Agosto

Momaliongiyo etu apeho tuhinangeleswa oityi Siovaa na Sesusi vetulingila. Olupandu lutulunda okulinga ononkhono mbokuhetekela Sesusi monkhalelo tutyinda omuenyo wetu ononthiki ambuho. (2 Kol. 5:14, 15) Tupu tuhilivika Siovaa mokonda wetuavela ofeto yeyovo. Onkhalelo imwe yokumuhilivika, okuava omakumbululo apameka. Ohole tuna na Siovaa na Sesusi italelwa kononkhono tulinga opo tuvehambukiswe. Ovikando ovinyingi, tuna okulinga ononkhono ononene opo tuende komaliongiyo. Omawaneno omanyingi, alinga omaliongiyo kongulohi tyina ovanthu vaponwa mokonda yokuaundapa onthiki aiho. Omakuavo alinga omaliongiyo konthyulilo yosimanu tyina ovanthu vekahi nokupululukwapo. Okuti Siovaa utumona tyina tuenda komaliongiyo tyaponwa? Enga, utumona! Tuhinangelei okuti Siovaa weete iya upanda ononkhono tulinga opo tuende komaliongiyo. — Malu. 12:41-44. w19.01 29 §§ 12-13

Sesusi wakalele novitateka vimwe ovanthu ankho vena. Mongeleka, tyafuile Sesusi ankho wekulila mombunga yahepa. Welilongesile ku tate yae Suse, okulinga ovilinga vialema. (Mat. 13:55; Malu. 6:3) Tupu tyafuile Suse wanyima etyi Sesusi ankho ehenemane ovilinga viae viokuivisa. Ngotyo, Sesusi ankho wii oñgeni tyiihama okunkhisa omunthu tuhole. Tupu Sesusi ankho wii oñgeni omunthu elitehelela tyina ombunga yae ina omalusoke elikalaila konthele yovipuka vya Huku. (Suau 7:5) Ovipuka ovio novikuavo viakuatesileko Sesusi okunoñgonoka ovitateka ovanthu valambela nonkhalelo ankho velitehelela. Sesusi walekesile okuti ankho usuka novanthu, haunene tyina ankho alinga omahuviso. Ankho kalingi vala omahuviso mokonda ankho una epondolo liokutyilinga. Mahi omokonda ankho una “okankhenda” na vana vamona ononkhumbi. (Mat. 20:29-34; Malu. 1:40-42) Mongeleka, soka oityi tyalundile Sesusi okupola omulume umwe ompholo pokati kovanthu ovanyingi opo ekemuhakule. Tupu soka konkhalelo elitehelele etyi atutilisa omona womuhepe. Sesusi welipakele pomphangu yovanthu ovo iya otyo atyimulundu okuvekuatesako. — Mar. 7:32-35; Luka 7:12-15. w19.03 16 §§ 10-11

Motyinthiki otyo, Sesusi ankho ukahi nokusoka unene inkha metyivili okutualako okukala omukuatyili alo kononkhia. Omuenyo wovanthu ovanyingi ankho utei kuotyo. (Loma 5:18, 19) Iya tyakolela vali, oukuatyili wae ankho upondola okunkhimaneka ine okusilisa enyina lya Tate yae. (Jó 2:4) Mahi etyi ankho vekahi nokulia ondalelo, ono apositolu avahimbika “okuyaya poyavo konthele yolie omunene vali pokati kavo.” Sesusi weveviyulile-ale konthele yotyo ovikando ovinyingi. No monthiki yatyo oyo Sesusi wapopile-ale konthele yotyituwa otyo novalongwa vae! No ngotyo, Sesusi ahanumana navo mahi apopi nokankhenda. Evepopila ovituwa ankho vena okukala navio. Konyima evepandula etyi vatualako okumukuatesako. (Luka 22:24-28; Suau 13:1-5, 12-15) Tupondola okuhetekela Sesusi okutualako tyahiliya alo umwe tyina tuasukalala. Matyitupepukila okutavela otyitumino otyo inkha tuhinangela okuti atuho tupopia nokulinga ovipuka vinumanesa vakuetu. (Pro. 12:18; Tia. 3:2, 5) Tupu apeho pandula ovipuka oviwa vakuenyi valinga. — Efe. 4:29. w19.02 11-12 §§ 16-17

Ovitumino Viapelwe Moisesi ankho viyakulila omunthu opo ahatendeleyue otyipuka ahalingile. Una watendeleyua ankho una okunoñgonoka olie wemutendeleya. (Deut. 19:16-19; 25:1) Iya opo vemukoyese, ankho pena okukala ovanthu vevali ine valambapo opo vakale onombangi. (Deut. 17:6; 19:15) Mahi soka ñgeno omu Isilayeli walinga otyipuka otyivi mahi amonwa vala nomunthu wike. Oñgeni ankho tyina okulingwa? Ankho kapondola okusoka okuti petupu etyi malingwa. Siovaa wamona etyi alinga. Eenga Siovaa wetuavela ongeleka ongwa mokonda atyiho alinga utyilinga nouviuki. Siovaa uyamba vana vetavela noukuatyili ovitumino viae mahi ukoyesa vana vaundapesa omapita outumini wavo. (2 Sam. 22:21-23; Eze. 9:9, 10) Vamwe valinga ovipuka ovivi ngoti petupu etyi tyivemonekela, mahi momuvo watyo Siovaa mevekoyesa. (Pro. 28:13) Inkha kavelivele, apa katutu mavaimbuka okuti “tyitilisa owoma okutokela pomavoko a Huku una omuenyo.” — Heb. 10:30, 31. w19.02 23-24 §§ 20-21

Moisesi ankho wovola ehongolelo lya Siovaa. Ombimbiliya itupopila okuti Moisesi “watuaileko tyapama ngatyina eete Una uhamoneka komaiho.” (Heb. 11:24-27) Ankho kapalambele onohanyi onombali tunde etyi ova Isilayeli vatunda ko Esitu, apamoneka otyitateka tyimwe. Ova Isilayeli avahimbika okuñgoñga mokonda ankho petupu omaande. Avahimbika okuñgoñgena Moisesi iya mokonda yotyo, Moisesi anumana unene, alo umwe apopila Siovaa okuti: “Oityi mandyilingi ovanthu ava? Apa katutu mavandyipaa nomamanya!” (Êxo. 17:4) Siovaa aavela Moisesi onondonga mbayandyuluka nawa. Emupopila akuate omphangoti yae, opo avete memanya limwe ko Horebe. Ombimbiliya yati: “Moisesi wetyilinga otyo ovakulu vo Isilayeli vatala.” Omaande ahimbika okutunda, ova Isilayeli avanu, iya otyitateka atyipu. — Êxo. 17:5, 6. w18.07 10 §§ 4-5

Siovaa tupu uundapesa ewaneno opo etupameke. Matulekesa okuti tuhole Siovaa tyina tukala nohole novakuatate nonomphange. Tulinga atyiho tuvila opo tukuateseko ovakuatate vetu okunoñgonoka okuti vakolela unene iya Siovaa uvehole. (1 Suau 4:19-21) Apositolu Paulu wahoneka okuti: “Tualeiko okulipameka na vakuenyi nokulikuatesako na vakuenyi, ngetyi mukahi-ale nokulinga.” (1 Tes. 5:11) Ngotyo, havakulu vewaneno vala vapondola okupameka vakuavo. Atuho tupondola okuhetekela Siovaa na Sesusi mokupameka vakuetu. (Loma 15:1, 2.) Vamwe mewaneno vesukisa okuhakulwa no nondotolo, nokunwa ovihemba mokonda yokukala tyaunga nokusukalala unene. (Luka 5:31) Ovakulu vewaneno novanthu ovakuavo mewaneno vaimbuka okuti kavalongesilwe okuhakula, mahi ekuateso neungumaneso vaava viakolela unene. Atuho mewaneno tupondola ‘okupopia onondaka mbuungumanesa iya mbupameka vana vasoya, nokupwa-elundo novanthu aveho.’ — 1 Tes. 5:14. w18.09 11 §§ 10-11

Tuyumba vali onthumbi mu Siovaa tyina tumunoñgonoka nawa. Iya onkhalelo ikahi nawa yokunoñgonoka Huku, okutanga Ombimbiliya nokusokolola ku etyi tuatanga. Ombimbiliya itupopila oñgeni Siovaa ayakulilile ovaumbili vae kohale. Omahipululo oo etukalesa nonthumbi yokuti hono Siovaa metukuatesako. Tala onondaka Isaiya apopia opo alekese onkhalelo Siovaa etuyakulila. Waeleka Siovaa nomunthita iya ovaumbili vae eveeleka nonongi. Tala etyi Isaiya apopia konthele ya Siovaa, wati: “Nokuvoko kwae maongiya onongi iya embutyindi ponkhondo.” (Isa. 40:11) Tyina Siovaa etukuatesako, tulitehelela okuti ukahi nokutuyakulila, iya otyo tyitukuatesako okutula omutima. Opo tutule omutima tyina tuvasiwa novitateka sokolola konondaka mbo testu yohono. Maitupameka unene movitateka mavikamoneka komutwe wandyila. w19.01 7 §§ 17-18

Okuti pena ovipuka wapanga okulinga? Hamwe wapanga okutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho, nokuava omakumbululo ekahi vali nawa, nokulinga ononthele momaliongiyo. Ine hamwe uhanda okuundapesa vali nawa Ombimbiliya movilinga viokuivisa. Oñgeni ulitehelela tyina wiimbuka okuti ukahi nokufuisapo etyi wapanga ine vakuenyi vekupopila okuti ukahi nokulinga nawa ovipuka ovio? Hamwe uhambukwa unene, iya ongotyo umwe una okukala! Omokonda yatyi? Omokonda ukahi nokulinga etyi Siovaa na Sesusi vahanda ulinge. (Prov. 27:11.) Tyina upaka ovilinga vya Siovaa pomphangu yo tete, ukahi nokulinga ovilinga mavikuetela ehambu. Paulu wati: “Kalei tyapama, amuhatengatenga, undapei unene apeho movilinga vya Tatekulu, amunoñgonoka okuti ononkhono mulinga movilinga vya Tatekulu hanonkhono-puila.” (1 Kol. 15:58) Tyina ovanthu valinga ononkhono opo vakale nonombongo ononyingi ine okukala nomunkhima mouye uno, kavakala nehambu liotyotyili. Alo umwe tyina vena omalumono, velitehelela okuti pena etyi tyakamba momuenyo wavo. — Luka 9:25. w18.12 18 §§ 12-13

Hinangela okuti Daviti wapopile omuvo umwe omu “ovaviuki mavakapiñgana ohi.” (2 Pet. 3:13) Daviti ankho ukahi nokupopia omuvo omu ovanthu aveho mavakaendela monondonga mba Huku. Mu Isaías 65:22 tuvasamo eulo liati: “Ononthiki mbovanthu vange mambukakala ngononthiki mbomuti.” Otyo tyilekesa okuti ovaumbili va Siovaa mavakakalako omanima omanyingi. Okuti otyo matyikamoneka umwe? Yoo. Ngetyi tyapopia Eholololo 21:1-4, Huku makayamba ovanthu, iya tyimwe povipuka oviwa Huku meketulingila ‘okunyimako ononkhia.’ Etyi Ombimbiliya itulongesa konthele Yomphangu Yombembwa tyayandyuluka nawa. Andau na Eva vapumbwa elao liokukala apeho Momphangu Yombembwa. Mahi makukakala vali Omphangu Yombembwa pano pohi. Huku walaa okuti makayamba ovanthu. Daviti wapopia okuti ovaviuki mavakapiñgana ohi iya avakakalamo apeho. (Sal. 37:11) Iya omaulo tuvasa momukanda wa Isaiya etukuatesako okukevelela omuvo matukakala nehambu Momphangu Yombembwa pano pohi. (Isa. 11:6-9; 35: 5-10; 65:21-23) Onalupi otyo matyikamoneka? Matyikamoneka tyina omulao Sesusi alingile ondingavivi wamafuisuapo. — Luka 23:43. w18.12 8 §§ 22-23

Okuti tupondola okulityilika omalusoke ouye mononkhalelo ambuho? Au. Onthue apeho matutehelela omalusoke ouye mokonda tukahi mouye. (1 Kol. 5:9, 10) Alo umwe tyina tukahi movilinga viokuivisa, pamwe tutehelela ovanthu vapopia ovipuka vihekahi nawa. Mahi mokonda vala katupondola okulityilika omalusoke apenga, katyilekesa okuti tuna okusoka komalusoke oo ine okuetavela. Nga Sesusi, tuna okuanya liwa-liwa omalusoke Satanasi ahanda tukale nao. Iya onthue tupondola okuliyakulila tyina tulityilika ovipuka viyandyanesa omalusoke oo. Mongeleka, tuna okuholovona nawa omapanga etu. Ombimbiliya itulondola okuti inkha tukala noupanga novanthu vahaumbila Siovaa, matuhimbika okusoka ngavo. (Pro. 13:20; 1 Kol. 15:12, 32, 33) Tupu tuna okuholovona nawa ovitalukiso. Tyina tulityilika ovitalukiso viyandyanesa olusoke luokuti ovipuka vieyako avike, noungangala, noundalelapo, ngotyo tukahi nokuliyakulila komalusoke ‘atyika enoñgonoko lya Huku.’ — 2 Kol. 10:5. w18.11 25 §§ 16-17

Oñgeni nonthue tupondola okutyilinga? Longesa vakuenyi otyili tyo Mbimbiliya. Ombimbiliya yeelekwa nomutunga. Ngetyi efualali ankho likuata nawa omutunga, nonthue tuna okutualako okukuata nawa Ondaka ya Huku. (Efe. 6:17) Tuhanda okutualako okuviukisa onkhalelo yetu yokulongesa opo “tuundapese nawa ondaka yotyili.” (2 Tim. 2:15) Tyina tulongesa vakuetu Nombimbiliya, tunoñgonoka vali nawa otyili iya atutyipande vali. Ngotyo, tupameka etokolo tualinga liokutualako okuendela motyili. Otyili otyiawa tyakolela tuapewa na Siovaa. Tyitukuatesako okukala noupanga wapama na Tate yetu wokeulu. Oupanga oo, otyipuka tyakolela vali onthue tuna. Siovaa wetulongesa-le ovipuka ovinyingi, mahi otyo nkhele onthyimbi vala! Walaa okuti matualako okutulongesa. Ngotyo, paka nawa otyili ngatyina waholeka emanya liakolela unene. Tualako “okulanda otyili mahi uhetyilandese.” — Pro. 23:23. w18.11 3 § 2; 7-8 §§ 15-17

Noe ankho “omuivisi.” Etyi Ombila Onene iheneye, monondaka Noe apopilile ovanthu, ankho muakutikinya elondolo konthele yehanyauno likahi nokuya. Sesusi wati: “Ovanthu vali kononthiki mbatyo ombo, etyi Ombila Onene iheneye, ankho valia, vanwa, ovalume vanepa, ovakai vanepwa, alo onthiki Noe anyingila mowato. Ankho kavasukile, alo ombila onene yeya iya aivekomboko aveho. Ongotyo matyikakala tyina Omona womulume ameya.” (Mat. 24:38, 39) Namphila ovanthu ovanyingi ankho kavesukile nonondaka mba Noe, mahi watuaileko okulondola ovanthu, ngetyi Siovaa emutuma.Hono, tuivisa onondaka onongwa Mbouhamba opo tuavele ovanthu omphitilo yokulilongesa etyi Huku makalingila ovanthu komutwe wandyila. Nga Siovaa, onthue tuhanda unene ovanthu vatehelele onondaka tuvepopila opo “vatualeko okukala nomuenyo.” (Eze. 18:23) Tyina tuivisa umbo na umbo, naapa pena ovanthu ovanyingi, tuvelondola okuti Ouhamba wa Huku mauya okuhanyako ouye uno wovivi. — Eze. 3:18, 19; Dan. 2:44; Ehol. 14:6, 7. w18.05 17 §§ 8-9

Oityi una okulinga inkha ovatumini vailika efendelo lietu motyilongo tyove, vekukuata iya avekupulu ovipuka konthele yovakuatate? Okuti movepopila atyiho wii? Oityi Sesusi alingile etyi omutumini umwe wo Loma emupula? Sesusi waendelele monondonga mbo Mbimbiliya mbupopia okuti pena “omuvo wokukala tyahiliya nomuvo wokupopia,” iya ahapopi umwe natyike! (Ecl. 3:1, 7; Mat. 27:11-14) Inkha tukahi nokulambela motyitateka otyo, tuna okulunguka unene opo tuhapake ovakuatate vetu motyiponga. (Pro. 10:19; 11:12) Oityi molingi inkha epanga liove ine ombunga ulinga onkhali iya ove otyiimbuka? “Popia otyili.” Ngotyo, una okupopila ovakulu vewaneno atyiho tyaendapo ohaholeka natyike. Ovakulu vewaneno vena okunoñgonoka nawa etyi tyaendapo opo vasoke konkhalelo ikahi nawa yokukuatesako omunthu walinga onkhali okukala vali epanga lya Siovaa. — Tia. 5:14, 15. w18.10 14 §§ 17-18

Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuhove vakuetu? Tulekesa okuti tuhole vakuetu tyina tuvetehelela nokankhenda. (Tia. 1:19) Linga omapulo maekukuatesako okunoñgonoka oñgeni omukuatate vove elitehelela. Onkhalelo mokala maimukuatesako okuimbuka okuti usuka unene nae. Tyina ekupopila, pwa-elundo nae, mutehelela nawa iya uhemutete. Inkha umutehelela nawa, mo munoñgonoka nawa iya ngwe mekuyumbu onthumbi. Ngotyo, nae makala tyafuapo opo atehelele etyi momupopila. Inkha tyotyili usuka na vakuenyi, motyivili okuveungumanesa. w18.09 11 § 10; 12 § 13

Tyesukisa omuvo opo omunthu anoñgonoke ovipuka Ouhamba wa Huku maukalinga, nokutanga Ombimbiliya nomikanda omikuavo, nokulilongesa no Nombangi mba Siovaa, nokulipongiya iya nokuenda komaliongiyo. Opo tulinge ovipuka ovio, tuna okuundapesa nawa omuvo ankho tumanena movipuka vihesukisile. (Efe. 5:15, 16, okatoi.) Tyesukisa omuvo ulifwepi opo tunoñgonoke omalongeso o tete Ombimbiliya? Otyo tyitei ku kese munthu. Okulilongesa konthele younongo wa Siovaa, novitumino viae iya nevi alinga, otyipuka tyitualako. (Loma 11:33) Omutala Womulavi wo tete, waeleka otyili “nonthemo” iya auti: “Uhahambukilwe vala onthemo ike yotyili. Inkha onthemo ike ituuka, opo ñgeno kakuakalele vali ononthemo ononkhuavo. Ovola vali iya oyawisa kononthemo una.” Ngotyo, tupondola okulipula okuti: ‘Ovipuka patyi nanoñgonoka-le konthele ya Siovaa?’ Namphila matukakala-ko apeho, no ngotyo nkhele matukanoñgonoka ovipuka ovinyingi konthele ya Siovaa. Hono, tyakolela unene tuundapese omuvo wetu opo tulilongese ovipuka ovinyingi konthele ya Siovaa. w18.11 5 § 7

Ononkhalamutwe mbonombunga vena okukala ongeleka ongwa iya avalekesa okuti vesuka nombunga yavo. (Efe. 5:25; 6:4) Ombimbiliya ipopia okuti ovalume vena okusukuka novakai vavo, nokunoñgonoka oñgeni velitehelela. (1 Pet. 3:7) Omulume unoñgonoka nawa oñgeni omukai wae elitehelela, utyii okuti namphila elikalela nomukai wae mononkhalelo ononyingi, mahi kavililepo vali komukai wae. (Gên. 2:18) Usuka unene nonkhalelo elitehelela iya umutekula noluembia nonthilo. Omukai umwe ko Canada wapopia konthele yomulume wae okuti: “Nalumwe aniangele onkhalelo ndyilitehelela ine okumphopopila okuti: ‘Ove kupondola okulitehela ngotyo.’ Tupu unthehelela nawa. Tyina ankhuatesako okuviukisa onkhalelo ndyitala ovipuka, utyilinga nokankhenda.”Omulume wesuka nonkhalelo omukai wae elitehelela, nalumwe alinga ovipuka vilekesa okuti uhanda ovakai ovakuavo. (Jó 31:1) Kaundapesa o internet opo alinge ngotyo ine okutala ovipuka viasila mo internet. Mahi utualako okukala omukuatyili komukai wae mokonda umuhole, uhole Siovaa iya uyele ovivi. — Sal. 19:14; 97:10. w18.09 28 §§ 3-4

Omokonda yatyi pamwe tyipuiya okuendela muetyi tulilongesa Mondaka ya Huku? Ehunga limwe omokonda opo tulinge etyi tyaviuka tuesukisa okuliola omutima. ‘Mononthiki mbuno mbonthyulilo’ tyipuiya unene okutualako nomutima weliola, mokonda ovanthu ovanyingi ‘velihole ovo muene, vehole onombongo, velipanda, vena omalityindailo’ iya ‘kavelikondola omutima.’ (2 Tim. 3:1-3) Mokonda tuvaumbili va Huku, tutyii okuti ovituwa ovio ovivi, mahi pamwe tyimoneka ngoti ovanthu ovo vena ehambu liotyotyili. (Sal. 37:1; 73:3) Alo umwe tupondola okulipula: ‘Okuti ononkhono ndyilinga mbokupaka omasuka-suka a vakuetu komutwe mbuna umwe esilivilo? Inkha ndyiliola omutima, okuti ovanthu mavatualako okukala nonthilo naame?’ Inkha tuyeka elungavi lituhongiliye, matunyono oupanga wetu novakuatate iya ovanthu kamavaimbuka okuti tufenda Siovaa. Mahi, okulilongesa onongeleka mbovanthu va Siovaa veliolele omutima iya atuvehetekela, matyituetela ouwa. w18.09 3 § 1

Siovaa wakalele omuvo umwe aike. Konyima, atokola okutunga onoandyu, novanthu. Siovaa, “Huku wehambu,” utuavela ovipuka oviwa. (1 Tim. 1:11; Tia. 1:17) Iya mokonda uhanda nonthue tukale nehambu, apeho utulongesa okukala notyali. (Rom. 1:20) Huku watunga ovanthu otyifuika tyae. (Gên. 1:27) Otyo tyihangununa okuti tuna ovituwa vya Siovaa. Opo tukale nehambu liotyotyili iya atuyambwa na Siovaa, tuna okumuhetekela. Tuesukisa okusuka na vakuetu nokuveavela etyi tuna. (Fili. 2:3, 4; Tia. 1:5) Omokonda yatyi? Omokonda ongotyo Siovaa etutunga. Namphila tuvakuankhali, mahi tupondola okuhetekela Siovaa iya atukala ovanthu votyali. Siovaa watunga ovanthu otyifuika tyae iya uhambukwa tyina tukala notyali. — Efe. 5:1. w18.08 15 §§ 1-2; 16 § 4

Ovalongwa va Sesusi valekesa okuti vatehelela ondaka yae tyina vanoñgonoka nawa etyi apopia, avaendelamo. Kavatalukwa nomasuka-suka omuenyo. (Luka 21:34) Otyipuka tyakolela vali momuenyo wavo okutavela ovitumino vya Sesusi, alo umwe tyina tyihapepukile okutyilinga. Pena onkhalelo onkhuavo yokulekesa okuti tukahi nokutehelela Sesusi: Oputyina tukuatesako ovakuatate vena ovilinga meongano. (Heb. 13:7, 17) Eongano lya Huku likahi nokulinga omapiluluko omanyingi momanima ano, okukutikinyamo okuundapesa oviti ovipe movilinga viokuivisa, nononkhalelo onomphe mbokuivisa. Tupu kualingwa omapiluluko amwe meliongiyo lyo mokati kosimanu, nonkhalelo tutunga Onondyuo Mbouhamba. Onthue tupandula unene ohole vena nonthue, nonkhalelo vetuhongolela! Tupondola okukala nonthumbi yokuti Siovaa makayamba ononkhono tulinga mbokulandula omahongolelo eongano lituavela. w19.03 10-11 §§ 11-12

Pamwe tuiva omahipululo ahonyekwa nomatutu. Tupu, omahipululo omakuavo kaapopi atyiho tyaendapo. Tupondola okulilongesila ku etyi tyaendele nova Isilayeli ankho vakala onthele onkhuavo Yondongi Solondau pomuvo wa Josue. (Jos. 22:9-34) Ova Isilayeli veivile okuti ovakuatate vavo ankho vakala onthele onkhuavo Yondongi Solondau vatunga omutala wovilikutila. Otyo ankho otyili umwe, mahi ankho hatyoko vala tyaendapo. Mokonda yotyo, ova Isilayeli vasokele okuti ovakuatate vavo ankho vekahi nokutyitukilapo Siovaa. Moluotyo, aveliwaneka opo vakaluise ovakuatate vavo. (Jos. 22:9-12) Mahi tete avatumu ovalume vamwe konthele onkhuavo Yondongi Solondau opo vakanoñgonoke nawa atyiho tyaendapo. Oityi ovalume ovo vaimbuka? Vaimbuka okuti ovakuatate vavo ankho kavatungile omutala wovilikutila opo vafende ovikahuku. Vatunga omutala oo opo ovanthu aveho vanoñgonoke okuti ankho ovaumbili va Siovaa. Ova Isilayeli vahambukilwe unene etyi vahaluile novakuatate vavo mokonda yetyi vanoñgonoka ovipuka aviho viaendapo. w18.08 6 §§ 9-10

Ngetyi Paulu apopia, alo umwe vana vaumbila Siovaa vapondola okulinga ovipuka ovivi. Iya vapondola okusoka okuti namphila valinga ovipuka ovivi, no ngotyo Siovaa utualako okuvepanda. Mokonda vala omunthu uhanda okukala epanga lya Siovaa ine upopia okuti omukuatyili kwe, otyo katyilekesa okuti Siovaa umupanda. (1 Kol. 10:1-5.) Etyi Moisesi ahakondokele momuvo ova Isilayeli ankho vakevelela, avasukalala unene. Tupu, inkha onthyulilo youye uno kaiya liwa ngetyi tukevelela, nonthue tupondola okusukalala. Tupondola okuhimbika okusoka okuti ovipuka Siovaa alaa, vikahi unene kokule ine kaviyumbwa onthumbi. Iya mokonda yolusoke olo, tupondola okuhimbika okusuka vali netyi tuhanda, atuhesuku netyi Siovaa ahanda. Inkha katulunguka, tupondola okuhimbika okuyekapo Siovaa, nokulinga ovipuka ankho tuhasoko okuti nthiki imwe tupondola okuvilinga. w18.07 25-26 §§ 17-18

Tuna okukala nohole nae iya atulipakula kwe. (1 Kolo. 8:3) Mahi, tuna okulinga ononkhono opo oupanga wetu na Tate yetu wo keulu utualeko. Ngo Vakilisitau vo tete mo Galasia, nonthue tuna okuyekapo okukala ovapika “vovipuka vihena esilivilo” viouye uno, okukutikinyamo omunkhima. (Gal. 4:9) Ovakuatate mo Galasia ankho vei-ale Huku, tupu na Huku ankho uvei nawa. Mahi, Paulu wapopia okuti ovakuatate ovo ankho vekahi “nokukondoka vali” movipuka vihena esilivilo. Monondaka ononkhuavo, Paulu ankho ukahi nokuvepula okuti: ‘Omokonda yatyi mukondokela konyima iya amuhimbika vali okuundapela ovipuka vihena esilivilo?’ w18.07 4 §§ 5-6

Opo tuhakale novitateka vitundilila kokuhetavela ovitumino vya Huku, tuna okulilongesila koviponyo vakuetu valingile kohale. Enoñgonoko olio litunda ku Huku iya liakolela unene! Mongeleka, soka oñgeni David akalele novitateka etyi ehetavelele Siovaa iya alingi oundalelapo na Bateseba. (2 Sam. 12: 7-14) Tyina ove utanga etyi tyamonekelepo lipula okuti: ‘Oñgeni David ankho apondola okulityilika ovitateka ovio? Inkha ame ñgeno nalinga ñgeni? Okuti ñgeno nalinga oundalelapo nga David ine ñgeno nakahateka nga Jose?’ (Gên. 39:11-15) Inkha tusoka nawa konthele yovitateka vitundilila kokulinga onkhali, matyitukuatesako “okuyala ovivi.” — Amós 5:15. w18.06 16 §§ 5, 7

Tyina ovanthu vatala ovipuka ovivi vilingwa potyilongo vakala, otyo tyivelunda okulipaka mopulitika. Pononthiki mba Sesusi, okufeta omalilimu otyipuka ankho tyilunda ovanthu okukuatesako ovikundyi vielikalaila vyo pulitika. Sunda wo ko Galileia, watyitukililepo ova Loma mokonda ankho vahonekesa ovanthu opo vafete omalilimu. Ankho vena okufeta onombongo ononyingi, ngetyi okufetela ovipuka ankho vena, nomapia iya nomaumbo. Tupu, ovatanthi vomalilimu ankho vapunda vakuavo iya otyo ankho tyivilisa-po ovitateka. Pamwe ovatanthi vomalilimu ankho vafeta ovatumini opo vapewe ovilinga viankhimana iya ankho vamonena movilinga viavo. Zakeu, onkhalamutwe yovatanthi vomalilimu mepunda-umbo lyo Jerikoo, wakalele omuhona mokonda yokupunda ovanthu. (Luk. 19:2, 8) Onondyale mba Sesusi ankho vahanda okumupaka motyitateka tyokufeta omalilimu. Vemupulile inkha ova Sundeu ankho vena okufeta “elilimu.” (Mat. 22:16-18) Tyotyili, ova Sundeu ankho veyele okufeta elilimu mokonda otyo ankho tyivehinangelesa okuti vekahi nokutuminwa nova Loma. w18.06 6 §§ 8-10

Okutokola okuhula ku Satanasi apeho tyieta ovitateka. Petupu ouwa nawike omunthu apondola okupolako! (Jó 21:7-17; Gal. 6:7, 8) Omokonda yatyi otyiwa okunoñgonoka okuti Satanasi ukahi nokutumina ouye? Tyitukuatesako okutala omautumini monkhalelo yapola pokati iya tyitulunda okuivisa onondaka onongwa. Onthue tutyii okuti Siovaa uhanda tukale nonthilo novatumini. (1 Pet. 2:17) Siovaa ukevelela tutavele ovitumino viavo inkha kavityitukilapo ovitumino viae. (Loma 13:1-4) Tupu, tutyii okuti tuna okutualako okuhelipake mopulitika. (Suau 17:15, 16; 18:36) Mokonda tuaimbuka okuti Satanasi uhanda okuholeka enyina lya Siovaa, nokusilisa ovituwa viae, tulinga atyiho tuvila opo tulongese ovanthu konthele ya Huku. Onthue tuna ehambu liokutyinda enyina liae, nokuliundapesa. Ohole na Huku yakolela vali tyipona ohole no nombongo ine ovipuka ovikuavo. — Isa. 43:10; 1 Tim. 6:6-10. w18.05 23 §§ 8-9

Iya inkha omuumbili wa Siovaa welinepa nomunthu uhemufende? Tyina vakala novitateka motyinepo, okuti tyitavela veliyapuke? Ngetyi tuelilongesale, Ombimbiliya ipopia okuti oumbalehi oo vala utuala ovalinepi kokulihenga. Mahi, Ombimbiliya kaipopi ovipuka vipondola okutuala ovalinepi kokuliyapuka. Paulu wati: “Omukai wanepua nomulume uhaumbila Huku, mahi omulume wae uhanda okukala nae, kapondola okuyekapo omulume wae.” (1 Kol. 7:12, 13) Nonthue tuna okuendela monondonga ombo. Pamwe, “omulume uhaumbila Huku” ulekesa okuti kahande vali “okukala nomukai wae.” Mongeleka, hamwe uveta omukai wae alo elitehelela okuti omuenyo wae ukahi motyiponga. Hamwe kahande okumutekula ine hamwe umutyilika okufenda Huku. Movitateka ngovio, omukai uumbila Siovaa upondola okutokola okuti mokonda omulume wae kahande vali “okukala nae,” hahe vali okuliyapuka. Mahi ovakuavo vatokola okuheliyapuka nomulume wae. Vakoleleya iya valinga ononkhono opo otyinepo tyavo tyikale nawa. w18.12 13 § 14, 16; 13 § 17

Monthengele-popia yomukuni tuvasa mu Luka 8:5-8, 11-15, Sesusi wahangununa okuti ombuto “ondaka ya Huku” ine onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku. Eheke omutima womunthu. Ombuto yatokela meheke likahi nawa ikala nomii, nomafo iya aikulu. Konyima, “ayaave ovinyango vilamba po 100.” Puetyi vo tate yetu Ovakilisitau ine Onombangi mba Siovaa, vetulongesa konthele Youhamba wa Huku, ankho o ngatyina vekahi nokukuna ombuto meheke likahi nawa. Vahambukilwe unene etyi vaimbuka okuti tuetavela. Ombuto oyo, yatualako okukula iya konyima aihimbika okuava ovinyango. Ngetyi omutiliku uhaave omutiliku omukuavo, mahi waava ombuto omphe, nonthue katulingi ovalongwa ovape, mahi tuava ombuto omphe. Oñgeni tupondola okutyilinga? Apeho tyina tupopila vakuetu konthele Youhamba wa Huku, ongatyina tukahi nokuyawisa, nokuyandyanesa ombuto yakuninwe momutima wetu. (Luka 6:45; 8:1) Ngotyo, tyina tutualako okuivisa konthele Youhamba wa Huku, tukahi nokuava “ovinyango nekoleleyo.” w18.05 12 §§ 10-11

Paulu ankho wafuapo opo ‘eliave unene’ pala ouwa wovakuatate vae. Walekesa muetyi ankho alinga okuti wafuapo opo alingile kese tyipuka ovakuatate vae. (2 Kol. 12:15) Tyelifwa notyo, ovakulu vewaneno vena okupameka nokuungumanesa ovakuatate muetyi vapopia no muetyi valinga. Mokulinga ngotyo, valekesa okuti vesuka nonthue. (1 Kol. 14: 3) Opo vapameke ovakuatate, pamwe ovakulu vewaneno vesukisa okuava onondonga. Ovakulu vewaneno vapondola okulilongesa Mombimbiliya oñgeni vapondola okutyilinga monkhalelo ipameka. Jesus waavele ongeleka ongwa konthele yokuava onondonga konondaka apopilile omawaneno oko Asia Menor, konyima yetyi atutiliswa. Jesus ankho waviyulile ewaneno lyo Efesu, no Pergamu iya no Tiatira. Mahi etyi nkhele eheneave onondonga, Jesus wapandulile omawaneno oo mokonda yovipuka oviwa ankho vekahi nokulinga. (Ehol. 2: 1-5, 12, 13, 18, 19) Ovakulu vewaneno valinga ononkhono mbokuhetekela Kilisitu tyina vaava onondonga. w18.04 23 §§ 8-9

Vohe, onwe muna otyilinga tyokuyakulila omitima viovana venyi komalusoke a Satanasi. Onthue tutyii okuti mulinga atyiho muvila opo muyakulile ovana venyi komauvela. Apeho mukomba eumbo lienyi iya muyumbahi ovipuka vipondola okuetela ombunga yenyi ouvela. Tyelifwa notyo, muna okuyakulila ovana venyi ko nosinema, nomawela apakwa mono telefone iya novipuka vimwe mo internet viyandyanesa omalusoke a Satanasi. Siovaa wemuavela otyilinga tyokukuatesako ovana venyi opo vakale omapanga ae. (Pro. 1:8) Muhakalei nowoma wokuundapesa ovitumino vyo Mbimbiliya opo mupopile ovana venyi etyi vena okulinga netyi vahapondola okulinga. Popilei ovana venyi etyi vapondola okutala mo televisau netyi vahapondola okutala iya amuvehangununina omokonda yatyi muatokolela ngotyo. (Mat. 5:37) Putyina ovana vatualako okukula, vekuatesako okuundapesa ovitumino vyo Mbimbiliya opo vapunge otyiwa notyivi. (Heb. 5:14) Tupu hinangela okuti ovana velilongesila kuevi ulinga. — Deut. 6:6, 7; Loma 2:21. w19.01 16 § 8

Alo umwe inkha umukuendye, upondola okukuatesako aveho mewaneno okulitehelela okuti vakolela. Onkhalelo imwe yokutyilinga okulinga oupanga novakuatate, nonomphange vakulupa. Vepula oityi tyevekuatesako okutualako okuumbila Siovaa noukuatyili mokueenda kuomanima omanyingi. Ovakuatate ovo vapondola okukulongesa ovipuka viakolela unene. Otyo matyivepameka, tupu nove matyikupameka! Atuho tupondola okuliepesa nawa ovanthu ovape veya komaliongiyo etu. Inkha wapewa otyilinga tyokuhongolela omaliongiyo okuenda movilinga viokuivisa, upondola okukuatesako ovakuatate vakulupa okutualako okuliaimisa otyimimi tyavo. Oñgeni upondola okutyilinga? O mokuveavela otelitoliu ikahi nawa, nokuvepunga novakuendye opo vaundape navo. Ovakuatate vokuakulupa, na vana vena otyitateka tyekongoko, pamwe velitehelela omapita mokonda kavetyivili vali okuundapa unene movilinga viokuivisa. Mahi, velitehelela nawa tyina vaimbuka okuti ove wesuka navo, iya unoñgonoka ovitateka valambela. Namphila ovakuatate ovo nonomphange vena-ale omanima omanyingi motyili, okuvelekesa okuti uvehole tyipondola okuveavela ondundo yokutualako okuivisa nombili. — Lev. 19:32. w18.06 23-24 §§ 10-12

Onthue katupondola okulimbuako okuti Siovaa wetuyovola koupika wonkhali no nonkhia. Mokonda yofeto yeyovo, tupondola okufenda Huku yetu nomutima wasukuka iya otyo tyituavela ehambu liotyotyili. (Sal. 40:8) Onthue katupondola vala okupopia okuti tuapandula Siovaa, mahi tupu tuesukisa okulunguka opo tuhaundapese omapita eyovo lietu. Mongeleka, apostolu Petulu wetulondola okuti katupondola okuundapesa eyovo lietu opo tulinge ovipuka viapenga. Elondolo olio lituhinangelesa etyi tyaendele nova Isilayeli etyi vekahi moluhandya. Hono, onthue tuesukisa vali unene elondolo olio. Satanasi nouye wae utuavela ovipuka ovinyingi vimoneka ngatyina oviwa, ngetyi ovikutu, nokulia, nokunwa iya novitalukiso. Ovanongo ovanyingi vaundapesa ovanthu vankhimana opo vetulunde okulanda ovipuka tuehesukisile. Tyapepuka unene okulundwa nouye uno iya atuundapesa eyovo lietu monkhalelo yapenga. w18.04 11 §§ 7-8