Tyitalale

Mokonda ovanthu vae ankho valinga onkhi Jefete tupu vemuyele, avemutaata pohika yae. (Juí. 11:1-3) Mahi Jefete namphila ankho alingwa onya na vakuavo, kakalele nonkhongo. (Juí. 11:4-11) Ku Jefete okulwila enyina lia Jeova ankho otyipuka tyakolela vali tyipona okukala nonyengo. Ankho watokola okukala omukuatyili ku Jeova, otyo atyimuetela ouwa na vakuetu. (Heb. 11:32, 33) Okuti tupondola okulilongesila ku Jefete? Oityi matulingi inkha Ovakuatate vetu vetulinga etyi tyitunumanesa, ine hamwe vetulinga etyi tuhahandele? Tuhayekei onyengo itulingisise atuyekepo okuundapa movilinga via Jeova. Wahayekepo okuenda Komaliongiyo, wahayekepo okukala kumwe novakuatate mewaneno. Okulinga ngotyo matyitukuatesako okulambela movitateka, atuave ongeleka ongwa kuvakuetu.—Rom. 12:20, 21; Col. 3:13. w16.04 1:7, 9, 10

Onthue tuesukisa okukoleleya, ha momuvo umwe vala, mahi alo konthyulilo. Soka ñgeno, ombaluku ikahi nokunyingila kohi yomaande. Opo ovanthu vekahi-mo vahupe, vena okuyoa alo vehika koluhimba. Inkha umwe uyoa vala ehikila pokati upondola okunkhila momaande. Tyelifwa notyo, vana vayekapo okukoleleya tyina vehenehike, mavankhila pokati. Inkha tuhanda okukakala mouye omupe, tuesukisa okutualako okukoleleya. Tukalei notyituwa etyi apostolu Paulu ahoneka, okuti: ‘Onthue katusoyo.’ (2 Cor. 4:16) Ngetyi apostolu Paulu alingile, nonthue tutyii umwe nawa okuti Jeova metukuatesako tukoleleye alo konthyulilo. Paulu wahoneka okuti: ‘Movipuka viatyo ovio aviho tukahi nokufinda, omokonda ya una utuhole. Mokonda ndyina onthumbi yokuti tyilinge ononkhia, tyilinge omuenyo, nono andyu, nomautumini, novipuka vikahiko hono, nevi mavikeya, nononkhono, ine hamwe ovio keulu, no viokuaya kohi, kese etyi tyaetuako, natyike tyipondola okutuyapula mohole ya Huku, ikahi mu Kristu Jesus, Tatekulu yetu.’ w16.04 2:17, 18

Ita ku Jeova ounongo opo unoñgonoke ovipuka vipondola okukupuiya okulityilika okulipaka mopulitika. Likuambela ku Jeova oiti ekukuateseko okulinga etyi tyaviuka movitateka ngovio. Ove pamwe upondola okupakwa mokaleya mokonda yokutualako noukuatyili ku Jeova. Tyina otyo tyamamoneka, likuambela oiti omutima wakola opo utyivile okuhangununa omokonda yatyi wehelipakela mopulitika. Kala nonthumbi yokuti Jeova mekukuatesako otyivili okukoleleya. (Atos 4:27-31) Jeova wetuavela Ombimbiliya opo itupameke. Sokolola konthele yono versikulu mbumwe mbupondola okukukuatesako okuhalingi onthele yopulitika. Nonoñgonoka nawa ono versikulu ombo, ombupake momutwe opo umbuhinangele. Okulinga ngotyo matyikukuatesako tyina pamwe wehena Ombimbiliya. Ombimbiliya tupu ipondola okupameka ekevelelo liove momilao via Huku konthele yetyi matyiya komutwe wandyila. Tuna okunoñgonoka ekevelo olio opo tukoleleye. (Rom. 8:25) Holovona ono versikulu mbupopia ovipuka vimwe mavikakala mouye omupe, osoko ngatyina ukahiale mouye omupe. w16.04 4:14, 15

Ononkhalamutwe mbonongeleya mbo matutu kambuivisa Ouhamba wa Huku. Inkha valinga elongomona lipopia Ouhamba, ovanyingi puvo vapopia vala okuti Ouhamba ukahi momutima womunthu. (Luc. 17:21) Kavalongesa ovanthu okuti Ouhamba outumini ukahi keulu iya ohamba youhamba oo o Jesus. Mahi vapopia vala konthele ya Jesus Ponatale. Kavahangununa okuti, Ouhamba oo vala mauya okumanako ovitateka viovanthu iya apa katutu maumaneko ovitateka aviho vio vanthu pano pohi. (Apo. 19:11-21) Tyimoneka nawa okuti ononkhalamutwe mbonongeleya kambutyii etyi Jesus Ohamba Youhamba wa Huku makalinga. Mokonda kavanoñgonoka onondaka mba Jesus, tupu kavanoñgonoka omokonda yatyi vena okuivisa. Ovalongwa va Jesus kavaivisa opo vafetwe ine opo vatunge onondyuo onongwa. (2 Cor. 2:17, okatoi.) Ovalongwa va Jesus ankho kavaiti opo vafetwe mokonda yovilinga viokuivisa. —Atos 20:33-35. w16.05 2:7, 8

Hamwe ove uhole ovikutu vimwe, mahi ove utyii okuti inkha uvivala upondola okupundukisa vakuenyi mewaneno. Ombimbiliya kaipopi ovikutu patyi tuna okuvala. Ngotyo, oñgeni upondola okunoñgonoka etyi Jeova asoka? Ombimbiliya itupopila okuti: “Ovakai vesukisa okuvala ovikutu vikahi nawa, no nondunge, nokuapola pokati. Hakusukalala novivindo vionohuki, no olu, ine ovikuavo vifiwisa, novikutu vilanda onombongo ononyingi. Mahi vena okuvala monkhalelo imwe yaviuka yovakai vafenda Huku.” (1 Tim. 2:9, 10) Tyotyili, ovanthu aveho vaumbila Jeova, okukutikinyamo ovalume, vapondola okulilongesila konondaka ombo. Inkha tuapola pokati, matusoko oñgeni vakuetu velitehelela tyina vatala ovikutu tuvala. Mokonda tuhole ovakuatate vetu, tulityilika okulinga ovipuka vivenumanesa ine vivekalesa omapita.—1 Cor. 10:23, 24; Fil. 3:17. w16.05 3:14

Etyi Andau atyitukilapo Omutungi wae, ahakala vali omona wa Huku. Mahi ovanyingi povana va Andau vaholovona Jeova opo akale Omutumini wavo. (Heb. 12:1) Mokonda velikondola koututu kavetavela ku Satanasi, mahi vahanda Huku akale Tate yavo Nomutungi wavo. (João 8:44) Oukuatyili wavo ku Huku utuhinangelesa onondaka mbo testu yonthiki yo hono. Ovafendi votyotyili va Jeova hono valinga ononkhono mbokuliola omutima nokutavela. Vaimbuka okuti elao limwe enene okuihana Jeova okuti Tate, tupu vahanda akale Omuhongi wavo. Okuti tuafwapo opo tutavele okuviyulwa na Huku? Okuti tyina tutala ovakuatate vetu no nomphange tuimbuka okuti vetavela okuviyulwa na Huku? w16.06 1:2, 3

Tukahi unene popepi nouye omupe, iya ekolelo lietu likahi nokulolwa. Ngotyo tuesukisa okutala nawa oñgeni ekolelo lietu likahi. Tupondola okutala nawa konondaka mba Jesus mbuvahiwa mu Mateus 6:33. Lipula okuti: ‘Ovipuka ndyilinga nomatokolo ange, vilekesa umwe okuti ndyitavela konondonga mba Jesus? Okuti ndyikamba komaliongiyo ine movilinga viokuivisa opo ndyikale vali no nombongo? Oityi ndyipondola okulinga inkha ovilinga viange vinkhuluminya okuundapa unene? Okuti mandyiyeke ndyihongiliywe nouye uno alo umwe tyinthuala kokuyekapo okuumbila Jeova?’ Inkha katulandula etyi Ombimbiliya ipopia konthele yomapanga omavi, novokuapolwa mewaneno, ine ovitalukiso, omutima wetu upondola okuhimbika okutena. Oityi molingi inkha tyihimbika okumoneka nove? Wesukisa liwa-liwa okutala nawa ekolelo liove! Kala omukuatyili nove muene iya undapesa apeho ondaka ya Huku opo uviukise omalusoke ove. w16.06 2:8, 9

Mouye auho, muna eongano lilunda ovanthu okukala nohole na Jeova nokumuumbila. Ovanthu ovo onombangi mba Jeova. Namphila ovakuankhali, mahi Jeova uhongolela ovanthu vae nospilitu sandu. Mo 1914, ovanthu vafenda Jeova ankho kavehi. Mahi Jeova ayambe ovilinga viokuivisa. Mokonda yotyo, ovanthu ovanyingi velilongesa otyili tyo Mbimbiliya iya avakala Onombangi. Jeova wapopia konthele yomahuviso maakamoneka monondaka mbo testu yo hono ayawisako okuti: “Pomuvo watyo ame Jeova mandyityilumbanesa.” Hono onthue tutyeete nawa okuti eulo olio likahi nokufuisuapo. Ovanthu va Jeova vekahi ngelongo enene. w16.06 4:1, 2

Jesus una onthumbi yokuti ngetyi Tate atekula oviila, tupu matekula ovanthu. (1 Ped. 5:6, 7) Tyotyili, ngoviila, nonthue tuna okuundapa. Tuesukisa okuundapa opo tulipakele okulia ine okukekulanda. Jeova mayambe ononkhono tulinga. Iya tyina tuhena onombongo ine okulia, Jeova metuavela etyi tuesukisa. Mongeleka, vakuetu vapondola okutuavela etyi vena. Jeova wovolela oviila omphangu mavikala. Tupu uviavela ounongo wokutunga ovityiyu, novipuka oviila viundapesa opo vitunge ovityiyu. Jeova tupu utukuatesako okuvasa omphangu ikahi nawa opo tukalemo nombunga yetu. Etyi apopia onondaka mbo testu yo hono, Jesus wahinangelesa ovalongwa vae okuti, apa katutu maave omuenyo wae pala ovanthu aveho. (Tyieleka na Luc. 12:6, 7) Jesus kankhile mokonda yoviila ine ovinyama ovikuavo. Mahi wankhia mokonda yonthue opo tukale nomuenyo wahapu.—Mat. 20:28. w16.07 1:11-13

Omokonda yatyi tulingila onkhali iya nokunkhia? Ombimbiliya ipopia okuti, “mokonda yomunthu wike vala, ononkhia mbatumina.” Mokonda tuatuka ku Andau, tuvakuankhali tupu tunkhia. (Rom. 5:12, 14, 17) Mahi, tupondola okuholovona okutuminwa ine okuhatuminwa nonkhali. Oñgeni omunthu apondola okuhatuminwa nonkhali? Tyina tukala nekolelo motyilikutila tya Kristu, tupola ouwa kokankhenda okanene ka Jeova. Ombimbiliya yati: “Apa onkhali iliyawisa tupu nokankhenda okanene keliyawisa vali unene. Opala tyi? Opo ngetyi onkhali itumina kumwe nononkhia, tupu okankhenda okanene tuhatokalele katumine kumwe nouviuki, nokutuala komuenyo uhapu menyina lia Jesus Kristu.” (Rom. 5:20, 21) Namphila nkhele tuvakuankhali, mahi onthue katuyeke onkhali itutumine. Ngotyo tyina tuamalingi otyipuka tyimwe tyapenga, tuita ku Jeova opo etuevele. Oñgeni, tupondola okupola ouwa kokankhenda okanene ka Huku? Paulu wapopia okuti: “Okankhenda okanene ka Huku . . . ketulonga opo tuanye ovivi nomahando ouye, nokukala nonondunge onongwa, nouviuki, nonthilo na Huku mouye uno.”—Tito 2:11, 12. w16.07 3:5, 6

Otyinepo tyotete tyanyonwa etyi Andau na Eva vatyitukilapo Jeova. “Onyoka yokonthuko” Satanasi Eliapu, yayondya Eva iya aimupopila alie “komuti wenoñgonoko lio tyivi notyiwa” opo akale nenoñgonoko lihuvisa. Satanasi wemupopila okuti inkha Eva ulia komuti, otyo matyimukuatesako okutokola okulinga otyiwa notyivi. Eva kalekesile onthilo ku Andau onkhalamutwe yombunga etyi atokola okulia kotyinyango tyahapulile ku Andau. Iya Andau ketavelele ku Huku etyi etavela okulia kotyinyango apewa nomukai wae. (Apo. 12:9; Gên. 2:9, 16, 17; 3:1-6) Etyi Jeova evepula, Andau atatesila momukai wae. Wati: “Omukai wampha opo akale naame, wampha otyinyango tyomuti, moluotyo andyili.” Etyi Eva apulwa atatesila monyoka yemuyondya. (Gên. 3:12, 13) Andau na Eva veliamena mokonda youmphuki wavo iya Jeova akoyesa onomphuki ombo. Mahi, ongeleka yavo itulongesa tyi? Opo otyinepo tyikale nehambu, omulume nomukai vesukisa okutavela ku Jeova avehelitatesila. w16.08 1:1, 4, 5

Omokonda yatyi ovalinepi vamwe vakalela novitateka ovinene? Ku vamwe, omokonda otyinepo tyavo katyikahi ngetyi ankho vasoka. Pamwe vakala novitateka mokonda vatekulwa monkhalelo yelikalela ine vasoka monkhalelo yelikalela. Pamwe omokonda kavelivili no heivi. Ine hamwe kavelivili mokonda yonkhalelo vaundapesa onombongo ine vatekula ovana. Tyina ovalinepi vavasiwa movitateka ovinene, vena okuita ekuateso ko vakulu vewaneno. Ovakuatate ovo vena ounongo iya vapondola okukuatesako ovalinepi okuendela monondonga mba Huku. Iya tyina ovalinepi vaita ku Jeova ospilitu sandu, otyo tyipondola okuvekuatesako okuundapesa onondonga mbo Mbimbiliya iya avalekesa ovituwa Vioukristau.—Gál. 5:22, 23. w16.08 2:11-13

Jesus ankho una ovilinga ovinyingi. Mahi tyina ovanthu ankho vahanda okumutehelela, ankho wovola omuvo wokukala navo nokuvelongesa ovipuka ovinyingi. Mongeleka, onthiki imwe ovanthu ovanyingi aveliongiya opo vatehelele Jesus. Mahi Jesus ankho ukahi kowato na Petulu iya ngako alongesila ovanthu. Konyima, ankho uhanda okulongesa Petulu otyipuka tyimwe tyakolela. Jesus alingi ehuviso iya Petulu akuate ombisi onyingi. Okupolela opo Petulu novanthu ovakuavo ankho enavo “avatahela owato koluhimba avasipo ovipuka aviho” iya avalandula Jesus. (Luc. 5:1-11) Nikodemu ankho uhanda okulilongesa vali konthele ya Jesus. Mahi mokonda Nikodemu ankho o umwe povakoyesi Vombonge Onene yova Judeu, ankho watila owoma wetyi vakuavo mavapopi inkha vemumona ukahi nokutomphola na Jesus. Pahe apililapo Jesus kounthiki. Jesus ehemutaata atomphola nae, emuhangununina nawa otyili tyakolela.—João 3:1, 2. w16.08 4:10, 11

Onthue nomutima weliola tuimbuka okuti Jeova omusukuki iya ovitumino viae opala ouwa wetu. Inkha tueliola omutima, apeho matulandula ovitumino viae. Okupola pokati matyitukuatesako okukala nonthilo netyi vakuetu vasoka nokutavela tyina vemetupakaila-mo. Ovikutu vietu vipondola okulekesa nawa okuti tuvaumbili va Jeova. Ovitumino via Jeova viavilapo unene iya onthue tuhambukilwa okuvilandula. Ovakuatate vetu nonomphange, ovikando ovinyingi vapopiwa nawa mokonda yonkhalelo yavo ongwa yokuvala. Onkhalelo yavo yokuvala ikoka ovanthu vokueliola omutima okutavela onondaka Mbombimbiliya, iya tyietela omunkhima nehambu Jeova. w16.09 3:18-20

Jako ankho una onthumbi yokuti Jeova mafuisapo omilao viae viokuyamba ovana vae. (Gên. 32:24-26) Elikuatesila opo apewe ononkhano onongwa! Jeova wayamba Jako mokonda yokuakoleleya, emuavela enyina litiwa o Isilayeli, lihangununa okuti “Walua ine Wakoleleya na Huku.” Jako wapandelue na Jeova, apewa ondyambi. Nonthue tuhanda okutambula ovipuka ovio. Rakele omukai Jako ankho ehole unene, nae ankho uhanda okutala oñgeni Jeova mafuisapo omilao apopila omulume wae. Rakele ankho utupu olutyito, otyipuka tyimwe ankho tyinumanesa unene ovakai kohale. Oñgeni Rakele atualako okulwa namphila ankho ena otyitateka tyimupola ehambu? Watuaileko okukala nekevelelo. Tupu, watuaileko nokulikuambela vali unene ku Jeova. Jeova atehelela elikuambelo Rakele alinga nomutima auho, Rakele ayambwa etyi akala novana.—Gên. 30:8, 20-24. w16.09 2:6, 7

Tyakolela okulongesa ovana vove okuti okutavela etyi Ombimbiliya ipopia tyieta ehambu. (Sal. 1:1-3) Mongeleka, ove upondola okuita omona wove asoke ngatyina ekahi nokuilukila potyilongo tyikala pokati kelunga. Tupu una otyilinga tyokuholovona ovanthu mavakakala pokalongo opo. Konyima mupula okuti, “Ovanthu patyi motuala pokalongo oko, inkha uhanda okukakala nombembwa?” Konyima, upondola okutanga Gálatas 5:19-23 opo utale ovanthu patyi Jeova ahanda vakakale mouye omupe. Monkhalelo ngoyo, ove upondola okulongesa ovana vove ovipuka vivali viakolela. Tete, Jeova ukahi nokutulongesa oñgeni tupondola okukala nehambu pehepano nokukala nombembwa na vakuetu. Vali, utulongesa oñgeni matukakala mouye omupe. (Isa. 54:13; João 17:3) Tupu upondola okulekesa kovana vove oñgeni Ombimbiliya yakuatesako ovakuatate vetu. Mongeleka, ovola Momutala Womulavi omahipululo omuenyo ovanthu vapopiwa momikanda vietu, mononthele mbokuati: “Ombimbiliya Ipilulula Omuenyo Wovanthu”. w16.09 5:13, 14

Atuho tuesukisa okuovola omuvo vokulinga elilongeso lioulike nefendelo liombunga. (Efé. 5:15) Onthue katuhande vala okutanga opo tumane omukanda ine okuovola vala omakumbululo tyina tupongiya omaliongiyo. Mahi tuhanda Ondaka ya Huku ihike komitima vietu nokupameka ekolelo lietu. Opo tutyivile okutyilinga, tuesukisa okupola pokati. Tyina tulilongesa, katuesukisile okusoka vala kuvakuetu mahi tuesukisa okusoka kuonthue muene. (Fil. 1:9, 10) Ovikando ovinyingi tyina tupongiya etyi matukalongesa movilinga viokuivisa, ine eliongiyo, ine elongomona, katusoko oñgeni tupondola okuendela-mo mahi tusoka vali ku vakuetu. Mongeleka, tyina omunthu ateleka okulia, opo anoñgonoke inkha kuapepa ukumakela. Mahi inkha uhanda okukala nekongoko wesukisa okulia tyipona vala okumakela. Tyelifwa notyo, inkha tuhanda okupameka oupanga wetu na Jeova, tuesukisa okutanga apeho Ombimbiliya. Otyo matyitukuatesako okukala noupanga wapama na Huku. w16.10 2:10, 11

Mu Hebreus 11:1, Ombimbiliya ipopia oityi ekolelo, yati: (1) Ekolelo “onthumbi yotyotyili yovipuka vikevelelwa.” Ovipuka “tukevelela” muakutikinya ovipuka Huku alaa komutwe wandyila. Mongeleka, onthue tuna onthumbi yokuti ovivi mavipu, otyo matyikamoneka mouye omupe. (2) Ekolelo “elekeso liotyotyili” ine otyilekeso “tyovipuka namphila kavimoneka.” Onthue tutyii okuti Jeova Huku, na Jesus, no noandyu, Nouhamba wa Huku oko vekahi namphila tuhapondola okuvemona. Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuna ekolelo momilao via Huku nomovipuka tuhapondola okumona? Tulinga ngotyo monkhalelo tutyinda omuenyo wetu novipuka tupopia nevi tulinga. w16.10 4:6

Jeova na Jesus vapanda ovipuka aviho tuvelingila, namphila tuhevifuisapo ngetyi tuhanda. (Luc. 21:1-4; 2 Cor. 8:12.) Mongeleka, onthue tutyii okuti tyesukisa ononkhono ononyingi opo ovakuatate vakulupa vende apeho komaliongiyo nomovilinga viokuivisa. Okuti tuvepandula nokuvepameka mokonda yononkhono valinga? Apeho tyina tyitavela pameka vakuenyi. Tyina omunthu umwe amalingi otyipuka tyimwe otyiwa, mupandula. Etyi Paulu na Barnabe vekahi ko Antiokia yo Pisídia, ononkhalamutwe mbondyuo yokufendela avevepopila okuti: “Onwe, vakuatate, inkha muna onondaka mambupameka ovanthu mbupopiei.” Paulu atyimuavela omphitilo yokupameka ovanthu. (Atos 13:13-16, 42-44) Tyina tupameka vakuetu, tupu nonthue matupamekwa.—Luc. 6:38. w16.11 1:3, 15, 16

Elao limwe enene okulinga onthele yeongano lia Jeova, nokunoñgonoka etyi ahanda kuonthue! Tyotyili, namphila tutyii okuti tukahi nokuhambukiswa Huku, mahi no ngotyo tuna otyilinga tyokumutavela nokulinga etyi tyaviuka. Tupu namphila ovanthu ovanyingi vahanda okulinga ovivi, mahi tuna “okuyala ovivi” nga Jeova. (Sal. 97:10) Onthue katupondola okusoka ngovanthu vapopia okuti, “otyiwa otyivi, iya otyivi otyiwa.” (Isa. 5:20) Onthue tuhanda okuhambukiswa Jeova, otyo tutokolela okutualako tyasukuka mononkhalelo ambuho. (1 Cor. 6:9-11) Etyi Jeova etupopila Mombimbiliya opala ouwa wetu. Onthue tumuhole iya tuhanda okukala ovakuatyili kwe. Otyo tulandulila onondonga etuavela tyilinge tuli meumbo, ine mewaneno, ine okovilinga, ine okosikola no ponomphangu ononkhuavo. Soka ko nonkhalelo ononkhuavo tuesukisa okukala ovakuatyili ku Huku. w16.11 3:13

Ovalilongesi vamwe Vombimbiliya ovakuatyili. Mahi ankho vesukisa okuviukiswa menima 1914 alo mo 1919. Mokonda ankho kavanoñgonoka nawa oityi tyihangununa okutavela kovatumini. Tupu ankho ha apeho velityilika okulipaka movilwa. Mongeleka, etyi opresidente yoko Estados Unidos yaita ovanthu velikuambele okuita ombembwa mu 30 ya Kapepo yo 1918, Omutala Womulavi awaavela ondundo Ovalilongesi Vombimbiliya valinge ngotyo. Tupu ovakuatate vamwe avaave onombongo opo vakuateseko ovilwa iya ovakuavo avakala omafualali. Namphila ovanthu va Huku ankho vesukisa okuviukiswa, mahi otyo katyilekesa okuti ankho vekahi moukonde Mombambilonia Onene. Mokonda pomuvo Wovita Viotete Viouye Auho ovakuatate ankho velipungale konongeleya mbomatutu.—Luc. 12:47,48. w16.11 5:9

Omokonda yatyi Paulu alondolela Ovakristau ovalembulwa opo “vahasoke kovipuka violutu”? Iya omokonda yatyi hono Ovakristau aveho vesukisila okulandula elondolo olio? Omokonda kese omuumbili wekolelo wa Huku upondola okuhimbika okuhanda ovipuka ovinyingi. Mongeleka, Paulu wahoneka okuti ovakuatate vamwe mo Roma ankho ovapika “vomahando avo.” Tyafuile ankho vapaka komutwe omaundalelapo, ovikulia, ine ovipuka ovikuavo vasoka okuti viakolela vali momuenyo wavo. (Rom. 16:17, 18; Fil. 3:18, 19; Jud. 4, 8, 12) Mononthiki mbumwe, mewaneno lio Korintu ankho muali omukuatate umwe walingile oundalelapo “nomukai wa tate yae.” (1 Cor. 5:1) Tyotyili, Ovakristau ovo ankho vesukisa elondolo lia Paulu konthele yokutyinda “omuenyo welikuata nomahando olutu.” (Rom. 8:5, 6.) Elondolo olio tupu liakolela unene hono. w16.12 2:5, 8, 9

Okutomphola nomunthu uyumba onthumbi tyikuatesako tyina una otyiho. Omunthu welinepa nae, ine epanga, ine omukulu wewaneno upondola okukuatesako okutetulula otyitateka. Ombimbiliya ipopia okuti: “Pana pehena etompho, ovipuka aviho kaviende nawa. Mahi pana pena ovaviyuli ovanyingi, ovipuka vifuisuapo.” (Pro. 15:22.) Omaliongiyo etu tupu etukuatesako okutepulula otyiho. Tyina tuenda komaliongiyo tukala omuvo omunyingi novakuatate no nomphange vesuka nonthue, tupu vahanda okutupameka. (Heb. 10:24, 25) Okukala navo matyitukuatesako okukala tyapama tupu matyipepuka okutepulula otyiho.—Rom. 1:12. w16.12 3:17, 18

Tyina tuna ovitateka viekongoko ine ovitateka ovikuavo tuhevili okupilulula, tupakula otyiho tyetu ku Jeova iya atukala nonthumbi yokuti metukuatesako. (1 Ped. 5:6, 7) Tupu tuna okulinga atyiho tuvila opo tupole ouwa komaliongiyo no kovipuka ovikuavo eongano lia Jeova liava. ( Heb. 10:24, 25) Oityi tyipondola okulinga ovohe tyina ovana vavo vayekapo okuumbila Jeova? Omuuli Samuele ankho kapondola okukuluminya ovana vae vekula opo vatualeko okuumbila Huku. (1 Sam. 8:1-3) Otyitateka otyo wetyiyekela pomaoko a Jeova. Mahi no ngotyo, Samuele walingile atyiho evila opo atualeko okuumbila Huku noukuatyili nokuhambukiswa Tate yae uli keulu. (Pro. 27:11) Hono, ovohe ovanyingi Ovakristau vekahi movitateka ngovio. Vena onthumbi ngo ya tate wapopiua mongeleka ya Jesus yomona omupeseli, yokuti Jeova apeho wafuapo pala okutambula vana velivela. (Luc. 15:20) Pomuvo opo, ovohe vesukisa okutualako okukala ovakuatyili ku Jeova, iya avakevela ongeleka yavo ilunde ovana vavo okukondoka ku Jeova. w17.01 1:15, 16

Okupola pokati tyelikuata kumwe nokuliola omutima. Omukristau weliola omutima kelipakeko, mahi utala vakuavo ngatyina vakolela vali kwe. Omunthu weliola omutima tupu wapola pokati. Wiimbuka okuti ketyivili okulinga ovipuka aviho, nomutima weliola utavela oviponyo viae. Utehelela etyi ovanthu vasoka nokulilongesila kuvo. Omunthu weliola omutima uhambukiswa Jeova. Ombimbiliya ilekesa okuti omunthu wapola pokati ulii tupu wiimbuka okuti una ovipuka ehevili okulinga ine ahatuminwe. Otyo tyimukuatesako okukala nonthilo noluembia navakuavo. Tupondola okuhimbika okukala nomalityindailo otyo tuhetyiimbuka. Oñgeni tyipondola okumoneka? Tupondola okuhimbika okusoka okuti tuavilapo ku vakuetu mokonda yovilinga tuna mewaneno. (Rom. 12:16) Ine hamwe tusoka vali unene kuonthue muene. (1 Tim. 2:9, 10) Alo umwe tupondola okuhimbika okupopila vakuetu etyi vena okulinga netyi vahapondola okulinga.—1 Cor. 4:6. w17.01 3:6-8

Hono, ovilinga viokuivisa vikahi nokuliyawisa unene, iya eongano lia Jeova likahi nokuundapesa o internete no nomakina pala okuivisa kovanthu ovanyingi. Mahi tyipondola okupuiya ku vana vakulupa okulilongesa okuundapesa ovipuka ovio. (Luc. 5:39) Tupu, ovanthu tyina vakulupa ononkhono mbavo mbutepuluka. Mokonda yotyo, ovakulu vena okulongesa ovakuendye opo vakala nounongo wokufuisapo nawa ovilinga meongano lia Jeova. (Sal. 71:18.) Pamwe katyapepukile okuavela ovakuendye ovilinga vietu. Ovakuatate vamwe vasukalala avasoko okuti okulinga ngotyo, mavatombwa. Vamwe vanumana tyina vasoka okuti otyilinga pahe matyilingwa nomunthu omukuavo. Ine vatila owoma wokuti okuavela vakuavo otyilinga, kamatyilingwa nawa. Tupu ovakuatate vamwe vasoka okuti vetupu omuvo wokulongesa vakuavo. Ovikando vimwe, ovakuendye vesukisa okupwa-elundo tyina vekahi nokukevelela okupewa ovilinga meongano. w17.01 5:3, 4

Jesus wakala omunthu uhena onkhali ngetyi ankho tyikahi Andau. (João 1:14) Mahi tyelikalela na Andau, Jesus walandulile ovitumino via Jeova ngetyi tyikevelelwa komunthu uhena nkhali. Alo umwe tyina ankho alolwa watuaileko okulandula ovitumino via Huku. Mokonda Jesus ankho utupu onkhali, ankho wafuapo opo ayovole ovanthu konkhali noko nonkhia. Wafuisapo atyiho Andau ahalingile. Jesus ankho omunthu uhena onkhali, iya watuaileko noukuatyili nokutavela ku Huku. (1 Tim. 2:6) Mokonda Jesus waava omuenyo wae ngo tyilikutila, ovanthu aveho tyilinge ovana ine ovakulu vena omphitilo yokukala nomuenyo uhapu. (Mat. 20:28) Otyilikutila tyeyovo tyaava omphitilo opo ehando lia Huku lifuisuepo.—2 Cor. 1:19, 20. w17.02 1:15, 16

Soka ñgeno ukahi nokulambela mombuelo yeulungu, hamwe evoyo limwe enene. Upondola okulipula inkha mokatumbuka umwe kondye ovasi vali otyimimi. Omuenyo mouye uno weelekua noungendi oo. Ove pamwe upondola okukala novitateka ovinyingi, olithela okuti kuetyivilile vali okukoleleya. Mahi alo umwe Jesus welitehelele ngotyo. Etyi aipaelwa momuti wemone, wankhile omapita. Ononkhumbi ombo, tyipondola mbakalele otyitateka otyinene momuenyo wae! (Heb. 12:3) Opo Jesus akoleleye ankho usoka kondyambi, kwe ankho tyesukisa vali okunkhimaneka enyina lia Huku nokuamena outumini wae. Ankho utyii okuti ovitateka ena-vio mavilambe, mahi ondyambi ankho makakala nayo keulu o ya apeho. Hono ovitateka tupondola okukala navio vipondola okutupuiya unene, tupu vipondola okutuihama unene, mahi hinangela apeho okuti mavilambe. w16.04 2:10

Mouye uno wovivi, ovanthu ovanyingi velivela onombei tyina vamalingi onkhali, ngotyo kavanoñgonoka omokonda yatyi ovanthu vesukisila otyilikutila tyeyovo. Ovikando ovinyingi ovanthu ovanyingi vaimbuka okuti omuenyo vatyinda kaweeta ehambu. Iya vanoñgonoka vala otyikando tyotete oityi onkhali, no ñgeni itukalesa, no mokonda yatyi tuesukisila okuyovolwa moupika wonkhali. Tunde opo pahe vanoñgonoka oityi onkhali, iya ovanthu vomutima waviuka vekahi nokupandula tyina velilongesa okuti Jeova watuma Omona wae pano pohi opo etuyovole konkhali no kononkhia. Jeova walinga ngotyo mokonda yohole nokankhenda okanene. (1 João 4:9, 10) Otyilikutila tyeyovo otyilekeso otyinene tyohole Huku ena nonthue, tupu tyilekesa okankhenda Kae okanene. Tyituhambukiswa unene okulilongesa okuti inkha tukala nekolelo motyilikutila tya Jesus, ononkhali mbetu mambuevelwa iya atukala nomutima wasukuka! (Heb. 9:14) Ombu onondaka onongwa tuna okupopila vakuetu! w16.07 4:6, 7

Jeova utulaa okuti mokonda tuna ekolelo motyilikutila tyeyovo, ononkhali mbetu “mambunyimwa.” Jeova malimbwa ononkhali mbetu pala apeho. (Atos 3:19-21) Tyotyili, otyilikutila tyeyovo tyaavela omphitilo opo Jeova aholovone ovanthu vamwe vakakale ovana vae keulu. Ovana ovo ovalembulwa. (Rom. 8: 15-17) Tupu Jeova ukonga “onongi ononkhuavo” opo vakale ombunga yae pano pohi. Tyina vamakala tyihena nkhali, mavalolwa monkhalelo yahulilila. Inkha vakala ovakuatyili ku Jeova, tupu navo mavakala ovana va Huku. (Rom. 8:20, 21; Apo. 20:7-9) Jeova apeho matualako okupanda ovana vae. Otyilikutila tyeyovo atyitualako okueta ononkhano onongwa. Jeova wetuavela otyiawa tyimwe otyiwa, petupu omunthu nawike upondola okutupola-tyo. w17.02 2:15, 16

Namphila tuvakuankhali, mahi no ngotyo tupondola okukala omapanga a Jeova nokumuumbila. Apeho hinangela oñgeni wakala epanga lia Jeova. Wekulekesa ovipuka oviwa iya ankho uhanda umunoñgonoke. (João 6:44) Tupu Jeova utyii okuti tuvakuankhali iya tulinga oviponyo. Mahi Jeova nkhele uhanda ukale epanga liae. Mokonda Jeova utuhole unene wetuavela otyiawa tyimwe otyiwa. Watuma Omona wae pano pohi, iya konyima Jesus aave omuenyo wae ngotyilikutila mokonda yononkhali mbetu. (João 3:16) Tyina tuamalingi otyiponyo tupondola okuita ku Jeova etuevele. Mokonda yotyilikutila tyeyovo, tupondola okukala nonthumbi yokuti metuevela iya atukala omapanga ae namphila nkhele tuvakuankhali!—1 Tim. 1:15. w16.05 4:6, 7