Kua Moua Tuai e Lautolu e Mesia!
“Kua moua tuai e mautolu e Mesia.”—IOANE 1:41.
1. Ko e heigoa ne takitaki atu ke he talahauaga: “Kua moua tuai e mautolu e Mesia”?
KUA tū a Ioane ko e Papatiso mo e tau tutaki tokoua haana. He fina atu a Iesu, ne tala age a Ioane: “Kitiala, ko e Punua mamoe he Atua.” Ne mumui atu agataha a Aneterea mo e falu tutaki ki a Iesu ti aho katoa mo ia. Fakamui, ne moua e Aneterea haana matakainaga ko Simona Peteru ti takitaki atu ki a Iesu he mole e talahau e fakailoaaga ofoofogia: “Kua moua tuai e mautolu e Mesia.”—Ioane 1:35-41.
2. To aoga fēfē a tautolu mai he tau kumikumiaga foki he tau perofetaaga faka-Mesia?
2 Fai magaaho he mole, ko Aneterea, Peteru, mo e falu to lahi e magaaho ke kumikumi ke he tau Tohiaga Tapu mo e to fakailoa katoatoa ko Iesu mai Nasareta ko e Mesia ne mavehe ki ai. Ko e ha tautolu a tua ni ke he Kupu he Atua mo Ia ne Fakauku haana ka fakamalolō he matutaki a tautolu mogonei ke kumikumi e tau perofetaaga faka-Mesia.
‘Kitiala, ha ne Haele Mai Hau a Patuiki’
3. Ko e heigoa e tau perofetaaga ne fakamooli he fina atu a Iesu mo e kautū ki Ierusalema?
3 To kautū e hoko atu he Mesia ki Ierusalema. Talahau he perofetaaga a Sakaria: “Kia fiafia fakalahi a koe ko e tama fifine a Siona na e, kia kalaga fiafia ā koe ko e tama fifine a Ierusalema na e; kitiala, ha ne haele mai hau a Patuiki kia koe; kua tututonu a ia; ko ia foki ko e fakamoui; kua totonu a ia, kua heke e ia e asini, ko e punua asini.” (Saka. 9:9) Ne tohi he salamo: “Kia monuina a ia kua haele mai ke he higoa a Iehova.” (Sala. 118:26) Nakai maeke a Iesu ke fakaohooho e tau mahani he moto tagata. Ka e, he fakamooli e perofetaaga, ne kalaga atu tumau e fakapotopotoaga ia mo e fiafia lahi mahaki. He totou e koe e tala, manamanatu ke he takatakaiaga mo e fanogonogo ke he tau leo fiafia.—Totou Mataio 21:4-9.
4. Fakamaama e mena ne tupu he fakamooliaga he Salamo 118:22, 23.
4 Pete ne tokologa ka nakai talia a Iesu ha ko e haana a tau mahani faka-Mesia, kua uho a ia ke he Atua. He talahau tuai, ne “vihiatia a [Iesu] ti nakai manatu” e lautolu kua nakai talia ke talitonu e fakamooliaga. (Isaia 53:3; Mare. 9:12) Ka e omoomoi he Atua e salamo ke talahau: “Ko e maka ne tiaki he tau tagata ati fale, kua eke ia mo maka he malokuaga tapa ki luga. Ko e mena ia ne eke e Iehova.” (Sala. 118:22, 23) Ne fakakite atu e Iesu e faahi kupu nei ke he tau tagata totoko fakalotu haana, ti pehē a Peteru na fakamooli ai ki a Keriso. (Mare. 12:10, 11; Gahua 4:8-11) Ne eke mooli a Iesu mo “maka ke fakamau aki e malokuaga” he fakapotopotoaga Kerisiano. He tiaki ai he tau tagata nakai mahani Atua, ko ia ne “fifili he Atua, kua uho ni.”—1 Pete. 2:4-6.
Kua Afo ti Tiaki Atu!
5, 6. Ko e heigoa ne talahau tuai mo e fakamooli hagaao ke he afokau he Mesia?
5 Ne talahau tuai to afo he taha ia lautolu ne lagatau kelea e Mesia. Ne perofeta e Tavita: “Ko e tagata foki ko e kapitiga haku, ko ia ne tua au ki ai, ne kai haku tau mena kai, kua aka mai a ia hana muihui kia au.” (Sala. 41:9) Ko e kai tokoua kua eke ai mo tuaga kapitiga. (Kene. 31:54) Ti ko e afo e Iuta Isakariota a Iesu ko e lagatau ne muitui e kelea. Ne fakakite e Iesu ke he tau kupu fakaperofeta a Tavita he magaaho ne hagaao a Ia ke he tagata kua afo a ia mo e tala age ke he tau aposetolo haana: “Nakai ko mutolu oti kua vagahau atu ai e au; kua iloa e au a lautolu ne fifili e au; ka kia fakamoli ai e Tohi, Ko e tagata ne kai mena fakalataha mo au, kua aka mai e ia au ke he hana muihui.”—Ioane 13:18.
6 Ko e tagata afokau he Mesia to moua 30 e tupe ario—ko e totogi he tupa! He manamanatu ke he Sakaria 11:12, 13, ne fakakite e Mataio kua afo a Iesu aki e totogi tote muikau. Ka ko e ha ne pehē a Mataio na talahau tuai e mena nei puhala he “perofeta ko Ieremia”? He vahā a Mataio, ne liga tuku fakamua e tohi a Ieremia he Tohi Tapu ne putoia ai e Sakaria. (Fakatatai Luka 24:44.) Ne nakai fakaaoga e Iuta e totogi fakafualoto kelea haana, ka e tolo e ia e tau tupe ke he faituga ti fano kehe a ia mo e taupega.—Mata. 26:14-16; 27:3-10.
7. Ne fakamooli fēfē e Sakaria 13:7?
7 To mavehevehe foki e tau tutaki he Mesia. ‘Ta e leveki mamoe’ he tohi e Sakaria, “ti fakamavehevehe ai e tau mamoe.” (Saka. 13:7) He Nisana 14, 33 V.N., ne tala age a Iesu ke he tau tutaki haana: “To tupetupe a mutolu oti ha ko au ni ke he po nai; ha kua tohi, To ta e au e leveki mamoe, ti mavehevehe ai e fuifui mamoe.” Ti ko e mena ia ni ne tupu ha kua fakamau e Mataio ne “tiaki ai a [Iesu] he tau tutaki oti ka e fehola a lautolu.”—Mata. 26:31, 56.
Ekefakakelea mo e Tapoki
8. I lalo he tau tuaga fe ne fakamooli e Isaia 53:8?
8 To kamatamata mo e fakahala e Mesia. (Totou Isaia 53:8.) He kamata e Nisana 14, ne feleveia e Saneheturini katoa ti līlī a Iesu, mo e tuku age a ia ke he Kovana Roma ko Ponotio Pilato. Ne huhū tala a ia ki a Iesu ti moua a ia kua nakai fai agahala. Ka e he ole a Pilato ke fakatoka a Iesu, ne tauhea e moto tagata: “Fakasatauro a a ia” ti ui ke vevete a Parapa ne mahani kolokolovao. He loto a Pilato ke fakalotomafola e tau tagata, ne vevete atu e ia a Parapa, mo e fahi a Iesu ti tuku atu a ia ke fakasatauro.—Mare. 15:1-15.
9. Ko e heigoa e mena ne tupu he magahala a Iesu ne talahau tuai ia Salamo 35:11?
9 To talahau fakavai hagaao ke he Mesia. “Kua tutu mai kia au e tau talahau favale,” he ui he salamo ko Tavita. “Kua hūhu mai kia au ke he tau mena nakai iloa e au.” (Sala. 35:11) Mooli ke he perofetaaga, “ko e tau ekepoa ne mua, mo e tau patu, mo e fakapotopotoaga oti, kua kumi e lautolu e tau fatipiko kia Iesu, kia kelipopo e lautolu a ia.” (Mata. 26:59) Ti “tokologa a lautolu ne fatipiko kia ia; ka e nakai fakalataha ha lautolu a talahau.” (Mare. 14:56) Ko e talahau pikopiko ne nakai aoga lahi ke he tau fī vale a Iesu ne eketaha ke tamate a ia.
10. Fakamaama e puhala ne fakamooli e Isaia 53:7.
10 To nakai lea e Mesia ki mua he tau tagata ekefakakelea haana. Kua perofeta e Isaia: “Ne fakamamahi a ia, ti fakatokolalo e ia a ia, ka e nakai vagahau a ia; tuga ne punua mamoe kua takitaki ke tamate, tuga foki e mamoe kua fakanono a ia ki mua ha lautolu kua helehele hana tau fulu, ti nakai vagahau a ia.” (Isaia 53:7) Ha kua “hokotaki a [Iesu] he tau ekepoa ne mua mo e tau patu, ka e nakai lea a ia.” Ne hūhū a Pilato: “Kua logona nakai e koe e tau mena loga kua talahau mai e lautolu kia koe?” Ka ko Iesu ne “nakai tali atu ai e ia ha kupu taha; ati ofo lahi ai e iki.” (Mata. 27:12-14) Ne nakai kupu kelea a Iesu ke he haana tau tagata ekefakakelea.—Roma 12:17-21; 1 Pete. 2:23.
11. Ko e heigoa ne tupu he fakamooli e Isaia 50:6 mo e Mika 5:1?
11 Ne perofeta e Isaia to tā e Mesia. “Ne tuku atu e au haku tua kia lautolu ne fahi, mo e haku a tau kauvehe kia lautolu ne futi e hafe,” he tohi he perofeta. (Isaia 50:6) Ne talahau tuai e Mika: “To ta e lautolu e fakafili a Isaraela ke he tokotoko ke he hana kauvehe.” (Mika 5:1) He fakamooli e tau perofetaaga nei, ne pehē e tagata tohia Evagelia ko Mareko: “Kamata ai e falu ke tauanu kia [Iesu], mo e ufiufi ai hana tau fofoga, ti taumoto kia ia, mo e pehe age ki ai, Ati talahau la. Ko e tau fekafekau foki ne tapoki atu e lautolu a ia.” Ne talahau e Mareko ko e tau kautau to “ta foki e lautolu hana fufuga ke he kaho, ti tauanu kia ia, ti fakatokotui [he vā] mo e hufeilo kia ia.” (Mare. 14:65; 15:19) Mooli, nakai fai mena ne taute e Iesu ke fakalagalaga aki e vagahau kelea ia.
Fakamooli ke Hoko ke he Mate
12. Hagaao fēfē e Salamo 22:16 mo e Isaia 53:12 ki a Iesu?
12 Tau vala he fakasatauro he Mesia ne talahau tuai. “Kua puipui au he moto tagata mahani kelea; kua huki e lautolu [tuga e leona] haku tau lima, mo e haku tau hui,” he ui he salamo ko Tavita. (Sala. 22:16) He fakamau e mena ne tupu kua iloa lahi ke he tau tagata totou Tohi Tapu, ko e tohia Evagelia ko Mareko ne pehē: “Ko e magaaho tolu [kavi ke he matahola hiva he pogipogi] ne fakasatauro ai e lautolu a ia.” (Mare. 15:25) Nukua talahau tuai foki ko e Mesia to totou fakalataha ai mo e tau tagata agahala. “Kua liligi e ia hana moui ke mate; ti totou ai a ia fakalataha mo e tau tagata holifono,” he tohi e Isaia. (Isaia 53:12) Ti ko e mena ia ne “fakasatauro foki e lautolu fakalataha mo [Iesu] e na tagata fofo mena, ko e taha he fahi matau, mo e taha he fahi hema.”—Mata. 27:38.
13. He puhala fe ne fakamooli e Salamo 22:7, 8 ki a Iesu?
13 Ne perofeta e Tavita to amuamu ke he Mesia. (Totou Salamo 22:7, 8.) Ne amuamu ki a Iesu hane mamahi ke he akau fakakikiveka, ha kua pehē a Mataio: “Kua vagahau kelea kia ia a lautolu ne o age, mo e luelue ha lautolu a tau ulu; kua pehe age, Ko koe na, ne ulu e faituga, mo e eke foki ke he tolu e aho, ati fakamoui a e koe a koe. Kaeke ko e Tama he Atua a koe, ati hifo mai a he satauro.” Pihia foki, ne vaiga he tau ekepoa ne mua, tau tohikupu, mo e tau patu a ia mo e pehē: “Ne fakamomoui e ia e fala tagata, ka e nakai maeke ia ia ke fakamoui a ia. Kaeke ko e patuiki a Isaraela a ia, ati hifo mai a he satauro mogoho nai, ti talia ai e tautolu a ia. Ne tua a ia ke he Atua, kia laveaki mai a e ia a ia mogoho nai, kaeke ke finagalo mai a ia kia ia; ha kua pehe mai a ia, Ko au ko e Tama he Atua.” (Mata. 27:39-43) Ka e fua oti e Iesu e tau mena oti nei mo e lilifu. Ko e fifitakiaga mitaki lahi ma tautolu!
14, 15. Fakakite e puhala ne fakamooli e tau perofetaaga pauaki hagaao ke he tapulu tino he Mesia mo e age ki a ia e vineta.
14 Vili ke he tapulu tino he Mesia. “Kua tufatufa e lautolu haku tau tapulu ma lautolu, ti kua eke e lautolu e vili ke he haku a tapulu tino,” he tohi he salamo. (Sala. 22:18) Ko e mena ia ne tupu, he mogo ne “fakasatauro [he tau kautau Roma] a [Iesu], ti tufatufa e lautolu hana tau tapulu, kua eke ai e lautolu e vili.”—Mata. 27:35; totou Ioane 19:23, 24.
15 To age ke he Mesia e vineta mo e akau kona. “Ne ta mai e lautolu e mena kona kou kai; ne fia inu au, ti ta mai ai e lautolu e vineta ke inu ai au,” he talahau he salamo. (Sala. 69:21) Tala mai a Mataio ki a tautolu: “Kua age e lautolu kia [Iesu] e vineta kua fiofio mo e akau kona, kia inu ai; kua kamata e ia, ti nakai mafai ke inu ai.” Fakamui, “ati poi ai agataha e taha ia lautolu, kua toto e omomi ti fuifui ke he vineta, mo e tuku ke he kaho, ti fakainu aki a ia.”—Mata. 27:34, 48.
16. Fakamaama e puhala ne fakamooli e tau kupu fakaperofeta he Salamo 22:1.
16 To tuga na tiaki he Atua e Mesia. (Totou Salamo 22:1.) Fakatatau mo e perofetaaga ia, “ko e magaaho hiva [kavi ke he matahola tolu he afiafi], kua hea ai a Iesu mo e leo lahi, kua pehe atu, Eloi, Eloi, lama sapatani? Ko e hana kakano ka fakamatala, Haku Atua na e, haku Atua na e, ko e heigoa e mena kua tiaki mai ai e koe au?” (Mare. 15:34) Ne nakai galo e Iesu e tua ke he haana a Matua he lagi. Ne toka he Atua a Iesu ke he tau fī haana he utakehe e puipuiaga Haana ke maeke ke kamatamata katoatoa e mahani fakamooli he Keriso. Ti ko e tagi atu ha Iesu, ne fakamooli e ia e Salamo 22:1.
17. Fakamooli fēfē e Sakaria 12:10 mo e Salamo 34:20?
17 To hoka e Mesia, ka e nakai fati e tau huimotua haana. Ko e tau tagata ne nonofo i Ierusalema “to kitekite mai a lautolu kia [Ia] ne hoka e lautolu.” (Saka. 12:10) Ti pehē e Salamo 34:20: “To leoleo [he Atua] hana tau huimotua oti kana, nakai emo ke fati taha.” He fakamooli e tau manatu nei, ne tohi he aposetolo ko Ioane: “Taha tagata tau kua hoka e ia [ha Iesu a] kahokaho ke he tao; ati hau ai agataha e toto mo e vai. Ko ia ne kitekite atu ki ai, kua talahau ai e [Ioane], ko e moli foki hana ne talahau . . . kua eke e tau mena ia, kia fakamoli ai e Tohi, Nakai papaki taha hui hana. Kua pehe mai foki taha Tohi, To kitekite atu a lautolu kia ia ne hoka e lautolu.”—Ioane 19:33-37.
18. Hau fēfē a Iesu ke tanu fakalataha mo e maukoloa?
18 To tanu fakalataha e Mesia mo e maukoloa. (Totou Isaia 53:5, 8, 9.) Hoko ke he afiafi ia Nisana 14, “ti hau ai e taha tagata maukoloa i Arimataia, ne higoa ko Iosefa,” kua ole ki a Pilato ke he tino a Iesu, ti talia e ole. Matutaki atu e tala ha Mataio: “Kua uta e Iosefa e tino, ti vakai ai e ia ke he ie lino mea. Ti tuku atu ai e ia ke he hana tukuaga fou, ne tuki ke he kaumaka; kua fuluhi atu e ia e maka lahi ke he gutu he tukuaga [fakamanatu], ti fano ai a ia.”—Mata. 27:57-60.
Fakaheke e Patuiki Faka-Mesia!
19. Ko e heigoa ne tupu he taofi ke he tau kupu fakaperofeta he Salamo 16:10?
19 To fakaliu tu mai e Mesia. Ne tohi e Tavita: “Nakai toka atu e koe [Iehova] au ki seoli.” (Sala. 16:10) Manamanatu la ke he ofomate he tau fifine ne o mai ke he tukuaga ne toka ai e tino a Iesu. Ne feleveia a lautolu mo e agelu ne fakafaliu, ne tala age ki a lautolu: “Ua matakutaku a mutolu; kua kumi e mutolu a Iesu ko e Nasareta ne fakasatauro; kua tu mai tuai a ia, nakai nofo i hinei; ati kitekite a ke he mena ne tuku ai e lautolu a ia.” (Mare. 16:6) Ko e moto tagata ne fakalataha i Ierusalema he aho ia he Penetekoso 33 V.N., ne fakailoa he aposetolo ko Peteru: “Kua iloa fakamua e [Tavita], ko e mena ia kua vagahau mai ai a ia ke he liu tu mai a Keriso, kua nakai toka a ia ki hate, ti nakai hoko foki e popo ke he hana tino.” (Gahua 2:29-31) Ne nakai fakaatā he Atua e tino tagata he Tama fakahele haana ke popo. Mua atu, ne fakatū hake fakamana a Iesu ke he moui agaaga!—1 Pete. 3:18.
20. Fakamooli fēfē e pule ne talahau tuai he Mesia?
20 He talahau tuai, ne fakailoa he Atua ko Iesu ko e Tama haana. (Totou Salamo 2:7; Mataio 3:17.) Ne fakaheke foki he moto tagata a Iesu mo e Kautu hane hau, ti tutala fiafia a tautolu hagaao ki a ia mo e takitakiaga monuina haana. (Mare. 11:7-10) To nakai leva ti utakehe he Keriso e tau fī haana he ‘heke a ia ke he tonu, mahani molu, mo e tututonu.’ (Sala. 2:8, 9; 45:1-6) To tamai he tuaga patuiki haana mogoia e mafola mo e monuina ke he lalolagi oti. (Sala. 72:1, 3, 12, 16; Isaia 9:6, 7) Kua lilifu mooli a tautolu ko e Tau Fakamoli a Iehova ke fakailoa e tau kupu mooli nei, ne fitā e Tama fakahele haana he pule ke he lagi ko e Patuiki faka-Mesia!
To Tali Fēfē e Koe?
• Afo mo e tiaki atu fēfē a Iesu?
• Ko e heigoa falu puhala ne kua talahau tuai he fakasatauro ha Iesu Keriso?
• Ko e ha kua talitonu a koe ko Iesu e Mesia ne mavehe ki ai?
[Fakatino he lau 13]
Ko e heigoa ne fakamooli he tau perofetaaga he fina atu mo e kautū a Iesu ki Ierusalema?
[Tau Fakatino he lau 15]
Mate a Iesu ma e tau agahala ha tautolu ka kua pule a ia mogonei ko e Patuiki faka-Mesia