko e heigoa ne tupu? Ne fehagai a Carol mo e vaiga mai he tau kapitiga he vahega haana ha ko e loto manamanatu haana ne fakamahani ke he Tohi Tapu kua nakai fakaatā a ia ke fakalataha he tau fakamanatuaga aho okioki mo e tau faiagahau papale fakamotu. He tau magaaho pihia, ne fakaaoga e ia e falu magaaho ke fakamaama e tau taofiaga haana ke he falu. Loga e tau he mole, ne moua e Carol e lautohi mai he kapitiga aoga ne fano mo ia he aoga, ne tohi e ia: “Amanaki tumau au ke matutaki mo koe mo e ke fakaaue ki a koe. Ko e mahani mo e fifitakiaga mitaki haau ko e fuata Kerisiano, fakalataha mo e mauokafua malolō haau hagaao ke he tau aho okioki kua mailoga ai. Ko koe e Fakamoli a Iehova ne feleveia fakamua mo au.” Ko e fifitakiaga a Carol ne lauia lahi mahaki e kapitiga he vahega haana ti kamata a ia ke fakaako e Tohi Tapu he mogo fakamui. Ne tohi e ia he lautohi haana ki a Carol kua eke tuai a ia mo Fakamoli papatiso ke molea e 40 e tau! Tuga a Carol, ko mutolu e tau fuata ikiiki he vahā nei hane pipiki mauokafua ke he tau matapatu fakaakoaga Tohi Tapu ka omoomoi a lautolu ne loto fakamooli ke iloa a Iehova.
Tau Fuata Ikiiki ne Fakaheke a Iehova
17, 18. (a) Fēfē e logonaaga haau hagaao ke he tau fuata ikiiki he fakapotopotoaga haau? (e) Ko e heigoa e vahā anoiha hane tatali ke he tau fuata matakutaku Atua?
17 Ko tautolu oti he fakatokatokaaga a Iehova he lalolagi katoa kua fiafia ke kitia e tokologa he tau fuata ikiiki fakamakai hane fakalataha ke he tapuakiaga mooli! Kua fakamalolō he tau fuata nei e tau manako ha lautolu ke tapuaki ki a Iehova he totou e Tohi Tapu he tau aho takitaha, liogi, mo e mahani a lautolu fakatatau mo e finagalo he Atua. Ko e tau fuata fakafifitaki pihia ko e punaaga fakahauhau ke he tau matua ha lautolu mo e ke he tau tagata oti a Iehova.—Fakatai 23:24, 25.
18 Anoiha, to fakalataha a lautolu e tau fuata ikiiki fakamooli mo lautolu ka momoui ke he lalolagi foou he Atua ne mavehe mai. (Fakakite. 7:9, 14) I ai, to moua e lautolu e tau monuina nakai fai fakaotiaga he matutaki a lautolu ke tupu e loto fakaaue ki a Iehova, ti maeke ia lautolu ke fakaheke tukulagi a Ia.—Sala. 148:12, 13.
Maeke Nakai a Koe ke Fakamaama?
• Fakalataha fēfē e tau tagata fuata ikiiki ke he tapuakiaga he vahā nei?
• Ke aoga ai a koe mai he totou e Tohi Tapu, ko e ha kua latatonu e manamanatu fakahokulo?
• Lagomatai fēfē he liogi a koe ke fakatata ki a Iehova?
• Ko e heigoa ne moua mai he mahani mitaki he Kerisiano?
[Fakatino he lau 5]
Ko e mahani nakai haau ke totou e Tohi Tapu he tau aho takitaha?