Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • es18 pp. 17-26
  • Hitandyila

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Hitandyila
  • Tanga Ovihonekwa Ononthiki Ambuho—2018
  • Onthele-kati
  • Mukuana, 1 ya Hitandyila
  • Mutano, 2 ya Hitandyila
  • Tyasapalo, 3 ya Hitandyila
  • Tyalumingu, 4 ya Hitandyila
  • Tyasikunda, 5 ya Hitandyila
  • Muvali, 6 ya Hitandyila
  • Mutatu, 7 ya Hitandyila
  • Mukuana, 8 ya Hitandyila
  • Mutano, 9 Hitandyila
  • Tyasapalo, 10 ya Hitandyila
  • Tyasapalo, 11 ya Hitandyila
  • Tyasikunda, 12 ya Hitandyila
  • Muvali, 13 ya Hitandyila
  • Mutatu, 14 ya Hitandyila
  • Mukuana, 15 ya Hitandyila
  • Mutano, 16 ya Hitandyila
  • Tyasapalo, 17 ya Hitandyila
  • Tyalumingu, 18 ya Hitandyila
  • Tyasikunda, 19 ya Hitandyila
  • Muvali, 20 ya Hitandyila
  • Mutatu, 21 ya Hitandyila
  • Mukuana, 22 ya Hitandyila
  • Mutano, 23 ya Hitandyila
  • Tyasapalo, 24 ya Hitandyila
  • Tyalumingu, 25 ya Hitandyila
  • Tyasikunda, 26 ya Hitandyila
  • Muvali, 27 ya Hitandyila
  • Mutatu, 28 ya Hitandyila
Tanga Ovihonekwa Ononthiki Ambuho—2018
es18 pp. 17-26

Hitandyila

Mukuana, 1 ya Hitandyila

Ekoleleyo alikala notyilinga tyalio tyafuapo.—Tia. 1:4.

Oñgeni ekoleleyo lifuisapo “otyilinga” tyalio? (Tia. 1:4) Putyina tuvasiwa movitateka, tupondola okunoñgonoka okuti tuesukisa vali okukala noumphualundo, nokupandula, nokukala noluembia. Tyina tukoleleya movitateka, tyitukuatesako okukala novituwa ovio, tupu matyitukuatesako okukala Ovakristau vena ovituwa oviwa. Mokonda okukoleleya tyipondola okutukalesa Ovakristau vena ovituwa oviwa, tuna okulikuatehila opo tuahaliatele kovitumino via Jeova mokonda yokuhanda okuyovoka movitateka. Mongeleka, ankho ukahi nokulinga ononkhono mbokulityilika omalusoke okulinga oundalelapo, wahayeke omalusoko oo ekufinde! Likuambela ku Jeova opo ekukutateseko okulityilika omalusoko apenga. Okuti mombunga yove pena ou ukuyele? Wahayeke ekufinde! Tokola okutualako okuumbila Jeova. Okulinga ngotyo matyipameka ekolelo liove. Hinangela okuti: Opo upandwe na Huku ove wesukisa okukoleleya.—Rom. 5:3-5; Tia. 1:12. w16.04 2:15, 16

Mutano, 2 ya Hitandyila

Nomutima weliola, talei vakuenyi ngatyina ovanene vali kuonwe.—Fil. 2:3.

Onthue tutyii okuti Jeova kasoko okuti ovanthu vamwe vakolela vali tyipona vakuavo. Ku Jeova ovanthu aveho vekahi otyipuka tyike. Tyili Jeova wetutunga mononkhalelo mbelikalaila iya otyo tyituhuvisa. Kahande tuyekepo ovituwa vietu. Mahi tupu kahande tusoke okuti hamwe tukahi vali nawa tyipona vakuetu. (Rom. 10:12) Onthue nalumwe tuna okusoka okuti otyilongo tyetu ine otyivala tyetu tyikahi vali nawa tyipona tya vakuetu. Ankho ongotyo tusoka, matyitupulisa okuhelipake mopulitika. Tyamonekele-ale potyita tyotete. Ovakuatate vamwe ova Hebreu ankho kavatekula nawa ova Gregu. (Atos 6:1) Oñgeni tupondola okutyimona okuti tuli nokukala notyituwa tyokulipakako? Ankho omukuatate umwe ine omphange wo kotyilongo tyimwe, upopia etyi asoka konthele yotyipuka tyimwe, okuti ove umuanya, osoko okuti: ‘Kuno onthue tulinga vali nawa ovipuka?’ Inkha otyo usoka, hinangela elondolo eli liakolela unene lio testu yo hono. w16.04 4:12, 13

Tyasapalo, 3 ya Hitandyila

Ndyina . . . okukaivisa onondaka onongwa Mbouhamba.—Luc. 4:43.

Jesus waivisile “onondaka onongwa Mbouhamba” iya tupu uhanda ovalongwa vae valinge ngotyo. Otyikundyi patyi tyovanthu vekahi nokuivisa onondaka onongwa kovanthu aveho? (Mat. 28:19) Onombangi mba Jeova vala! Mongeleka, omisionaliu yongeleya imwe yakalele kovilongo ovinyingi, yatompholele no Nombangi mbumwe mba Jeova. Kovilongo aviho akala, ankho upula onombangi mba Jeova okuti, onondaka patyi muivisa. Omisionaliu yapopia okuti: “Aveho tyihena onondunge vakumbulula vala otyipuka tyike: ‘Onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku.’” Onondaka mbo misionaliu mbalekesa nawa okuti onthue tuna onondunge tupu Tuvakristau votyotyili velikuata okapandi. (1 Cor. 1:10) Ouhamba wa Huku osapi Yomutala Womulavi Wivisa Ouhamba wa Jeova. Omukanda oo ukahi nokulingwa momalaka 254, iya kese hanyi kulingwa omikanda onomiliau 59 iya omukanda oo ukahi nokuawa mouye auho! w16.05 2:6

Tyalumingu, 4 ya Hitandyila

Kese umwe alinge ngetyi atokola momutima wae. —2 Cor. 9:7.

Tutalei ongeleka ilekesa oñgeni tupondola okulinga omatokolo no nondunge tyina tulilongesa etyi Jeova asoka. Hamwe uhanda okukala omukokoli-ndyila. Ukahi nokulinga omapiluluko amwe momuenyo wove opo uundape omuvo omunyingi movilinga viokuivisa. Mahi hamwe nkhele utupu nthumbi yokuti tyilityili mokala nehambu, mokonda pahe mokala no nombongo mbehehi novipuka vihehi. Mahi, Ombimbiliya kaipopi okuti tuna okukala ovakokoli-ndyila opo tuumbile Jeova. Onthue tupondola okutualako okuumbila Jeova otyo tuvaivisi vala. Mahi tupu Jesus wapopia okuti Jeova uyamba vana vaundapa unene movilinga Viouhamba. (Luc. 18:29, 30) Ombimbiliya tupu ipopia okuti Jeova uhambukwa tyina tulinga atyiho tuvila opo tumuhivilike, iya uhanda tumuumbile nehambu. (Sal. 119:108) Tyina tulikuambela konthele yovipuka ovio nokusokolola kuvio, tupondola okulinga omatokolo no nondunge elikuata kumwe nonkhalelo yetu yomuenyo iya Jeova etuyambe. w16.05 3:13

Tyasikunda, 5 ya Hitandyila

Hinangela Omupakeko wove Omunene tyina . . . nkhele ononthiki onombi mbuheneye.—Ecl. 12:1.

Ovakristau ovakulu kavapondola okutomba okutanga omikanda vipopia konthele yovakuendye. Ovitateka ovinyingi viapopiwa momikanda ovio Ovakristau aveho venavio. Mongeleka, onthue atuho tuesukisa okuamena omatavelo etu, nokuyunga nawa omalusoke etu, nokuanya okuhindilwa okupuena omapangwe, nokulityilika omapanga omavi. Ngotyo, namphila omikanda ovio viahonekelwa ovakuendye novahikuena, mahi onondonga mbukahimo mbapolwa Mombimbiliya iya Ovakristau aveho vapondola okupolako ouwa. Omikanda viahonekelwa ovakuendye tupu vipondola okuvekuatesako okupameka oupanga wavo na Jeova. Iya ovakulu navo vapondola okupolako ouwa.—Ecl. 12:13. w16.05 5:15, 16

Muvali, 6 ya Hitandyila

Tehelela, ove Isilayeli: Jeova Huku yetu, oe vala aike Jeova. Una yokukala nohole na Jeova Huku yove, nomutima wove auho, nomuenyo wove auho no nonkhono mbove ambuho.—Deu. 6:4, 5.

“Jeova Huku yetu oe vala aike Jeova.” Onondaka ombo mbakola unene! Ehinangeleso olio liakuatesileko ova Isilayeli okukoleleya momivo viovitateka puetyi vehungi pokunyingila Motyilongo Tyalaelwe. Onondaka ombo tupu mbupondola okutupameka mokueenda kuononkhumbi ononene nokutukuatesako okukakala momphangu yombembwa. Tutualeiko okufenda vala Jeova. Tuesukisa okukala nohole nae nokumuumbila nomutima wetu auho, no nonkhono mbetu ambuho, tupu tuesukisa okulinga ononkhono opo tukale nombembwa newaneko novakuatate vetu. Inkha tutualako okulinga ovipuka ovio, tyina Jesus meketukoyesa maimbuka okuti tunongi iya onondaka ombu atukembumona tyina mbufuisuapo mbati: “Endyuei, onwe vokuapewa ononkhano onongwa na Tate yange, piñganei Ouhamba wapongiyua pala onwe tunde ponthyimbi youye.”—Mat. 25:34. w16.06 3:2, 20

Mutatu, 7 ya Hitandyila

Omutima omukengeleli unene tyipona kese tyipuka otyikuavo.—Jer. 17:9.

Elungavi lipondola okutulingisisa atuliamena tyina tuamalingi otyivi, atukala ovanthu vatena omitima. Okuti onthiki imwe wanumanene-ale omukuatate umwe ine omphange? Okuti nthiki imwe wanumanene mokonda wapolwa ovilinga mewaneno? Oñgeni wakalele? Okuti wakalele nomalityindailo, ine waimbukile okuti okukala nombembwa novakuatate vove nokukala omukuatyili ku Jeova otyo tyakolela vali? (Sal. 119:165; Col. 3:13) Tyina omunthu alinga onkhali iya aholeka etyi ekahi nokulinga tyipondola okumupuiya okutavela elondolo lia Huku. (Ecl. 8:11) Omukuatate umwe wapopia okuti mokueenda kuomuvo ankho una otyituwa otyivi iya ankho utupu vali etyi esuka natyo. Omukuatate omukuavo ankho una otyituwa tyokutala ovipuka vihongiliya ovanthu okulinga oundalelapo konyima wapopia okuti, “Ame andyihimbika okukala notyituwa tyokupopia ovakulu veuaneno.” Otyituwa otyo atyinyono oupanga wae na Jeova. Etyi vakuavo vaimbuka tyi ekahi nokulinga, akaita ekuateso kovakulu veuaneno. Tyotyili atuho tuvakuankhali. Mahi inkha tupopia omapita vana vetulondola ine tuliamena tyina tuamalingi tyimwe tyapenga, atuhaiti ku Huku opo etuevele, omutima wetu upondola okutena. w16.06 2:5, 6

Mukuana, 8 ya Hitandyila

Yekeipo okusukalala nomuenyo wenyi.—Mat. 6:25.

Jesus ankho utyii okuti ovalongwa vae ankho vasukalala netyi mavali. Jesus ankho uhanda okuvekuatesako opo vanoñgonoke omokonda yatyi ankho vahapondola okusukalala novipuka ovio aviho. Ankho utyii okuti inkha vasukalala unene, alo umwe ovipuka vesukisa momuenyo, vapondola okulimbuako otyipuka tyakolela vali momuenyo. Jesus ankho wasukalala novalongwa vae iya evelondola unene konthele yotyitateka otyo Melongomona liae lio Komphunda. (Mat. 6:27, 28, 31, 34) Mahi omokonda yatyi Jesus etupopila opo tuahakale notyiho netyi matuli, netyi matunu, netyi matuvale? Okuti onthue katuesukisile okulia nomuvalo? Enga tuesukisa! Iya inkha tutupu onombongo mbokulanda ovipuka ovio, tukala notyiho. Jesus otyo utyii. Wii etyi ovanthu vesukisa. Iya ankho utyii okuti “kononthiki mbahulilila,” ovalongwa vae mavakala momuvo wepuiya unene. (2 Tim. 3:1) Mahi, ovanthu ovanyingi hono kavavasi ovilinga iya ovipuka vikahi nokulanda onombongo ononyingi. Kovilongo ovinyingi, ovanthu vahepa unene iya vetupu okulia. Mahi Jesus tupu utyii okuti omuenyo womunthu wakolela vali tyipona okulia iya olutu tyipona omuvalo. w16.07 1:8, 9

Mutano, 9 Hitandyila

Ame nakala omuivisi mokonda yokankhenda nahatokalele napewa na Huku.—Efé. 3:7.

Mokonda katutyivili okutavela Jeova monkhalelo yafuapo, katuatokalele okankhenda ka Huku. Mahi, tuatokala ononkhia. Ohamba Salomau yapopia okuti: “Kutupu omunthu na wike omuviuki kombanda yoohi, utualako okulinga oviwa nokuhalingi onkhali.” (Ecl. 7:20) Konyima, apostolu Paulu apopi okuti: “Ovanthu aveho ovakuankhali kavavasi omunkhima wa Huku” iya “ofeto yonkhali ononkhia.” (Rom. 3:23; 6:23a) Mokonda Jeova uhole unene ovanthu, watuma “omona wae wongunga” opo ankhie mokonda yetu. Oyo onkhalelo imwe onene alekesa okankhenda okanene. (João 3:16) Paulu wapopia okuti Jesus “pahe wapewa omunkhima nehumbilo, mokonda yokuaipawa, opo mokankhenda okanene ka Huku, ankhile ovanthu aveho.” (Heb. 2:9) Enga, “otyali tuapewa na Huku omuenyo wahapu, menyina lia Kristu Jesus Tatekulu yetu.”—Rom. 6:23b. w16.07 3:3, 4

Tyasapalo, 10 ya Hitandyila

Mandyimulingila omukuatesiko, opo akale omuvateli wae.—Gên. 2:18.

Katyapengele inkha omunthu umwe uhanda okunepa ine okunepwa. Okunoñgonoka ovipuka ovio matyitukuatesako okukala nolusoke luaviuka konthele yotyinepo nouwa utundililako. Tete, Huku watunga Andau iya emuavela otyilinga tyokuluka ovinyama. Andau amono okuti ovinyama aviho ankho pena otyituei notyindema, “mahi omulume ankho utupu omukuatesiko wae.” Ngotyo, Huku alalesa Andau iya emupolo olupati lwae atungu nalo omukai. Jeova aeta omukai oo ku Andau, akala omukai wae. (Gên. 2:20-24) Otyo tyilekesa okuti otyinepo otyiwa tyatunda ku Jeova. Jesus apitulula etyi Jeova apopile mo Endene okuti: “Omulume masipo he na ina, eliwaneka nomukai wae, iya ovo vevali avakala vala ohitu ike.” (Mat. 19:4, 5) Mokonda Huku wapola olupati lwa Andau opo atunge nalo omukai wotete, ovalinepi ovo vaimbukile okuti ovanthu veke. Tunde ponthyimbi Jeova kahande ovalinepi velihenge ine okunepa ovanthu ovanyingi. w16.08 1:1, 2

Tyasapalo, 11 ya Hitandyila

[Jesus] atundu opo, aende opo akaivise komapunda-umbo avo.—Mat. 11:1.

Jesus haapeho ankho upopia novanthu ovanyingi. Ovikando ovinyingi ankho upopia na kese munthu iya ankho utyilinga monkhalelo ihambukiswa. Mongeleka, walekesile esuko liokutomphola nomukai umwe weya okutapela omaande monyombo ikahi popepi nepundaumbo lio Sikale. (João 4:5-30) Jesus tupu wapopile na Mateus Levi, omutanthi womalilimu, iya emukongo akale omulongwa wae. Mateus etavela iya konyima akongo Jesus novalongwa ovakuavo opo vakalie keumbo liae. (Mat. 9:9; Luc. 5:27-39) Jesus tupu wapopia monkhalelo ikahi nawa na Natanaele, namphila ankho Natanaele asoka omapita konthele yovanthu vo ko Nazare. Mokonda Jesus wapopia nae monkhalelo ikahi nawa, Natanaele apilulula onkhalelo ankho atala Jesus, mokonda ankho watuka ko Nazare. Iya Natanaele ahande okulilongesa vali konthele ya Jesus. (João 1:46-51) Ongeleka ya Jesus, itulongesa okuti tyina tupopia novanthu monkhalelo ikahi nawa, mavahande vali okutehelela etyi tuhanda okuvepopila. w16.08 4:7-9

Tyasikunda, 12 ya Hitandyila

Omukai ahayekepo omulume wae. . . . Omulume ahase-po omukai wae.—1 Cor. 7:10, 11.

Ovalinepi vamwe vatokola okulihenga tyina vena ovitateka ovinene vitualako. Movilongo vimwe, ovalinepi ovanyingi velihenga ovalinepi vamwe vasoka okuti vena ovitateka ovinyingi hahe vali okulihenga. Mahi, Jesus walekesa okuti tyapenga okulihenga, etyi apopia onondaka Huku apopile ponthyimbi okuti: “Etyi Huku apaka kokanga ike, omunthu ehetyiyapule.” (Mat. 19:3-6; Gên. 2:24) Ehando lia Jeova okuti omulume nomukai vena okukala aveho. (1 Cor. 7:39) Atuho tuna okuhinangela okuti Jeova metukoyesa mokonda yovituwa vietu. Okulinga ngotyo matyitukuatesako okutetulula ovitateka vietu liwa-liwa avihavilipo unene. w16.08 2:10, 11

Muvali, 13 ya Hitandyila

Uhayeke ovivi vikufinde.—Rom. 12:21.

Tuesukisa okukala tyipahi omuwo auho. Omokonda yatyi? Mokonda onondyale mbetu mbutuluisa tyina tuhena ononkhono. Inkha tutualako okulwa matutyivili okuluisa ovivi, atuvifindi! Mahi, inkha tutalukwa nokuyekapo okulwa, Satanasi nouye wae neyembelo lietu liokuankhali vapondola okutufinda. Tualako nokulwa. Uhasoye tupu wahayendyelese omaoko ove! (1 Ped. 5:9) Opo tufinde, tuesukisa okunoñgonoka omokonda yatyi tukahi nokuluila. Omokonda tuhanda okupandwa na Huku nokupewa nae ononkhano onongwa. Hebreus 11:6 ipopia okuti: “Una wahanda okufuena ku Huku, una okutavela okuti kuna Huku, nokuti oe makaavela ondyambi vana vemuovola tyotyili.” Okuovola Jeova tyihangununa okuti tuna okulinga ononkhono inkha tuhanda okupandwa nae.—Atos 15:17. w16.09 2:4, 5

Mutatu, 14 ya Hitandyila

Lingei ovipuka aviho pala okunkhimaneka Huku. —1 Cor. 10:31.

Mombimbiliya muna onondonga mbukahi nawa mbupondola okutukuatesako okulinga omatokolo nonondunge ankhimaneka Huku. Omuvalo wetu ulekesa kuvakuetu onthue tuvanthu patyi. Ovikutu tuhole nonkhalelo yetu yokuvala ipondola okulikalela no ya vakuetu. Mahi ovikutu vietu apeho viesukisa okukala tyasukuka, vikahi nawa, vihapundukisa ovanthu. Katyapepukile okuvasa ovikutu vikahi nawa. Monovenda ononyingi muna vala ovikutu viokuankhimana. Pamwe tyesukisa okupwa-elundo opo uvase osaya, no mbulusa, vikahi nawa vihatono. Mahi ovakuatate nonomphange vapanda ononkhono tulinga mbokuvala ovikutu vikahi nawa. Ehambu tunalio liokuetela omunkhima Tate yetu keulu wo luembia, olio lituavela ondundo yokuovola ovikutu vimunkhimaneka. w16.09 3:15, 16

Mukuana, 15 ya Hitandyila

Huku utupu oku ayala okulio kuekumbi. Ohi keipumphikile kotyipuka natyike.—Jó 26:7.

Tyina ove undapesa onongeleka, mokuatesako ovana wove okusoka. Otyo matyikuatesako ovana okusoka kuetyi velilongesa, nokutyinoñgonoka nawa, nokuhetyilimbwa. Ove upondola okuundapesa onongeleka opo ulongese ovana vove okuti atyiho Ombimbiliya ipopia otyili. Mongeleka, tala etyi tyapopia o testu yo hono. Wehevepopile vala okuti ono versikulu ombu mbutunda ku Jeova. Mahi, vekuatesako okusokolola. Ove upondola okupopia okuti pononthiki mba Job ovanthu ovanyingi ankho kavetavela okuti ohi petupu apa yatenthama. Ankho vetyii okuti ovipuka aviho vikahi ngombola ine emanya, vina apa viatenthama. Pomuwo opo, mokonda ankho kutupu onomakina mbuundapeswa hono, ovanthu ankho kavetyivili okutala okuti ohi itupu oku yatenthama. Otyo tyitulongesa okuti namphila Ombimbiliya yahonekwa kohale, mahi apeho ipopia otyili mokonda yatunda ku Jeova.—Nee. 9:6. w16.09 5:9, 12

Mutano, 16 ya Hitandyila

Kala nekolelo momutima wove.—Rom. 10:9.

Okukala nekolelo mu Jeova no mu Jesus, hakutavela vala kovipuka maveketulingila komutwe wandyila. Tupu tukala nehando enene liokutyinda omuenyo ngetyi vetulongesa. Nokukuatesako vakuetu vanoñgonoke onondaka onongwa. Inkha upopia mounyingi nomulungu wove muene, okuti Jesus o Tatekulu, okala nekolelo liokuti Huku wemupindula pokati ko vokuankhia, mokayovolwa. Mokonda nomutima tukala nekolelo pala ouviuki, mahi nomulungu tupopila ounyingi pala eyovo. Tyayandyuluka nawa okuti, opo tukakale nomuenyo uhapu mouye omupe wa Huku, tuesukisa okukala nekolelo nokutualako okupameka ekolelo. Ekolelo likahi ngomuti watuikua. Tuesukisa okuutapelela opo utuame iya aukulu. (Luc. 22:32; Heb. 3:12) Mahi inkha katuutapelela omaande, maukukuta. Tyelifwa notyo, onthue tuesukisa okulinga atyiho tuvila opo ekolelo lietu lipame iya alitualako “okukula.”—2 Tes. 1:3; Tito 2:2. w16.10 4:4, 5

Tyasapalo, 17 ya Hitandyila

Onkhalamutwe yombala yeveavela omanyina omakuavo; aavela Daniele enyina litiwa Beltesazar.—Dan. 1:7.

Etyi Daniele nomapanga ae vatualwa koukonde ko Mbambilonia, ova Mbambilonia valingile atyiho opo vevekuluminye okutavela oviso viavo nongeleya yavo. Oityi valinga? Vevelongesa “elaka lipopiwa navana valongesiwa unene monosikola” nokuveluka omanyina ova Mbambilonia. (Dan. 1:3-7) Enyina epe lia Daniele ankho litiwa Bel, lihangununa okuti huku yo Mbambilonia. Tyafuile Ohamba Nambukondonosole ankho uhanda Daniele etavele okuti ovikahuku vio Mbambilonia vina vali epondolo tyipona Jeova, Huku ya Daniele. (Dan. 4:8) Mombambilonia Daniele wapewa ovikulia oviwa vio hamba. Mahi ‘watokola momutima wae’ okutavela ovitumino via Huku. (Dan. 1:8) Mokonda ankho utualako okulilongesa “omikanda via Huku” melaka lio Hebreu, watuaileko okupameka oupanga wae na Jeova namphila ankho ekahi kotyilongo otyikuavo. (Dan. 9:2) Alo umwe etyi palamba omanima 70 tunde apa eya Mombambilonia, nkhele ankho wiihanwa enyina liae lio Hebreu, Daniele.—Dan. 5:13. w16.10 2:7, 8

Tyalumingu, 18 ya Hitandyila

Ankho enda noku ononkhono mba Huku mbuhongola.—Eze. 1:20.

Vamwe vapondola okusoka okuti kavesukisile okukuatesuako opo vanoñgonoke Ombimbiliya. (Mat. 24:45-47) Mahi tunde mo 1919, Jesus ukahi nokuundapesa “omupika wekolelo nokualunguka” opo akuateseko ovanthu va Huku okunoñgonoka omalongeso Ombimbiliya nokulandula etyi Ombimbiliya ipopia. Tyina tutavela ko Mbimbiliya, ewaneno litualako okukala tyasukuka, nombembwa, newaneko. Lipula okuti: ‘Okuti ndyimukuatyili ku Jesus tupu ndyilandula ehongolelo liomupika wekolelo nokualunguka?’ Ombimbiliya itulongesa okuti ovaumbili va Jeova keulu vaonganekwa nawa. Mongeleka, memonekelo limwe, Ezekiele wamona Jeova ukahi nokutaha etuku-tuku lihateka unene tupu lilipetela kononthele ambuho Jeova ahanda liende nako. (Eze. 1:4-28) Etuku-tuku olio lilekesa eongano lia Huku keulu, iya onoandyu ambuho mbukahi keulu mbulandula ehongolelo lia Huku. Ovaumbili va Jeova pano pohi valandula ongeleka oyo. Soka komapiluluko omanyingi ekahi nokulingwa meongano lia Huku momanima ekwi okualamba. Hinangela okuti Jeova oe ukahi nokuhongolela omapiluluko oo. Apa katutu, Kristu no noandyu mavahanyeko ouye uno wovivi. Petupu vali omunthu nawike makala tyihena onthilo na Jeova nenyina liae ine okuanya onkhalelo yae yokutumina! w16.11 3:9, 10

Tyasikunda, 19 ya Hitandyila

[Tuliavelei] ondundo, haunene tyina mutala okuti onthiki ikahi popepi.—Heb. 10:25.

Ngetyi ankho tyilinga ovalanduli va Jesus votete, nonthue tuliongiya opo tulilongese nokupamekwa. (1 Cor. 14:31) Namphila tuumbila Jeova omanima omanyingi nongotyo tuesukisa okupamekwa. Soka ku Josue. Etyi ova Isilayeli vehungi okunyingila Motyilongo Valaelwe, Jeova aholovona Josue opo akale onkhalamutwe yavo. Nongotyo, Jeova apopila Moisesi opo emupameke, namphila Josue ankho aumbilale Jeova omanima omanyingi. Jeova apopi okuti: “Holovona Josue akale onkhalamutwe, mupameka, nokumuavela ondundo mokonda oe mapiti komutwe wovanthu ava, tupu oe mevepiñganesa otyilongo mokatala.” (Deu. 3:27, 28) Josue ankho wesukisile okupamekwa, mokonda konyima wahongolela ova Isilayeli movilwa ovinyingi, namphila afindwa otyikando tyike. (Jos. 7:1-9) Hono, nonthue tuesukisa okupameka ovakulu vewaneno novatalelipo womawaneno, vaundapa unene opo vakuateseko ovanthu va Huku.—1 Tes. 5:12, 13. w16.11 1:12, 13

Muvali, 20 ya Hitandyila

Mandyikulekesa ekoyeso liekunga enene liapumphama kombanda yomeva omanyingi.—Apo. 17:1.

Ovalilongesi Vombimbiliya ankho vapopila ovo tate yavo, nomapanga, novanthu ovakuavo vomongeleya okuti kahande vali okukuatesako ongeleya yomatutu. Tupu ankho vahanda ovanthu mouye auho vanoñgonoke okuti Ombambilonia Onene, iihanwa okuti ekunga. Ngotyo, mu Kayovo yo 1917 alo konthyimbi yo 1918, namphila Ovalilongesi Vombimbiliya ankho kavehi, nombili avaave onotratadu 10.000.000 mbuna osapi yati “Ombambilonia Yatoka.” Otratadu aihololola omatutu onongeleya. Soka oñgeni tyanumanesile ononkhalamutwe mbo no nongeleya! Mahi ovalilongesi Vombimbiliya kavatalamene. Ankho vatokola okutualako okuivisa nokutavela “Huku, tyipona kovanthu.” (Atos 5:29) Oityi otyo tyilekesa? Tyilekesa okuti mokueenda Kuovita Viotete Viouye Auho, Ovakristau ovo ovalume novakai ankho kavekahi vali moukonde wo Mbambilonia. Mahi ankho vekahi nokuyovoka monongeleya mbomatutu nokukuatesako vakuavo okulinga ngotyo. w16.11 5:2, 4

Mutatu, 21 ya Hitandyila

Vana vayemba kovipuka violutu, vasoka kovipuka violutu, mahi vana vayemba ko viopamphepo, vasoka kovipuka viopamphepo.—Rom. 8:5.

Vamwe vasoka okuti Paulu wapopia Ovakristau novanthu vehe Vakristau. Mahi Paulu wahonekela Ovakristau, vana “vaihanwa opo vakale ono sandu.” (Rom. 1:7) Ngotyo, tyilinge vana Paulu apopia okuti “vasoka kovipuka violutu” navana “velikuata kumwe novipuka viopaspilitu” aveho Ovakristau. Mahi, oityi tyihangununa onondaka mba Paulu mbukahi mu Romanos 8:4-13? Okuti mbupopia ovanthu “vasoka vala kovipuka violutu”? Ekumbululo likahi mu Romanos 7:5. Paulu wahoneka-mo okuti: “Tyina tusoka kovipuka violutu, omapeleyo onkhali ahongiliyua Novitumino, ankho aundapa momalutu etu.” Paulu wahangununa okuti ovanthu “vasoka kovipuka violutu” ovovana valandula omalusoke avo nomahando omavi nokulinga kese etyi vahanda. w16.12 2:5, 7

Mukuana, 22 ya Hitandyila

Una ehambu, oyouna weevelua oviponyo viae, una weevelua ononkhali mbae na Huku.—Sal. 32:1.

Pamwe ovanthu vamwe vena otyiho mokonda yovipuka ovivi ankho valingile kohale. Velivela onombei mokonda yotyipuka tyimwe valingile namphila palambale omanima omanyingi. Ohamba David welitehelele ngotyo mokonda yovivi alingile. Apopi okuti: “Omutima wange waihamenua.” (Sal. 38:3, 4, 8, 18) Motyitateka otyo David walingile ovipuka nounongo. David ankho una onthumbi yokuti Jeova una okankhenda tupu memuevela. David akala nehambu lio kunoñgonoka okuti Huku wemuevela. (Sal. 32:2, 3, 5) Pamwe, upondola okukala notyiho novipuka vikahi nokumoneka. Mongeleka, etyi David ahoneka o Salmo 55, ankho watila owoma wokuti maipawa. (Sal. 55:2-5) No ngotyo, kayekele otyiho tyitepulule onthumbi yae mu Jeova. David waitile ku Jeova opo emukuateseko okutetulula ovitateka viae, mahi ankho utyii okuti wesukisa okulinga ononkhono. (2 Sam. 15:30-34) Upondola okulilongesila ku David. Uhayeke otyiho tyikusoyese, mahi linga atyiho uvila opo utetulule otyitateka, iya oyumbu onthumbi mu Jeova. w16.12 3:14, 15

Mutano, 23 ya Hitandyila

Ame nalinga onkhali komaiho a Jeova.—2 Sam. 12:13.

David ankho uhanda vali okukala noupanga na Jeova. Oityi alinga? David ayeke Jeova emukuateseko. Mongeleka, wetavela okuviyulwa na Natan, omuuli wa Jeova. David tupu elikuambela ku Jeova tupu apopi ononkhali mbae, otyilekeso tyokuti tyili-tyili ankho uhanda Jeova emuevele. (Sal. 51:1-17) Tupu David ahakala nokulivela onombei, mahi elilongesila kononkhali mbae. Nalumwe awanene vali ononkhali mbae. Mokueenda kuomanima waumbilile Jeova noukuatyili alo ankhia, otyilekeso tyokuti Jeova umuhinangela. (Heb. 11:32-34) Oityi tulilongesila kongeleka ya David? Inkha tualinga onkhali onene, tuesukisa okulivela nomutima auho, nokupopia ononkhali mbetu ku Jeova, nokuita opo etuevele. (1 João 1:9) Tupu tuesukisa okupopila ovakulu vewaneno, mokonda vetukuatesako okukala vali noupanga na Jeova. (Tia. 5:14-16) Tyina tutavela okukuatesiwako na Jeova, tulekesa okuti tuyumba onthumbi momulao wae wokutuevela. Tupu, tuesukisa okulilongesila koviponyo vietu iya atutualako okuumbila Jeova nonthumbi.—Heb. 12:12, 13. w17.01 1:13, 14

Tyasapalo, 24 ya Hitandyila

Tyilika omuumbili wove opo ahalingi ovipuka nomalityindailo.—Sal. 19:13.

Ombimbiliya ilekesa okuti omalityindailo kaelikuate kumwe nokupola pokati. Okulinga ovipuka nomalityindailo oityi? Okulinga otyipuka tyimwe tuhatuminwe ine tuhapelwe, hamwe omokonda katuapuile elundo ine omokonda yokulipakako. Ovikando vimwe tulinga ovipuka nomalityindailo mokonda tuvakuankhali. Mahi tupondola okulilongesila kongeleka Yohamba Saulu, inkha tutyiliya okulinga ngotyo, Jeova kamahambukwa. O Salmo 119:21 ipopia okuti Jeova uyele ovanthu “vena omalityindailo.” Omokonda yatyi? Tete, inkha atuho tulinga ovipuka nomalityindailo, katukahi nokulekesa onthilo ku Jeova, Huku yetu Nomutumini wetu. Vali, tyina tulinga ovipuka tuhatuminwe ine tuhapelwe, matuliamena nokukala novitateka navakuetu. (Pro. 13:10) Tatu, matukundu tyina vakuetu vaimbuka okuti tualinga ovipuka nomalityindailo. (Luc. 14:8, 9) Otyo tyiyandyulula nawa omokonda yatyi Jeova ahandela tukale ovanthu vapola pokati. w17.01 3:4, 5

Tyalumingu, 25 ya Hitandyila

Valinga omapita konthele yavo. Havana vae ko, oulema owavo. Ombuto ombi nokuapenga.—Deu. 32:5.

Andau atambulisa ovana vavo onkhali, alo umwe no nonkhia. (Rom. 5:12) Andau wevepola elao liokukala nomuenyo uhapu. Andau na Eva ankho kavapondola okukala novana vehena nkhali, tupu novana vavo ankho kavapondola okukala novana vehena nkhali. Ngotyo Satanasi wapaka oundyale pokati ka Andau na Eva na Huku, tupu uhanda okuhongiliya ovanthu aveho hono, okulinga ngotyo. (João 8:44) Jeova nkhele ankho uhole ovanthu. Namphila Andau na Eva vemutyitukilile-po, nongotyo Jeova ankho uhanda ovanthu vakale omapanga ae. Tupu kahande, nawike povana vavo vankhie. (2 Ped. 3:9) Moluotyo, Huku aovola omphitilo opo ovanthu vakale vali omapanga ae. Oñgeni ankho Jeova apondola okutyilinga mahi ahapilulula ovitumino viae?.—João 3:16. w17.02 1:12-14

Tyasikunda, 26 ya Hitandyila

Ounongo o wa vana vaovola okupakelwa-mo.—Pro. 13:10.

Tuesukisa okulityilika okupopia vala konthele yetu ine okupopila vakuetu etyi vena okulinga, mahi tuna okuveita onondonga nokutavela etyi vapopia. Onthue tuhambukwa novakuatate vetu no nomphange tyina vapewa otyilinga otyipe. Iya tupandula Jeova mokonda wetuavela elao liokumuumbila. (1 Ped. 5:9) Tupu, matupolo vali pokati tyina tuundapesa onondonga mbo Mbimbiliya opo tulongese omutima wetu. Onondonga ombo mbutulongesa oñgeni Jeova elitehelela noñgeni asoka. Tyina tulilongesa okutala ovipuka ngetyi Jeova evitala matulingi omatokolo ahambukiswa Huku. Tyina tutanga, nokulikuambela, nokuendela muetyi tuelilongesa, omutima wetu mautulondola. (1 Tim. 1:5) Matulilongesa okupaka omahando avakuetu komutwe. Inkha tulinga ngotyo, Jeova ulaa okuti metulongesa vali tupu metukuatesako okupola vali pokati.—1 Ped. 5:10. w17.01 4:17, 18

Muvali, 27 ya Hitandyila

Ovakulu vomauaneno vena okuundapa nawa, no kuna ombili onene yokuivisa no yokulongesa.—1 Tim. 5:17.

Tuna okukala nonthilo novakuatate vetu no nomphange. Haunene ovakuatate vetuhongolela, ovakulu vewaneno, novatalelipo vomawaneno, novakuatate Vokomisau yo Filiyale, no Nonkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova. Ovanthu ovo aveho vesuka novanthu va Huku iya Ombimbiliya iveihana okuti “oviwa vio valume.” (Efé. 4:8) Otyo tyilekesa nawa okuti tuna okukala navo nonthilo atuhatalela kotyivala tyavo ine kotyilongo vatyitilwa ine komalumono. Ovakristau votete vetuavela ongeleka ongwa. Ankho vena onthilo novakuatate vevehongolela iya nonthue otyo tuna yokulinga hono. Putyina tuna ovalume ovo, onthue katupondola okuvetala ngatyina onoandyu. Mahi onthue tuvelekesa onthilo mokonda veliola omutima, no nonkhono valinga mbokukuatesako ewaneno.—2 Cor. 1:24; Apo. 19:10. w17.03 1:13

Mutatu, 28 ya Hitandyila

Omokonda yatyi undyihanena okuti ndyimunthu omuwa? Petupu omunthu nawike omuwa, omunthu omuwa Huku vala.—Mar. 10:18.

Herode Agripa I wakala onkhalamutwe yova Judeu etyi palamba omanima etyinana tunde etyi Jesus apopia onondaka mbo testu yohono, ankho una ovituwa vielikalela unene novia Jesus. Monthiki imwe, meliongiyo limwe liakolela, Herode avale ovikutu vimwe vilanda onombongo ononyingi. Etyi ovanthu vemumona tupu aveivi ondaka yae, avapopi peulu okuti: “Ondaka oya huku, handakako yomulume!” Herode ankho utyihole tyo kunkhimanekwa. Mahi “liwa-liwa oandyu ya Jeova aimuipaa, mokonda kaavelele omunkhima Huku, aliwa nomativa ankhi.” (Atos 12:21-23) Tyayandyuluka nawa okuti, Jeova haeko waholovona Herode akala onkhalamutwe. Mahi, Jesus walekesa okuti Huku oe wemuholovona, iya apeho ankho unkhimaneka Jeova, Onkhalamutwe Yavilapo yovanthu Vae. Jesus apopila ovalongwa vae okuti: “Outumini auho keulu no pohi neupewa.” Ayawisako okuti: “Ame ndyikahi nonwe ononthiki mbatyo ambuho, alo konthyulilo youye uno.”—Mat. 28:18-20. w17.02 3:20, 21

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma