Março

Tyina tutanga Gênesis okapitulu 1 na 2, tunoñgonoka okuti Andau na Eva ankho vena ounongo wavilapo wokuliholovonena, ovanthu aveho hono vahanda. Ankho vena atyiho vesukisa, vetupu owoma notyipuka natyike iya petupu omunthu ankho uvelinga onya. Tupu, ankho vetupu otyiho mokonda yokulia, novilinga, nomauvela, nononkhia. (Gên. 1:27-29; 2:8, 9, 15) Tyakolela unene tuhinangele okuti Siovaa Huku, oe vala una eyovo lihena apa lihulila. Omokonda yatyi? Omokonda watunga ovipuka aviho iya oe Ohamba omukulami wouye auho. (1 Tim. 1:17; Ehol. 4:11) Ohamba David wapopile onondaka onongwa opo alekese oñgeni Siovaa avilapo. Tyelikalela na Siovaa, eyovo liovipuka aviho vikahi keulu na pano pohi lina apa lihulila. Katupondola vala okulinga etyi tuhanda. Siovaa Huku uhanda onthue tunoñgonoke okuti oe vala upondola okupopia etyi tyikahi nawa, netyi tyesukisa iya netyi tyalema. Tunde ponthyimbi, Siovaa walekesa okuti ovipuka aviho atunga vina apa vihulila. w18.04 4 §§4, 6

Mouye uno tukahi vala nokukoleleya movitateka viouye uno mokonda yekuateso lya Siovaa. (2 Kol. 4:7, 8) Pahe soka vala kovanthu vehena oupanga wapama na Siovaa! Tyivepuiya vali unene okukoleleya movitateka viouye uno. Onthue tukala nokankhenda navo nga Sesusi iya atulingi ononkhono mbokuvepopila “onondaka onongwa mbovipuka oviwa.” Pwa-elundo na vana ulongesa. Hinangela okuti vamwe ulongesa nkhele kavenesoke nawa kovipuka vimwe vyo Mbimbiliya. Iya vamwe vehole unene ongeleya yavo mokonda hamwe velitehelela okuti ivewaneka nombunga yavo, novituwa viavo, novanthu vo potyilongo tyavo. Oityi tupondola okulinga opo tuvekuateseko? Tyina otyilalo tyamakulupa ine tyihanda okuteka-po, ovanthu vatunga otyikuavo. Mahi oñgeni vetyilinga? Tyina vatunga otyipe, otyikulu tyatyo kavetyihanye-po. Vahanyapo vala otyilalo otyikulu tyina otyipe tyamapu okutungwa. Movilinga viokuivisa ongotyo tuna okulinga. Opo tukuateseko ovanthu okuyekapo omatavelo avo, tete tuesukisa okuvekuatesako okupanda otyili tyo Mbimbiliya. Tuhinangelei okuti vavasa vala otyili etyi tuahimbika okulilongesa navo Ombimbiliya. Mavayekepo vala onongeleya mbomatutu inkha vapanda etyi Ombimbiliya ilongesa. Iya tyesukisa omuvo opo tukuateseko ovalongwa vetu okulinga omapiluluko oo. — Loma 12:2. w19.03 23 § 10, 12; 24 § 13

Onkhalelo Siovaa alekesa okuti uhole Omona wae, nonkhalelo emupandula, ituhinangelesa okuti nonthue tuesukisa okuovola onomphitilo mbokupameka vakuetu. (Suau 5:20) Onthue tuhambukwa unene tyina omunthu umwe etulinga nawa, na tyina apandula ovipuka oviwa tulinga. Tupu, nonthue tuna okulinga nawa vakuetu, nokupameka ovakuatate mewaneno nombunga yetu. Tyina tupandula vakuetu, ngotyo tukahi nokupameka ekolelo liavo nokuvekuatesako okutualako okuumbila Siovaa noukuatyili. Haunene, ovohe vesukisa okupameka ovana vavo. Ovana vahambukwa unene tyina ovohe vevepandula nomutima auho, nokuvetekula nawa. Onondaka “Ame nekupanda” mbulekesa nawa okuti Siovaa ankho una onthumbi yokuti Sesusi malingi ehando liae. Ngetyi Siovaa ankho ena onthumbi momona wae, nonthue tupondola okukala nonthumbi yokuti Sesusi mafuisapo omilao aviho vya Siovaa. (2 Kol. 1:20) Okusoka nawa ku etyi Sesusi alingile, tyituavela ondundo yokutualako okulilongesa konthele yae, nokuhetekela ongeleka yae. Tupu, hono Siovaa una onthumbi yokuti ovaumbili vae mavatualako okulilongesila kongeleka Yomona wae. — 1 Pet. 2:21. w19.03 8 § 3; 9 §§ 5-6

Tyina omunthu etuavela otyiawa tyimwe tyakolela, onthue tumupandula unene. Mahi ova Isilayeli kavapandulile eyovo Siovaa eveavelele. Etyi palamba onohanyi mbumwe pokuayovolwa mo Egitu, avahimbika okuñgoñga mokonda yokulila novikunwa ankho vasapo mo Egitu. Ankho kavahambukilwe no manaa, okulia Siovaa eveavelele. Alo umwe ankho vahanda okukondoka ko Egitu! Kuvo, ‘ombisi, nomatila, no nombalasiya, noayu, nosapola’ ankho viakolela vali tyipona eyovo Siovaa eveavelele opo vemufende. Otyo Siovaa anumanene unene navo! (Núm. 11:5, 6, 10; 14:3, 4) Otyo tyitulongesa otyipuka tyimwe tyakolela unene. Apostolu Paulu wetulondola opo tuhakale ovanthu vokuhapandula eyovo Siovaa etuavela pokati Komona wae, Sesusi Kilisitu. — 2 Kol. 6:1. w18.04 10-11 §§ 6-7

Atuho tutyihole tyina vakuetu vena ohole nonthue. Tupu atuho tuhanda okulingwa nawa. Inkha tulingwa onya, tupondola okulitehelela okuti tutupu esilivilo iya atusoyo. Siovaa utyii nawa okuti tuhanda vakuetu vakale nohole nonthue iya avetulingi nawa. (Sal. 33:5) Tupondola okukala nonthumbi yokuti Huku yetu uhanda tutekulwe nawa. Iya otyo tyimoneka tyina tulilongesa nawa Ovitumino Siovaa aavelele ova Isilayeli pokati ka Moisesi. Inkha waihamenwa mokonda vakuenyi vekulinga onya, tala oñgeni Ovitumino Viapelwe Moisesi vilekesa okuti Siovaa wesuka novanthu vae. Tyina tulilongesa Ovitumino Viapelwe Moisesi tuimbuka okuti Siovaa Huku utuhole. (Loma 13:8-10) Tupondola okupopia okuti Ovitumino viahindwa nohole mokonda atyiho Siovaa alinga utyilinga nohole. (1 Suau 4:8) Ovitumino aviho Siovaa aavelele ova Isilayeli ankho viatuka vala Kovitumino vivali: Ohole na Huku, nohole na vakuavo. (Lev. 19:18; Deut. 6:5; Mat. 22:36-40) Ngotyo, tupondola okukala nonthumbi yokuti Ovitumino 600 novikuavo vali pena etyi vitulongesa konthele yohole Siovaa ena nonthue. Tutalei onongeleka mbumwe. w19.02 20-21 §§ 1-4

Jó ankho uyunga onkhalelo atala ovahikuena. (Jó 31:1) Mokonda ankho wanepa, ankho utyii okuti okutala omukai omukuavo nehando liokulala nae tyapenga. Hono, mouye mueyula ovipuka vihongiliya ovanthu okulinga oundalelapo. Okuti nga Jó, nonthue matulityilika okutala omunthu tuehelinepele nae nehando liokulala nae? Okuti tulityilika okutala ovipuka vihongiliya okulinga oundalelapo? (Mat. 5:28) Inkha tulikondola omutima ononthiki ambuho, ngotyo tukahi nokupameka etokolo tualinga liokutualako okukakatela mu Huku. Tupu onkhalelo ankho Jó atala omalumono ilekesa okuti ankho utavela ku Siovaa. Jó ankho utyii okuti okuyumba onthumbi momalumono onkhali onene iya omunthu utyilinga una okukoyeswa. (Jó 31:24, 25, 28) Hono, tukahi mouye ovanthu vehole unene omalumono. Inkha tuendela monondonga mbo Mbimbiliya mbupopia konthele yokutala omalumono monkhalelo yapola pokati, matupameka etokolo lietu liokukakatela mu Siovaa. — Pro. 30:8, 9; Mat. 6:19, 20. w19.02 6 §§ 13-14

Movipuka aviho Sesusi alingile, walekesile nawa ohole Siovaa ena nonthue. (1 Suau 4:8-10) Tyakolela vali, ohole ya Sesusi yemulundile okuava omuenyo wae opo etuyovole. Tyilinge tuvalembulwa ine ‘tunongi ononkhuavo,’ atuho tupola ouwa kohole Siovaa na Sesusi vena nonthue etyi vetuavela ofeto yeyovo. (Suau 10:16; 1 Suau 2:2) Tupu, soka kovipuka viundapeswa Pehinangelo. Ovipuka ovio vilekesa ohole nonthilo Sesusi ena novalongwa vae. Ñgeni ngotyo? Sesusi walekesile okuti uhole ovalongwa vae ovalembulwa monkhalelo alinga Ehinangelo. Kalingile otyiso tyipuiya okutyilandula mahi walingile eliongiyo liapepuka okulilinga. Mokueenda kuomuvo, ovalongwa vatuaileko okulinga ehinangelo omanima aeho. Iya vamwe ankho valinga Ehinangelo alo umwe tyina ankho veli movikaleya. (Ehol. 2:10) Okuti ngotyo navo valandulile umwe otyitumino tya Sesusi? Enga, vetyilandulile! Mononthiki mbetu, ovaumbili va Siovaa vehole okulinga ononkhono opo valinge Ehinangelo liononkhia mba Sesusi. w19.01 24 §§ 13-15

Tupandula Siovaa mokonda tuayovoka konongeleya mbomatutu, noviso viouye. Onthue tukevelela omuvo “matukakala neyovo ewa liovana va Huku.” (Loma 8:21) Alo umwe hono, upondola okupola ouwa keyovo olio inkha wendela muetyi Sesusi Kilisitu alongesa. (Suau 8:31) Inkha ulinga ngotyo, “monoñgonoka otyili” iya moendela-mo! Mouye uno, etyi ovanthu vasoka okuti omuenyo ukahi nawa, katyitualako. Nawike wii etyi matyikamoneka komutwe wandyila. (Tia. 4:13, 14) Otyipuka tyakolela vali upondola okulinga pahetyino, okulinga omatokolo maekukuatesako okukakala “nomuenyo wotyotyili” mouye omupe. (1 Tim. 6:19) Siovaa kakuluminya ovanthu vemuumbile. (Sal. 16:5) Kese umwe puonthue, oe muene una okutokola etyi malingi. Ngotyo, linga atyiho opo Siovaa akale “epingo” liove mokulinga ononkhono mbokupameka oupanga wove nae iya nokupanda “ovipuka oviwa” ekuavela. (Sal. 103:5) Kala nonthumbi yokuti Siovaa mekukuatesako okukala nehambu liotyotyili! — Sal. 16:11. w18.12 26 §§ 19, 21

Ovakilisitau votyotyili vena okuhumba otyinepo nga Siovaa na Sesusi. Mahi vamwe hatyoko valinga mokonda atuho tuvakuankhali. (Loma 7:18-23) Ngotyo, katupondola okuhuva okunoñgonoka okuti vamwe po Ovakilisitau vo tete navo vali novitateka motyinepo. Paulu wahoneka okuti: “Omukai ahayeke-po omulume wae.” Mahi pamwe otyo ankho tyimoneka-po. (1 Kol. 7:10, 11) Paulu kapopile ovipuka vituala ovalinepi kokuliyapuka. Mahi tutyii okuti otyitateka tyituala omukai kokuliyapuka nomulume wae, haumbalehi. Mokonda inkha omulume walinga oumbalehi, opo omukai una ehunga liokulihenga. Paulu wahoneka okuti omukai weliyapuka nomulume wae una “okutualako tyihanepwa; inkha hatyo akondoke vali komulume wae.” Otyo tyilekesa okuti ku Huku nkhele velinepa. Paulu wapopia okuti kese otyitateka ovalinepi valambela, inkha puvo petupu ou walinga oumbalehi, vena okulinga ononkhono mbokutetulula ovitateka opo veliwane vali. Tupu vapondola okuita ekuateso kovakulu vewaneno. Ovakulu vewaneno kamavapopi olie wapengesa, mahi maveveavela onondonga mbapolwa mo Mbimbiliya. w18.12 13 §§ 14-15

Hono, Huku uhanda onthue tukale omapanga ae iya atulingi atyiho tuvila movilinga viokuivisa onondaka onongwa. (Mat. 28:19, 20; Tia. 4:8) Mahi ovanthu vamwe vapondola okutuhongiliya okuyekapo ovipuka ovio, ngetyi Petulu alingile Sesusi. Mongeleka, omuhona wove upondola okukuavela ovilinga vifetwa vali onombongo ononyingi, mahi vipondola okukupola omuvo wokuenda kuomaliongiyo, nomovilinga viokuivisa. Ine inkha nkhele ulongeswa kosikola, soka ñgeno ovalongesi vove vekuavela omphitilo yokuenda kosikola onene opo ulongeswe vali ovipuka ovinyingi. Inkha otyo tyimoneka-po, okuti mosukisa vali okulikuambela, nokuovolola iya nokupopia nombunga yove ine ovakulu vewaneno opo utokole etyi molingi? Matyikupepukila inkha pehepano ulilongesa okutala ovipuka monkhalelo Siovaa evitala opo usoke monkhalelo asoka. Konyima, tyina onomphitilo ombo mbamamoneka-po, moimbuka okuti katyipuiya okumbuanya. Ove monoñgonoka nawa etyi una okulinga mokonda watokola-le okutualako okulipaka movilinga vya Siovaa. w18.11 31 § 18

Salomau wakala ohamba yo Isilayeli etyi ankho omukuendye. Etyi ahimbika okutumina, Siovaa emupopila okuti: “Ita etyi uhanda, mankhuavele-tyo.” Salomau akumbulula okuti: “Ame nkhele ndyimona iya hityivili okulinga nawa ovipuka. . . . Avela omuumbili wove omutima omutaveli opo etyivile okukoyesa ovanthu vove.” (1 Reis 3:5-10) Salomau walekesa okuti wapola pokati etyi aita “omutima omutaveli.” Otyo tyitukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi Siovaa ankho ehole unene Salomau! (2 Sam. 12:24) Mokonda Huku wahambukilwe unene nekumbululo lya Salomau, emuavela “omutima omunongo, nenoñgonoko.” (1 Reis 3:12) Etyi Salomau ankho omukuatyili, Siovaa wemuyambele unene. Salomau waholovonenue opo atunge ondyuo inkhimaneka enyina lya Siovaa, Huku yo Isilayeli. (1 Reis 8:20) Salomau ankhimana unene mokonda younongo Huku emuavelele. Tupu, Huku emukuatesako okuhoneka omikanda vitatu vyo Mbimbiliya. Umwe puvio o Provérbios. w19.01 14 §§ 1-2

Ovanthu vamwe kavahande vakuavo vahongiliye onkhalelo yavo yokusoka. Vapopia okuti: “Ame ndyisoka vala monkhalelo yange.” Nonondaka ombo, hamwe vahanda okulekesa okuti vena okulinga omatokolo avo muene. Kavahande vakuavo veveyunge ine okuvekuluminya okuhetekela vakuavo. Otyiwa okunoñgonoka okuti namphila tuna okutala ovipuka monkhalelo Siovaa ahanda tuvitale, mahi nkhele utuyeka opo tuholovone etyi tuhanda. 2 Kolindu 3:17 yati: “Apa pena ononkhono mba Siovaa pena eyovo.” Siovaa utuavela eyovo opo tukale ngetyi tuhanda. Tupondola okuholovona etyi tuhanda, nokulinga ovipuka tuhole. Ongotyo Siovaa etutunga. Mahi, otyo katyilekesa okuti eyovo lietu litupu apa lihulila. (1 Pet. 2:16) Tyina tuhanda okunoñgonoka etyi tyaviuka netyi tyapenga, Siovaa uhanda tuundapese Ondaka yae. w18.11 22 §§ 5-6

Tyina tunoñgonoka otyili, tuimbuka okuti okuumbila Siovaa tyakolela vali tyipona omalumono, iya onthue tuhambukwa okuyeka ovipuka ovio mokonda yotyili. Mahi putyina omuvo ulamba, tupondola okutala okuti vakuetu vekahi nokulanda ovipuka ovipe. Pamwe tupondola okulitehelela ngatyina tukahi nokupumbwa. Tupondola okuhahambukilwa vali ovipuka tuna iya atuhimbika okusuka vali nomalumono tyipona efendelo tulingila Sioivaa. Otyo tyituhinangelesa etyi tyaendele na Dema. Mokonda ankho uhole unene “ouye uno,” ayekepo okuundapa na apositolu Paulu. Tyafuile Dema ankho uhole vali omalumono tyipona Huku. Ine hamwe ankho kahande vali okuyekapo ovipuka vimwe opo aundape na Paulu. Otyo tyitulongesa-tyi? Hamwe kohale ankho tuhole unene omalumono. Inkha katulunguka, ohole oyo ipondola okukondoka vali iya atuyekepo otyili. w18.11 12 § 9

Etyi Satanasi akemba, walekesa okuti omukalavi mokonda ankho utyii nawa okuti inkha Eva etavela okulia kotyinyango, tyotyili mankhi. Otyo umwe tyamoneka-po. Andau na Eva kavetavelele otyitumino tya Siovaa iya avankhi. (Gên. 3:6; 5:5) Tupu, mokonda yonkhali ya Andau, “ononkhia mbeliyandyana kovanthu aveho.” Tyotyili “ononkhia mbatumina . . . , alo umwe ku vana vahalingile onkhali ngo ya Andau.” (Loma 5:12, 14) Mokonda yotyo, onthue tuvakuankhali iya katukala-ko apeho ngetyi Huku ankho ahanda. Pahe tukala vala “omanima 70 iya ku vana vokuakola, omanima 80,” mahi no ngotyo omuenyo wetu “weyula ononkhumbi novitateka.” (Sal. 90:10) Ovipuka ovio aviho vimoneka mokonda yomatutu a Satanasi! Sesusi wapopile konthele ya Satanasi okuti: “Katuaileko okukala motyili, mokonda mwe mutupu otyili.” (Suau 8:44) Satanasi kapilulukile. Alo hono utualako “okuyapula ovanthu kombanda yohi aiho” nomatutu ae. (Ehol. 12:9) Mahi onthue katuhande Satanasi etuyondye. w18.10 3-4 §§ 1-4

Tyina tulinga ononkhono mbokukala nombembwa na vakuetu, matukala nehambu. Tiaku wahoneka okuti: “Otyinyango tyouviuki tyikunwa pomphangu pena ombembwa pala vana vaovola ombembwa.” (Tia. 3:18) Ngotyo, inkha ukahi nokulinga ononkhono mbokulivila na umwe mewaneno ine o mombunga, likuambela ku Siovaa opo ekukuatesako okukala omuna-mbembwa. Siovaa mekuavela ospilitu sandu maikukuatesako okukala novituwa oviwa, iya otyo matyikuetela ehambu. Sesusi walekesa okuti tyakolela unene okulinga ononkhono mbokukala nombembwa etyi ati: “Inkha ove weeta otyiawa tyove komutala wovilikutila iya ohinangela okuti omukuatate wove wekunumanena, sapo etyi weya okuava pomutala wovilikutila oende. Tete kapopie nomukuatate wove amukala nombembwa, konyima oya okuava otyilikutila tyove.” — Mat. 5:23, 24. w18.09 19 § 17

Mothinthiki tyahulililako novalongwa vae, Sesusi wapopia ohole ovikando vihungi po 30. Walongesile ovalongwa vae okuti ankho vena “okukala nohole pokati kavo.” (Suau 15:12, 17) Ankho mavakala nohole pokati kavo iya ovanthu avaimbuka okuti ovalanduli votyotyili va Kilisitu. (Suau 13:34, 35) Ohole Sesusi apopile, haupanga vala ukala pokati kovanthu iya ulamba. Mahi otyituwa tyilunda omunthu okulingilako vakuavo ovipuka oviwa. Sesusi wati: “Nawike una ohole ipona yauna waava omuenyo wae mokonda yomapanga ae. Onwe mumapanga ange, inkha mulinga etyi ndyimutuma.” (Suau 15:13, 14) Ovaumbili va Siovaa hono, veiwe okuti ovakuatyili, valingila-ko vakuavo ovipuka oviwa iya velikuata okapandi. (1 Suau 3:10, 11) Katyesukisile otyilongo patyi tuatyitilwa, nomuhoko wetu, nelaka tupopia ine onkhalelo tuatekulwa. Mouye auho, ovaumbili va Siovaa veiwe okuti vena ohole pokati kavo! w18.09 8 § 1-2

Siovaa uhanda tutekule ombunga yetu. Mongeleka, ove una okuundapa opo utekule ombunga yove. Pamwe ovo ina yovana vena okukala meumbo opo vayunge ovana vavo ovatutu. Tyina ovo tate yetu vehetyivili vali okuundapa opo velitekule, onthue tuna okuvekuatesako. Ovio ovipuka viakolela unene. Inkha una ombunga, hamwe kutyivili okuundapa movilinga vya Siovaa monkhalelo ankho uhanda. Mahi uhasoye! Siovaa uhambukwa unene tyina utekula ombunga yove. (1 Kol. 10:31) Inkha utupu ovilinga vina okulingwa nondyanga mombunga, okuti upondola okukuatesako ovakuatate no nomphange vavela, vakulupa ine vena ovitateka ovikuavo? Okuti upondola okukuatesako vana vevetekula? Tyina ulinga ngotyo, hamwe ukahi nokuundapeswa na Siovaa opo akumbulule elikuambelo liomukuatate oo. — 1 Kol. 10:24. w18.08 22 §§ 3, 5

Soka ku Jose. Po vana aveho va Jako, Jose oe vali ankho uholwe-po. Mokonda yotyo, ovakulu vae avakala nonkhi nae. Etyi Jose atuukisa omanima 17, avemulandesa ngomupika. (Gên. 37:2-4, 23-28) Mokueenda kuomanima 13, Jose amoneswa ononkhumbi mo Egitu. Tete wakalele omupika iya konyima apakwa mokaleya. Jose ankho uli kokule na tate yae, una ankho ehole unene. Mokonda yovitateka ovio, Jose ankho upondola okunumana, nokulitehelela okuti utupu vali ekevelelo. Mahi hangotyo akalele. Oityi tyemukuatesileko? Namphila Jose ankho amona ononkhumbi mokaleya, mahi ankho utala vali konkhalelo Siovaa emukuatesako. (Gên. 39:21; Sal. 105:17-19) Tyafuile ankho usoka konthele yondyoi akalele nayo puetyi ankho omukuendye, iya otyo tyemukalesile nonthumbi yokuti Siovaa ukahi nokumukuatesako. (Gên. 37:5-11) Hamwe Jose apeho ankho ulikuambela ku Siovaa opo emupopile atyiho tyikahi momutima wae. (Sal. 145:18) Siovaa wakumbululile omalikuambelo ae etyi emukalesa nonthumbi yokuti “makala nae” mu kese otyitateka. w18.10 23 §§ 3-4

Omalumono vakuetu vena apondola okuhongiliya onkhalelo tuvetala.Oñgeni omalumono omunthu ena apondola okuhongiliya onkhalelo tumutala? Osipilitu yakuatesako Salomau okuhoneka onondaka tuvasa mo testu yonthiki yohono. Oityi onondaka ombo mbutulongesa? Inkha katulunguka, tupondola okulinga vala oupanga novakuatate vena omalumono omanyingi, atuyekepo okulinga oupanga na vana vahepa. Omokonda yatyi otyiponga okukoyesa vakuetu okutalela komalumono avo? Inkha tutekula vakuetu okutalela komalumono avo, otyo tyipondola okuhongiliya ovakuatate mewaneno okuliyapauka. Otyo tyamonekele momawaneno amwe potyita tyo tete iya Tiaku evelondola konthele yotyo. (Tia. 2:1-4) Onthue katupondola okuyeka mewaneno mukale okapungulula. w18.08 11-12 §§ 8-10

Tulekesa okuti oupanga wetu na Siovaa wakolela unene ku onthue monkhalelo tutekula ovakuatate vetu no nomphange. Ovakuatate vetu, navo ovanthu va Siovaa ngonthue. Inkha tuhinangela otyipuka otyo, apeho matuvetekula nohole. (1 Tes. 5:15) Omokonda yatyi otyo tyakolela? Sesusi wapopilile ovalongwa vae okuti: “Ovanthu aveho mavaimbuka okuti muvalongwa vange, inkha mukala nohole pokati kenyi.” (Suau 13:35) Malakia wapopile okuti Siovaa “utala nawa iya utehelela” onkhalelo ovanthu vae vatekula vakuavo. (Mal. 3:16) Siovaa “wii ovanthu vae.” (2 Tim. 2:19) Siovaa wii nawa ovipuka tulinga nevi tupopia. (Heb. 4:13) Tyina tutekula nawa ovakuatate vetu no nomphange, Siovaa utyimona. Tupu, tupondola okukala nonthumbi yokuti Siovaa uhambukwa tyina tutambula nawa ovaenda, tuna otyali, na tyina tuevela vakuetu. — Heb. 13:16. w18.07 24 §§ 15; 25 § 17

Okukala noupanga wapama na Siovaa otyiwa. Petupu omunthu una vali epondolo, nounongo, nohole tyipona Siovaa! Tyotyili, apeho tuhanda okukala ovakuatyili, nokulekesa okuti tuahula kwe. (Sal. 96:4-6) Mahi, ovanthu vamwe ankho vaumbila Siovaa, vayekeleko. Mongeleka, soka ku Kaim. Namphila ankho ahafende ono huku mbomatutu, no ngotyo Siovaa ketavelele efendelo liae. Omokonda yatyi? Omokonda Siovaa wamuene omalusoke omavi momutima wa Kaim. (1 Suau 3:12) Siovaa emulondola okuti: “Inkha ukondoka okulinga ovipuka oviwa, okuti himekupande vali? Mahi inkha kukondoka okulinga oviwa, onkhali ili pombundi, iya ihanda okukutumina; okuti motyivili okuiyunga?” (Gên. 4:6, 7) Siovaa ankho ukahi nokulekesa okuti inkha Kaim ulivela iya aholovona okuhula kwe, nae ankho upondola okuhula ku Kaim. Mahi Kaim katehelele Huku. w18.07 15 § 1; 15-16 §§ 3-4

Okuivisa nokulinga ovalongwa, onkhalelo yakolela yokuliaimisa otyimimi tyetu. (Mat. 28:19, 20) Tyihekuivisa vala, ovituwa vietu navio vinkhimaneka Siovaa. Ovanthu vetutala tyina tuivisa, natyina tuvekukunya nehambu. Iya otyo tyivekuatesako okututala monkhalelo ikahi nawa, nokutala nawa Huku yetu. Sesusi wapopilile ovalongwa vae okuti: “Tyina munyingila meumbo, kukunyei ombunga.” (Mat. 10:12) Momapunda-umbo Sesusi ankho aivisa, ovanthu ankho vena otyituwa tyokukonga onongendi momaumbo avo. Mahi kovilongo ovinyingi hono, otyo katyilingwa vali. Ovanthu vanumana unene tyina vamona ovanthu vehei vatotola pomapito avo. Mahi inkha tuvekukunya nehambu, vapondola okulitehelela nawa. Tyina tuivisa mounyingi nokatuku-tuku komikanda, okukala ondyandyi novanthu tyivelunda okupola-ko omikanda. w18.06 22 §§ 4-5

Apositolu Petulu ankho wetyiliya vala okukala nova Sundeu. Huku walekesa nawa okuti Ovakilisitau kavapondola okulinga okapungulula. Ngotyo, Petulu akaivisa kefualali lyo Loma ankho litiwa o Korneliu. (Ovil. 10:28, 35.) Konyima yotyo, Petulu akala omuvo omunyingi NOvakilisitau vehe va Sundeu. Etyi palamba omanima amwe, mepunda-umbo lyo Antiokia, Petulu ayekepo okulia Novakilisitau vehe va Sundeu. (Gal. 2:11-14) Paulu emuviyula iya Petulu etavela. Oñgeni tutyii? Omokonda etyi Petulu ahonekela omukanda ovakuatate voko Asia Menor, wevepopilile okuti tyakolela okukala nohole novakuatate aveho. (1 Pet. 1:1; 2:17) Ongeleka ya Sesusi yakuatesileko ono apositolu okulilongesa okukala nohole “novanthu aveho.” (Suau 12:32; 1 Tim. 4:10) Namphila pakalele omuvo, ono apositolu vapilululile onkhalelo ankho vatala ovanthu. Okulivaleka “omunthu omupe” tyevekuatesileko okutala ovanthu ngetyi Huku evetala. — Kolo. 3:10, 11. w18.06 13 §§ 15-16

Ondyakulilo efualali lyo Loma ankho livala monthulo, ankho lina ovivela viatenthekenyua nawa iya vieliseta nomuongo. No komapepe ankho kuna ovivela. Ankho viyakulila omutima nononthele ononkhuavo mbolutu . Ovitumino vya Siovaa vipondola okuelekwa nondyakulilo yo monthulo mokonda viyakulila “omutima” wetu ine onkhalelo tuatuwa. (Pro. 4:23) Efualali ankho kalikumana ondyakulilo yalio yo monthulo yalingwa notyivela, nondyakulilo onkhuavo yahakolele. Tyelifwa notyo, onthue nalumwe matukumana ovitumino vya Siovaa, netyi tusoka okuti hamwe otyo tyaviuka. Onthue tutupu ounongo wokuyakulila omutima wetu. (Pro. 3:5, 6) Otyo apeho tuna okutalela nawa inkha “ondyakulilo yetu yo monthulo” itualako okuyakulila omutima wetu. Tyina tutualako okulilongesa otyili tyikahi Mondaka ya Huku, matyitupepukila okuendela movitumino viae, ine “okuvala ondyakulilo yotyivela monthulo.” — Sal. 111:7, 8; 1 Suau 5:3. w18.05 22 § 3-4; 22-23 §§ 6-7

Namphila Moisesi ahongolele nawa, mahi ovanthu avahimbika okungonga. Kaveliyavele vala mokonda yomaande mahi tupu avahimbika okupopia omapita Moisesi ngatyina oe ankho uvelwa onombei mokonda yokuhena omaande. (Núm. 20:1-5, 9-11) Moisesi anumana unene iya ayekepo okukala ondalawa. Ahapopila onkhanda ngetyi Siovaa emutumine, mahi nonyengo akandukila ovanthu iya evepopila okuti malingi ehuviso. Avete konkhanda ovikando vivali iya amutundu omaande. (Sal. 106:32, 33) Mokonda yotyo, Siovaa ahayeke Moisesi anyingile Motyilongo Valaelwe. (Núm. 20:12) Oityi tulilongesilako? Tete, apeho tuna okulinga ononkhono opo tutualeko okukala onondalawa. Inkha tuyekapo okulinga ononkhono, matukala nomalityindailo iya atupopi nokulinga ovipuka vihekahi nawa. Vali, mokonda tyipondola okupuiya okukala ondalawa tyina tuanumana, tuna okulinga ononkhono mbokuhayeke-po otyituwa otyo alo umwe tyina tuanumana unene. w19.02 12-13 §§ 19-21

Motyinthiki tyahulilila etyi Sesusi ehenenkhie, tupu wapopile ovipuka ankho vipondola okukuatesako ono apositolu okutualako okuava ovinyango. Ovipuka ovio ovipi iya oñgeni vipondola okutukuatesako hono? Konyima yetyi Sesusi apopia onthengele-popia yomuvinyu, walekesa okuti tyina tuivisa matukala nehambu ngeli oe ankho ena. (Suau 15:11) Ñgeni ngotyo? Hinangela okuti monthengele-popia yae, Sesusi welieleka nomuvinyu iya ovalongwa vae eveeleka nonompha. (Suau 15:5) Inkha mbaima momuti, onompha kambukukuta. Tupu, nonthue tupondola vala okukala nehambu Sesusi ankho ena, inkha tutualako okuliwaneka nae, nokulandula onomphai mbae. Inkha tulinga ngotyo, matukala nehambu Sesusi ankho ena, ehambu lituka kokulinga ehando lya Huku. (Suau 4:34; 17:13; 1 Pet. 2:21) Hanne, omukokoli-ndyila omanima 40, wati: “Ehambu ndyikala nalio tyina ndyenda movilinga viokuivisa, limpha ondundo yokutualako okulinga ovilinga vya Siovaa.” Ehambu malituavela ononkhono tuesukisa opo tutualeko okuivisa, alo umwe tyina ovanthu vehetutehelela. — Mat. 5:10-12. w18.05 9 § 2; 12 §§ 14

Ovakilisitau mo Judeia ankho vaivisa konthele ya Kilisitu kovanthu ankho veii-ale Huku. Mahi ospilitu sandu yatumine Paulu opo akaivise mo Gelesia, no ko Loma, no kovanthu ovakuavo ankho vafenda ono huku mbomatutu. (Gal. 2:7-9; 1 Tim. 2:7) Paulu waile kovilongo hono viiwe okuti Turkia no Gelesia iya no Italia. Waivisile kovanthu vehe va Sundeu ankho vakala movilongo ovio iya aonganeka omawaneno. Ovipuka ankho kaviapepukile ko Vakilisitau ovape. Mokonda ankho “muamoneswa ononkhumbi novanthu votyilongo” , ankho muesukisa okupamekwa. (1 Tes. 2:14) Hamwe o menima 50 Paulu ahonekele omukanda opo apameke ewaneno epe mo Tesalonika. Wati: “Onthue apeho tupandula Huku tyina tumutumbula amuho momalikuambelo etu, 3 mokonda kotyipala tya Huku, Tate yetu, onthue tutualako okuhinangela ovilinga mulinga noukuatyili, nononkhono mulinga mbokuundapa nohole, nekoleleyo lienyi.” (1 Tes. 1:2, 3) Tupu weveitile opo velipameke pokati, iya ahoneka okuti: “Tualeiko okuliungumanesa nokulipameka pokati.” — 1 Tes. 5:11. w18.04 19-20 §§ 16-17

Tyina ulinga atyiho opo uhambukiswe Siovaa, mohande okupopila vakuenyi konthele yae. Otyo tyilekesa okuti mokonda ovilinga viokuivisa vialumbana unene, vina okukala tyimwe povipuka viakolela unene kuonthue. Okuti upondola okuundapa vali unene movilinga viokuivisa? Okuti upondola okukala omukokoli-ndyila? Mahi oityi molingi inkha utupu ehambu liokuivisa? Iya oñgeni upondola okuhangununa vali nawa etyi utavela? Kuna ovipuka vivali vipondola okukukuatesako: Lipongiya nawa iya uhayekeko okupopila vakuenyi etyi wii konthele ya Siovaa. Mohimbika okupanda ovilinga viokuivisa iya otyo tyipondola okukuhuvisa. Himbika pokupongiya ekumbululo liepulo vana ulilongesa navo kosikola vapondola okulinga, ngeli liati: “Omokonda yatyi utavelela okuti Huku oko ekahi?” Mo site jw.org muvasiwa ononthele mbupondola okukukuatesako okukumbulula epulo olio. Kuna vali ononthele ononkhuavo mbupondola okukukuatesako okupongiya omakumbululo omapulo omanyingi. w18.04 29-30 §§ 10-11

Namphila Andau na Eva ankho vena eyovo liafuapo, no ngotyo eyovo liavo ankho lina apa lihulila. Siovaa ankho wevetungale nounongo wokulinga ovipuka vimwe. Mongeleka, opo vatualeko nomuenyo, ankho vena okufima, nokulia iya nokulangalapo. Otyo tyilekesa okuti ankho vetupu eyovo? Au. Tyotyili, Siovaa ankho utyii okuti tyina valinga ovipuka ovio matyiveetela ehambu. (Sal. 104:14, 15; Ecl. 3:12, 13) Siovaa waavelele Andau na Eva otyitumino. Wevepopilile opo vakale novana, avayulisa ohi iya aveiyungu nawa. Okuti otyitumino otyo tyevepolele eyovo liavo? Au! Tyeveavelele omphitilo yokulinga ohi opo ikale omphangu yombembwa, ine eumbo omu ankho vapondola okukala pala apeho novana vavo vehena onkhali. (Sal. 127:3; Isa. 45:18) Inkha Andau na Eva vetavelele ku Siovaa, ñgeno vakalele notyinepo otyiwa, nombunga ina ehambu. w18.04 4-5 § 7-8

Inkha tupwa-elundo movilinga viokuivisa, kamatukevela ovanthu vanoñgonoke ine vetavele etyi tuvelongesa monthiki ike vala. Mahi okankhenda maketulundu okutualako okuvekuatesako okusoka ku etyi Ombimbiliya ilongesa. Mongeleka, tala oñgeni tupondola okukuatesako omunthu okutavela okuti ovanthu mavakakala nomuenyo uhapu momphangu yombembwa pano pohi. Ovanyingi kavei ovipuka ovinyingi konthele yotyo. Hamwe vetavela okuti tyina omunthu amankhi katutiliswa. Ine hamwe vasoka okuti ovanthu aveho vekahi nawa mavakakala keulu. Omukuatate umwe wapopia etyi ehole okulinga. Tete, utanga omukanda wa Gênesis 1:28, apulu omulongwa opi Huku ankho ahanda ovanthu vakale iya omuenyo patyi ankho evehandela. Ovanyingi vakumbulula okuti: “Ankho uhanda ovanthu vakale nehambu pano pohi.” Konyima omukuatate atange Isaías 55:11, apulu omulongwa inkha ehando lya Huku liapiluluka. Ovikando ovinyingi, ovalongwa vakumbulula okuti, au. Pahe atange vali Salmo 37:10, 11, apulu oñgeni omuenyo wovanthu maukakala komutwe wandyila. Omukuatate oo, waundapesa ono testu ombo opo akuateseko ovanthu ovanyingi okunoñgonoka okuti no hono Huku nkhele uhanda ovanthu vakale nomuenyo uhapu Momphangu Yombembwa. w19.03 24 §§ 14-15; 25 § 19

Siovaa wayandyulula nawa okuti uhanda onthue tutehelele, atutavela Omona wae. Oityi Sesusi apopile etyi ankho eli pano pohi? Wapopile ovipuka ovinyingi viakolela! Mongeleka, walongesile ovalongwa vae oñgeni tyiiviswa onondaka onongwa iya evepopila ovikando ovinyingi opo vatualeko tyalunguka. (Mat. 24:42; 28:19, 20) Tupu Sesusi wevepopilile opo valinge ononkhono iya eveavela ondundo opo vatualeko okukoleleya. (Luka 13:24) Sesusi wapopile ovikando ovinyingi okuti ovalongwa vae ankho vesukisa okukala nohole pokati kavo, nokulikuata okapandi, nokutavela ovitumino viae. (Suau 15:10, 12, 13) Tyotyili, Sesusi waavelele ovalongwa vae onondonga mbukahi nawa! No hono onondonga ombo mbakolela unene. Sesusi wapopia okuti: “Una uli konthele yotyili utehelela ondaka yange.” (Suau 18:37) Onthue tulekesa okuti tutehelela ondaka yae tyina ‘tutualako okukoleleya movipuka vakuetu vetulinga nokulievela nomutima auho.’ (Kolo. 3:13; Luka 17:3, 4) Tupu tulekesa okuti tutehelela ondaka yae tyina tuivisa nombili onondaka onongwa “momivo vikahi nawa no momivo viepuiya.” — 2 Tim. 4:2. w19.03 10 §§ 9-10