Abril

Iya onthue? Okuti tusoka nga Siovaa ine tusoka ngovanthu vo mouye? Mokonda tuvaumbili va Siovaa, onthue tulinga ononkhono mbokumuhambukiswa. Mahi oñgeni omalusoke etu ekahi? Okuti tulinga ononkhono mbokusoka nga Siovaa, tyilekesa okutala ovipuka monkhalelo evitala? Okulinga ngotyo tyesukisa ononkhono. Mahi, tyapepuka unene okusoka ngovanthu vo mouye, mokonda tuli pokati kovanthu vena ovituwa ovivi. (Efe. 2:2) Tupu, mokonda ovanthu vo mouye vasoka vala kuvo, pamwe tupondola okusoka ngavo. Tyotyili, tyipuiya unene okusoka nga Siovaa, mahi tyapepuka vali okusoka ngovanthu vo mouye. Inkha tuyeka ouye uhongiliye onkhalelo yetu yokusoka, matuhimbika okusoka vala kuonthue muene iya atuhande okutokola etyi tyaviuka netyi tyapenga. (Malu. 7:21, 22) Ngotyo, tyakolela unene tukale “nomalusoke a Huku” atuhakala “nomalusoke ovanthu.” w18.11 21 § 1; 22 §§ 3-4

Otyo tyapamekele unene Sesusi! Etyi ambatisalwa Mondongi Jordau, Siovaa apopi okuti tyafuile João Batista nae weivile onondaka ombo. Konyima, etyi kuakamba enima opo Sesusi aipawe, ono apositolu vetatu, veivile etyi Siovaa apopia konthele ya Sesusi okuti: “Ou Omona wange, onthyolwe, una ame napanda, mutavelei.” (Mat. 17:5) Tupu, etyi ankho kuakamba ononthiki mbumwe opo Sesusi aipawe, Siovaa apopi vali Nomona wae. (Suau 12:28) Sesusi ankho utyii okuti ovanthu mavemupopi omapita iya ankho maipawa ngatyina ongangala. No ngotyo, welikuambelele opo ovipuka viende ngetyi Huku ahanda, ha ngetyi oe ankho ahanda. (Mat. 26:39, 42) Sesusi ‘wakoleleyile ononkhia momuti wemone, ehesuku nokukunda’ mokonda ankho uhanda okupandwa na Tate yae, ha nouye. — Heb. 12:2. w18.07 7-8 §§ 15-16

Konyima yetyi Sesusi alinga Ondalelo ya Tatekulu, alekesa okuti wakola omutima. Oñgeni etyilekesile? Sesusi wetavelele okulinga ehando lya Tate yae namphila ankho etyii okuti matendeleyua iya aipawa. (Mat. 26:65, 66) Wakoleleyile opo ankhimaneke enyina lya Siovaa, nokulekesa okuti wahula koutumini wae, nokuyovola ovanthu opo vana velivela vamone omuenyo. Tupu mokulinga ngotyo, Sesusi ankho ukahi nokupongiya ovalongwa vae mokonda yovipuka mavimoneka komutwe wandyila. Tupu, Sesusi walekesile okuti wakola omutima mokonda ankho wasukalala netyi ono apositolu vesukisa, ahatale vala kovipuka ankho mavimumonekela. Etyi Sesusi alekela Sunda, alingi Ehinangelo ankho malikuatesako vana valembulwa opo valinge onthele yomphango omphe. (1 Kol. 10:16, 17) w19.01 22 §§ 7-8

Konyima Tate yae emukumbulula okuti: “Ame nelinkhimaneka-le, iya mandyilinkhimaneka vali.” Sesusi ankho wasukalala unene inkha metyivili umwe okutualako okukala omukuatyili ku Siovaa. Ankho utyii nawa okuti mamoneswa nonkhumbi aipawa. (Mat. 26:38) Iya haunene Sesusi ankho uhanda okunkhimaneka enyina lya Tate yae. Watendeleyilue okuti ankho upopia omapita Huku, iya ankho wasukalala unene mokonda ononkhia mbae ankho mambupenyesa enyina lya Huku. Nga Sesusi, nonthue hamwe tuasukalala unene novipuka vipondola okusilisa enyina lya Siovaa. Hamwe nonthue tulingwa onya nga Sesusi. Ine hamwe tulitehelela omapita mokonda yomatutu ovanthu vamwe vayandyanesa konthele yetu. Ovipuka ovio vipondola okutusukalalesa mokonda visilisa enyina lya Siovaa. Tyina tuamelitehelela ngotyo, onondaka mba Siovaa mbupondola okutuungumanesa. Siovaa matualako okunkhimaneka enyina liae. — Sal. 94:22, 23; Isa. 65:17. w19.03 11-12 §§ 14-16

Ovalongwa va Sesusi ankho vanumana! Ankho vasoka okuti Sesusi mapindula-po ouhamba wo Isilayeli, mahi evepopila okuti mamoneswa ononkhumbi iya aipawa. Apositolu Petulu apopi okuti: “Lilingila okankhenda Tatekulu, kumamono-ale ononkhumbi ngo ombo ambuho.” Sesusi emukumbulula okuti: “Kala konyima yange Satanasi! Ove umanya limphundukisa, mokonda kusoko nga Huku, mahi una vala omalusoke ovanthu.” (Mat. 16:22, 23; Ovil. 1:6) Mokuapopia ngotyo, Sesusi wayandyulula nawa okuti omalusoke a Siovaa elikalela unene nomalusoke ouye uno, utuminwa na Satanasi. (1 Suau 5:19) Petulu ankho ukahi nokuavela Sesusi ondundo opo asoke vala kwe ngetyi ovanthu vo mouye valinga. Ekumbululo lya Sesusi lialekesa nawa okuti ankho usoka nga Siovaa, tupu ankho waanya omalusoke ouye. w18.11 21 §§ 1-2

Kuove, oityi Siovaa amona tyina atala ovanthu ovanyingi-nyingi veliongiya opo Vahinangele ononkhia mba Sesusi? Katale vala ovanthu ovanyingi, mahi usuka na kese omunthu weya Kehinangelo. Mongeleka, utala ovaumbili vae ovakuatyili vahakambe Kehinangelo omanima aeho. Vamwe puvo namphila veyelwe, no ngotyo veya. Ovakuavo pamwe kaveya komaliongiyo apeho, mahi kavakambe Kehinangelo mokonda liakolela unene kuvo. Siovaa tupu utala vana veya Kehinangelo otyikando tyo tete, hamwe omokonda yolumbwe. Siovaa uhambukwa unene tyina amona ovanthu ovanyingi veya Kehinangelo. (Luka 22:19) Mahi tyakolela vali kwe, ehunga livelunda okuya Kehinangelo. Omokonda yatyi tuesukisila okueenda komaliongiyo aeho iya atuheya vala Kehinangelo? — Isa. 30:20; Suau 6:45. w19.01 26 §§ 1-3

Sesusi ankho kafuilepo vala opo ankhile ovalongwa vae, mahi tupu watyindile omuenyo wae monkhalelo ilekesa okuti ankho upaka omasuka-suka avo komutwe. Mongeleka, ankho ukala novalongwa vae alo umwe tyina ankho aponwa. (Luka 22:​39-46) Tupu ankho usoka kovipuka apondola okulingilako vakuavo, ehesuku vala netyi vena okumulingila. (Mat. 20:28) Onthue tulinga onthele yombunga yovakuatate ouye auho iya tuna ehambu liokukonga ovanthu ovanyingi opo veliwaneke nonthue. Haunene, tuhanda okukuatesako “vana tufenda navo” mahi vayekapo okuenda komaliongiyo nokuivisa. (Gal. 6:10) Tulekesa okuti tuvehole tyina tuvelunda opo veye komaliongiyo, haunene Kehinangelo. Nga Siovaa na Sesusi, onthue tuhambukwa unene tyina omukuatate wayekelepo okuya komaliongiyo nokuivisa akondoka ku Tate yetu. — Mat. 18:14. w19.01 29 §§ 12, 14; 30 §§ 15-16

Etyi Sesusi ahimbika Ehinangelo liononkhia mbae waundapesile ovipuka viahupa ko Pasikwa ombolo ihena onkhiso novinyu avasa. Sesusi wapopilile ono apositolu mbae okuti ovipuka ovio vivali vihangununa olutu nohonde yae ankho maave opo eveyovole. Tyafuile ono apositolu kavahuvile nonkhalelo yapepuka Sesusi alingile Ehinangelo. Omokonda yatyi? Tala etyi tyaendelepo etyi Sesusi akatalela-po omapanga ae Lasalu na Malata na Maliya. Etyi vekahi nokuomba-po, Sesusi ahimbika okulongesa. Na Malata ankho opo ekahi, mahi ankho wasukalala nokutelekela Sesusi okulia kukahi nawa. Etyi Sesusi etyiimbuka, akuatesako Malata okunoñgonoka okuti ha apeho tyesukisa okupongiya ovipuka ovinyingi. (Luka 10:40-42) Konyima, etyi ankho kuakambela vala onoola mbumwe opo aipawe, Sesusi aendela muetyi alongesile Malata. Alingi Ehinangelo monkhalelo yapepuka. w19.01 20-21 §§ 3-4

Etyi Siovaa atutilisa Sesusi, emupake “kounene pomphangu imwe yakulama” keulu. Tupu, Siovaa waavela Sesusi otyipuka omunthu ine oandyu ihena: Sesusi pahe kankhi vali! (Fil. 2:9; 1 Tim. 6:16) Siovaa wayamba Sesusi monkhalelo ihuvisa mokonda yovilinga alingile noukuatyili!Oityi matyitukuatesako okuovola okupandwa na Siovaa, atuhaovola okupandwa nouye uno? Tuna okuhinangela okuti Siovaa apeho uyamba ovanthu ovakuatyili kwe iya utyilinga monkhalelo vahakevelela. Etyi tupondola okulinga, okusoka oñgeni Siovaa meketuyamba komutwe wandyila! Mahi pehepano, putyina tukoleleya movitateka viouye uno, tuna okuhinangela okuti ouye ukahi nokulamba. Otyo tyilekesa okuti okupandwa nouye uno, tupu natyo matyilambe. Tupu, “ouye ukahi nokulamba kumwe nehando liao, mahi una ulinga ehando lya Huku makala-ko apeho.” (1 Suau 2:17) Mahi, mokonda Tate yetu woluembia Siovaa, ‘omuviuki,’ nalumwe malimbwa ovilinga vietu, nohole tualekesa menyina liae. — Heb. 6:10. w18.07 8 §§ 17-18

Mondalelo yahulilila Sesusi alia novalongwa vae, ankho wasukalala unene newaneko liavo. Etyi ankho ekahi nokulikuambela navo, wapopile okuti ankho uhanda ovalongwa vae velikuate okapandi, ngetyi ngwe elikuata okapandi na Tate yae. Inkha ovalongwa va Sesusi ankho velikuata okapandi, otyo ankho matyilekesa kovanthu okuti Sesusi watuminue na Siovaa pano pohi. Ovanthu ankho mavaimbuka ovalongwa va Sesusi mokonda yohole ankho vena pokati kavo, iya ohole oyo ankho maivekuatesako okutualako okulikuata okapandi. (Suau 13:34, 35) Tupondola okunoñgonoka omokonda yatyi motyinthiki otyo, Sesusi apopile unene konthele yokulikuata okapandi. Omokonda waimbukile okuti ono apositolu mbae ankho kavelikuatele okapandi. Mongeleka, ono apositolu vatañgunine konthele “yolie omunene vali pokati kavo.” (Luka 22:24-27; Malu 9:33, 34) Tupu, Tiaku na Suau vaitile Sesusi opo evepake pomphangu yakolela vali Mouhamba wo keulu. — Malu 10:35-40. w18.06 9 §§ 1-2

Siovaa uhanda ovalinepi vakale nohole itualako apeho. (Mat. 19:3-6) Oumbalehi otyipuka tyimwe otyivi tyihapondola okulingwa ou welinepa nae. Iya otyo Siovaa ailikila oumbalehi Povitumino Ekwi aavelele Moisesi. (Deut. 5:18) Oumbalehi onkhali onene “ku Huku” iya otyipuka tyiihama unene kuou welinepa nae. (Gên. 39:7-9) Omunthu walavisua, upondola okuihamenwa mokueenda kuomanima omanyingi. Siovaa watumine ovohe okuavela ovana etyi vesukisa, nokuvekuatesako okukala noupanga omuwa nae. Ovohe ankho vena okuundapesa onomphitilo ambuho opo vakuateseko ovana vavo okunoñgonoka nokupanda Ovitumino viae, nokukala nohole nae. (Deut. 6:6-9; 7:13) Ovohe ankho kavapondola okunianga ovana vavo ine okuvelinga onya, mahi ankho vena okuvetala ngatyina otyiawa tyakolela tya Siovaa. — Sal. 127:3. w19.02 21 §§ 5, 7

Jó ankho usoka kovipuka Huku mekemuavela komutwe wandyila. Jó ankho una onthumbi yokuti Huku upanda oukuatyili wae. Namphila ankho ekahi nokulolwa, mahi ankho una onthumbi yokuti Siovaa memuyambe. Onthumbi oyo yemukuatesileko okuhayekepo Siovaa. Siovaa wapandele oukuatyili wa Jó iya emuyambe unene! (Jó 42:12-17; Tia. 5:11) Iya komutwe wandyila makayambwa vali unene. Okuti nove una onthumbi yokuti Siovaa mayambe oukuatyili wove? Huku kapilulukile. (Mal. 3:6) Inkha tuhinangela okuti Siovaa uhambukwa tyina tutualako okukakatela mwe, ekevelelo lietu malitualako tyapama. (1 Tes. 5:8, 9) Tokola okuhayekepo Siovaa! Pamwe molitehelela ngoti ove vala ukahi nokukakatela mu Huku, mahi haveko vala. Ovakuatate ovanyingi mouye auho navo vekahi nokutualako noukuatyili ku Huku. Tupu moliwaneka novaumbili va Siovaa vo kohale vatuaileko okukakatela mwe, alo umwe tyina ankho vehungi kononkhia. — Heb. 11:36-38; 12:1; w19.02 7 §§ 15-16

Tyina onthiki Yehinangelo yamapu, tyakolela tulipule okuti: ‘Oñgeni ndyipondola okukala vali nohole nga Sesusi? Okuti ndyitala vali komasuka-suka ovakuatate vange tyipona ange muene? Ndyihinangela okuti pena ovipuka ovakuatate vange vehevili okulinga, ine ndyikevelela vaviukise apeho?’ Tuhetekelei Sesusi iya atukala “nokankhenda” na vakuetu. Apa katutu kamatutualako vali Okuhinangela ononkhia mba Sesusi Kilisitu. Tyina Sesusi ‘ameya’ mokueenda kuononkhumbi ononene, makaongiya “ovaholovonwa” vae opo vende keulu, iya pomuvo opo matuyekepo okulinga ehinangelo. (1 Kol. 11:26; Mat. 24:31) Namphila matuyekepo okulinga Ehinangelo, mahi tuna onthumbi yokuti ovaumbili va Siovaa mavekeivaluka eliongiyo olio mokonda lievelongesa okuti Sesusi weliola omutima, wakola omutima iya uhole unene ovanthu. w19.01 25 §§ 17-19

Tala oñgeni ekongoko lietu lilekesa omokonda yatyi tyakolela okuyunga etyi tyikahi momutima. Tete, opo tutualeko nekongoko ewa, tuna okuholovona nawa etyi matuli, nokuhataika apeho. Tupu, opo tutualeko noupanga wapama na Huku, apeho tuna okutanga Ombimbiliya, nomikanda vietu, nokulekesa apeho okuti tuna ekolelo mu Siovaa. Matulekesa okuti tuna ekolelo tyina tuendela muetyi tulilongesa, nokupopila vakuetu etyi tuanoñgonoka. (Loma 10:8-10; Tia. 2:26) Vali, tupondola okulitala iya atusoko okuti tuna ekongoko, mahi naina mokati tuna ouvela. Tyelifwa notyo, tupondola okutala kovipuka tulinga movilinga vya Huku atusoko okuti tuna ekolelo liapama, mahi naina omahando omavi ekahi nokukulila momutima wetu. (1 Kol. 10:12; Tia. 1:14, 15) Tuna okuhinangela okuti Satanasi uhanda okutunyona nomalusoke ae. w19.01 15 §§ 4-5

Nonthue tupondola okulipula: ‘Okuti naame otyo ndyilinga? Okuti ndyikahi nokuhetekela omu Samaliya? Tyina vakuetu vamona ononkhumbi, okuti ndyiovola okuvekuatesako? (Luka 10:30-35) Okuti pena vali etyi ndyipondola okulinga opo ndyivekuateseko? Mongeleka, okuti ndyipondola okukuatesako ovakuatate vakulupa mewaneno, novahepe, na vana vena ovohe vahaumbila Siovaa? Okuti ndyipondola okupopia “monkhalelo yungumanesa?” (1 Tes. 5:14; Tia. 1:27) Omokonda yatyi okukala nokankhenda tyituetela ehambu? Omokonda tyina tuna okankhenda, tukahi nokuava iya Sesusi wapopia okuti okuava tyieta ehambu. Ehunga ekuavo, omokonda tyina tulinga ngotyo, tuhambukiswa Siovaa. (Ovil. 20:35; Heb. 13:16) Ohamba Daviti wapopia konthele yomunthu una okankhenda okuti: “Siovaa memuyakulila iya mahupisa omuenyo wae. Maihanwa okuti omunthu una ehambu kombanda yohi.” (Sal. 41:1, 2) Inkha nonthue tukala nokankhenda na vakuetu, Siovaa nae makala nokankhenda nonthue iya matukala nehambu lihapu. — Tia. 2:13. w18.09 18 §§ 11-12

Omphange umwe utiwa o Yoshiko, wapopililwe otyipuka tyimwe tyemusoyesile. Ondotolo yemupopila okuti kuakambela vala onohanyi mbehehi mankhi. Oityi Yoshiko alingile? Ahinangela otestu ehole unene. Konyima yotyo, apopila ondotolo okuti ankho kasukalalele mokonda Siovaa ukahi nokumukuatesako. Onondaka mbo versikulu oyo mbakuatesileko omphange Yoshiko okutualako okuyumba onthumbi mu Siovaa nomutima auho. Tupu, oversikulu oyo ipondola okutukuatesako okuhasukalala tyina tuvasiwa novitateka. Opo tunoñgonoke nawa oñgeni oversikulu oyo ipondola okutukuatesako, tutalei omokonda yatyi Huku apopila onondaka ombo. Siovaa watumine omuuli Isaiya ahoneke onondaka ombo opo mbupameke ova Sundeu ankho mavatualwa koukonde ko Mbambilonia. Siovaa wapaka nawa onondaka ombo, opo mbahakuateseko vala ova Sundeu, mahi tupu opo mbukuateseko ovaumbili vae hono. (Isa. 40:8; Loma 15:4) Onthue hono tuesukisa unene onondaka mbukahi momukanda wa Isaiya mokonda tukahi “momuvo upuiya okukala.” — 2 Tim. 3:1. w19.01 2 §§ 1-2

Inkha ovalinepi vatokola okuliyapuka, no ngotyo nkhele vatualako tyelinepa iya mavakala novitateka tuapopia-le konyima. Apositolu Paulu tupu waavela ehunga ekuavo opo ovalinepi veheliyapuke. Wati: “Omulume uhafende Huku usukukiswa mokonda yomukai wae, iya omukai uhafende Huku usukukiswa mokonda yomulume omukilisitau; inkha hatyo, ñgeno ovana vavo ha-vasukuki, mahi pahe ovasukuki.” (1 Kol. 7:14) Onomphange ovanyingi vatokolele okutualako tyelinepa alo umwe tyina ankho vena ovitateka. Etyi ovalume vavo vakala Onombangi mba Siovaa, vahambukilwe unene mokonda yononkhono valingile. (1 Kol. 7:16; 1 Pet. 3:1, 2) Sesusi waava onondonga konthele yokulihenga iya apositolu Paulu apopi konthele yokuliyapuka. Aveho ankho vahanda ovaumbili va Huku vahumbe otyinepo. Mouye auho, ovaumbili ovanyingi va Huku vena ovinepo vina ehambu. Hamwe mewaneno liove muna ovalinepi vena ehambu, iya waimbuka okuti ovalume vehole ovakai vavo iya ovakai vena onthilo novalume vavo. Ovakuatate ovo nonomphange valekesa nawa okuti tupondola okuhumba otyinepo. — Heb. 13:4. w18.12 14 §§ 18-19

Ondaka “Endene”, ihangununa okuti “Otyipuka Tyihambukiswa,” iya tyotyili otyikunino otyo ankho omphangu imwe ihambukiswa. Ankho ongwa, muna okulia, nombembwa pokati kovanthu novinyama. (Gên. 1:29-31) Ondaka yo Hebreu “otyikunino,” melaka lyo Gregu yapitiyua okuti pa·raʹdei·sos. Omukanda umwe wapopia okuti tyina omunthu upopia o Gregu eiva ondaka pa·raʹdei·sos, usoka komphangu ongwa, ihena otyipuka natyike tyipondola okumulinga omapita, ina omiti viaava ovinyango, no nondongi mbuna omeva asukuka nawa iya muvasiwa onomphalanga mbulila kumwe nonongi. (Tyieleka na Gênesis 2:15, 16) Siovaa wapakele Andau na Eva momphangu yombembwa. Mahi mokonda yokuhetavelele ku Siovaa, avapumbwa elao liokukala-mo kumwe novana vavo. (Gên. 3:23, 24) Namphila Momphangu Yombembwa ankho mutupu vali ovanthu, mahi tyafuile yakalele-ko alo pononthiki mba Noe etyi Ombila Onene yeya. w18.12 4 §§ 3-5

Inkha ovohe yovana valinga atyiho opo valongese ovana vavo ovituwa oviwa. Hamwe valongesa ovana vavo okukala ovakuatyili, nokuundapa iya nokusuka na vakuavo. Otyo katyiilika ovana okulinga etyi vahanda. Mahi tyina valinga ngotyo vekahi nokukuatesako ovana vavo opo ha vakale nomuenyo ukahi nawa. Ngetyi tyilinga vohe voluembia, Siovaa uhanda ovana vae vakale nomuenyo una ehambu. (Isa. 48:18) Mokonda yotyo, utulongesa onondonga konthele yo ñgeni tuna okutyinda omuenyo wetu no ñgeni tuna okutekula vakuetu. Utukonga opo tutale ovipuka monkhalelo evitala, nokutyinda omuenyo welikuata netyi ahanda. Otyo katyituilika kovipuka oviwa, mahi tyitukuatesako okukala ovanongo, nokulinga omatokolo omawa. (Sal. 92:5; Pro. 2:1-5; Isa. 55:9) Tupondola okutualako okulinga ovipuka tuhole, mahi no ngotyo otyo tulinga omatokola maetukalesa nehambu. (Sal. 1:2, 3) Tyina tusoka nga Siovaa, tupolako ouwa mononkhalelo ononyingi! w18.11 22-23 §§ 7-8

Opo tutualeko okuendela motyili, katupondola okuyeka vana vahaumbila Siovaa vetuhongiliye. Etyi tuelilongesa otyili, oupanga ankho tuna na vakuetu, nombunga yetu, wapiluluka unene. Ombunga yetu, na vana tuundapa navo ine tulongeswa navo kosikola, vapondola okutuhongiliya opo tuliwaneke navo kovipito viavo. Oityi tyipondola okutukuatesako okuanya ouliwaneka navo koviso novipito vihahambukiswa Siovaa? Tuna okunoñgonoka nawa omokonda yatyi Siovaa eyele ovipito ovio. Tupondola okuovolola momikanda vietu, nokuhinangela opi ovipito ovio viatuka. Inkha tusokolola omokonda yatyi tuhapondola okulinga ovipito ovio, matukala nonthumbi yokuti tukahi nokuenda monkhalelo ‘itavelwa na Tatekulu.’ (Efe. 5:10) Inkha tuyumba onthumbi mu Siovaa no Mondaka yae, kamatukala nowoma netyi ovanthu vapondola okusoka. — Pro. 29:25. w18.11 12 §§ 10, 12

Tyina onkhalelo yomuenyo wetu ipululuka liwa, tupondola okusukalala unene iya atusoko vala kovitateka vietu. Jose nae ñgeno wasokele ngotyo. Mahi, Jose aholovona okulinga atyiho ankho apondola. Ngetyi Jose ankho aundapa nombili meumbo lya Potifar, tupu waundapele unene etyi ankho eli mokaleya. Ankho ulinga atyiho onkhalamutwe yokaleya imutuma. (Gên. 39:21, 22) Nga Jose, hamwe katupondola okupilulula onkhalelo yomuenyo wetu. Mahi inkha tupwa-elundo iya atulingi atyiho tuvila, Siovaa metuyambe. (Sal. 37:5) Alo umwe tyina tulitehelela okuti tuangwangwana iya tuasukalala unene, onthue “kamatuyekwa tyihei etyi matulingi,” ine ukuhulilwa. (2 Kol. 4:8; okatoi) Siovaa metukuatesako, haunene inkha tutualako nombili novilinga viokuivisa. w18.10 24 §§ 11; 25 § 13

Oñgeni ulitehelela tyina omunthu umwe wii nawa iya una onthilo nae, alimbwa enyina liove ine hamwe kekuimbuka? Otyo tyipondola okukusoyesa. Omokonda yatyi? Omokonda ovanthu aveho vahanda okupandwa na vakuavo. Mahi onthue katuhande vala tuimbukwe. Tupu, tuhanda ovanthu vetunoñgonoke nawa iya nokunoñgonoka ovipuka tualinga. (Núm. 11:16, okatoi; Jó 31:6) Mahi inkha katulunguka, tupondola okuundapesa omapita ehando tuna liokupandwa. Ouye wa Satanasi upondola okutuhongiliya okuovola omunkhima. Tyina otyo tyimoneka-po, onthue katutyivili vali okuavela Tate yetu wo keulu, Siovaa, omunkhima nefendelo atokala. — Ehol. 4:11. w18.07 3 §§ 1-2

Onthue katuhuvu okunoñgonoka okuti Satanasi novilulu viae vahongiliya ovanthu vena outumini opo ‘vapopie ounkhembi.’ (1 Tim. 4:1, 2) Mongeleka, ovanthu vamwe vokulinga ovitanda, vakemba opo ovanthu valande ovipuka viavo vihekahi nawa ine opo vavake onombongo mbavo. Omokonda yatyi? Omokonda inkha omunthu umwe etavela komatutu avo iya ahimbika okulinga ovipuka Huku eyele, upondola okupumbwa omuenyo uhapu. (Osé. 4:9) Sesusi ankho utyii nawa okuti ononkhalamutwe mbonongeleya pononthiki mbae, ankho vakemba ovanthu. Tyihena owoma, wevepopilile okuti: “Ngongo yenyi, vahoneki vovitumino no onwe va Faliseu, vomaandambeyo! Mokonda muenda melunga, amuende konomphangu ambuho, okuovola ovalongwa ovape iya tyina muamavasi umwe, mumukalesa omunthu watokala okuenda mo Gehena,” tyilekesa okuhanyuako tyihena vali ekevelelo. (Mat. 23:15; okatoi) Sesusi wapopia okuti ovanthu ovo, ankho vekahi nga tate yavo Satanasi Eliapu, mokonda oe “omuipai.” — Suau 8:44. w18.10 4 §§ 5-6

Oityi Sesusi ankho ahanda okupopia? Wayawisako okuti: “Hambukwei amukala nehambu enene, mokonda ondyambi yenyi keulu onene, tyetyi ongotyo vamonesile ononkhumbi ovauli vo kohale.” (Mat. 5:12) Etyi ono Apositolu vavetwa iya avapopilwa opo vayekepo okuivisa, “avatundu Mombonge Onene nehambu.” Ankho kavahambukilwe mokonda yokuavetwa, mahi omokonda “vamoneswa ononkhumbi mokonda yenyina lya Sesusi.” (Ovil. 5:41) Hono, ovaumbili va Siovaa navo vakoleleya nehambu tyina vamoneswa ononkhumbi mokonda yenyina lya Sesusi. (Tia. 1:2-4) Ngo no Apositolu, onthue katuhambukilwa ononkhumbi tumoneswa. Mahi inkha tutualako noukuatyili ku Siovaa, metukolesa omutima opo tukoleleye. Tyina tuhambukiswa Siovaa, “Huku wehambu,” tupondola okutualako nehambu alo umwe tyina tumoneswa ononkhumbi novatumini, nombunga. — 1 Tim. 1:11. w18.09 20 §§ 18-20

Mokonda onthue tukahi “momuvo wepuiya” iya omuenyo wetu “weyula ononkhumbi, novitateka.” Mokonda ovanthu ovanyingi vekahi nokumona ononkhumbi, kavahande vali okutualako nomuenyo. (2 Tim. 3:1-5) Kese nima ovanthu valamba po 800.000 veliipaa, tyilekesa okuti mono segundu 40 omunthu wike ulipaa. Alo umwe vamwe povakuatate vetu, navo veliipaa mokonda yovitateka. Hono, ovanyingi povakuatate vetu nonomphange, vekahi nokulambela movitateka ovinene iya vesukisa ohole yetu. Vamwe vekahi nokulingwa omukuele ine okumoneswa ononkhumbi. Ovakuavo vapopiwa omapita kovilinga viavo. Ine hamwe vaponwa mokonda vena okuundapa onoola ononyingi. Tupu vamwe vena ovitateka mombunga. Hamwe velinepa nomunthu uhaumbila Siovaa iya apeho umupopia omapita. Mokonda yovitateka ovio novikuavo, ovanyingi velitehelela okuti vetupu vali ononkhono mbokutualako iya avahimbika okulipula inkha vena umwe esilivilo. w18.09 9 §§ 3, 5

Ovohe Ovakilisitau vapondola okuundapela kumwe na Siovaa, tyina vakuatesako ovana vavo okuovola ovilinga meongano. Ovohe ovanyingi ongotyo vehole okulinga. Tyina valinga ngotyo, ovana vavo vatokola okuumbila Siovaa movilinga viomuvo auho, namphila pamwe vena okukaundapa kokule nombunga. Vamwe onomisionaliu, ovakuavo ovakokoli-ndyila kuna kuesukisa ovaivisi iya ovakuavo vaundapa mo Mbetele. Tyotyili, tyina ovana veli kokule nombunga, ovohe kavakala vali omuvo omunyingi navo ngetyi ankho vahanda. Mahi no ngotyo, veveavela ondundo yokutualako okuundapa oku vekahi. Omokonda yatyi? Omokonda vahambukwa unene tyina ovana vavo vapaka ovilinga vya Siovaa pomphangu yo tete momuenyo wavo. Ovohe ovanyingi velitehelela nga Ana, wapopile okuti “waundika” Siovaa omona wae Samuele. Velitehelela okuti elao limwe enene okuundapela kumwe na Siovaa monkhalelo oyo. — 1 Sam. 1:28. w18.08 22 § 4

Sesusi apopia okuti “tyipuiya.” tupu wati: “Onwe vahepi, muna ehambu, mokonda Ouhamba wa Huku owenyi.” (Luka 6:20) Mahi otyo katyihangununa okuti ovahepi aveho ankho mavatehelela Sesusi iya avapewa ononkhano onongwa. Ovahepi ovanyingi kavalandulile Sesusi. Tyotyili, katupondola okukoyesa oupanga vakuetu vena na Siovaa okutalela komalumono avo. Pokati kovanthu va Siovaa, pena ovakuatate vena omalumono na vana vahepa. Mahi aveho vehole Siovaa iya vemuumbila nomutima auho. Ombimbiliya ipopila ovanthu vokuamona opo “vahapake ekevelelo liavo momalumono ahayumbwa onthumbi, mahi vayumbe onthumbi mu Huku.” (1 Tim. 6:17-19) Ondaka ya Huku tupu ilondola ovaumbili aveho va Siovaa, tyilinge vana vamona ine vahepa, okuti okukala nohole no nombongo tyieta ovitateka. (1 Tim. 6:9, 10) Inkha tutala vakuetu ngetyi Siovaa evetala, kamatuvekoyesa okutalela ku etyi vena. Mahi okuti tyaviuka okukoyesa vakuetu okutalela keti liavo? w18.08 12-13 §§ 11-12

Onthue tuhanda okulekesa ku Siovaa okuti tuapandula unene mokonda tuvanthu vae. Tutyii okuti okuelipakula ku Siovaa, etokolo liakolela vali tualinga. Onthue tuatokola okulityilika okulinga ovipuka Siovaa eyele. Tupu, tuna ohole nonthilo novakuatate vetu no nomphange mokonda navo ovanthu va Siovaa. (Loma 12:10) Ombimbiliya itulaa okuti: “Siovaa kamayekepo ovanthu vae.” (Sal. 94:14) Omulao oo utupameka unene. Katyesukisile otyitateka matyimoneka, Siovaa metukuatesako. Alo umwe inkha tunkhia, no ngotyo kametulimbwa. (Loma 8:38, 39) “Inkha tuna omuenyo, tukahiko pala Siovaa, inkha tunkhia, tunkhila Siovaa. Moluotyo, tyilinge tuna omuenyo ine tunkhia, onthue tuvanthu va Siovaa.” (Loma 14:8) Tukevelela nehambu omuvo Siovaa makatutilisa ovaumbili vae ovakuatyili. (Mat. 22:32) Alo umwe pahetyino Tate yetu utuavela ovipuka oviwa. Ngetyi Ombimbiliya ipopia, “lina ehambu elongo lya Siovaa Huku, ovanthu aholovona opo vakale epingo liae.” — Sal. 33:12. w18.07 26 §§ 18-19

Ovanthu ovanyingi vapondola okusoka okuti mokonda ovo muene vena okulinga omatokolo vapondola okuundapesa eyovo liavo opo valinge etyi vahanda ngetyi okulongeswa nokuundapa inkha katyikalesa omapita omutima wavo. Hamwe vasoka ngetyi apositolu Paulu apopile, wati: “Pahamoneke omutima womunthu nawike umbela onombei?” (1 Kol. 10:29) Namphila tuna eyovo liokulinga omatokolo etu, no ngotyo tuna okuhinangela okuti eyovo lietu lina apa lihulila iya omatokolo etu apondola okutuetela ovitateka. Otyo Paulu apopile onondaka tuvasa mo testu yonthiki yo hono Ngotyo, namphila tuna eyovo liokulinga omatokolo etu, mahi ovipuka tuhanda havioko viakolela vali. w18.04 12 § 10

Nga Kaim, hono Omukristau umwe upondola okupopia okuti uumbila Siovaa, mahi otyo alinga ovipuka Siovaa eyele. (Sunda 11) Pamwe una umwe ombili movilinga viokuivisa, wenda komaliongiyo apeho. Mahi, no ngotyo hamwe uyeka omalusoke omavi, nelungavi, nonyengo vikale momutima wae. (1 Suau 2:15-17; 3:15) Omalusoke oo apondola okutuala omunthu kokulinga ovipuka ovivi. Hamwe ovanthu kamavanoñgonoka onkhalelo tusoka ine ovipuka tulinga, mahi Siovaa utyii. Wii nawa inkha tyotyili tuahula umwe kwe. (Jer. 17:9, 10) Namphila pamwe tulinga oviponyo, no ngotyo Siovaa ketuyekepo. Inkha tuhungi kokulinga otyipuka tyapenga, Siovaa utupopila okuti: “Kondokei ku ame.” Siovaa utyii nawa okuti tukahi nokulwa neyembelo lioukuankhali. Mahi uhanda tutualeko tyapama, atuyale ovipuka ovivi. (Isa. 55:7) Inkha tulinga ngotyo, Siovaa walaa okuti metukuatesako, tupu metuavela ononkhono tuesukisa opo tutyivile okufinda omalusoke omavi. — Gên. 4:7. w18.07 16 §§ 5-6