Junho

Ono apositolu ankho kavetyii nawa okuti omuvo wa Sesusi wokunkhia wehikapo. Mahi, ononkhia mbae ankho kambulekesa okuti mavakala tyihena ekuateso. Siovaa ankho wafuapo opo akumbulule omalikuambelo ono apositolu , nokuvekuatesako movilinga viokuivisa. Otyo umwe Siovaa alingile. Konyima yononkhia mba Sesusi, ono apositolu vaitile ku Siovaa opo eveavele omutima wakola, iya Siovaa akumbulula omalikuambelo avo. (Ovil. 4:29, 31) No hono Siovaa utualako okutyilinga. Tyina tukoleleya movilinga viokuivisa, onthue tutualako okukala omapanga a Sesusi. Iya tupondola okukala nonthumbi yokuti inkha tyitupuiya okuivisa, Siovaa wafuapo opo etukumbulule tyina tumuita ekuateso. (Fili. 4:13) Onthue tupandula unene mokonda Siovaa ukumbulula omalikuambelo etu iya tumapanga a Sesusi. Oviawa ovio Siovaa etuavela, vitukuatesako okutualako okuava ovinyango. — Tia. 1:17. w18.05 25 §§ 17-18

Etyi palamba omanima ehungi pu etano, ehunga limwe alimoneka. Pomuvo opo, avaimbuka okuti onthiki Siovaa mahanyeko o Jelusalei ankho ikahi popepi. Tupu vaimbukile okuti ankho vesukisa okutunda mepunda-umbo ngetyi Sesusi evepopilile. (Ovil. 2:19, 20; Luka 21:20-22) Onthiki ya Siovaa aihiki menima 70 etyi ova Roma vahanyapo o Jelusalei. Apositolu Hono, nonthue tukahi ngo vakuatate ovo. Onthiki “onene ya Siovaa itilisa owoma” ikahi popepi. (Joel 2:11) Onondaka mbomuuli Sofonia mbati “onthiki onene ya Siovaa ikahi popepi! Ikahi popepi, iya ikahi nokukanyauka unene,” tupu mbupopia etyi matyikamoneka mononthiki mbetu. (Sof. 1:14) Mokonda yotyo, onthue tuna “okusuka kese umwe na mukuavo, opo tukale nohole, nokulinga ovilinga oviwa.” (Heb. 10:24, okatoi) Tuna okusuka vali unene novakuatate vetu opo tuvepameke tyina vesukisa. w18.04 15 §§ 1-2

Siovaa wapamekele Josue tupu wapamekele ovanthu Vae mo Motyilongo Valaelwe. Mongeleka, Siovaa ankho utyii okuti ova Sundeu mavesukisa epameko etyi ankho veli koukonde mo Mbambilonia, iya eveavela epameko pokati keulo limwe liati: “Uhakale nowoma, mokonda ame ndyikahi nove. Uhakale notyiho, mokonda ame ndyi Huku yove. Mandyikupameka, mandyikuvatela. Tyotyili mandyikukuate nawa nokulio kuange kuouviuki.” (Isa. 41:10) Konyima, Siovaa apameka Ovakilisitau votete iya nonthue utupameka monkhalelo oyo. (2 Kol. 1:3, 4) Tupu, Siovaa wapamekele Omona wae. Etyi Sesusi ambatisalwa, eivi ondaka imwe yatunda keulu yati: “Ou Omona wange onthyolwe, una ame napanda unene.” (Mat. 3:17) Tyotyili, onondaka ombo mbapamekele Sesusi mokueenda kuovilinga viae pano pohi! w18.04 16 §§ 3-5

Ovanthu ovanyingi vasoka okuti Siovaa kaavelele Andau eyovo opo alinge etyi ankho ahanda. Mahi, ovanthu ovo kavaimbuka okuti ounongo wokuliholovonena ine wokutokola etyi matulingi, welikalela nepondolo liokutokola etyi tyaviuka netyi tyapenga. Andau na Eva ankho vena eyovo liokutokola okutavela ku Huku ine okuhemutavela. Mahi, Siovaa oe vala una epondolo liokutokola etyi tyaviuka netyi tyapenga. “Omuti wenoñgonoko liotyiwa notyivi” ankho uhinangelesa Andau na Eva otyipuka otyo. (Gên. 2:9) Etyi Siovaa aavelele Andau na Eva otyitumino tyokuhali kotyinyango, ankho ukahi nokuvelongesa okuti vesukisa okumutavela opo vakale neyovo liotyotyili. w18.04 5-6 §§ 9-12

Siovaa kakala vala nokankhenda novaumbili vae vamona ononkhumbi, mahi tupu uvekuatesako. Mongeleka, etyi ova Isilayeli ankho ovapika ko Isitu, Siovaa elipake pomphangu yavo, iya otyo atyimulundu okuveyovola. Siovaa apopila Moisesi okuti: “Namona ononkhumbi mbovanthu vange . . .  ame ndyii nawa omaluihamo avo. Mandyilauka opo ndyikeveyovole pomaoko ova Isitu.” (Êx. 3:7, 8) Okankhenda ka Siovaa, kemulundile okuyovola ovanthu vae koupika. Etyi ova Isilayeli ankho vekahi Motyilongo Tyalaelwe pamwe ankho valingwa onya nonondyale mbavo. Oñgeni ovipuka ovio viakalesile Siovaa? “Tyina ankho veliyava mokonda yovanthu vevemonesa ononkhumbi, akala nokankhenda navo.” Okankhenda ka Siovaa kemulundile vali okukuatesako ovanthu vae. Ngotyo, atumu ovakoyesi vayovole ova Isilayeli konondyale mbavo. — Juíz. 2:16, 18. w19.03 15 §§ 4-5

Ovitumino vivali vyo tete Povitumino Ekwi ankho vipopia okuti ova Isilayeli kavapondola okufenda ovilolo, mahi ankho vena vala okufenda Siovaa. (Êx. 20:3-6) Ovitumino ovio ankho hapala ouwa wa Siovaa, mahi opala ouwa wova Isilayeli. Tyina ova Isilayeli ankho vatualako okukala ovakuatyili kwe, omuenyo wavo ankho ukala nawa. Mahi tyina ankho vafenda ono huku mbomatutu vamona ononkhumbi. Mahi Siovaa ankho uyamba ova Isilayeli tyina vakala ovakuatyili kwe na tyina velitekula nawa. (1 Reis 10:4-9.) Siovaa kavelwa onombei tyina vana vapopia okuti vemufenda vehetavela ovitumino viae iya avamonesa ononkhumbi ovaumbili vae. Mahi Siovaa utuhole unene iya utyimona tyina tulingwa onya. Tyimuihama vali tyipona oluihamo ina yomona akala nalo tyina olukembe luavela. Namphila kamatetulula liwa-liwa otyitateka, mahi momuvo watyo makakoyesa ovanthu vehelivelele mokonda yonkhalelo vatekula vakuavo. w19.02 22 §§ 13-15

Ovipuka tulilongesa komaliongiyo nevi tutanga mo Mbimbiliya vitukuatesako okuliola omutima. Tyina onthiki Yehinangelo ihikapo, omaliongiyo apopia haunene konthele yongeleka ya Sesusi no ñgeni alekesile okuti weliola omutima etyi aava omuenyo wae opo etuyovole. Iya mononthiki ombo, otyiwa tutange ovipuka viaenda-po mononthiki Sesusi aipawa no puetyi atutiliswa. Ovipuka tulilongesa momaliongiyo nevi tutanga mo Mbimbiliya vitukuatesako okupandula vali etyi Sesusi etulingila. Otyo tyitulunda okuliola omutima ngae nokulinga ehando lya Siovaa, alo umwe tyina tyihapepukile. Tupu, tulinga ononkhono opo tukole omutima nga Sesusi. Soka oñgeni alekesile otyituwa otyo etyi kuakambela ononthiki mbumwe opo aipawe. Ankho utyii nawa okuti onondyale mbae mavemulingi omukuele, avemuvete iya avemuipaa. (Mat. 20:17-19) No ngotyo ankho wafuapo opo ankhie. Etyi omuvo wehikapo opo aipawe, apopila ono apositolu mbae etyi ankho vekahi mo Getsemani okuti: “Katukei, tuendei. Talei! Una mamphakula ukahi nokuhika popepi.” (Mat. 26:36, 46) Etyi omafualali eya tyamaneka opo vemukuate, Sesusi eheliholeka iya evepopila opo vayeke ono apositolu vende. (Suau 18:3-8) Tyayandyuluka nawa okuti Sesusi ankho wakola omutima. Hono, Ovalembulwa nonongi ononkhuavo valinga ononkhono mbokuhetekela Sesusi. w19.01 27-28 §§ 7-8

Oundalawa weelekua notyimbala otyiwa. Ñgeni ngotyo? Opo otyimbala tyihiwe nawa tyina okutungwa nonongosa mbovivala vielikalaila. Tupu opo tukale onondalawa tuna okukala novituwa ovinyingi oviwa, ngetyi okuliola omutima, nokutavela, nomapole, nokukola omutima. Ovanthu veliola omutima ovo vala vetavela okulinga ehando lya Huku. Iya opo tulinge ehando liae tyimwe povituwa tuna okukala natyo omapole. (Mat. 5:5; Gal. 5:23) Satanasi unumana unene tyina tulinga ehando lya Huku. Ngotyo, namphila tueliola omutima iya tuna omapole, ovanthu ovanyingi mouye wa Satanasi vetuyele. (Suau 15:18, 19) Opo tutyivile okulambela movipuka ovio tuna okukola omutima. Omunthu uhendalawa una omalityindailo, tyina anumana ketyivili okulikondola omutima iya ketavela ku Siovaa. Ovituwa ovio o vya Satanasi, ngotyo katuhuvu okunoñgonoka okuti uyele ovanthu onondalawa! Ovituwa oviwa onondalawa vena vilekesa nawa okuti Satanasi omukalavi. Tupu, valekesa okuti Satanasi onkhembi. Mokonda yatyi? Omokonda katyesukisile ovipuka Satanasi apopia nevi alinga, ketyivili okutyilika ovanthu onondalawa okuumbila Siovaa! — Jó 2:3-5. w19.02 8-9 §§ 3-5

Siovaa utyii okuti ankho makuya omuvo umwe ova Mbambilonia mavatili owoma. Siovaa ankho maundapesa ova Medo-Persia opo ayovole ova Sundeu ankho veli koukonde mo Mbambilonia. (Isa. 41:2-4) Etyi ova Mbambilonia novanthu vovilongo ovikuavo veiva okuti ova Medo-Persia vekahi nokuya, avahimbika okulipameka poyavo okuti: “Tuhatilei owoma.” Tupu avalingi vali ovilolo, nonthumbi yokuti mavivekuatesako. (Isa. 41:5-7) Mahi Siovaa apameka ovaumbili vae etyi ati: “Ove Isilayeli, ove umuumbili wange . . . Uhakale notyiho, mokonda ame Huku yove.” (Isa. 41:8-10) Tala etyi Siovaa apopia okuti “ame Huku yove.” Nonondaka ombo, Siovaa walekesa kovaumbili vae okuti kevelimbuilwe. Siovaa ankho nkhele o Huku yavo iya ova Isilayeli ankho nkhele ovanthu vae. Tupu, wevepopilile okuti: “Ame mandyimutyindi . . . iya andyimuyovola.” Onondaka ombo, mbapamekele unene ova Sundeu vatuailwe koukonde. — Isa. 46:3, 4. w19.01 4 § 8

Omukanda wa Maluku 1:9-11 ulekesa otyikando tyo tete Siovaa apopia. Siovaa wati: “Ove Umona wange ndyihole; ame nekupanda.” Tyotyili Sesusi welitehelele nawa etyi eiva onondaka ombo mba Tate yae mokonda mbalekesa okuti umuhole iya wemupanda! Onondaka mba Siovaa mbalekesa ovipuka vitatu konthele ya Sesusi: Tete, Sesusi omona wae. Vali, Siovaa uhole unene omona wae. Tatu, Siovaa upanda unene omona wae. Etyi ati “Ove Umona wange,” nonondaka ombo Siovaa walekesa okuti pahe ankho vena oupanga welikalela Nomona wae ehole unene. Etyi Sesusi ankho oandyu keulu, ankho omona-le wa Huku. Mahi etyi ambatisalwa, alembulwa nononkhono mba Huku. Pomuvo opo, Siovaa walekesa okuti Sesusi ankho Omona wae omulembulwa monkhalelo yelikalela. Pahe ankho una ekevelelo liokukondoka keulu opo akakale Ohamba Youhamba wa Huku, Nomunene-nakwa. (Luka 1:31-33; Heb. 1:8, 9; 2:17) Tyayandyuluka nawa okuti monthiki Sesusi ambatisalwa, Siovaa ankho una ehunga liokupopia okuti: “Ove Umona wange.” — Luka 3:22. w19.03 8 §§ 3-4

Onondonga onombi mbahimbika-le kohale. Satanasi oe watetekela okuavela ovanthu onondonga onombi. Wapopilile Andau na Eva okuti mavakala vali nehambu inkha vatokola okutyinda omuenyo monkhalelo vahanda. (Gên. 3:1-6) Satanasi ankho usoka vala kwe! Ankho uhanda Andau na Eva no vana vavo vemufende, avahafende Siovaa. Mahi Satanasi utupu etyi avelele Andau na Eva. O Siovaa weveavelele ovipuka aviho ankho vena. Wevetunga nolutu luhena onkhali opo vahankhie, evewaneka kumwe iya evepake motyikunino tyo Endene. Andau na Eva kavetavelele ku Huku. Ngotyo, vanyona oupanga ankho vena na Siovaa. Otyo atyieta ovitateka ovinene. Ngetyi onthemo ikukuta tyina yamatokolwa komuti, tupu katutu-katutu Andau na Eva avakulupa iya avankhi. Ovana vavo navo avamono ononkhumbi, okukutikinyamo onthue hono. (Loma 5:12) Ovanthu ovanyingi hono vaanya okulinga etyi Huku apopia iya avalingi etyi vahanda. (Efe. 2:1-3) Otestu yohono ipopia etyi tyitundililako. w18.12 16 §§ 3-4

Apositolu Paulu ankho omunongo, walongesilue nawa iya ankho upopia omalaka evali. (Ovil. 5:34; 21:37, 39; 22:2, 3) Mahi tyina ankho ena okutokola etyi malingi, ankho wendela muetyi Ondaka ya Huku ipopia iya aanye ounongo wouye. (Ovil. 17:2; 1 Kol. 2:6, 7) Mokonda yotyo, ovilinga viae viokuivisa viaendele nawa iya ankho ukevelela ondyambi itualako apeho. (2 Tim. 4:8) Tyayandyuluka nawa okuti omalusoke a Huku avilapo vali tyipona ovanthu vo mouye. Inkha tuendela monondonga mba Huku, matukala nehambu liotyotyili. Mahi Siovaa nalumwe metukuluminya opo tusoke ngae. “Omupika omukuatyili nokualunguka,” novakulu vewaneno kavayungu omalusoke etu. (Mat. 24:45; 2 Kol. 1:24) Kese umwe puonthue, una otyilinga tyokuviukisa onkhalelo yae yokusoka opo atale ovipuka monkhalelo Siovaa evitala. w18.11 24 §§ 12-13

Huku walaele pokati komuuli Isaiya okuti tyina ova Isilayeli vamakondoka kotyilongo tyavo, mavakala nombembwa. Ankho kamavakala nowoma wovinyama novanthu. Ovana no vokuakulupa mavelitehelela okuti vapama. Okuti ovipuka ovio kavikuhinangelesa ombembwa ankho ikahi motyikunino tyo Endene? (Isa. 11:6-9; 35:5-10; 51:3) Isaiya tupu waulile okuti ohi aiho “maikeyula enoñgonoko lya Siovaa, ngetyi omeva eyula melunga.” Onalupi otyo ankho matyimoneka? Tyayandyuluka nawa okuti o komutwe wandyila. Isaiya wapopia otyikando tya vali okuti vana mavakondoka kotyilongo tyavo okutunda ko Mbambilonia, ankho kamavakala nowoma wovinyama novanthu. Tupu wapopile okuti ohi ankho mayave okulia okunyingi mokonda ankho mamukala omeva omanyingi, ngetyi tyali motyikunino tyo Endene. (Gên. 2:10-14; Jer. 31:12) Okuti omulao oo ankho maufuiswapo vala pomuvo wova Isilayeli? Tala okuti Isaiya tupu waulile okuti omumphoki, notyilema iya nompholo ankho mavahakulwa. Mahi otyo katyamonekele nova Isilayeli vatundile ko Mbambilonia. Huku ankho ukahi nokulekesa okuti makahakula omauvela aeho komutwe wandyila. w18.12 5 §§ 11-12

Onthue apeho tuhanda okutualako okuendela motyili. Oityi matyitukuatesako okupameka etokolo lietu liokutualako okuendela motyili? Pahe matutale ovipuka vitatu tupondola okulinga. Tete, tualako okulilongesa Ombimbiliya, nokusokolola ku etyi ulilongesa. Apeho, taindya omuvo wokutyilinga. Tyina utualako okulilongesa, ohole una notyili mailiyawisa iya motokola okuhayekepo otyili. Provérbios 23:23 itupopila okuti tuna ‘okulanda otyili.’ Iya tupu itupopila okuti tuna okulanda “ounongo, nokuviyulwa iya nenoñgonoko.” Okunoñgonoka vala otyili katyituuka. Tuna okuendela motyili. Tyina tuna enoñgonoko, tuwaneka kumwe ovipuka tuelilongesa, novipuka twii-ale. Mahi ounongo utulunda okuendela muetyi tuanoñgonoka. Pamwe, otyili tyituviyula mokutulekesa omapiluluko tuesukisa okulinga. Tuna okukala tyafuapo opo tutavele liwa tyina tuviyulwa monkhalelo oyo. Ombimbiliya ipopia okuti onkhalelo oyo yokuvilwa yakolela vali tyipona opalata. — Pro. 8:10. w18.11 10 § 3; 13 §§ 13-14

Oityi upanda vali momuenyo wove? Mokonda tuvanthu va Siovaa, otyipuka tyakolela vali tuna, oupanga wetu nae. Onthue nalumwe matukumana oupanga oo notyipuka otyikuavo. Tupu, tupanda otyili tyo Mbimbiliya mokonda tyitukuatesako okukala omapanga a Siovaa. (Kolo. 1:9, 10) Mokonda Siovaa Omulongesi wetu Wavilapo, utulongesa ovipuka viakolela vikahi Mondaka yae Ombimbiliya. Utulongesa okuti enyina liae liakolela unene iya utupopila ovituwa viae. Siovaa utupopila okuti utuhole unene iya alo umwe waava Omona wae opo etuyovole. Utulongesa konthele Youhamba wa Mesiya. Wetuavela ekevelelo ewa komutwe wandyila, tyilinge ovalembulwa mavakakala keulu ine “onongi onkhuavo” mavakakala pano pohi Momphangu Yombembwa. Siovaa utulongesa oñgeni tuna okutyinda omuenyo. Onthue tutala ovipuka ovio ngatyina olumono luakolela unene, mokonda vitukuatesako okupameka oupanga wetu nae iya vitukalesa nehambu. w18.11 3 §§ 1-2

Ovanthu ovo, vakemba vakuavo mahi tuna okuhinangela okuti kavapondola okukemba Siovaa mokonda “ovipuka aviho vimuhoyo iya vili vala poluhandya komaiho” a Siovaa. (Heb. 4:13) Mo Mbimbiliya muna ongeleka Yovakilisitau vamwe ovalinepi vetavelele okuhongiliyua na Satanasi opo vakembe Huku. Ananiya na Safila ankho vahanda okukemba ono apostolu. Ovalinepi ovo, valandesile ohika yavo iya avaave vala otyinthimbu tyonombongo ko no apostolu. Mokonda Ananiya na Safila ankho vahanda ovakuatate mewaneno vakale tyahuva, avapopila ono apostolu okuti vaava onombongo ambuho. Mahi Siovaa ankho utyii okuti vekahi nokukemba iya evehitisa. (Ovil. 5:1-10) Oñgeni Siovaa atala ovanthu vakemba? Ovanthu aveho vapopia omatutu iya avehelivele, mavakapakwa “metala liotupia,” nga Satanasi. Tyilekesa okuti mavakahanyuako. (Ehol. 20:10; 21:8; Sal. 5:6) Omokonda yatyi? Onthue tutyii nawa okuti Siovaa “hamunthu opo apopie omatutu” iya “Huku kapondola okukemba.” (Núm. 23:19; Heb. 6:18) “Siovaa uyele . . . elaka lipopia omatutu.” (Pro. 6:16, 17) Inkha tuhanda okumuhambukiswa, tuna okupopia otyili. w18.10 5-6 §§ 10-13

Oityi molingi inkha omuhona wove ekuiita waave onombongo opo valinge otyipito tyelikuata nefendelo liomatutu? Tuna okusokolola pehepano oñgeni Siovaa atala ovipuka ovio, atuhakevelela vala tyina viamamoneka-po. Okusokolola konkhalelo Siovaa asoka, tyipondola okutukuatesako okukala ovakuatyili kwe tyina tuamautukilwa nouvela. Tyotyili, onthue katutavela okupakwa ohonde ine ononthele ononkhuana mbohonde. (Ovil. 15:28, 29) Mahi pena ononkhalelo mbumwe mbokuhakula mbakutikinya ohonde omuumbili wa Siovaa esukisa okuundapesa onondonga mbo Mbimbiliya opo alinge etokolo. Onalupi tuna okutokola konthele yotyo? Okuti o putyina tuli mosipitali tyavela? Au. Omuvo tuna okuovolola, nokuhoneka omukanda uyandyulula nawa etyi tuhanda iya nokupopia nondotolo yetu, o pehepano. w18.11 22 § 5; 24-25 §§ 15-16

Siovaa omunthita uhole onongi mbae iya umbutekula nawa, Siovaa ulinga ovipuka vilekesa okuti wesuka novanthu vae. Uvepameka tupu uveyakulila konondyale mbavo. Okunoñgonoka otyipuka otyo tyitupameka iya tyituungumanesa putyina tukahi nokuhika konthyulilo youye uno! Siovaa matualako okulinga ngotyo mononkhumbi ononene mambuya apa katutu. (Ehol. 7:9, 10) Ngotyo, tyilinge ovakulu ine ovana, vana vena ekongoko likahi nawa ine valema, ovanthu va Huku kamavakakala nowoma mokueenda kuononkhumbi ononene. Mavatualako tyapama! Mavakahinangela onondaka mba Sesusi mbati: “Kalei tyitai, amukatula omitwe vienyi mokonda eyovo lienyi likahi popepi.” (Luka 21:28) Alo umwe tyina vamautukilwa na Goge, otyikundyi tyomalongo tyina vali epondolo tyipona Farao, ovaumbili va Huku mavakakala nonthumbi yokuti meveyakulila. (Eze. 38:2, 14-16) Omokonda yatyi? Omokonda vetyii okuti Siovaa kapilulukile. Makalekesa vali okuti Omuyovoli una ohole iya usuka unene novanthu vae. — Isa. 26:20. w18.09 26 §§ 15-16

Siovaa upopila ovaumbili vae okuti uvehole iya apeho makala nohole navo. Tutyii okuti kese umwe puonthue wakolela unene ku Siovaa. Ombimbiliya itupopila okuti: “Mokonda una epondolo aliho mekuyovola. Oe mekuhambukilwa.” (Sof. 3:16, 17) Siovaa walaa okupameka nokuungumanesa ovaumbili vae katyesukisile otyitateka patyi vekahi nokulambela. Wati: “Onwe mamunyame iya amutyindwa ponkhondo; iya amusatwa konongolo. Ngetyi ina yomona alela omona wae, na ame mandyitualako okumuungumanesa.” (Isa. 66:12, 13) Soka oñgeni omona elitehelela tyina ina emuyunga ine anyana nae! Siovaa ukuhole unene iya uhanda ulitehelele okuti wapama. Uhakale nondima yokuti wakolela unene ku Siovaa. — Jer. 31:3. w18.09 9-10 §§ 6-7

Kohale, ova Isilayeli vakalele no nomphitilo ononyingi mbokuliava. (Êx. 36:2; Nee. 11:2) Hono, nove una onomphitilo ononyingi mbokuliava, opo uundapese omuvo wove, novipuka una, nounongo wove opo ukuateseko ovakuatate no nomphange. Inkha ulinga ngotyo, mokala nehambu iya Siovaa mekuyambe. Vana veliava opo vaundape movilinga viokutunga vakala nomapanga omanyingi. Omphange umwe utiwa o Margie waundapa movilinga viokutunga Onondyuo Mbomaliongiyo omanima 18. Movilinga ovio ankho ulinga oupanga novahikuena avasa iya uvelongesa ovipuka ovinyingi. Wapopia okuti okuundapa movilinga viokutunga omphitilo ongwa yokulipameka pokati. (Loma 1:12) Tyina Margie alambela movitateka, omapanga akalele nao movilinga viokutunga, emupameka. Okuti nthiki imwe weliavele opo uundape movilinga viokutunga? w18.08 24 §§ 9, 11

Etyi Paulu ahoneka onondaka ombo, Timotiu tyafuile ankho una-le omanima 30 iya ankho una ovilinga ovinyingi viakolela. Otyo tyitulongesa-tyi? Tyitulongesa okuti katupondola okukoyesa ovakuendye okutalela keti liavo. Soka kovipuka aviho Sesusi alingile etyi ankho ena vala omanima 33! Movilongo vimwe, ovanthu vetupu onthilo novakuendye. Mokonda yotyo, ovakulu vamwe vomawaneno vapondola okulityilika okuveavela ovilinga, ngetyi okukala omukulu wewaneno ine omukuatesiko wavo, namphila pamwe vena ovituwa Ombimbiliya ipopia okuti vena okukala navio opo valinge ovilinga ovio. Ombimbiliya kaipopi omanima omunthu ena okukala nao opo akale omukulu wewaneno ine omukuatesiko wavo. — 1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Tito 1:5-9. w18.08 13-14 §§ 15-16

Opo tulinge omatokolo omawa, tuesukisa okutehelela ovipuka viyumbwaonthumbi. Ngotyo, tuna okulunguka unene tyina tuholovona etyi matutange. (Fili. 4:8, 9) Onthue katupondola okupesela omuvo wetu nokutalaomaiviso ahayumbwa onthumbi mo internet ine okutanga onomesase mbupopia omatutu. Tupu, tyakolela unene tulityilike okutehelela ine okutanga mo internet omalusoke a vana vatyitukilapo otyili. Ovanthu ovo vapopia omatutu mokonda vahanda okunyona ekolelo liovaumbili va Huku. Okutehelela onondaka mbahayumbwa onthumbi, tyituala kokulinga omatokolo apenga. Uhasoke okuti omatutu kamaanyono omalusoke ove. Omahipululo omatutu apondola okueta ovitateka ovinene. Mononthiki mba Moisesi, etyi ovalavi 12 vatumwa okukatala oñgeni Otyilongo Tyalaelwe tyikahi, 10 puvo vapopile onondaka mbusoyesa. (Núm. 13:25-33) Mokonda vayawisile kovipuka vapopia, ovanthu avakala nowoma iya avasoyo unene. (Núm.14:1-4, 6-10) Omokonda yatyi ova Isilayeli vakalele ngotyo? Hamwe vasokele okuti etyi veiva otyili mokonda ovanyingi povalavi otyo ankho vekahi nokupopia. Moluotyo, avaanye okutavela konondaka onongwa mbapopiwa novalavi vevali. Ova Isilayeli kavaovolele okunoñgonoka inkha etyi veiva ankho otyili umwe, tupu kavayumbile onthumbi mu Siovaa. w18.08 4 §§ 4-5

Ovanthu ovanyingi vena ovituwa oviwa. Tupu hapeho ovanthu vahaumbila Siovaa valinga ovipuka ovivi. Hamwe ove wii ovanthu vekahi ngotyo. Otyo tyilekesa okuti vapondola okukala omapanga omawa? Oñgeni vakalesa oupanga wove na Siovaa? Okuti vekukuatesako okupameka oupanga wove na Siovaa? Oityi tyakolela vali kuvo? Vatomphola konthele yatyi? Okuti vapopia vali unene konthele yovikutu, no nombongo, no notelefone, novitalukiso iya novipuka ovikuavo? Okuti apeho vapopia omapita vakuavo? Okuti vapopia ovipuka viasila opo vayolese vakuavo? Sesusi waava elondolo eli: “Omulungu upopia etyi tyeyula momutima.” (Mat. 12:34) Inkha wiimbuka okuti ovanthu ukala navo vekahi nokunyona oupanga wove na Siovaa, tepulula komuvo ukala navo, iya alo umwe inkha tyitavela, yekapo okukala epanga liavo. — Pro. 13:20. w18.07 18 § 11

Etyi Moisesi ankho ena omanima 80, Siovaa emuavela otyilinga tyepuiya, tyokukayovola ova Isilayeli koupika mo Egitu. (Êx. 3:10) Mahi Siovaa wapuile-elundo na Moisesi. Alo umwe emuavela epondolo liokulinga omahuviso. (Êx. 4:2-9, 21) Oityi ehipululo eli litulongesa konthele ya Siovaa? Mokonda Siovaa una epondolo, ankho upondola okuundapesa epondolo liae opo atilise owoma Moisesi iya emukuluminya okutavela. Mahi Siovaa wapuile-elundo iya akala nokankhenda na Moisesi. Moisesi ankho wapola pokati tupu ankho weliola omutima iya Siovaa emukalesa nonthumbi yokuti memukuatesako. Okuti oumphua-lundo wa Siovaa wakuatesileko Moisesi? Enga! Moisesi akala ohongoi ikahi nawa yovanthu va Huku. Moisesi walingile ononkhono mbokukala nokankhenda, nokusuka na vakuavo ngetyi Siovaa emulingile. Oityi tulilongesilako? Inkha wanepa, una ovana ine umukulu wewaneno, ngotyo una outumini. Mokonda yotyo, tyakolela unene uhetekele Siovaa mokusuka na vakuenyi, nokukala nokankhenda navo, nokupwa-elundo nomukai wove, no vana vove, novakuatate mewaneno. (Col 3:19-21; 1Pe 5:1-3) Inkha uhetekela Siovaa Huku na Sesusi Kilisitu, matyipepukila vakuenyi okupopia nove iya mokala ondyivi-ndyivi yepameko. — Mat. 11:28, 29. w18.09 23-24 §§ 7-10

Okupopila ovakuatate vetu, nonomphange onondaka mbukahi nawa tyipondola okuvepameka. Tupu, otyo tyikuatesako ewaneno okulikuata vali okapandi. Okuti upondola okulinga ononkhono mbokulinga oupanga novakuatate vomewaneno liove? (2 Kol. 6:11-13) Katyesukisile apa ukala, otyimimi tyove tyipondola okuliaima. Oundyandyi wove upondola okulunda vomunthele yove okuhanda okulilongesa vali konthele ya Siovaa. Lipula okuti: ‘Oñgeni ovo munthele yange vanthala? Okuti eumbo liange liasukuka? Okuti ndyina otyituwa tyokukuatesako vakuetu?’ Pula ovakuatate oñgeni oundyandyi wavo, nongeleka yavo ongwa yakalesa ombunga, no vomunthele yavo, na vana vaundapa navo ine vana valongeswa navo. — Efe. 5:9. w18.06 24 §§ 13-14

Ovanthu vokuaipaele Estevau ongotyo ankho vasoka. (Ovil. 6:8, 12; 7:54-60) Mokueenda kuomanima, ovanthu ovanyingi vonongeleya valinga ovipuka ovivi, ngetyi okuiipaa, otyo vasoka okuti vekahi nokutyilingila Huku. Mahi vekahi nokulinga otyipuka Huku eyele. (Êxo. 20:13) Omutima wavo kaukahi nokuvehongolela nawa! Ngotyo, oñgeni tupondola okukala nonthumbi yokuti omutima wetu ukahi nokuundapa nawa? Ovitumino nonondonga mbutunda mo Mbimbiliya, mbuna “esilivilo liokulongesa, nokuviyula, nokuviukisa ovipuka, nokulonga nouviuki.” (2 Tim. 3:16) Apeho tuna okulilongesa Ombimbiliya, atusokolola kuetyi tulilongesa iya atuendela-mo. Inkha tulinga ngotyo, matulilongesa okusoka nga Siovaa. Ngotyo, tupondola okukala nonthumbi yokuti omutima wetu mautuhongolela nawa. w18.06 16 §§ 3-4

Omafualali o Loma, ankho aundapesa omutunga omulale. Omafualali oo, ankho ovanongo mokuundapesa omutunga mokonda ankho velilongesa ononthiki ambuho. Apositolu Paulu wapopia okuti Ondaka ya Huku ikahi ngo mutunga iya Siovaa wetuavela otyiti otyo. Mahi onthue tuna okulilongesa okuundapesa otyiti otyo nounongo opo tuyakulile ekolelo lietu, nokuviukisa onkhalelo tusoka. (2 Kol. 10:4, 5; 2 Tim. 2:15) Ngetyi tuamona monongeleka mbo vakuendye tuelilongesa monthele ei, onthue katuesukisile okutila owoma Satanasi novilulu. Namphila vena epondolo, mahi Siovaa una vali epondolo kuvo. Tupu, Satanasi novilulu kamavakakalako apeho. Mavakapakwa mokaleya, tyihena vali epondolo liokuhongiliya ovanthu Momanima Ovityita Ekwi mokueenda Kuoutumini wa Kristu iya konyima avahanyua-ko apeho. (Ehol. 20:1-3, 7-10) Onthue twii nawa ondyale yetu, nomaliva yuundapesa iya netyi ihanda okulinga. Nekuateso lya Siovaa, tupondola okufinda Satanasi! w18.05 25 § 15; 26 §§ 19-21

Andau ankho utyii nawa okuti ononyoka kambupopi. Ngotyo, etyi eiva okuti onyoka yapopia na Eva, Andau hamwe waimbukile okuti oandyu. (Gên. 3:1-6) Andau na Eva ankho kaveii olie oandyu oyo. No ngotyo, Andau aholovona okuliwaneka noandyu ankho ehei iya atyitukilapo Tate yae Siovaa. (1 Tim. 2:14) Konyima yotyo, Siovaa ahololola vali ovipuka ovikuavo konthele yondyale oyo iya alae okuti maikahanyuako. Mahi Siovaa alondola okuti momuvo watyo, ondyale oyo maikatyitukilapo ovanthu aveho vemuhole. (Gên. 3:15) Siovaa nalumwe etupopilile enyina lioandyu oyo yemutyitukilapo. Opo Siovaa ahololole oandyu yemutyitukilapo mo Endene, palambele omanima 2.500. — Jó 1:6. w18.05 21 §§ 1-2

Okuti nthiki imwe ove welitehelele okuti wasoya mokonda ovanthu vo potyilongo tyove kavahande okutehelela onondaka onongwa Mbouhamba? Inkha ongotyo, ove monoñgonoka oñgeni apostolu Paulu elitehelele. Apostolu Paulu waundapele omanima 30 movilinga viokuivisa iya wakuatesileko ovanthu ovanyingi okukala Ovakilisitau. (Ovil. 14:21; 2 Kol. 3:2, 3) No ngotyo, ketyivilile okukuatesako ova Sundeu ovanyingi okukala Ovakilisitau. Mahi, ovanyingi puvo ankho kavesukile nokutehelela Paulu, iya alo umwe vamwe avemumonesa ononkhumbi. (Ovil. 14:19; 17:1, 4, 5, 13) Oñgeni otyo tyakalesile Paulu? Wapopia okuti: “Nasoya iya neihamenwa unene komutima.” (Loma 9:1-3) Omokonda yatyi elitehelele ngotyo? Omokonda ankho uhole unene ovilinga viokuivisa, novanthu. Paulu ankho wasukalala unene nova Sundeu, iya ankho tyimuihama unene okutala okuti vaanya okankhenda ka Huku. Nga Paulu, nonthue tuivisa mokonda tuesuka novanthu iya tuhanda okuvekuatesako. — Mat. 22:39; 1 Kol. 11:1. w18.05 10 §§ 4-5

Atuho pamwe tuesukisa okupamekwa. Paulu wetyiyandyulula okuti alo umwe vana vena otyilinga tyokupameka vakuavo, navo pamwe vesukisa okupamekwa. Wahonekela ovakuatate vae mo Loma okuti: “Nahanda unene okumumona, opo ndyimuavele otyiawa tyopaspilitu, opo mukale tyapama, ine opo tulipameke pokati kese umwe nekolelo lya mukuavo, tyilinge lienyi no liange.” (Loma 1:11, 12) Alo umwe Apositolu Paulu nae ankho wesukisile okupamekwa. (Loma 15:30-32) Onthue tupondola okupameka ovakuatate nonomphange nkhele vatokola okutualako tyihanepele mokonda vahanda okutavela ku Siovaa iya nokunepa vala “mu Tatekulu.” (1 Kol. 7:39) Ovakilisitau vekahi nokumoneswa ononkhumbi, na vana vavela, navo vesukisa okupamekwa. — 2 Tes. 1:3-5. w18.04 22 §§ 3-5