Lata ia Koe ke Nakai Nimo a Iehova
KUA fitā he fai mena pihia ne taute he falu he matakau. Ka ko e magaaho fakamua mo e ē laia ma e laulahi ke ō atu he halatoka he vailele mo e nakai pala. Ko e taofi laia e Iehova e tafe he vai he Vailele ko Ioritana. Mogonei, ne foleni atu e tau Isaraela toko miliona he halatoka ke he Motu he Maveheaga. Tuga e tau tupuna ha lautolu he 40 e tau tau fakamua atu he Tahi Kula, ne tokologa mogonei hane ō ke he taha faahi atu a Ioritana ne liga manatu, ‘To nakai nimo ia au e mena ne taute e Iehova i hinei.’—Iosua 3:13-17.
Nukua iloa e Iehova ko e falu Isaraela to ‘nimo vave hana tau mena ne eke.’ (Sala. 106:13) Ti poaki e ia a Iosua ko e takitaki ha Isaraela ke uta 12 e maka mai he toka he vailele mo e tuku ai ke he mena ka heapi fakamua a lautolu. Ne fakamaama e Iosua: “Ti eke ai e tau maka na mo fakamanatuaga tukulagi ke he fanau a Isaraela.” (Iosua 4:1-8) Ko e tau maka ia to eke mo fakamanatu ke he motu e tau gahua malolō ha Iehova mo e peehi ki a lautolu e kakano kua lata tumau ia lautolu ke fekafekau fakamooli ki a ia.
Kua fai aoga nakai e tala ia ma e tau tagata ha Iehova he vahā nei? E. Kua lata foki ia tautolu ke nakai nimo a Iehova; ti lata ia tautolu ke matutaki ke fekafekau fakamooli ki a ia. Ko e falu hatakiaga ke he motu ko Isaraela ne maeke foki ke hagaao ke he tau fekafekau ha Iehova he vahā nei. Manamanatu ke he tau kupu ha Mose: “A koe ni, neke nimo ia koe a Iehova hau a Atua, he nakai omaoma a koe ke he hana tau poaki, mo e hana tau fakafiliaga, mo e hana tau fakatufono.” (Teu. 8:11) Kua matutaki e nimo ki a Iehova mo e faliuliu pauaki. Hagahaga kelea mooli foki e vahā nei ha tautolu. He tohi ke he tau Kerisiano, ne hataki he aposetolo ko Paulo ke totoko e “fifitaki kia lautolu ne faliuliu” ne fakatātā he tau Isaraela he tutakale.—Hepe. 4:8-11.
Manamanatu la tautolu ke he falu mena tutupu he fakamauaga tuai a Isaraela ka fakamaama kua nakai lata ia tautolu ke nimo e Atua. Lafi ki ai, ko e tau fakaakoaga ne ako mai he tau momoui he tau tagata taane Isaraela tokoua ne mahani fakamooli ka lagomatai a tautolu ke fekafekau ki a Iehova mo e fakauka mo e loto fakaaue.
Tau Kakano ke Nakai Nimo a Iehova
Ke he tau tau takitaha ne nonofo e tau Isaraela i Aikupito, ne nakai nimo e Iehova a lautolu. “Kua manatu foki [e ia] hana maveheaga ne eke e ia mo Aperahamo, mo Isaako, katoa mo Iakopo.” (Esoto 2:23, 24) Ko e mena mogoia ne taute e ia ke fakatokanoa a lautolu mai he fakatupa kua lata ke tokaloto mooli.
Ne tā e Iehova a Aikupito ke he hiva e malaia. Ne nakai maeke he tau taulātua taute lagatau ha Farao ke taofi a lautolu. Ka e tumau ni a Farao ke totoko a Iehova, he nakai fakaatā e tau Isaraela ke ō kehe. (Esoto 7:14–10:29) Ko e tau lauiaaga he malaia ke hogofulu aki ne omoi e patuiki fakatokoluga ia ke omaoma ke he finagalo he Atua. (Esoto 11:1-10; 12:12) Ne takitaki atu mogoia e Mose e motu ko Isaraela mo e tokologa he tau tagata kehe, ne liga 3,000,000 tagata he katoa, ne ō kehe i Aikupito. (Esoto 12:37, 38) Nakaila leva e ō ha lautolu ti hiki e manatu ha Farao. Ne poaki e ia e kau heke kariota mo e kau heke solofanua haana—ko e matakau tau ne mua atu e malolō he lalolagi he magahala ia—ke liu tapaki e tau tupa fakamua haana. He magaaho ia, ne tala age a Iehova ki a Mose ke uta e tau Isaraela ke he ava he vahāloto he Tahi Kula mo e tau kaukau mouga, ne tuga kua apitia ai he matakavi ne ui ko Pehairota.—Esoto 14:1-9.
Ne manatu a Farao kua apitia e tau Isaraela he hele, ti moua fai he tau kautau haana a lautolu. Ka e taofi e Iehova e tau Aikupito he tuku e aolagi fakatupou mo e afi fakatupou he vahāloto ha lautolu mo e tau Isaraela. Ati veveheua he Atua e Tahi Kula, hafagi e kaava he halatoka ti eke e puke tahi mo kaupa ne liga 15 e mita he tokoluga he tau faahi ne ua. Ne kamata a Isaraela ke ō he halatoka mōmō ke he taha faahi he tahi. Nakai leva ti hohoko e tau Aikupito ke he mataafaga, ti kitia e tau Isaraela hane ō atu ke he taha faahi.—Esoto 13:21; 14:10-22.
To liga oti e tutuli atu he taha takitaki lotomatala—ka e nakai pihia a Farao. He molea e mauokafua fakatagata, ne poaki e ia ke he kau heke kariota mo e kau heke solofanua haana ke tutuli atu ke he halatoka. Ne fakatumau e tau Aikupito ke tutuli. Ka e ato hohoko atu a lautolu ke he tau Isaraela, ne mataofi e tutuli fakatepetepe ha lautolu. Kua nakai tuai holo e tau kariota he tau Aikupito! Ha kua utakehe e Iehova e tau hui taveli he tau kariota.—Esoto 14:23-25; 15:9.
He taufetului e tau Aikupito mo e tau kariota malona ha lautolu, ne hohoko e tau Isaraela oti ke he mataafaga he faahi uta. Ne fakaolo atu mogonei e Mose e lima haana ki luga he Tahi Kula. He mena ia, ne fakamalolo e Iehova e tau kaupa puke tahi ne vevehe aki e halatoka. Miliona e tau tone vai ne ufitia a Farao mo e tau kautau haana, ti tomo a lautolu. Nakai hao taha he tau fī ia. Kua tokanoa tuai a Isaraela!—Esoto 14:26-28; Sala. 136:13-15.
Ko e tala ke he mena nei ne tupu ne leva e fakamatakutaku ke he tau motu ne agaagai ai. (Esoto 15:14-16) Fagofulu e tau he mole, ne tala age a Raava i Ieriko ke he tokoua e tagata taane Isaraela: “Kua hoko mai e matakutaku kia mautolu ha ko mutolu, . . . nukua logona tuai e mautolu ne fakapakupaku ai e Iehova e vai he Tahi Kula ha ko mutolu, he o mai a mutolu i Aikupito.” (Iosua 2:9, 10) Nakai nimo foki he tau motu pouliuli ia e puhala ne laveaki e Iehova haana tau tagata. Maaliali ai, kua loga atu e kakano ne lata e tau Isaraela ke nakai nimo a ia.
‘Laveaki a Lautolu Tuga ne Alito Mata Hana’
He mole e ō atu he Tahi Kula, ne huhū atu e tau Isaraela ke he Tutakale ko Sinai, ko e “tutakale lahi mo e matakutakuina.” He ō hui a lautolu he ‘motu pakulaā ne nakai fai vai’—mo e nakai fai mena kai ma e tau tagata tokologa lahi ia—ne nakai kū e lima a Iehova. Ne liu manatu e Mose: “Ne moua ai e [Iehova] a [Isaraela] ke he tutakale, ko e mena toka noa, ne tagi ai e tau manu favale, ko e vao ni, ne agaagai e koe a ia, mo e fakaako atu a ia, ti leveki e ia a ia ke tuga ne alito mata hana.” (Teu. 8:15; 32:10) Leveki fēfē he Atua a lautolu?
Ne foaki e Iehova ki a lautolu e ‘mena kai mai he lagi,’ ne fakahigoa ko e manai, ne mokulu fakamana ke he “fuga kelekele.” (Esoto 16:4, 14, 15, 35) Ne fakatafe foki e Iehova e vai mai “he kaumaka uli.” He fakamonuina he Atua, ne nakai popo e tau tapulu ha lautolu, po ke fua e tau hui he 40 e tau ne ō a lautolu he tutakale. (Teu. 8:4) Ko e heigoa ne amanaki mooli a Iehova ki a lautolu ke taute ke fakakite e fakaaue? Ne tala age a Mose ki a Isaraela: “Kia fakaeneene hokoia a koe kia koe; mo e fakaeneene fakalahi ni kia koe, neke nimo ia koe e tau mena ne kitia ai ke he hau a tau mata, neke o kehe ai hau a loto ke he tau aho oti he hau a moui.” (Teu. 4:9) Ane mai manatu mo e loto fakaaue he tau Isaraela e tau gahua fakahao ha Iehova, to fekafekau tumau a lautolu ki a ia mo e eketaha ke omaoma e tau fakatufono haana. Ko e heigoa ha Isaraela ka taute?
Fakatupu he Loto Nimo e Nakai Fakaaue
Ne fakailoa e Mose: “Nakai manatu a koe, ke he [M]aka [T]umau ne fanau ai a koe, ti nimo ni kia koe e Atua ne eke ai a koe.” (Teu. 32:18) Ko e tau gahua ha Iehova he Tahi Kula, ko e tau foakiaga haana ke fakamoui aki e motu he tutakale, mo e falu mena mitaki oti ne taute e Iehova kua nakai leva ti fakaheu po ke nimo ai. Ne fakafualoto po ke, totoko e tau Isaraela.
He taha magaaho ne ekefakakelea he tau Isaraela a Mose he nakai fai vai. (Nume. 20:2-5) Hagaao ke he manai ne fakamoui a lautolu, ne gugū a lautolu: “Kua vihia foki he tau loto ha mautolu e mena kai fakateaga nai.” (Nume. 21:5) Ne fakauaua a lautolu ke he fakafiliaga he Atua ti tiaki a Mose ko e takitaki, he pehē: “Mitaki ane mamate a mautolu ke he motu ko Aikupito, ane mamate foki ke he tutakale nai po kua mitaki. . . . Kia kotofa e tautolu taha takitaki, mo e liliu atu ai a tautolu ki Aikupito.”—Nume. 14:2-4.
Lauia fēfē a Iehova he nakai omaoma a Isaraela? He liu onoono ke he tau mena tutupu ia, ne tohia he salamo he magaaho fakamui: “Lagaloga ne fakafualoto a lautolu kia ia ke he tutakale; ti fakahukia a ia ke he vao. Ne liu foki kamatamata e lautolu e Atua; mo e fakahogohogo e lautolu a ia, ne Tapu i Isaraela. Ai manatu e lautolu hana lima, ko e aho ne fakamoui ai e ia a lautolu mai he matematekelea. Ko e hana tau fakamailoga ne eke e ia i Aikupito.” (Sala. 78:40-43) E, ne hukia lahi mahaki a Iehova he loto nimo ha Isaraela.
Nakai Nimo he Tau Tagata Tokoua
Ka kua fai Isaraela ne nakai nimo a Iehova. Ko e tokoua, ko Iosua mo Kalepa. Ko laua he matakau he tau toko 12 ne fakafano ki Katesapanea ke fakakia e Motu he Maveheaga. Tokohogofulu ne kelea e hokotaki, ka e tala age a Iosua mo Kalepa ke he tau tagata: “Ko e motu ne o a mautolu ke toko ki ai, ko e motu mitaki lahi ue atu ni a ia. Kaeke ke fiafia mai a Iehova kia tautolu, to fakahoko atu e ia a tautolu ke he motu na, mo e foaki mai ia kia tautolu; ko e motu ni kua tafe ai e puke huhu mo e meli. Ka e aua neke fakafualoto a mutolu kia Iehova.” He logona he tau tagata e tau kupu nei, ne pehē a lautolu ke pinimaka a Iosua mo Kalepa. Ka kua tutū mau a laua mo e mauokafua ki a Iehova.—Nume. 14:6-10.
Loga e tau he mole, ne tala age a Kalepa ki a Iosua: Ne “fakafano atu ai e Mose ko e fekafekau a Iehova au i Katesapanea ke toko atu ke he motu; ti ta mai ai e au e kupu ke lata mo e haku a taofi. Ka ko e haku tau matakainaga ne fakalataha mo au, ne fakalolelole ai e lautolu e tau loto he motu; ka e mui atu fakaoti ni au kia Iehova haku a Atua.” (Iosua 14:6-8) He falanaki ke he Atua, ne fakauka a Kalepa mo Iosua ke he tau mena uka kehekehe. Ne eketaha a laua ke manatu a Iehova ke he tau aho oti he tau momoui ha laua.
Ne fakakite foki e Kalepa mo Iosua e loto fakaaue, he mailoga ne fakamooli e Iehova e maveheaga haana ke he motu talumelie ma e haana tau tagata. E, kua fakaaue e tau Isaraela ki a Iehova ma e tau momoui ha lautolu. Ne tohia e Iosua: “Kua foaki mai e Iehova kia Isaraela e tau motu oti ne omonuo ai e ia ke foaki mai ai ke he tau matua ha lautolu . . . Nakai to ha kupu taha he tau kupu mitaki oti ne vagahau mai ai e Iehova ke he magafaoa a Isaraela; kua hoko oti ni.” (Iosua 21:43, 45) Maeke fēfē ia tautolu he vahā nei ke fakakite e loto fakaaue tuga ha Kalepa mo Iosua?
Kia Loto Fakaaue
Ne hūhū e tagata mahani Atua: “Ko [e] heigoa taha mena ke taui aki e au a Iehova he hana mahani mitaki mai oti kana kia au”? (Sala. 116:12) Ne lahi mahaki e kaitalofa ha tautolu ke he Atua ma e tau monuina fakatino haana, takitakiaga fakaagaaga haana, mo e kakano ka tamai e ia e fakamouiaga anoiha nukua nakai lahi mahaki e vahā tukulagi ma tautolu ke taui aki a ia. Ko e mooli, kua nakai maeke ia tautolu ke taui a Iehova. Ka kua maeke ia tautolu oti ke fakakite e loto fakaaue.
Kua lagomatai nakai he fakatonuaga ha Iehova a koe ke kalo he tau lekua? Kua lagomatai nakai he fakamagaloaga haana a koe ke moua e loto meā? Kua leva tigahau e aoga he tau gahua ia he Atua, ati lata ke pihia foki e loto fakaaue haau ki a ia. Ko e tama fifine ne 14 e tau tau he moui ne higoa ko Sandra ne fehagai mo e tau lekua lalahi ka kua kautū ki ai he lagomatai e Iehova. Ne pehē a ia: “Ne liogi au ki a Iehova ma e lagomatai, ti nava lahi au ke he tau puhala ne lagomatai e ia au. Kua iloa e au mogonei e kakano ne fa tutala e matua taane haaku ki a au hagaao ke he Tau Fakatai 3:5, 6: ‘Kia tua a koe kia Iehova mo e hāu a loto katoa; ka e aua neke falanaki a koe ke he hāu a pulotu. Kia manatu e koe a ia ke he hāu a tau puhala oti, ti fakahakohako ai e ia hāu a tau puhala.’ Kua iloa mooli e au tuga ne lagomatai e Iehova au ke hoko mai ke he mogonei, to lagomatai tumau e ia au.”
Fakakite kua Nakai Nimo e Koe a Iehova he Mahani Fakauka
Kua peehi he Tohi Tapu e taha mahani ne matutaki ke nakai nimo a Iehova: “Kia toka e fakauka ke eke hana gahua katoatoa, kia katoatoa ai mo e fakamaopoopo ai a mutolu, kia nakai toe ha mena kua nakai moua.” (Iako. 1:4) Ko e heigoa kua putoia he “katoatoa ai mo e fakamaopoopo”? Kua putoia e fakaako he tau mahani ka lagomatai a tautolu ke fehagai ke he tau kamatamata ha tautolu he falanaki ki a Iehova mo e eketaha ke kautū ki ai, ka e nakai kaumahala. Ko e fakauka pihia kua tamai e fiafia lahi mahaki ka oti e tau kamatamata ke he tua. Ti fai fakaotiaga tumau e tau kamatamata.—1 Kori. 10:13.
Taha e matakainaga ne kua leva e fekafekau ki a Iehova ne fehagai ke he loga e tau paleko hagahaga kelea he malolō tino, ne fakamaama e mena ne lagomatai a ia ke fakauka: “Ne lali au ke manamanatu ke he tau mena ne taute e Iehova, nakai ke he mena kua manako au ke taute. Ko e kakano he mahani fakamooli ke tokamau e tau mata haaku ke he tau finagalo he Atua, ka e nakai ko e tau manako haaku. He fehagai mo e tau lekua, nakai pehē au, ‘Ko e tupu he ha ki a au, ma Iehova?’ Ne matutaki ni au ke fekafekau ki a ia mo e pipiki ki a ia pete he tutupu e tau lekua fakaofo.”
He vahā nei ne tapuaki e fakapotopotoaga Kerisiano ki a Iehova “mo e agaga mo e fakamoli.” (Ioane 4:23, 24) Ha ko e matakau, to nakai fakaai e tau Kerisiano mooli ke nimo e Atua tuga ne taute he tau Isaraela. Ka e he fakalataha ke he fakapotopotoaga kua nakai mauokafua to fakamooli a tautolu takitokotaha. Tuga a Kalepa mo Iosua, kua latatonu ia tautolu takitokotaha ke fakakite e loto fakaaue mo e fakauka ke he fekafekauaga ha Iehova. Kua fai kakano mitaki a tautolu ke taute pihia, ha kua matutaki a Iehova ke takitaki mo e leveki a tautolu takitokotaha he tau magaaho uka nei he vahā he fakaotiaga.
Tuga e fakamanatuaga he tau maka ne fakatū e Iosua, ko e fakamauaga he tau gahua fakahao he Atua kua fakamafanatia a tautolu to nakai tiaki e ia haana tau tagata. Ko e mena ia kia fakalataha a koe ke he tau logonaaga he salamo ne tohi: “To manatu e au e tau gahua a Iohā; ko e moli, to manatu ni e au hāu a tau mana i tuai. To manamanatu foki e au hāu a tau gahua oti, ti manamanatu e au e tau mena ne eke e koe.”—Sala. 77:11, 12.
[Fakatino he lau 7]
Ne ō hui e motu katoa he “motu pakula”
[Credit Line]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
[Fakatino he lau 8]
He heapi a Isaraela i Katesapanea, ne fakafano e tau toko ke he Motu he Maveheaga
[Credit Line]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
[Fakatino he lau 9]
He loga e tau tau he tutakale, kua lata e tau Isaraela ke loto fakaaue ke he Motu he Maveheaga ne talumelie
[Credit Line]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
[Fakatino he lau 10]
He hagaaki ke he tau finagalo ha Iehova kua fakamalolō ai ke fakauka ke he tau paleko ne fehagai mo tautolu