‘Kia Fakamalolo mo e Fakamanavalahi’
“Fakamalolo a koe, ti fakamanavalahi ni; . . . ha ko e mena fakalataha a [koe] mo Iehova hau a Atua.”—IOSUA 1:7-9.
TO TALI FĒFĒ E KOE?
Ko e heigoa e tau puhala ne fakatātā e Enoka mo Noa e fakamalolō?
Fakafifitaki mitaki fēfē e falu fifine he vahā i tuai ke he tua mo e loto malolō?
Ko e heigoa e tau fifitakiaga he loto malolō he tau fuata ne nava a koe ki ai?
1, 2. (a) Ko e heigoa ne lata he falu magaaho ke tutuli e puhala hakohako he moui? (e) Ko e heigoa ha tautolu ka kumikumi?
KO E taha faahi he loto malolō ko e matakutaku, maimainā, mo e hopoate. Liga manamanatu a tautolu ke he tagata loto malolō kua maō, toa, mo e fakamalolō foki. He falu magaaho, kua lata ke moua e malolō fakatekiteki ke maeke ke tutuli e puhala hakohako he moui he tau aho takitaha.
2 Falu tagata he fakamauaga he Tohi Tapu ne nakai matakutaku i lalo hifo he tau tuaga uka lahi. Ko e falu ne fakatātā e loto malolō he tau tuaga ne aga mau ke he tokologa he tau fekafekau ha Iehova. Ko e heigoa ha tautolu ka fakaako mai he tau fifitakiaga he loto malolō mai he Tohi Tapu? Maeke fēfē a tautolu ke fakamalolō?
TAU FAKAMOLI LOTO MALOLŌ HE LALOLAGI MATAHAVALA
3. Ko e heigoa ne talahau tuai e Enoka ma lautolu ne matahavala?
3 Kua lata ke loto malolō ke eke mo fakamoli a Iehova he vahāloto he tau tagata mahani kelea he lalolagi ato hoko e Fakapuke he vahā ha Noa. Ka ko Enoka, “ko e tokofitu ia mai ia Atamu,” ne fakailoa fakamalolō e ogo fakaperofeta nei: “Kitiala, kua haele mai e Iki mo e hana tau tagata tapu afe mo afe, Ke fakafili ai e tau tagata oti, mo e fakahala ai a lautolu oti kua matahavala ha ia lautolu, ha ko e ha lautolu a tau mahani matahavala oti ne eke he matahavala ai a lautolu, ha ko e tau kupu favale foki ne vagahau kia ia e tau tagata hala mo e matahavala.” (Iuta 14, 15) Ne mauokafua a Enoka to fakamooli e perofetaaga nei. Ti mamate mooli e tau tagata nakai mahani Atua he fakapuke e lalolagi katoa!
4. He tau tuaga fe ne maeke a Noa ke ‘o fano mo e Atua’?
4 Ne Fakapuke ai he 2370 F.V.N., molea e 650 e tau he mole e gahua fakaperofeta ha Enoka. Ka e he mogoia, ne fanau a Noa, feaki e magafaoa, ti tā e vaka mo e fanau taane haana. Ko e tau agelu ne faliu tino tagata, ne fakalataha mo e tau fifine mata fulufuluola, ti fanafanau e tau Nefalimi. Lafi ki ai, kua lahi mahaki e kelea he tagata, ti puke e lalolagi he favale. (Kene. 6:1-5, 9, 11) Pete ne tau tuaga pihia, “ne o fano ai e Atua [mooli] mo Noa” mo e fakamatala fakamalolō “ko e ogo he tututonu.” (Totou 2 Peteru 2:4, 5.) Lata foki ke moua e tautolu e loto malolō ia he tau aho fakamui nei.
FAKATĀTĀ E LAUTOLU E TUA MO E LOTO MALOLŌ
5. Fakatātā fēfē e Mose e tua mo e loto malolō?
5 Ko Mose ne mitaki e fifitakiaga he tua mo e loto malolō. (Hepe. 11:24-27) Mai he 1513-1473 F.V.N., ne fakaaoga he Atua a ia ke takitaki kehe e tau Isaraela mai i Aikupito ti puhala atu a lautolu he tutakale. Logona hifo e Mose e nakai mautali ma e matagahua nei, ka e talia e ia. (Esoto 6:12) Ko ia mo e matakainaga haana ko Arona, ne lagaloga e o atu ki a Farao loto maō ha Aikupito mo e fakailoa fakamalolō e Tau Malaia Hogofulu ka fakamā e Iehova e tau atua ha Aikupito mo e laveaki e tau tagata Haana. (Esoto ve. 7-12) Ne fakakite e Mose e tua mo e loto malolō ha kua lalago mauokafua he Atua a ia, pihia foki a tautolu.—Teu. 33:27.
6. Ka hūhū toko e tau takitaki he motu ki a tautolu, maeke fēfē ia tautolu ke fakamatala mo e loto malolō?
6 Lata ia tautolu ke moua e loto malolō tuga ha Mose, ha kua pehē a Iesu: “[To] takitaki atu foki a mutolu ki mua he tau iki mo e tau patuiki ha ko au ni, ke eke mo talahau kia lautolu katoa mo e atu motu kehe. Ka tuku atu e lautolu a mutolu, aua neke fakaatukehe a mutolu, po ke fefe, po ke heigoa foki ke tala atu ai e mutolu; ha ko e mena foaki mai kia mutolu ke he magaho ia ni e kupu ke tala age e mutolu. Ha ko e mena nakai ko mutolu kua vagahau atu, ka ko e Agaga he Matua ha mutolu ke vagahau mai ai i loto ia mutolu.” (Mata. 10:18-20) Ka hūhū toko mai e tau takitaki he motu ki a tautolu, to maeke e agaga a Iehova ke omoomoi a tautolu ke fakamatala fakalilifu ke he tua mo e loto malolō.—Totou Luka 12:11, 12.
7. Ko e ha a Iosua ne loto malolō mo e kautū ai?
7 Ko e fakaako tumau ke he Fakatufono he Atua ne atihake e tua mo e loto malolō he hukui ha Mose ko Iosua. He 1473 F.V.N., ne tauteute a Isaraela ke huhū atu ke he Motu he Maveheaga. ‘Kia fakamalolo ti fakamanavalahi,’ he poaki he Atua. He omaoma ke he Fakatufono, to gahua fakailoilo a Iosua mo e to kautū. “Aua neke matakutaku a koe; ti ua fakaatukehe,” he tala age ki a ia “ha ko e mena fakalataha [ai] mo Iehova hau a Atua ke he tau mena oti ke fano a koe ki ai.” (Iosua 1:7-9) Nakai noa kua fakamalolō he tau kupu ia a Iosua! Ti fakalataha mooli e Atua mo ia, ha ko e kautūaga ke he Motu he Maveheaga ne fakaoti ai he ono ni e tau—he 1467 F.V.N.
TAU FIFINE MALOLŌ NE TUMAUOKAFUA A LAUTOLU
8. Ko e heigoa e fifitakiaga he tua mo e loto malolō ne moua e tautolu ia Raava?
8 Tali mai he tau senetenari, tokologa e fifine loto malolō ne tumauokafua a lautolu ko e tau tagata tapuaki malolō ha Iehova. Tuga anei, ko e fifine fakataka ko Raava i Ieriko ne fakagahua e tua ke he Atua, he fufū fakamalolō e tau toko tokoua ne fakafano atu e Iosua, ti fakavaia e tau tagata leoleo he patuiki he maaga ia. Ne hao a ia mo e magafaoa haana he magaaho ne fofō he tau Isaraela a Ieriko. Ne tiaki e Raava e tau matagahua agahala haana, tapuaki tua fakamooli ki a Iehova, ti eke mo tupuna fifine he Mesia. (Iosua 2:1-6; 6:22, 23; Mata. 1:1, 5) Ne fakamonuina mooli a ia ha ko e tua mo e loto malolō haana!
9. Fakakite fēfē e Taporā, Parako, mo Iaeli e loto malolō?
9 He mole e mate ha Iosua he kavi 1450 F.V.N., ne taute he tau fakafili e fakafiliaga i Isaraela. Ko e patuiki Kanana ko Iapino ne totoko ke he tau Isaraela ke he 20 e tau he magaaho ne fakaaoga he Atua e perofeta fifine ko Taporā ke fakaohooho e Fakafili ko Parako ke taute taha mena. Ne fakapotopoto e Parako 10,000 tagata taane he Mouga ko Tapora ti mautali ke tau atu ke he takitaki kau ha Iapino ko Sisera, ne hifo atu ke he Vailele ko Kisona mo e kautau haana mo e 900 kariota tau. Magaaho ne o atu e tau Isaraela ke he pahua, ne fakapuā he Atua e vai ti faliu e malē tau ke he pelapela ti fakatagataga e tau kariota he tau Kanana. Ne kautū e tau tagata ha Parako, ti “mamate ai e kau oti a Sisera ke he pelu.” Ne hū a Sisera he fale ie ha Iaeli, ka kua tamate e Iaeli a ia he mogo ne mohe a ia. Felauaki mo e tau kupu fakaperofeta ha Taporā ki a Parako, ‘ko e lilifu’ he kautūaga nei ne moua ai he fifine ko Iaeli. Ha kua gahua loto malolō a Taporā, Parako, mo Iaeli, “ti okioki ai e motu [ko Isaraela] ke he tau tau ne fagofulu.” (Fakafili 4:1-6, 14-22) Tokologa e tagata taane mo e fifine mahani Atua ne fakatātā e tua mo e loto malolō pihia.
MAEKE E TAU KUPU HA TAUTOLU KE OMOOMOI E LOTO MALOLŌ
10. Ko e ha kua pehē na maeke e tau kupu ha tautolu ke omoomoi e loto malolō?
10 Kua maeke e tau mena ka talahau e tautolu ke fakamalolō e tau matakainaga tapuaki ha Iehova. He senetenari ke 11 aki F.V.N., ne tala age e Patuiki ko Tavita ke he tama haana ko Solomona: “Kia fakamalolo a mo e fakamanavalahi a koe, mo e eke e koe e tau mena na; ua matakutaku a koe, ti ua fakaatukehe; ha ko Iehova ko e Atua, ko e Atua haku, ha ha ia koe a ia, nakai toka e ia a koe, to nakai tiaki e ia a koe, ato fakahiku ai e tau gahua oti kua lata ke fekafekau ai ke he fale a Iehova.” (1 Nofo. 28:20) Ne gahua loto malolō a Solomona mo e talaga e faituga homo atu ha Iehova i Ierusalema.
11. Lauia fēfē e moui he taha tagata taane ha ko e tau kupu loto malolō he tama fifine Isaraela?
11 He senetenari ke hogofulu aki F.V.N., ko e tau kupu loto malolō mai he tama fifine Isaraela ne fakamonuina mooli e tagata lepela. Ne tapaki he matakautau a ia ti eke mo fekafekau he iki kautau ha Suria ne moua he lepela ko Naamanu. He iloa e tau mana ne taute e Iehova puhala mai ia Elisaio, ne tala age a ia ke he hoana ha Naamanu ka fano e taane haana ki Isaraela, to fakamaulu he perofeta he Atua a ia. Ne fano a Naamanu ki Isaraela, fakamaulu fakamana ai, ti eke mo tagata tapuaki ha Iehova. (2 Patu. 5:1-3, 10-17) Kaeke ko e tama a koe kua fiafia ke he Atua tuga e tama fifine ia, maeke foki a ia ke foaki ki a koe e loto malolō ke fakamatala ke he tau faiaoga, tau tama aoga, mo e falu foki.
12. Lauia fēfē e tau kupu he Patuiki ko Hesekia ke he tau tagata haana?
12 Kua maeke e tau kupu ne fifili fakamitaki he tau mogo matematekelea ke omoomoi e loto malolō. Magaaho ne o atu e tau Asuria ke totoko ki a Iuta he senetenari ke valu aki F.V.N., ne tala age e Patuiki ko Hesekia ke he tau tagata haana: “Kia fakamalolo a a mutolu mo e fakamanavalahi, aua neke matakutaku a mutolu, ti ua fakaatukehe a mutolu ha ko e patuiki a Asuria, ha ko e motu o tagata oti foki kua fakalataha mo ia; ha ko e tokologa ha ha ia tautolu, ka e tokogahoa ha ha ia ia. Ha ha ia ia e lima he tagata, ka e ha ha ia tautolu a Iehova ha tautolu a Atua ke lagomatai kia tautolu, mo e tau ai ke he tau ha tautolu.” Fēfē e tali ke he talahauaga ia? “Kua fanogonogo foki e motu ke he tau kupu he patuiki a Iuta ko Hesekia”! (2 Nofo. 32:7, 8) Liga omoomoi he tau kupu na a tautolu ke loto malolō ti pihia mo e falu Kerisiano ka tatao he tau tagata favale a tautolu.
13. Ko e heigoa e fifitakiaga he loto malolō ne moua e tautolu he mena ne tupu ki a Opetaia ko e fekafekau he Patuiki ko Ahapo?
13 He falu magaaho kua kitia e loto malolō ke he tau mena ne nakai talahau e tautolu. He senetenari ke hogofulu aki F.V.N., ko Opetaia ko e fekafekau he Patuiki ko Ahapo, ne loto malolō he fufū e tau perofeta ha Iehova ne toko taha e teau “ke takilimagofulu ke he ana” ke nakai kelipopo he patuiki fifine kelea ko Iesepela. (1 Patu. 18:4) Tuga a Opetaia ne matakutaku ke he Atua, tokologa e tau fekafekau fakamooli ha Iehova he vahā nei ne kua puipui loto malolō e tau matakainaga tapuaki he nakai age e tau vala tala hagaao ki a lautolu ke he tau tagata favale.
ESETA—KO E PATUIKI FIFINE LOTO MALOLŌ
14, 15. Fakatātā fēfē he Patuiki Fifine ko Eseta e tua mo e loto malolō, ti ko e heigoa e fua?
14 Ko e Patuiki Fifine ko Eseta ha Peresia ne fakatātā e tua mo e loto malolō lahi he mogo ne taute lagatau e tagata kelea ko Hamanu ke kelipopo ai ti fakamatakutaku e tau Iutaia he Atu Motu Peresia he senetenari ke lima aki F.V.N. Ko e kakano ia ati maanu mo e fakakanopogi a lautolu mo e liogi mooli mai he tau loto katoa ha lautolu! (Eseta 4:1-3) Ne tupetupe lahi e Patuiki Fifine ko Eseta. Ko e agikolo haana ko Moretikai ne fakafano ki a ia e tohi he matafakatufono ne poaki ke tamate ti ole ki a Eseta ke tū ki mua he patuiki ke olelalo ma e taliaaga ma e tau matakainaga Iutaia haana. Ka ko e ha tagata ka fina atu ke he patuiki ka e nakai uiina to tamate ai.—Eseta 4:4-11.
15 Ka kua tala age a Moretikai ki a Eseta: ‘Kaeke ke fakamate ai ni a koe, ti hoko mai e laveaki he tau tagata Iuta he taha mena; ka kua iloa e hai foki po kua eke nakai a koe mo patuiki fifine ke lata ai mo e tau aho pehenai?’ Ne tomatoma a Eseta ki a Moretikai ke fakapotopoto e tau Iutaia ki Susana mo e fakakanopogi ke lata mo ia. ‘Ko au foki to fakakanopogi,’ he ui e ia, “to fina age pihia foki au ke he patuiki, ko e mena nakai lata ia mo e fakatufono; kaeke ke mate au, to mate ai ni.” (Eseta 4:12-17) Ne gahua loto malolō a Eseta, ti ko e tohi ne tū ai e higoa haana ne fakakite na fakahao he Atua e haana tau tagata. He vahā ha tautolu, ko e tau Kerisiano fakauku mo e tau hoa tukulele ha lautolu kua fakakite e loto malolō pihia ka kamatamata—ti ha ha tumau e “[F]anogonogo liogi” he faahi ha lautolu.—Totou Salamo 65:2; 118:6.
“KIA FAKAMANAVALAHI”
16. Ko e heigoa e fifitakiaga he tau fanau ikiiki ha tautolu kua moua ia Iesu?
16 Taha e mogo he senetenari fakamua V.N., ne moua a Iesu ne 12 e tau he moui ke he faituga, “ha ne nofo ke he vaha loto he tau akoako, kua fanogonogo kia lautolu, mo e hūhu mena kia lautolu.” Lafi ki ai, “kua ofomate a lautolu oti kana ne fanogonogo kia ia ke he loto matala hana mo e hana tau kupu ne tali atu.” (Luka 2:41-50) Pete he tote a Iesu, ne moua e ia e tua mo e loto malolō kua lata ke hūhū ke he tau akoako momotua he faituga. Tokaloto ko e fifitakiaga ha Iesu to lagomatai a lautolu ne ikiiki he fakapotopotoaga Kerisiano ke fakaaoga katoatoa e tau magaaho ke ‘mautali ke tali atu kia lautolu oti kua hūhu mai ke he kakano he amaamanaki ha ha ia lautolu’!—1 Pete. 3:15.
17. Ko e ha ne tomatoma e Iesu e tau tutaki haana “kia fakamanavalahi,” ti ko e ha kua lata ia tautolu ke “fakamanavalahi”?
17 Ne tomatoma e Iesu e falu “kia fakamanavalahi.” (Mata. 9:2, 22) Tala age a ia ke he tau tutaki haana: “Kitiala, to hoko ke he aho, kua hoko nai foki ki ai, ke mavehevehe ai a mutolu ke takitaha mo e fano ke he hana faoa ka e toka tokotaha au, ka e nakai tokotaha au, ha ko e Matua ha ha ia au. Kua tala age e au e tau mena nei kia mutolu, kia moua ai e mutolu e monuina ia au, to moua foki e mutolu e matematekelea ke he lalolagi, kia fakamanavalahi a mutolu, kua kautu au ke he lalolagi.” (Ioane 16:32, 33) Tuga ne tau tutaki fakamua atu ha Iesu, kua fehagai a tautolu mo e vihiatia he lalolagi, ka kia nakai eke a tautolu ke tuga e lalolagi. He manamanatu ke he puhala loto malolō he Tama he Atua ka foaki ki a tautolu e loto malolō ke tumau e nakai ilaila he lalolagi nei. Ne kautū a ia ke he lalolagi, ti maeke foki ia tautolu.—Ioane 17:16; Iako. 1:27.
“KIA FAKAMANAVALAHI A A KOE”
18, 19. Ko e heigoa e fakamooliaga he tua mo e loto malolō ne foaki he aposetolo ko Paulo?
18 Ne fakauka e aposetolo ko Paulo ke he loga e tau kamatamata. He taha mogo, ne teitei hēhē he tau Iutaia i Ierusalema a ia ane mai nakai fakahao he tau kautau Roma a ia. He pō, “kua tu mai e Iki kia ia, kua pehe mai, . . . kia fakamanavalahi a a koe; ha ko e mena tuga he talahau fakatonu e koe i lerusalema e tau mena kia au, kua lata foki he talahau pihia e koe i Roma.” (Gahua 23:11) Ne taute pihia ni e Paulo.
19 Ne nakai matakutaku a Paulo ke fakatonu e “tau aposetolo kua mumua,” ne lali ke fakakelea e fakapotopotoaga i Korinito. (2 Kori. 11:5; 12:11) Nakai tuga a lautolu, ne maeke a ia ke fakakite e fakamooliaga he gahua fakaaposetolo haana—ke he fale puipui, fahi, tau fenoga hagahagakelea, mo e falu mena vihi, hoge, fia inu, mo e nakai mohe he pō, mo e manamanatu lahi foki ke he tau matakainaga he tua. (Totou 2 Korinito 11:23-28.) Ko e fakamauaga mooli he tua mo e loto malolō—ko e fakamooliaga ia he malolō ne mai he Atua!
20, 21. (a) Talahau e fakatai ke fakakite kua lata ia tautolu ke eketaha tumau ke fakamalolō. (e) Ko e heigoa e tau tuaga ka lata ia tautolu ke fakatātā e fakamalolō, ti ko e heigoa ka mauokafua a tautolu ki ai?
20 To nakai fehagai e tau Kerisiano oti mo e favaleaga kelea lahi mahaki. Ka kua lata a tautolu oti ke eketaha ke fakamalolō ke maeke ke fehagai mo e tau paleko he moui. Ke fakatai: Ko e tama fuata i Parasili ne hū he kege. He mole e fakaako Tohi Tapu, ne kitia e ia e lata ke taute e tau hikiaga, ka e fa mahani ko e ha tagata ka toka e kege na tamate. Ne liogi a ia mo e fakaaoga e tau kupu Tohi Tapu ke fakakite ke he takitaki e kakano kua nakai tuai hū a ia ke he kege. Kua fakatokanoa mai e tama taane fuata mo e nakai fakahala ti eke ai mo tagata fakailoa he Kautu.
21 Lata ke loto malolō ke fakamatala e tala mitaki. Ko e tau tagata fakaako faka-Kerisiano kua lata ke moua e aga nei ke tumau ha lautolu a mahani fakamooli he aoga. Liga lata ke loto malolō ke ole ma e magaaho ke ai gahua ke maeke ke fina atu ke he tau fakaholoaga oti he fonoaga. Na loga atu e tau mena pihia. Ka e pete ne tau paleko kua feleveia mo tautolu, to logona e Iehova e ‘tau liogi kua eke mo e tua.’ (Iako. 5:15) Ti maeke mooli a ia ke foaki ki a tautolu e haana agaaga tapu ke maeke ia tautolu ke “fakamalolo . . . ti fakamanavalahi”!
[Fakation he lau 11]
Fakamatala loto malolō a Enoka he lalolagi matahavala
[Fakatino he lau 12]
Loto malolō mo e fakamanavalahi a Iaeli