Julho
Mutatu, 1 ya Julho
Tualeiko okupunga olipi ehando lya Siovaa. — Efe. 5:17.
Onthue tukahi “momuvo wepuiya.” (2 Tim. 3:1) Iya ovipuka mavivilipo okukala omapita tyina nkhele Siovaa ehenehanyeko ouye uno wovivi opo aete ombembwa. Mahi oityi tyihangununa okutala ku Siovaa? Iya oñgeni tupondola okukala nonthumbi yokuti matutualako okutala kwe tyina tuna ovitateka? Kohale, omuhoneki umwe wo Mbimbiliya wapopile omokonda yatyi tyakolela okutala ku Siovaa tyina tuesukisa ekuateso. (Sal. 123:1-4) Wapopia okuti tyina tutala ku Siovaa, tukahi ngomuundapi utala komuhona wae. Ñgeni ngotyo? Omuundapi utala komuhona wae, ine uyumba onthumbi kwe, mokonda umuavela okulia iya umuyakulila. Mahi tupu apeho utala komuhona wae opo anoñgonoke etyi ahanda alinge iya konyima ngatyo alinga. Tyelifwa notyo, tuna okulilongesa nawa Ondaka ya Huku ononthiki ambuho opo tunoñgonoke etyi Siovaa ahanda tulinge iya ngatyo tulinga. Ngotyo tupondola okukala nonthumbi yokuti Siovaa metukuatesako tyina tuesukisa. w18.07 9 §§ 1-2
Mukuana, 2 ya Julho
Inkha Omona umuyovola, mamukala neyovo liotyotyili. — Suau 8:36.
Eyovo Sesusi alaele ovalongwa vae liavilapo vali tyipona eyovo ovanthu vahanda hono. Etyi Sesusi apopia okuti “inkha Omona umuyovola, mamukala neyovo liotyotyili,” ankho ukahi nokupopia okuyovolwa moupika wonkhali, otyitateka ovanthu aveho vena-tyo. (Suau 8:34) Omonkhalelo patyi tuvapika vonkhali? Onkhali itulingisa ovipuka ovivi. Otyo tyipondola okututyilika okulinga etyi twii okuti tyaviuka ine okulinga atyiho tuvila. Tupu, tyipondola okutunumanesa unene, nokukala noluihamo, nononkhumbi iya alo umwe tyieta ononkhia. (Loma 6:23) Apositolu Paulu ankho utyii okuti okukala omupika wonkhali tyieta oluihamo Onondaka mba Sesusi mbokuati “inkha mutualako okukala mondaka yange” mbulekesa okuti inkha tuhanda Sesusi utuyovole, tuesukisa okulinga ovipuka vimwe. (Suau 8:31) Ovipuka patyi? Mokonda tuelipakula ku Siovaa, tuayekapo okukalako pala onthue muene, opo tutavele ovitumino Sesusi aavela ovalanduli vae. (Mat. 16:24) Ngetyi Sesusi alaele, onthue matukakala neyovo liotyotyili komutwe wandyila, tyina tuamatambula ovipuka oviwa vitundilila kotyilikutila tyeyovo. w18.04 7-8 §§ 14-16
Mutano, 3 ya Julho
Ove vala wii nawa omutima wovanthu. — 2 Crô. 6:30.
Siovaa walekesile okuti usuka novaumbili vae, alo umwe tyina ankho vasoka monkhalelo yapenga. Tala ongeleka ya Sona. Siovaa wemutumine okukapopila ova Ninive okuti ankho mavahanyuako. Mahi etyi velivela, Siovaa ehevehanyeko vali. No ngotyo, Sona anumana netokolo lya Siovaa. Anumana unene mokonda onondaka mbae kambafuisiluepo. Mahi Siovaa wapuile-elundo na Sona iya emukuatesako okupilulula onkhalelo yae yokusoka. (Jonas 3:10 – 4:11) Sona anoñgonoka etyi Siovaa ankho ahanda okumulongesa, alo umwe Siovaa emukuatesako okuhoneka etyi tyaendele nae opo nonthue tupoleko ouwa. (Loma 15:4) Onkhalelo Siovaa atekula ovaumbili vae ilekesa okuti wii nawa onkhalelo velitehelela. Umona ononkhumbi noluihamo kese umwe puonthue akala nalo. Wii nawa omalusoke etu, nonkhalelo tulitehelela, novipuka tuhevili okulinga. Tupu ‘kametuyeke tulolwe notyipuka tuhevili okukoleleya.’ (1 Kol. 10:13) Okunoñgonoka ovipuka ovio tyitukalesa nawa! w19.03 16 §§ 6-7
Tyasapalo, 4 ya Julho
Ovipuka aviho vimuhoyo iya vili vala poluhandya komaiho a una meketukoyesa. — Heb. 4:13.
Mokonda Ovitumino Viapelwe Moisesi ankho muakutikinya ovipuka ovinyingi viomuenyo, ankho tyakolela unene ovakulu vomepunda-umbo vakoyese ovanthu va Huku nouviuki. Tala onongeleka mbumwe. Inkha ankho omu Isilayeli waipaa omunthu umwe, ankho nae kaipawa vala ngotyo. Tete ovakulu ankho vena okutala nawa etyi tyaendapo opo vatokole inkha omunthu oo nae una okuipawa. (Deut. 19:2-7, 11-13) Tupu, ovakulu ankho vakoyesa onomphela mbelikalaila, okuhimbikila kovitateka vyo nohika alo ovitateka viotyinepo. (Êxo. 21:35; Deut. 22:13-19) Tyina ova Isilayeli ankho vaendela Movitumino vya Siovaa iya ova ovakulu avakoyesa nouviuki, aveho ankho vapolako ouwa. Iya otyo ankho tyinkhimaneka enyina lya Siovaa. (Lev. 20:7, 8; Isa. 48:17, 18.) Aviho tutala viakolele unene ku Siovaa. Uhanda tukale ovaviuki atutekula vakuetu nohole. Tupu utala nawa etyi tupopia netyi tulinga, alo umwe tyina pehena omunthu utuete. w19.02 23 §§ 16-18
Tyalumingu, 5 ya Julho
Eliyeke okumoneswa emone, mahi kaikulile omulungu wae. — Isa. 53:7.
Tyina tuasoya unene katupuiya okukala tyahiliya. Pahe atuhimbika okupopia monkhalelo iihamesa omitima vya vakuetu. Inkha nthiki imwe welitehelele-ale ngotyo, upondola okulilongesila kongeleka ya Sesusi. Monohanyi mbahulilila mbomuenyo wae pano pohi, Sesusi wasukalalele unene. Ankho utyii okuti mamoneswa ononkhumbi iya aipawa. (Suau 3:14, 15; Gal. 3:13) Etyi kuakamba onohanyi mbehehi opo aipawe, apopi okuti ankho wasukalala unene. (Luka 12:50) Tupu, etyi kuakamba ononthiki mbumwe opo aipawe apopi vali okuti: “Ame neihamenwa unene.” Tupondola okuimbuka okuti Sesusi ankho weliola omutima iya utavela ku Huku etyi elikuambela okuti: “Tate, ndyovole moola ino. Mahi etyi, otyo neila moola ino. Tate nkhimaneka enyina liove.” (Suau 12:27, 28) Etyi omuvo wokuipawa wehikapo, Sesusi elilekesa konondyale mba Huku, aipawa monkhalelo ikundisa iya iihama unene. Namphila ankho asukalala unene iya konyima amoneswa ononkhumbi, no ngotyo Sesusi walingile ehando lya Huku. Naina tupondola okupopia nonthumbi okuti Sesusi ongeleka yavilapo yomunthu ondalawa alo umwe tyina ankho asukalala! — Isa. 53:10. w19.02 11 §§ 14-15
Tyasikunda, 6 ya Julho
Tusokei ku vakuetu opo tuliavele ondundo yokukala nohole nokulinga ovilinga oviwa. — Heb. 10:24.
Tyina tulambela movitateka, tuesukisa okukola omutima opo tuende apeho komaliongiyo. Vamwe povakuatate no nomphange venda komaliongiyo namphila vasoya ine vavela. Ovakuavo venda komaliongiyo namphila vailikwa nombunga, novatumini. Pahe soka oñgeni ongeleka yetu ikuatesako ovakuatate veli movikaleya mokonda yokuumbila Siovaa. (Heb. 13:3) Tyina veiva okuti tutualako okuumbila Siovaa namphila tulambela movitateka, otyo tyivelunda okutualako nekolelo liavo, nokukola omutima, nokukoleleya. Tupu otyo tyaendele na apositolu Paulu. Etyi ankho eli mokaleya mo Loma, ankho uhambukwa tyina eiva okuti ovakuatate vatualako okuumbila Siovaa noukuatyili. (Fili. 1:3-5, 12-14) Wahonekela omukanda ovakuatate mewaneno lyo Hebeleu opo evelunde ‘okutualako noluembia novakuatate’ iya avahayeke-po okuliongiya. — Heb. 10:25. w19.01 28 § 9
Muvali, 7 ya Julho
Ouye auho utuminwa nondingavivi. — 1 Suau 5:19.
Satanasi uhanda onthue tukale ngae — okutyitukilapo ovitumino vya Siovaa iya atukala nomalityindailo. Una ovanthu vahongiliyua nae iya vahanda nonthue tulinge ovipuka monkhalelo vevilinga. (1 Kol. 15:33; okatoi.) Satanasi wovola okunyona omutima wetu mokutuhindila okuyumba vali onthumbi mounongo wovanthu tyipona mounongo wa Siovaa. (Kolo. 2:8) Satanasi uyandyanesa olusoke luokuti otyipuka tyakolela vali momuenyo, okukala omuhona. Ovanthu vasoka ngotyo pamwe vakala umwe ovahona, mahi pamwe otyo katyimoneka-po, mahi no ngotyo vekahi motyiponga. Mokonda yatyi? Omokonda vapondola okupaka ekongoko liavo, nombunga, noupanga wavo na Huku motyiponga opo vakale ovahona. (1 Tim. 6:10) Onthue tupandula unene Tate yetu wo keulu utukuatesako okutala onombongo monkhalelo yapola pokati. — Ecl. 7:12; Luka 12:15. w19.01 15 § 6; 17 § 9
Mutatu, 8 ya Julho
Walinga nawa, mupika omukuatyili, nokuayumbwa onthumbi! Waundapa noukuatyili movipuka vihehi. Mandyikuavela vali ovipuka ovinyingi. Hambukilwa kumwe nomuhona wove. — Mat. 25:21.
Alo umwe etyi ankho Sesusi eheneye pano pohi, ovaumbili va Siovaa ankho vetyii okuti vena okupameka vakuavo. Soka ku Ezekia. Etyi omafualali o Asilia ankho vahanda okuluisa epunda-umbo lyo Selusalei, Ezekia waongiya ononkhalamutwe mbomafualali, novanthu vomepunda-umbo opo evemapeke iya ovanthu “avapamena monondaka mba Ezekia.” (2 Crô. 32:6-8) Tupu, tupondola okulilongesila konthele yokuava epameko ku Job. Namphila ankho esukisa okupamekwa, walongesile vakuavo oñgeni ankho vena okuava epameko. Job wapopilile ovalume veile okumupameka okuti inkha oe ñgeno ankho uvepameka, ñgeno wapopile ovipuka vivekalesa nawa, ahapopi ovipuka ankho vipondola okuveihama komutima. (Jó 16:1-5) Konyima, Job wapamekelwe na Eliuu, na Siovaa. — Jó 33:24, 25; 36:1, 11; 42:7, 10. w18.04 16 § 6; 17 §§ 8-9
Mukuana, 9 ya Julho
Mandyikupameka. Tyotyili mandyikukuatesako. — Isa. 41:10.
Isaiya wapopile-ale oñgeni Siovaa ankho mapameka ovaumbili vae etyi ati: “Siovaa meya nepondolo, iya makatumina nokuvoko kwae.” (Isa. 40:10) Ovikando ovinyingi, Ombimbiliya yuundapesa ondaka ‘okuvoko’ opo ipopie epondolo. Ngotyo, onondaka “makatumina nokuvoko kwae” mbutuhinangelesa okuti Siovaa Ohamba ina epondolo enene. Siovaa waundapesile epondolo liae opo akuateseko, nokuyakulila ovaumbili vae kohale, iya no hono utualako okupameka nokuyakulila vana vemuyumba onthumbi. (Deu. 1:30, 31; Isa. 43:10, okatoi.) Haunene tyina tumoneswa ononkhumbi, Siovaa ufuisapo omulao wae wati: “Mandyikupameka.” Movilongo vimwe onondyale mbetu mbukahi nokulinga atyiho opo vailike ovilinga vietu. Mahi no ngotyo, onthue katutili owoma. Siovaa walaa otyipuka tyitupameka unene. Wati: “Oviti aviho mokatulilwa opo vikuluise, kamavikulingi natyike.” — Isa. 54:17. w19.01 5-6 §§ 12-13
Mutano, 10 ya Julho
Vena ehambu ovo vana vetyii okuti vesukisa okuhongolelwa na Huku. — Mat. 5:3.
Ovinyama kaviatungilwe nehando liokunoñgonoka Huku. Mahi onthue tuna ehando olio. (Mat. 4:4) Tyina tutavela Huku, tukala ovanongo, tupu tukala nehambu. Sesusi wati: “Vena ehambu ovovana vaimbuka okuti vesukisa okulongeswa na Huku.” Huku wetuavela Ombimbiliya iya uundapesa “omupika wekolelo omukuatyili” opo etuavele omikanda vipameka ekolelo lietu. (Mat. 24:45) Tupopia okuti omikanda ovio okulia kuopaspilitu mokonda vipameka ekolelo lietu, noupanga wetu na Siovaa. Tuna ehambu mokonda tuna omikanda ominyingi! (Isa. 65:13, 14.) Okulia kuopaspilitu kupondola okukuavela ounongo wokusoka nawa, iya otyo matyikukuatesako mononkhalelo ononyingi. (Prov. 2:10-14.) Otyituwa otyo matyikukuatesako okuimbuka omatutu. Mongeleka, ovanthu vapopia okuti kutupu Omutungi iya omalumono aeta ehambu liotyotyili. Tupu matyikukuatesako okulityilika omahando omavi, nokulinga ovipuka vinyona omuenyo wove. Ngotyo, linga atyiho uvila opo ukale omunongo iya osoko monkhalelo ikahi nawa! w18.12 16-17 §§ 6-7
Tyasapalo, 11 ya Julho
Ononthiki mbovanthu vange mambukakala ngononthiki mbomuti. — Isa. 65:22.
Ngetyi tyapopia eulo eli, ononthiki mbetu “mambukakala ngononthiki mbomuti.” Omiti vimwe vikalako omanima omanyingi-nyingi. Opo ovanthu vakale omuvo oo auho, vena okukala nekongoko likahi nawa. Inkha ovipuka oviwa Isaiya aulile tyili-tyili mavikamoneka umwe, opo naina ankho ukahi nokupopia omphangu yombembwa! Eulo olio, tyotyili malikafuiswapo! Soka oñgeni omilao ovio tuelilongesa vitukalesa nonthumbi yokuti komutwe wandyila ohi maikakala vali omphangu yombembwa. Ovanthu aveho mavakayambwa na Huku. Kamatukakala vali nowoma wovinyama, novanthu ovakalavi. Ovamphoki, no nompholo, novilema mavakahakulwa. Ovanthu mavakatunga omaumbo avo iya avakalia ovikulia valima. Mavakakala omuvo omunyingi vali tyipona omiti. Ombimbiliya ilekesa nawa okuti matukakala momphangu yombembwa. Mahi ovanthu vamwe vapondola okupopia okuti omaulo oo kaalekesa okuti makukakala omphangu yombembwa pano pohi. Oñgeni ove ñgeno wevekumbulula? Omahunga patyi una opo ukevelele omphangu yombembwa? Sesusi, omulume wavilapo vali wakaleleko pano pohi, wetuavela ehunga limwe liakolela. — Luka 23:43. w18.12 6 §§ 13-15
Tyalumingu, 12 ya Julho
Mahi pilululei omalusoke enyi. — Loma 12:2.
Otestu ei itulongesa okuti katyesukisile ovipuka patyi ankho vihongiliya omalusoke etu etyi tuhenenoñgonoke otyili, mahi tupondola okupilulula onkhalelo yetu yokusoka opo tutale ovipuka ngetyi Huku evitala. Namphila hamwe onkhalelo tuatuwa novipuka viaenda momuenyo wetu viahongiliya onkhalelo tusoka, no ngotyo tupondola okutualako okupilulula omalusoke etu. Ngotyo, inkha tusokolola komalusoke a Siovaa, matukala nonthumbi yokuti etyi apopia tyituetela ouwa. Okulinga ngotyo, matyitukalesa nehando liokutala ovipuka monkhalelo evitala. Opo tunoñgonoke omokonda yatyi tyakolela okulinga ngotyo, matutale ongeleka yokulia. Omunthu uhanda okukala nekongoko likahi nawa, utokola okulia ovikulia vikahi nawa. Mahi tupu inkha ovikando vimwe alia okulia kuhekahi nawa, ononkhono alinga mambupeseka! Tyelifwa notyo, ononkhono tulinga opo tunoñgonoke onkhalelo Siovaa asoka, mambupeseka inkha tuyeka omalusoke ouye uno anyingile momutima wetu. w18.11 24 §§ 14-15
Tyasikunda, 13 ya Julho
Kalei tyitai tyavala epoha liotyili mombunda. — Efe. 6:14.
Tuna okutokola okuendela motyili ononthiki ambuho. Ombimbiliya yeeleka otyili nepoha ankho livalwa nefualali. Kohale, epoha ankho likuatesako efualali okukala tyapama, tupu ankho limuyakulila movilwa. Mahi epoha ankho lina okukutwa nawa. Inkha efualali livombesa epoha, ngotyo ankho kamalimuyakulila vali. Oñgeni otyili tyituyakulila ngepoha? Okukakatela motyili tyo Mbimbiliya, matyituyakulila komalusoke apenga iya matyitukuatesako okulinga omatokolo omawa. Tyina tulambela motyitateka otyinene ine tuhongiliyua okulinga otyipuka tyapenga, otyili tyo Mbimbiliya tyitukuatesako okutokola okulinga etyi tyaviuka. Ngetyi efualali ankho lina okuvala epoha tyina lienda kovilwa, nonthue nalumwe tuna okuyekapo otyili. Tulinga atyiho opo tuendele motyili tyo Mbimbiliya mononkhalelo ambuho mbomuenyo. Tupu, efualali ankho lipondola okupaka omutunga walio mepoha. w18.11 13 § 15
Muvali, 14 ya Julho
Landa otyili mahi uhetyilandese. — Pro. 23:23.
Tyesukisa okulinga ononkhono opo tunoñgonoke otyili tyo Mbimbiliya. Pena ovipuka tuesukisa okuyekapo mokonda yotyili. Iya tyina “tuamalande otyili” ine okutyinoñgonoka, tuna okulunguka opo “tuhetyilandese” ine okutyiyekapo. Oñgeni tupondola “okulanda” otyili tyo Mbimbiliya? Iya tyilanda otyiñgapi? Omakumbululo omapulo oo maetukuatesako okupanda vali otyili iya atupameka etokolo tualinga liokuhetyiyeke-po. Matunoñgonoka omokonda yatyi otyili tya Siovaa tyakolela vali tyipona ovipuka ovikuavo. Mahi mokonda vala otyipuka katyifetelwa, otyo katyilekesa okuti katyesukisile okulinga ononkhono. Ondaka yo Hebreu “okulanda” yapopiwa mu Provérbios 23:23, tupu ipondola okuhangununa “okukuata.” Onondaka ombo onombali mbulekesa okuti omunthu wesukisa okulinga ononkhono ine okuyekapo otyipuka tyimwe opo avase otyikuavo asoka okuti tyina vali esilivilo. Opo tunoñgonoke oñgeni tupondola okulanda otyili, soka omunthu umwe wokulandesa ukahi nokuavela ovanthu onombanana. Okuti matukevelela onombanana mbuye ambuike mondyuo yetu? Au. Tuna okuenda komunthu ukahi nokumbuava iya atupoloko. Ngotyo, namphila tumbupewa otyali, mahi tuesukisa okulinga ononkhono opo tukale nambo. w18.11 4 §§ 4-5
Mutatu, 15 ya Julho
Otyipala tyae tyakala ngekumbi, omuvalo wae auliaima ngotyitei. — Mat. 17:2.
Sesusi waile na Petulu na Tiaku na Suau komphunda imwe yaya peulu. Ngako vamonena emonekelo limwe lihuvisa. Otyipala tya Sesusi novikutu viae aviliaima unene. Sesusi ahimbika okutomphola novalume vevali ankho vekahi nga Moisesi na Eliya konthele yononkhia mbae netutilo liae. (Luka 9:29-32) Konyima, avahikwa nekaka limwe iya mekaka olio amuivalela ondaka ya Huku. Emonekelo olio lialekesa omunkhima nepondolo Sesusi ankho makakala nalio keulu, tyina amakala Ohamba Youhamba wa Huku. Emonekelo olio liapamekele unene Sesusi opo etyivile okukoleleya mononkhumbi ankho mamoneswa, nonkhalelo ombi ankho maipawa. Tupu, liapamekele ekolelo liovalongwa va Sesusi mokonda lievekuatesileko okulipongiya opo vakoleleye movitateka ankho mavavasi komutwe wandyila, novilinga ovinyingi ankho vena okulinga. Etyi palamba omanima ehungi po 30 apositolu Petulu wapopile konthele yemonekelo olio, tyilekesa okuti nkhele ankho ulihinangela nawa. — 2 Pet. 1:16-18. w19.03 10 §§ 7-8
Mukuana, 16 ya Julho
Tulilekesa okuti tuvaumbili va Huku, . . . tupopia otyili. — 2 Kol. 6:4, 7.
Oipi onkhalelo imwe ovaumbili va Siovaa velikalela novanthu vo nongeleya mbomatutu? Onthue “tupopia otyili.” (Zac. 8:16, 17) Tupopia otyili konongendi, no ku vana aundapa navo, no komapanga iya nombunga. Inkha umukuendye, hamwe uhanda okupandwa novanthu veti liove. Iya mokonda yotyo, ovakuendye vamwe vekahi nokutyinda omienyo vivali. Valekesa okuti vena ovituwa oviwa tyina vekahi nombunga yavo novakuatate mewaneno, mahi vapiluluka tyina vena omapanga avo mo internet ine ovanthu vahaumbila Siovaa. Hamwe vena omupopio wasila, vavala omapita, vatehelela oviimbo vihekahi nawa, vanwa unene, vasipa, velihanda pokamphengi iya valinga ovipuka ovikuavo ovivi. Vakemba vo tate yavo, novakuatate mewaneno, na Siovaa. (Sal. 26:4, 5) Mahi Siovaa utyii nawa tyina tupopia okuti tumuhole, mahi otyo tulinga ovipuka eyele. (Malu. 7:6) Tyakolela unene okulinga ngetyi tyapopia o proverbio, yati: “Omutima wove uhapeleye ovanthu valinga onkhali, mahi kala nonthilo na Siovaa onthiki aiho.” — Pro. 23:17. w18.10 13 §§ 14-15
Mutano, 17 ya Julho
Huku oluembia, iya una utualako moluembia matualako okukala kumwe na Huku iya Huku matualako okukala kumwe nae. — 1 Suau 4:16.
Ovaumbili va Siovaa mouye auho valinga onthele yombunga ike. Vena ohole pokati kavo. (1 Suau 4:21) Ovikando vimwe valingila-ko vakuavo ovipuka ovinene, mahi haunene valekesa ohole yavo movipuka ovitutu. Mongeleka, vapopila vakuavo onondaka mbupameka, nokuvetekula nokankhenda. Tyina tusuka na vakuetu, ngotyo tukahi nokuhetekela Tate yetu wo keulu. (Efe. 5:1) Sesusi wahetekelele nawa Tate yae. Apeho ankho utekula vakuavo nokankhenda. Wati: “Endyuei ku ame, amuho onwe mukahi nokulinga ovilinga vialema, amuho mualemenwa, ame mandyimupepulula.” (Mat. 11:28, 29) Tyina tuhetekela Sesusi iya “atusuku novahepi” matuhambukiswa Siovaa, tupu nonthue matuhambukwa. (Sal. 41:1) Tuesukisa okulekesa okuti tuhole ombunga yetu, novakuatate iya novanthu tuvasa movilinga viokuivisa. w18.09 27 §§ 1-2
Tyasapalo, 18 ya Julho
Tuundapela kumwe na Huku. — 1 Kol. 3:9.
Tupondola okuundapa na Siovaa tyina tukuatesako ovakuatate vamonekelwa noviponga. Mongeleka, tupondola okuava onombongo. (Suau 13:34, 35; Ovil. 11:27-30) Onkhalelo onkhuavo okusukula, nokupangiya ovipuka viateka tyina pamamoneka oviponga. Omphange umwe woko Polonia utiwa o Gabriela, eumbo liae liahanyukile nombila. Mahi wapandulile unene etyi ovakuatate vomawaneno omakuavo veya okumukuatesako. Wapopia okuti tyina ahinangela otyitateka otyo, kesuku unene novityuma viae, mahi usoka vali kovipuka apewa. Wati: “Ovipuka nalambela viankhalesa nonthumbi yokuti okulinga onthele yovanthu vaumbila Siovaa, elao limwe enene, tupu ondyivi-ndyivi yehambu liotyotyili.” Ovakuatate ovanyingi vakuateswako monkhalelo oyo, navo otyo vehole okupopia. Tupu, vana vaundapa na Siovaa opo vakuateseko ovakuatate ovo, vakala nehambu. — Ovil. 20:35; 2 Kol. 9:6, 7. w18.08 25 § 12
Tyalumingu, 19 ya Julho
Yunga vali nawa omutima wove. — Pro. 4:23.
Inkha tuhanda okuyakulila nawa omutima wetu, tuna okuimbuka oviponga iya liwa-liwa atulityilika-vyo. Ondaka ‘okuyunga’ ituhinangelesa otyilinga tyovalavi. Pomuvo Wohamba Salomau, ovalavi ankho vakala keulu liovimato viepunda-umbo iya tyina vamona otyiponga avalondola vakuavo. Otyilinga tyovalavi tyitukuatesako okunoñgonoka etyi tuna okulinga opo tuhayeke Satanasi anyone omutima wetu. Kohale, ovalavi ankho vaundapela kumwe novayungi vo nombundi. (2 Sam. 18:24-26) Okuundapa ngotyo, ankho tyivekuatesako okuyakulila epunda-umbo mokonda vaika liwa-liwa onombundi tyina kuameya onondyale. (Nee. 7:1-3) Omutima walongesua no Mbimbiliya. upondola okuundapa ngomulavi mokutulondola tyina Satanasi aovola okunyona onkhalelo yetu yokusoka, nonkhalelo tutala ovipuka, nomahando etu. Apeho tyina omutima wetu utulondola konthele yotyiponga tyimwe, tuna okutavela liwa-liwa ngatyina tuaika omavai. w19.01 17 §§ 10-11
Tyasikunda, 20 ya Julho
Avapewa otyilinga otyo, inkha kavahungwa natyike. — 1 Tim. 3:10.
Ovakulu vewaneno kavapondola okuyeka ovituwa vyo motyilongo vihongiliye onkhalelo vatala ovakuendye. Mahi vena okuhongolelwa Nondaka ya Huku. (2 Tim. 3:16, 17) Inkha ovakulu vewaneno kavalandula Ondaka ya Huku tyina vaholovona ovakuatate opo vakale ovakulu vewaneno ine ovakuatesiko vavo, ngotyo mavelityilika okuavela ovilinga ovio ovakuatate vatokala. Motyilongo tyimwe, omukuatesiko umwe wewaneno ankho ufuisapo nawa ovilinga viae iya ovakulu vewaneno avaimbuka umwe okuti omukuatate oo ankho una ovituwa omukulu wewaneno esukisa okukala navio. Mahi, ovakulu vamwe vewaneno, avapopi okuti mokonda nkhele omona kapondola okukala omukulu wewaneno, iya ahakala umwe. Omukuatate oo kapelwe otyilinga otyo mokonda yonkhalelo ankho vemutala. Onkhalelo oyo yokusoka yakaka unene movilongo ovinyingi. Tyakolela unene okulityilika okuyumba onthumbi momalusoke etu muene ine omo vituwa viotyilongo, mahi atuyumbu onthumbi mo Mbimbiliya. Inkha tulinga ngotyo, matutavela ku Sesusi iya atuyekepo okukoyesa vakuetu okutalela kolupe. — Suau 7:24. w18.08 14 §§ 16-17
Muvali, 21 ya Julho
Omunthu ukumbulula otyipuka tyina nkhele ehenetyiive nawa, otyo owova iya makundu. — Pro. 18:13.
Pena ehunga ekuavo lilekesa omokonda yatyi otyiponga okutuma onomesase tyihasoko. Movilongo vimwe, ovilinga vietu viailikwa. Movilongo ovio onondyale mbetu vapondola okuyandyanesa omatutu opo ovakuatate vakale nowoma, tupu opo veheliyumbe onthumbi pokati kavo. Tala etyi tyamonekele kohale ko Uniau Sovietika. Opulisa ankho itiwa KGB, yayandyanesile omatutu okupopia okuti vamwe povakuatate vetu ankho veiwe nawa, vayekapo okufenda Siovaa. Ovakuatate vamwe vetavelele komatutu oo iya avayekepo okufenda Siovaa. Konyima, ovanyingi puvo vakondokele, mahi ovakuavo kavakondokele vali. Vayekele omatutu oo anyone ekolelo liavo. (1 Tim. 1:19) Oñgeni tupondola okulityilika oviponga ngovio? Uhetavele okuyandyanesa omahipululo asoyesa vakuenyi ine eheiwe nawa inkha otyili umwe. Uhetavele vala kese ndaka ipopiwa. Mahi, kala nonthumbi yokuti wii ovipuka aviho viaendapo. w18.08 5 § 8
Mutatu, 22 ya Julho
Tyotyili, ame hono ndyikupopila okuti: Ove mokakala na ame Momphangu Yombembwa. — Luka 23:43.
Momalaka omanyingi, o virkula ikuatesako okuyandyulula nawa onondaka. Mahi movihonekwa vyo Gregu, hapeho ankho vaundapesa ono pondu nono virkula. Ngotyo, hamwe tupondola okulipula okuti: Okuti Sesusi ankho uhanda okupopia okuti: “Ame ndyikupopila okuti, hono mokakala na ame Momphangu Yombembwa”? Ine ankho uhanda okupopia okuti: “Hono ame ndyikupopila okuti: “Mokakala na ame Momphangu Yombembwa”? Mahi hinangela etyi Sesusi apopilile ovalongwa konthele yononkhia mbae. Watile: “Omona womulume nae makakala melangalo ovitenya vitatu novinthiki vitatu.” Tupu wapopile okuti: “Omona womulume mapakulwa pomavoko onondyale mbae ambumuipaa, mahi monthiki ya tatu mapindulwa-po.” (Mat. 12:40; 16:21; 17:22, 23; Malu. 10:34; Ovil. 10:39, 40) Tyayandyuluka nawa okuti Sesusi kaile Momphangu Yombembwa kumwe nondingavivi ankho ili ponthele yae monthiki vankhia. (Ovil. 2:31, 32, okatoi) Ehunga limwe, omokonda ondingavivi ankho kaityii okuti Sesusi walingile omphango nono apostolu opo vakatumine nae keulu. (Luka 22:29) Tupu, ondingavivi ankho kayambatisalelwe. (Suau 3:3-6, 12) Ngotyo, etyi Sesusi alinga omulao oo kondingavivi, ankho ukahi nokupopia omphangu yombembwa komutwe. w18.12 6-7 §§ 17-18; 8 § 20-21
Mukuana, 23 ya Julho
Tulingile-ko o huku imwe maituhongolela, mokonda katutyii oityi tyamonekela Moisesi. — Êxo. 32:1.
Pakala omuvo omunyingi otyo Moisesi ahakondoka konthanda yova Isilayeli. Otyo ankho tyikahi ngoti ova Isilayeli vekahi moluhandya tyihena omunthu uvehongolela. Oityi valingile? Tyafuile ova Isilayeli ankho vayumba unene onthumbi momunthu uvehongolela, Moisesi. (Êxo. 32:5-10) Mahi mokonda Siovaa una okankhenda, atokola okuhevehanye-po. (Êxo. 32:14) Namphila Arau oe walingile otyilolo, mahi welivelele iya kumwe nova Levita avatokola okuhula ku Siovaa . Ovalume ovo ovakuatyili, valekesile nawa okuti veliyapuka novanthu vatyitukililepo Siovaa. Etokolo olio liaviuka, mokonda konyima ova Isilayeli ovanyingi vafendele otyilolo vankhile. Mahi vana ankho vahula ku Siovaa, vahupile iya Huku alae okuti meveyambe. — Êxo. 32:26-29. w18.07 18-19 §§ 13-16
Mutano, 24 ya Julho
Lungukei kovahoneki vovitumino . . . vetyihole tyokukukunyua ponomphangu mbokulandesila . . . nokuhanda povipundi vyo komutwe no ponomphangu mbomunkhima movipito. — Luka 20:46.
Onkhalelo patyi ikahi nawa yokupandwa? Ovanthu vaovola okupandwa tyina venda monosikola ononene, nokukala ovahona iya nokuovola omunkhima movitalukiso. Mahi onkhalelo oyo yokupandwa kaikahi nawa. Paulu wahangununa onkhalelo ikahi nawa yokupandwa, etyi ati: “Pahe mokonda muanoñgonoka Huku, ine mokonda pahe Huku wemunoñgonoka, oñgeni mukondoka vali movipuka vyo tete, vihena esilivilo, iya muhanda vali okuundapa ngatyina muvapika vavio?” (Gal. 4:9) Elao limwe enene “okunoñgonokwa na Huku,” Omutumini Wavilapo wouye auho! Siovaa utwii nawa, utuhole iya uhanda tukale omapanga ae. Siovaa wetutunga opo tukale noupanga omuwa nae. — Ecl. 12:13, 14. w18.07 4 §§ 3-4
Tyasapalo, 25 ya Julho
Ndyisokolola kovitumino viove. — Sal. 119:99.
Inkha tuhanda ovitumino vya Huku vitukuateseko, tuesukisa okulinga vali tyipona vala okutanga ine okuvinoñgonoka. Tuna okukala nohole, nonthilo navio. Ombimbiliya itupopila okuti: “Yalei otyivi, humbei otyiwa.” (Amós 5:15) Mahi oñgeni tupondola okulinga ngotyo? Tuesukisa okulilongesa okutala ovipuka monkhalelo Siovaa evitala. Soka kuetyi: Ñgeno ove kumono nawa olumphoki iya ondotolo aikupopila ovipuka una okulinga, ngetyi okulia kukahi nawa, nokuhataika, nokulinga omapiluluko omakuavo. Ove ulandula onondonga ombo, iya otyo atyikukuatesako! Tyelifwa notyo, Omutungi wetu utuavela ovitumino opo vituyakulile kovivi vitundilila kokulinga onkhali. Tupu, ovitumino ovio vikalesa nawa omuenyo wetu. Mongeleka, Ombimbiliya itulongesa okuti tuna okulityilika okukemba, nokuvaka, nokulinga oundalelapo, noukalavi, noumbanda. (Pro. 6:16-19; Ehol 21:8) Ohole tuna na Siovaa, novitumino viae, iliyawisa vali tyina tuimbuka ouwa utundilila kokumutavela. w18.06 16 §§ 5-6
Tyalumingu, 26 ya Julho
Ove Hamba yova Sundeu? — Suau 18:33.
Tyafuile Pilatu wasokele okuti hamwe Sesusi mahindila ova Judeu okutyitukilapo ova Roma. Mahi Sesusi akumbulula okuti: “Ouhamba wange kaulingi onthele youye uno.” (João 18:36) Sesusi waanyene okulipaka mopulitika mokonda Ouhamba wae ankho maukakala keulu. Wapopia okuti otyilinga tyae, “okuava oumbangi wotyili.” (Suau 18:37) Okunoñgonoka nawa otyilinga tyetu, matyikuatesako okulityilika okukuatesako otyikundyi tyimwe tyo pulitika, alo umwe muetyi tusoka. Otyo ha apeho tyapepuka. Omutalelipo umwe womawaneno wapopia okuti ovanthu vo motyilongo aundapa, velipaka unene mopulitika. Velimphanda unene mokonda yotyilongo tyavo iya vasoka okuti omuenyo wavo maukala vali nawa inkha vatuminwa novanthu vo potyilongo tyavo. Wayawisako okuti: “Ndyipandula unene ovakuatate mokonda okulipaka unene movilinga viokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba, tyivekuatesako okutualako okulikuata okapandi. Ovakuatate ovo vakevelela Huku atetulule ovitateka tumona hono.” w18.06 5 §§ 6-7
Tyasikunda, 27 ya Julho
Yalei Eliapu, iya ngwe malikemuhateka. — Tia. 4:7.
Movihonekwa vyo Hebreu, omomikanda vala vitatu okuti o wa 1 Crônicas, na Jó, na Zacarias tuvasa enyina Satanasi. Omokonda yatyi ondyale oyo yahapopililwe unene etyi Mesiya Movihonekwa vyo Hebreu, Siovaa kapopile unene konthele ya Satanasi netyi alinga. Ovihonekwa ovio vialingwa opo vikuateseko ovanthu okuimbuka, nokulandula Mesiya. (Luka 24:44; Gal. 3:24) Etyi Mesiya ehika, Siovaa wemuundapesa kumwe novalongwa vae opo ahololole ovipuka ovinyingi hono twii konthele ya Satanasi, no noandyu mbeliwaneka nae. Otyo tyikahi nawa mokonda Siovaa makaundapesa Sesusi, novalembulwa opo ahanyeko Satanasi no valanduli vae. (Lom. 16:20; Ehol. 17:14; 20:10) Onthue tuyakulilwa na Siovaa, na Sesusi, no noandyu mbekolelo. Nekuateso liavo, onthue tupondola okufinda ondyale yetu. w18.05 21-22 §§ 2-4
Muvali, 28 ya Julho
Onompha ambuho mbukahi kwa ame mbuhaave ovinyango Tate umbutyoka-ko. — Suau 15:2.
Matukala vala ovaumbili va Siovaa inkha tuava ovinyango. (Mat. 13:23; 21:43) Ngotyo, monthengele-popia ei mu Suau 16:1-5, okuava ovinyango katyilekesa okulinga ovalongwa. (Mat. 28:19) Mokonda inkha ongotyo, Onombangi mba Siovaa ovakuatyili vahakuatesileko omunthu nawike okukala omulongwa, ñgeno vakala ngonompha mbahaave ovinyango. Mahi otyo hatyiliko! Omokonda yatyi? Omokonda onthue katupondola okukuluminya ovanthu okukala ovalongwa. Iya mokonda Siovaa una ohole, nalumwe metuiti tulinge otyipuka tuhevili okulinga. Uhanda vala tulinge etyi tuvila okulinga. (Deut. 30:11-14) Ngotyo, oityi tyihangununa okuava ovinyango? Otyo otyipuka atuho tuvila okulinga. Otyilinga patyi Siovaa aavela ovaumbili vae? Otyilinga tyokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku. — Mat. 24:14. w18.05 11 §§ 8-9
Mutatu, 29 ya Julho
Onwe muatuka mu tate yenyi Eliapu, . . . mokonda onkhembi, iya o he younkhembi. — Suau 8:44.
Hono, kuna ononkhalamutwe mbonongeleya. Hamwe vaihanwa okuti omalombe, ovalongesi, ine omanyina omakuavo. Kavalongesa otyili tyikahi Mondaka ya Huku, mahi ngetyi ankho tyilinga ova Faliseu kohale, “vakumana otyili tya Huku nounkhembi.” (Lom. 1:18, 25) Amwe pomatutu avo oyaa: “Inkha wayovoka, ngotyo wayovoka umwe apeho;” ovanthu vena ohande ihankhi; vokuankhia vena omuenyo komphangu onkhuavo; tupu valongesa okuti Huku utavela ovalume ine ovahikuena okulala poyavo. Tupu, ovatumini vamwe, navo vakemba ovanthu. Apa katutu, ovatumini mavakembe ovanthu okuti vaetako ‘ombembwa netuliyo’ mouye auho. Mahi “mavauhululwa nehanyauno.” Ngotyo, onthue katupondola okutavela kovatumini ovo tyina vamapopi okuti vaviukisa ovipuka mouye. Mokonda onthue tutyii nawa okuti onthiki ya Siovaa ‘kamaituuhulula tyihetyii.’ — 1 Tes. 5:1-4. w18.10 4-5 §§ 6-8
Mukuana, 30 ya Julho
Muna okukuatesako vana vasoya, nokuhinangela onondaka mba Tatekulu Sesusi, etyi ati: ‘Okuava tyihambukiswa vali tyipona okupewa.’ — Ovil. 20:35.
Sesusi Kilisitu uundapesa ovakuatate vae ovalembulwa, “novatumini” vonongi ononkhuavo opo vetupameke. Ovakulu ovo vomawaneno ‘havatumini’ vekolelo lietu, mahi ‘vaundapa’ pala ehambu lietu. Vahanda okutukuatesako opo tukale nehambu iya atutualako okukala ovakuatyili. (Isa. 32:1, 2; 2 Kol. 1:24) Ovakulu vewaneno vapondola okuhetekela apostolu Paulu, tyina apeho vaovola okupameka ovakuatate vavo. Paulu wahonekelele Ovakristau mo Tesalonika ankho vekahi nokumoneswa ononkhumbi okuti: “Mokonda tuakala nohole onene no onwe, ankho tuatokola okuti, katumupopila vala onondaka onongwa, mahi tupu tumuavela omienyo vietu mokonda muakala ovanthu tuhole unene.” (1 Tes. 2:8) Paulu ankho wafuapo opo eliave unene pala ouwa wovakuatate vae. Walekesa muetyi ankho alinga okuti wafuapo opo alingile kese tyipuka ovakuatate vae. w18.04 22-23 §§ 6-8
Mutano, 31 ya Julho
Siovaa omunthu uhamonwa komaiho ovanthu, iya apa pena ononkhono mba Siovaa pena eyovo. — 2 Kol. 3:17.
Paulu wapopia okuti: “Tyina umwe akondoka ku Siovaa, otyinyanga tyipolwa-ko.” (2 Kol. 3:16) Oityi Paulu ankho ahanda okupopia? Etyi ova Isilayeli vekahi moluhandya, ankho vatala ovipuka monkhalelo yelikalela no ya Siovaa. Ankho tyikahi ngatyina vahikwa oveu momalusoke no momutima. Ova Isilayeli ankho vahanda okuundapesa eyovo liavo opo valinge vala omahando avo muene. (Heb. 3:8-10) Eyovo litundilila kospilitu ya Siovaa liavilapo vali tyipona okuyovolwa vala moupika. Ospilitu ya Siovaa yeta eyovo ovanthu vehevili okueta. Ospilitu oyo ipondola okutuyovola moupika wonkhali, nononkhia iya no moupika wefendelo liomatutu noviso vialio. (Lom. 6:23; 8:2) Olio eyovo limwe lihuvisa unene! Alo umwe omupika ine omunthu ukahi mokaleya upondola okukala neyovo olio. — Gên. 39:20-23. w18.04 10 §§ 3-5