Iloa Nakai e Koe e Fakamooliaga he Takitakiaga he Atua?
NAKAILA kitia ia he tau Isaraela po ke tau Aikupito ha mena pihia. He o kehe e tau Isaraela mai i Aikupito, ne fano tata e aolagi fakatupou ki a lautolu ti tumau mo lautolu ke he taha aho mo e taha aho. He pō ne eke mo afi fakatupou. Kua ofoofogia mooli! Ka e hau i fe e mena ia? Ko e heigoa haana kakano? Ti ko e heigoa ha tautolu, ne kavi ke 3,500 e tau he mole, ka fakaako mai he puhala ne mailoga e Isaraela e ‘afi mo e aolagi fakatupou’?—Esoto 14:24.
Ne fakakite he Kupu he Atua e punaaga mo e kakano he fakatupou, he talahau: “Ne haele a Iehova ki mua ha lautolu ke he aolagi fakatupou ka aho ke takitaki a lautolu, ka ko e afi fakatupou ke fakamaama aki a lautolu ka po, kia o ai ni ke he aho mo e po.” (Esoto 13:21, 22) Ne fakaaoga e Iehova e afi mo e aolagi fakatupou ke takitaki mai e tau tagata haana i Aikupito mo e tutakale. Lata ia lautolu ke mautauteute ke hiki ke maeke ke mumui ki ai. He mogo ne tutuli e kau Aikupito ke feoho atu ke he tau tagata he Atua, ne ha ha i ai e fakatupou ke he vahāloto he tau matakau ne ua ke puipui e tau Isaraela. (Esoto 14:19, 20) Pete kua nakai fakakite he fakatupou e puhala hako, ko e muitua ke he takitakiaga ia ko e puhala hokoia ni ma e tau Isaraela ke hoko ke he Motu he Maveheaga.
He fakalataha e fakatupou ne fakakite ke he tau tagata he Atua kua ha ha ai a Iehova mo lautolu. Ne hukui ai a Iehova, ti he falu magaaho ne vagahau mai a ia i loto. (Nume. 14:14; Sala. 99:7) Lafi ki ai, ne fakakite he aolagi ko Mose e tagata ne kotofa e Iehova ke takitaki e motu. (Esoto 33:9) Pihia foki, ko e fakamauaga fakahiku he aolagi ne fakamooli e kotofaaga ha Iehova ko Iosua ko e hukui ha Mose. (Teu. 31:14, 15) Mooli, ko e kautūaga he o kehe kua falanaki ke he kitia mooli he tau Isaraela e takitakiaga he Atua ti mumui ki ai.
Galo e Lautolu e Fakamooliaga
He magaaho ne kitia laia he tau Isaraela e fakatupou ia, liga ofomate a lautolu. Ka e momoko ai, ko e mana ia ne fakalataha tumau mo lautolu kua nakai omoomoi e tau Isaraela ke pukeina e mauokafua tukulagi ha lautolu ia Iehova. Ne paleko lagaloga e lautolu e takitakiaga he Atua. He magaaho ne tutuli he kau Aikupito a lautolu, ne nakai fakakite e lautolu e falanaki ke he malolō ha Iehova ke fakamoui. Ka e tukumale e lautolu e fekafekau he Atua ko Mose ha kua takitaki atu a lautolu ke mamate ai. (Esoto 14:10-12) He mole e laveaki a lautolu mai he Tahi Kula, ne gugū a lautolu hagaao ki a Mose, Arona, mo Iehova ha kua tuga e nakai fai mena kai mo e mena inu. (Esoto 15:22-24; 16:1-3; 17:1-3, 7) Ti fai faahi tapu he mole e mena ia, ne peehi e lautolu a Arona ke taute e punua povi auro. Manamanatu la! He taha faahi he heaga api ha lautolu, ne kitia he tau Isaraela e afi mo e aolagi fakatupou—ko e fakamooliaga ofoofogia Haana ne takitaki a lautolu mai Aikupito—mo e nakai mamao mai i ai, ne kamata a lautolu ke tapuaki ke he tupua tā ne nakai fai moui, he pehē: “Isaraela na e, ko e hau a atua hanai, ne ta hake a koe mai he motu ko Aikupito.” Kua ‘eke e tau mena fakahogohogomanava loga’!—Esoto 32:4; Nehe. 9:18.
Ko e tau gahua totoko ha Isaraela ne fakatātā e nakai fakalilifu lahi mahaki ma e takitakiaga ha Iehova. Ko e lekua ko e onoonoaga fakaagaaga ha lautolu nakai ko e onoonoaga fakatino ha lautolu. Ne kitia e lautolu e fakatupou, ka e nakai loto fakaaue a lautolu ke he kakano he takitakiaga ia. Pete ko e tau gahua ha lautolu kua ‘fakahogohogo a Ia ne Tapu i Isaraela,’ ne fakatumau e fakaalofa noa a Iehova ke foaki e takitakiaga puhala he fakatupou ato hohoko e tau Isaraela ke he Motu he Maveheaga.—Sala. 78:40-42, 52-54; Nehe. 9:19.
Kitia e Fakamooliaga he Takitaki Faka-Atua he Vahā Nei
Pihia foki he tau vahā foou nei, kua nakai tokanoa e Iehova e tau tagata haana mo e nakai fai takitakiaga mahino. Tuga ne nakai amanaki a ia ke he tau Isaraela ke kumi ne lautolu e puhala ha lautolu, kua nakai ole ki a tautolu he vahā nei ke kumi ni e tautolu e puhala ke he lalolagi foou ne mavehe mai. Ko Iesu Keriso ko e Takitaki ne kotofa ma e fakapotopotoaga. (Mata. 23:10; Efeso 5:23) Ne fai pule ne kotofa e ia ke he vahega fekafekau fakamoli mo e loto matala he tau Kerisiano fakamooli ne fakauku he agaaga. Ko e vahega fekafekau ia mogoia ne kotofa e tau leveki he fakapotopotoaga Kerisiano.—Mata. 24:45-47; Tito 1:5-9.
Maeke fēfē a tautolu ke kitia mooli e vahega fekafekau fakamoli, po ke fekafekau pule ia? Mailoga e puhala ne fakamaama ai e Iesu: “Ko hai foki e fekafekau pule, kua fakamoli a ia mo e loto matala, to kotofa a ia he hana iki ke pule ke he hana tau fekafekau, mo e age kia lautolu e tau mena kai ke he tau magaaho [tonu]? Uhoaki e fekafekau ia, ka hau hana iki ti moua e ia ha ne eke pihia.”—Luka 12:42, 43.
Ti, ko e vahega fekafekau pule kua “fakamoli,” nakai pikopiko po ke tiaki a Iehova, Iesu, kupu mooli he Tohi Tapu, po ke tau tagata he Atua. He “loto matala,” ko e vahega fekafekau pule kua fakakite e fifiliaga mitaki he takitaki e gahua aoga lahi he fakamatala e “tala mitaki nai he kautu” mo e he “eke e tau motu oti kana mo tutaki.” (Mata. 24:14; 28:19, 20) ‘Ke he tau magaaho tonu,’ ko e vahega fekafekau pule ne omaoma ke tufatufa e tau mena kai fakaagaaga ne fakamalolō mo e huhua mitaki. Ko e taliaaga ha Iehova kua kitia he puhala ne fakamonuina e ia e tupu ki mua he tau tagata haana, takitaki e tau fifiliaga aoga, maama mitaki e tau kupu mooli he Tohi Tapu, puipui mai he fakamahaikava he tau lima he tau fī ha lautolu, mo e mafola e manamanatuaga mo e loto.—Isaia 54:17; Filipi 4:7.
Tali ke he Takitakiaga he Atua
Fakakite fēfē e tautolu kua loto fakaaue a tautolu ke he takitakiaga he Atua? Pehē e aposetolo ko Paulo: “Kia omaoma a mutolu ke he tau takitaki ha mutolu, mo e fifitaki a mutolu ki ai.” (Hepe. 13:17) He taute pihia, kua liga nakai mukamuka tumau. Ke fakatai: Tuku a koe ke he tuaga he tagata Isaraela he vahā ha Mose. Manamanatu he mole e fai magaaho he fano hui a koe, ne tūnoa e fakatupou. Fiha e leva ka tū ai? Taha e aho? Taha e faahi tapu? Loga e mahina? Manatu a koe, ‘Kua lata nakai ke aao mai oti e tau koloa haaku ki fafo?’ Fakamua, liga aao mai ni e koe tau koloa kua lata lahi. Ka e fai aho he mole, ne hogohogo manava a koe he veu e tau koloa haau, ne kamata a koe ke aao mai oti e tau koloa ki fafo. Ka e he teitei oti e tau koloa haau he aao mai ki fafo, ne kitia e koe e fakatupou hane malagaki—ti liu a koe ke kamata ke fafao e tau koloa! Nakai mukamuka lahi po ke hagahaga mitaki e mena ia. Kua lata agaia e tau Isaraela ke ‘mole ai ti o.’—Nume. 9:17-22.
Tali atu fēfē mogoia a tautolu ka moua e tautolu e takitakiaga faka-Atua? Lali nakai a tautolu ke fakagahua ai he ‘mole ai’? Po ke matutaki a tautolu ke taute e tau mena tuga ne mahani a tautolu ke taute? Kua mahani nakai a tautolu mo e tau takitakiaga foou, tuga e tau takitakiaga he taute e tau fakaakoaga Tohi Tapu he kaina, fakamatala ke he tau tagata vagahau kehe, fakalataha tumau ke he tapuakiaga he magafaoa, kaufakalataha mo e tau Komiti Matutaki Fale Gagao, mo e mahani mitaki a tautolu he tau fonoaga? Kua fakakite foki e tautolu e loto fakaaue ha tautolu ma e takitakiaga he Atua he talia e fakatonuaga. Ka fehagai mo e tau fifiliaga aoga lahi, kua nakai falanaki a tautolu ke he pulotu ni ha tautolu ka e haga atu ki a Iehova mo e fakapotopotoaga haana ma e takitakiaga. Ti tuga ne tama ne kumi e puipuiaga he tau matua haana ka tō e afā, kua kumi e tautolu e puipuiaga he fakatokatokaaga ha Iehova he magaaho ka tuga e tau pakūlagi e tau lekua he lalolagi nei ka lauia a tautolu.
Mooli, ko lautolu ne takitaki e fakatokatokaaga he Atua he lalolagi kua nakai mitaki katoatoa—na pihia foki a Mose. Pete ia, ne matutaki e fakatupou ke foaki e fakamooliaga he kotofaaga faka-Atua haana mo e taliaaga he Atua. Mailoga foki, nakai ko e tau Isaraela takitaha ke fifili e magaaho ke kamata ke hiki. Ka e taute he tau tagata e “kupu a Iehova kia Mose.” (Nume. 9:23) Ti ko Mose e puhala he takitakiaga he Atua, ne liga age e fakamailoga ke hiki.
He vahā nei, ko e vahega fekafekau pule ha Iehova ne foaki e fakamailoga mahino he ha magaaho ka taute e hiki. Taute fēfē he fekafekau pule e mena ia? Kakano he tau vala tala he Ko e Kolo Toko mo e Ha Tautolu a Fekafekauaga he Kautu, tau tohi foou, mo e tau lauga he tau toloaga mo e tau fonoaga. Ko e tau fakaakoaga kua fakakite foki ke he tau fakapotopotoaga puhala he tau leveki faifano po ke tau tohi po ke tau magaaho fakaako ne fakalataha ki ai e tau matakainaga taane ne tukotofa he fakapotopotoaga.
Kitia mahino nakai e koe e fakamooliaga he takitakiaga faka-Atua? Kua fakaaoga e Iehova e fakatokatokaaga haana ke takitaki a tautolu, ko e tau tagata haana, “ke he tutakale” he tau aho fakamui nei he lalolagi kelea ha Satani. Ti ko e fua, kua olioli e tautolu e kaufakalatahaaga, fakaalofa, mo e puipuiaga.
He hoko atu a Isaraela ke he Motu he Maveheaga, ne pehē a Iosua: “Kua iloa e mutolu mo e ha mutolu a tau loto katoa, mo e ha mutolu a tau agaaga katoa, nakai to ha kupu taha he tau kupu mitaki oti ne vagahau mai ai e Iehova ha mutolu a Atua kia mutolu; kua hoko oti kia mutolu.” (Iosua 23:14) Pihia foki, ko e tau tagata he Atua he vahā nei to hohoko mooli ke he lalolagi foou ne mavehe mai. Ka e, ko e hohoko atu a tautolu takitokotaha ki ai kua falanaki ke he lahi he fakamakai fakatokolalo ha tautolu ke muitua ke he takitakiaga he Atua. Ko e mena ia, kia fakatumau a tautolu ke iloa e fakamooliaga he takitakiaga ha Iehova!
[Tau Fakatino he lau 5]
Takitaki he fakatokatokaaga ha Iehova a tautolu he vahā nei
Tau fakatoka maiaga he fonoaga
Aoga fakateokarasi
Fakaako he tau feleveiaaga ma e gahua