Maio

Ankho ukuatesako he okuhonga omavai opo vatekule ombunga. Tyafuile ovo Suse na Maliya vapolilile Sesusi okuti watyitwa kehuviso, netyi onoandyu mbapopile konthele yovipuka makalinga. (Luka 2:8-19, 25-38) Mahi ovipuka ovio vala, ku Sesusi ankho kavituuka. Nae ankho ulilongesa Ondaka ya Huku. Omokonda yatyi tupopila ngotyo? Omokonda puetyi ena vala omanima 12, ovalongesi vo Ndaka ya Huku mo Selusalei “avahuvu unene nenoñgonoko liae nomakumbululo ae.” (Luka 2:46, 47) Pomuvo opo, Sesusi ankho una-le onthumbi yokuti Siovaa, o Tate yae. — Luka 2:42, 43, 49. w20.10 29-30 §§ 13-14

Okutavela okuti Sesusi watutilile, oyo ondyivi-ndyivi yekevelo Liovakilisitau. Mongeleka, Paulu wapopile okuti inkha Omukilisitau umwe ketavela okuti ovanthu vatutila, opo ekolelo liae kalisilivila. Povipuka vimwe Paulu apopia potete, pena vitatu viesukisa unene. Ovipuka ovio ovievi: (1) “Sesusi wankhila ononkhali mbetu.” (2) Etyi ankhia “apakwa melangalo.” (3) Pahe “apindulwa-po monthiki ya tatu ngetyi Ovihonekwa vipopia.” (1 Kol. 15:3, 4) Kononkhia mba Sesusi, na apa apakelwe, netutilo liae oityi tulilongesilako? Omuuli Isaia wapopile okuti: ‘Matetuako keheke lyo vokuna omuenyo’ tupu ati, ‘makapewa eendo liae pomaendo onondingavivi.’ Mahi ankho pena vali otyipuka otyikuavo makalinga. Isaia wayawisako okuti Mesiya ankho ‘matyindipo onkhali yovanthu ovanyingi.’ Sesusi walinga ngotyo etyi aava omuenyo wae na ukale ofeto yeyovo. (Isa. 53:8, 9, 12; Mat. 20:28; Loma 5:8) Ngotyo, mononkhia mba Sesusi, no meendo apakelwe, no metutilo liae, omo mupamena ekevelo lietu liokuti matuyovoka konkhali, no kononkhia, atukelivasa no vetu vokuanyima mavakapewa vali omuenyo. w20.12 2-3 §§ 4-6; 5 § 11

Apositolu Paulu ankho wivisa monondyuo mbokufendela mbova Sundeu. Mongeleka, etyi aile ko Tesalonika, anyingila mondyuo yokufendela “iya movityasapalo vitatu evekuatesako okunoñgonoka Ovihonekwa.” (Ovil. 17:1, 2) Tyafuile Paulu ankho ulitehelela nawa okulongesila monondyuo mbokufendela, mokonda nae ankho omu Sundeu. (Ovil. 26:4, 5) Paulu ankho wii nawa ova Sundeu. Otyo tyemukuatesileko okuvelongesa nawa. (Fili. 3:5) Konyima, Paulu ataatwa ko Tesalonika no ko Beleia, aende no ko Atena. Etyi ehika oko “ahimbika [vali] okulongesa ova Sundeu mondyuo yokufendela, novanthu ovakuavo vafenda Huku.” (Ovil. 17:17) Mahi etyi akaivisa popalasa avasi ovanthu velikalela nova Sundeu. Vamwe puvo ankho vatanga unene. Etyi Paulu ankho ekahi nokuvelongesa, kuvo ankho ‘ondongeso omphe.’ Avemupopila okuti: “Ove ukahi nokupopia ovipuka tuheneive.” — Ovil. 17:18-20. w20.04 9 §§ 5-6

Inkha walinga etyi tyapenga, wehelivele unene onombei, hinangela okuti Siovaa wetulingila okankhenda, iya etuavela otyilikutila tyeyovo mokonda utyii okuti pu onthue petupu omunthu omuviuki, atuho tupengesa. (Efe. 1:7; 1 Suau 4:10) Vakuetu tufenda navo mavetupameka! Mavetutehelela nawa tyina tuvepopila otyitateka tyetu iya mavetupopila onondaka mbupondola okutupameka. (Pro. 12:25; 1 Tes. 5:14) Omuhikuena umwe ukala ko Nigeria utiwa Joy wapopia okuti: “Ine havakuetu vankhuatesile-ko ñgeno ame andyike ndyitupu etyi nevila okulinga, otyipuka vankhuatesako tyimoneka nawa okuti Siovaa ukahi nokukumbulula omalikuambelo ange. Atee umwe kuvo nelilongesila-ko oñgeni ndyipondola okukuatesako vakuetu.” Tuna okuhinangela okuti hapeho vakuetu mavetyimono okuti tuesukisa okukuateswako. Ngotyo, tyina tuamatala okuti tuesukisa okukuateswako otyiwa onthue muene tulihinde atuvepopila opo vetyivile okukuatesako. w20.12 23-24 §§ 7-8

Opo tukale epanga liomunthu, tuesukisa okukala nae, otyo tuhipulula. Tuesukisa okulipopila etyi tusoka, nonkhalelo tuliivite. Onthue tuhanda okukala omapanga a Sesusi, mahi pamwe katyapepukile. Omokonda yatyi? Otyipuka tyo tete, omokonda onthue katukala na Sesusi. Ovakilisitau ovanyingi pomuvo wono apositolu navo vali notyitateka otyo. Mahi no ngotyo apositolu Petulu evepopila okuti: “Namphila muhenemumone, onwe mumuhole. Namphila muhemueete pahetyino, muna ekolelo.” (1 Pet. 1:8) Onondaka ombo mbulekesa nawa okuti tyitavela okukala noupanga omuwa na Sesusi namphila tuhenemumone. Otyipuka tya vali, omokonda onthue katupondola okutomphola na Sesusi. Tyina tulikuambela, onthue tupopia na Siovaa. Namphila tulikuambela menyina lya Sesusi, mahi haeko tupopia nae. Mahi muene na Sesusi yatyo kahande-ale tulikuambele kwe! Omokonda yatyi? Omokonda tyina omunthu elikuambela ukahi nokufenda, ngwe o Siovaa vala tuna okufenda. (Mat. 4:10) Mahi otyo katyilekesa okuti katupondola okuhumba Sesusi. w20.04 20 §§ 1-3

Ovanthu vo mo Gelesia tyina ankho vahateka, vaponwa. Atee umwe pamwe ankho veihamenwa unene. Mahi no ngotyo ankho vetei vala ku etyi valongeswa no kononkhono mbavo muene. No onthue tulongeswa oñgeni tuna okuhateka opo tukapewe omuenyo. Mahi tuelikalela katutu novanthu vokuhateka. Onthue tuna Siovaa, ondyivi-ndyivi yononkhono. Wapopia okuti inkha tumuyumba onthumbi, metulongesa iya metuavela ononkhono opo tukale tyapama! Apositolu Paulu wakalele novitateka ovinyingi. Mongeleka, pamwe ankho upenyua nokumoneswa ononkhumbi. Pamwe ankho uponwa mokonda youvela umwe ngwe aihana okuti “ekete mohitu.” (2 Kol. 12:7) Ovipuka ovio ankho vipondola okumusoyesa ayekepo okuhateka. Mahi hatyoko viemukalesile! Kwe, ovitateka ovio ankho omphitilo yokuyumba onthumbi mu Siovaa. (2 Kol. 12:9, 10) Mokonda yolusoke olo, Siovaa wemukuatesileko okulambela movitateka ovio aviho. w20.04 29 §§ 13-14

Otyiawa otyikuavo Siovaa etuavela, “okuundapela kumwe nae” na Sesusi, no noandyu. (2 Kol. 6:1) Onthue tuundapa navo apeho tyina tuli movilinga viokuivisa nokulinga ovalongwa. Paulu wapopile okuti oe novakuatate ovakuavo ankho ‘vaundapela kumwe na Huku.’ (1 Kol. 3:9) Tupu tuundapela kumwe na Sesusi movilinga viokuivisa. Okuti uhinangela onondaka apopia etyi atuma ovalongwa vae okulinga ovalongwa? Wati: “Ame ndyikahi no onwe.” (Mat. 28:19,20) Iya onoandyu? Okuti nambo tuundapa nambo? Enga. Onoandyu mbutuhongolela tyina tuli movilinga viokuivisa “onondaka onongwa [ku] vana vakala kombanda yohi.” (Ehol. 14:6) Oñgeni Siovaa na Sesusi no noandyu vetukuatesako movilinga viokuivisa? Putyina tukuna ombuto Youhamba, onoñgima mbumwe mbutokela momitima vikahi nawa, avikulu. (Mat. 13:18,23) Olie uhole okukulisa ombuto oyo atee iima? Sesusi wetyipopia mo tesitu yo hono. w20.05 30 §§ 14-15

Hono, ovalinepi ovanyingi-nyingi vena-le ovana, velihenga. Tyina ovalinepi velihenga ngotyo, pamwe velinkhila vala ononyengo. Iya ovana vakala ñgeni? Velitala okuti petupu-ale omunthu wesuka navo. Atee umwe tyina onombunga mbukala meumbo like, no ngotyo pamwe tyiti kokae-kokae. Omunthu umwe wokukuatesako onombunga, wati: “Pamwe tyiti o he, o ina, o ovana, veliyapuka mokonda tyiti ou watalukwa mo kombutandole, ou watalukwa kotelefone, omukuavo nkhele pamwe watalukwa vala novipuka ovikuavo vilekeswa mo televisau. Ovanthu ovo vakala umwe meumbo like, mahi no ngotyo kavelii nawa, kavetyii oñgeni mukuavo ekahi.” Onthue katuhande okukala ngovanthu vo mouye ou, vehesukile na vakuavo. Tuesukisa okuhumba ovanthu aveho, ha vanthu vombunga yetu vala, mahi na vana tufenda navo. (Loma 12:10) Mahi tyina tupopia oluembia, oityi? Ondaka oyo, ipopia oupanga ukala pokati konombunga. Iya onthue tuesukisa okukala noluembia ngo olo na vakuetu tufenda navo Huku. Okuhumba unene vakuetu tufenda navo Huku, matyitukuatesako okulikuata okapandi, ngwe okulikuata okapandi otyipuka tyimwe tyitukuatesako okutualako okuundapela kumwe Huku nehambu. — Miq. 2:12. w21.01 20 §§ 1-2

Soka kotyikundyi tyokusana ombola. Ñgeno vamwe kavelivili, ovakuavo vahanda vala okulihilivika. Omutima wove weelekwa notyikundyi otyo. Inkha omalusoke ove, nomahando ove, nonkhalelo utala ovipuka viundapela kokulike mefendelo lya Siovaa, opo moende kokule. Hinangela okuti Satanasi uhanda ove utoke omatala evali. Uhanda ungwangwane. Mahi ove utyii okuti una okuumbila Siovaa nomutima wove auho. (Mat. 22:36-38) Uhayeke Satanasi ayapule omutima wove! Likuambela ku Siovaa ngetyi tyalingile Daviti. Muita ‘awaneke omutima wove.’ Linga ononkhono mbokuendela monondaka mbelikuambelo olio. Linga atyiho opo omatokolo ulinga ononthiki mbatyo ambuho alekese okuti una owoma nenyina lya Huku, tyilinge omatokolo omanene tyilinge omatutu. Onthue tuatyinda enyina lya Huku, tyetyi tuihanwa okuti Tunombangi mba Siovaa. Pahe tyina tulinga ovipuka ovio, tulekesa okuti tuahumba enyina olio. (Pro. 27:11) Atuho matupopi ngetyi tyapopile omuuli Mikeia okuti: “Onthue matuendela menyina lya Siovaa.” — Miq. 4:5. w20.06 13 §§ 17-18

Tyina ohamba yo kokulio kuekumbi kumwe novatumini ovakuavo vameya okutuutukila, Siovaa mevenumanena, evehanye-ko movilwa vyo Alumagedom, mokonda utupu etyi tyimupona. (Ehol. 16:14, 16) Pahe kamakukakala vali ohamba yo kokulio kuekumbi, novatumini ovakuavo valinga onthele ya Goge ya Magoge. Aveho mavahanyuako, “avehena ou uvekuatesako.” (Dan. 11:45) Daniel 12:1 ipopia nawa-nawa oñgeni ohamba yo kokulio kuekumbi novatumini ovakuavo mavakahanyuako, no ñgeni onthue matukayovolwa. Oityi ovelesikulu oyo ihanda okupopia? Mingeli, enyina ekuavo lyo Hamba yetu Sesusi Kilisitu. Tunde apa Sesusi akala ohamba mo 1914, “utai opo aamene” ovanthu va Huku. Apa katutu “makatuka” opo ahanyeko onondyale mbae mo Alumagedom. Daniel wapopia ovilwa ovio okuti “omuvo upuiya vali” tunde apa ovanthu vatungwa. Iya Suau wapopia okuti tyina o Alumagedom iheneye nkhele makukala ‘ononkhumbi ononene.’ — Ehol. 6:2; 7:14. w20.05 15-16 §§ 15-17

Etyi Suse ankho omupika, netyi eli mokaleya ankho petupu etyi evila okulinga. Oityi tyemukuatesileko okuhasoyo? Tyemukuatesileko, okuhasoko kuetyi ehevili okulinga, mahi ankho usoka vala kuetyi evila okulinga. Ku Suse, otyipuka ankho tyesukisa vali unene momuenyo ae okulinga etyi Siovaa ahanda. Mokonda yotyo, Siovaa wayambele atyiho Suse alinga. (Gên. 39:21-23) Etyi tyaendele momuenyo wa Suse, tyituhinangelesa okuti tukahi mouye weyula ovivi omu ovanthu vapondola okutulinga onya, atee umwe vana tufenda navo Huku vapondola okutulinga ovipuka vituihama unene komutima. Mahi okusoka okuti Siovaa otyiholamo tyetu matyitukuatesako okuhasoyo tupu atuyekepo okumuumbila. (Sal. 62:6, 7; 1 Pet. 5:10.) Uhinangela omanima eñgapi Suse ankho ena-o etyi atele onondyoi mbatunda ku Siovaa? Ankho una vala omanima 17. Otyo tyilekesa okuti Siovaa ankho wayumba onthumbi Suse namphila ankho omona. Tupu na hono kuna ovakuendye ovanyingi velifwe na Suse, vayumba onthumbi mu Siovaa. Vamwe puvo vamoneswa ononkhumbi vapakua movikaleya mokonda vatualako okukala ovakuatyili ku Huku. — Sal. 110:3. w20.12 16 § 3; 17 §§ 5, 7

Apositolu Petulu na Suau ankho velipanda tyina vamoneswa ononkhumbi kombanda yokulongesa ovanthu konthele ya Sesusi. (Ovil. 4:18-21; 5:27-29, 41, 42) Ovipuka Ovakilisitau valingile na hono vikuatesako ovanthu tyipona vya vana ankho veveyele. Otyo ankho tyihe-vekundisila! Mongeleka, omikanda viahonekelwe no Vakilisitau vamwe, na hono vitualako okukuatesako ovanthu ovanyingi. Viveavela onthumbi yokuti komutwe wandyila mavamono ovipuka oviwa unene. Ouhamba ankho vaivisa, pahe ukahi-ale nokutumina keulu, apa katutu mauya okutumina ovanthu aveho pano pohi. (Mat. 24:14) Mahi pahe soka: Outumini wo Loma, ankho uvemonesa ononkhumbi, pahe ulipi? Ovakilisitau pahe vekahi nokutumina na Sesusi keulu. Mahi vana ankho veveyele, veivalela-pi? Vankhia-le kohale. Ine vatutiliswa, mavakatuminwa Nouhamba wa Huku, ankho wiiviswa novanthu veyele. — Ehol. 5:10. w20.07 15 § 4

Abraiau wayumbile onthumbi monondaka ombo, akala ngatyina eete Mesiya, una ankho makala Ohamba Youhamba wa Huku. Otyo Sesusi apopilile ova Sundeu okuti: ‘Ambalaiau tate yenyi wakalele nehambu enene, liokukevela onthiki yange, eimono ahambukwa.’ (Suau 8:56) Ambalaiau ankho utyii nawa okuti movana vae mamutundu onohamba mambukatumina Mouhamba wa Huku. Ankho ukevelela vala omuvo Siovaa meya okulinga otyipuka otyo. Oñgeni Ambalaiau alekesile okuti ankho ukahi nokukevelela “epunda-umbo” liapangwa na Huku? Otyipuka tyo tete ahalingile, okukuatesako onohamba mbo pomuvo wae. Ankho ukalela vala okuilauka opo ovanthu vehetyivile okumuvalulila potyilongo tyike. Tya vali, kahindile ouhamba wae. Ankho ukevelela omuvo Siovaa malingi etyi emupopila, otyo etavela etyi emutuma. Otyo Ombimbiliya ipopila okuti Ambalaiau ankho una ekolelo liapama. w20.08 3 §§ 4-5

Siovaa wapopia okuti tyina Sesusi amatumina ohi, petupu vali ou makati “ame navela.” (Isa. 33:24) Otyo tyilekesa okuti ovanthu mavakatutiliswa nekongoko. Mahi katyilekesa okuti mavatutiliswa tyihena onkhali, mokonda ine vatutiliswa tyafuapo, ombunga yavo kamaikeveimbuka. Mokutala, ovanthu aveho mavayovoka konkhali, katutu-katutu. Omanima 1000 Sesusi matumina, mafuisapo atyiho Siovaa ahandela ovanthu neheke, okukutikinyamo okupola onkhali mouye. Pahe tyina amalingi ovipuka ovio aviho, akondola outumini ku Tate yae. (1 Kol. 15:24-28; Ehol. 20:1-3) Utyivila okusoka kehambu mokala nalio monthiki mamulivasi no venyi vatutiliswa? Okuti mokayola ine mokatokesa ononkhuka? Okuti mohambukwa unene, ohimbika okuimbila Siovaa? Katutyii. Etyi twii okuti, ove mokapandula unene Tate yetu Siovaa, Nomona wae etyi vasoka okututilisa ovanthu. w20.08 16-17 §§ 9-10

Mahi tupu walundile Ovakilisitau aveho okutala inkha tyitavela okukala tyihanepele opo vetyivile okuundapa vali unene movilinga vya Siovaa. (1 Kol. 7:8, 9) Ankho kasoko okuti vokuhanepele no vokuahanepelwe vaetesa onkhenda. Mongeleka, waavelele Timotiu ovilinga ovinene. Mahi pomuvo opo Timotiu ankho kanepele. (Fili. 2:19-22) Katupondola okusoka okuti omukuatate umwe katelemo okupewa ovilinga mewaneno mokonda vala kanepele(1 Kol. 7:32-35, 38) Sesusi na Paulu kavapopile okuti Ovakilisitau vena okukala vala ngotyo ine vena okunepa. Iya onthue, oñgeni tuna okutala vokuanepa, no vokuahanepele? Omutala Womulavi 1 ya Outubro yo 2012, wakumbulula epulo olio okuti: “Tyilinge ou wanepa, tyilinge ou wahanepele, aveho vetyipewa na Huku. . . . Siovaa katale vokuhanepele ngatyina vaetesa onkhenda.” Otyo tyitulongesa okuti no onthue tuesukisa okuhumba ovakuatate vahanepele no nomphange vahanepelwe. w20.08 28 §§ 8-9

Kovilongo vimwe, tyina ovanthu veiva onondaka onongwa vetavela liwa-liwa mokonda ankho vetyikevela-le. Mahi, kovilongo ovikuavo ovanthu kavesukile na Huku nii Ombimbiliya. Oñgeni ovanthu vo potyilongo ukala vatala onondaka onongwa? Okuti vetavela? Tyilinge vetavela ine kavetavela, Siovaa uhanda tutualeko okuivisa atee tyipwa. Siovaa watokola-le onalupi ovilinga viokuivisa mavipu. Tyina omuvo oo wamehikipo, “onthyulilo aiya.” (Mat. 24:14) Sesusi wapopilile ovalongwa vae ovipuka mavimoneka mononthiki mbonthyulilo, vipondola okutalula ovalanduli vae, okufuisapo ovilinga viokuivisa. Mokonda yotyo, evepopila okuti “tualeiko okukala tyipahi.” (Mat. 24:42) Hono mouye mueyula ovipuka vitalula ovanthu, vielifwa na vina ankho vityilika ovanthu vo pomuvo wa Noe okutavela etyi evepopila. (Mat. 24:37-39; 2 Pet. 2:5) Mahi, onthue katuhande okutalukwa movilinga Siovaa etutuma okulinga. w20.09 8 §§ 1-2, 4

Katupondola okusoka okuti Eliapu litupu-ale etyi malitulingi, mokonda tutyii okuti lina “onyengo onene.” (Ehol. 12:12) Tyina onthyulilo youye uno itualako okufuena-ko, atuho ekolelo lietu malilolwa. Apa katutu, “Makukakala ononkhumbi ononene, mbehenemoneke-ko tunde konthyimbi youye alo pahetyino.” (Mat. 24:21) Pomuvo opo, ombunga yetu ipondola okutuyala, iya ovilinga vietu vipondola okuilikwa. (Mat. 10:35, 36) Okuti molingi nga Asa, oyumbu onthumbi mu Siovaa? Siovaa ukahi nokutuavela etyi tuesukisa opo ekolelo lietu lipame. (2 Crô. 14:11) Ukahi nokutyilinga pokati ‘komupika omukuatyili nokualunguka,’ utuavela okulia momuvo watyo na tutyivile okutualako nekolelo liapama. (Mat. 24:45) Mahi opo tukale nekolelo liapama mu Siovaa, atuho tuesukisa okulinga ononkhono. — Heb. 10:38, 39. w20.09 18 §§ 16-18

Tyina otyipuka tyimwe tyelikuata netyi Huku ahanda, Siovaa upondola okutuma ovatumini pokati kononkhono mbae valinge ngetyi ahanda. Onondaka ombo mbuhangununa-tyi? Tala okuti, ngetyi omunthu apondola okupendyulila omaande oku ahanda, na Siovaa upondola okupilulula omalusoko o vatumini pokati kononkhono mbae avalingi etyi ahanda. Tyina Siovaa a metyilingi ovatumini valinga omatokolo monkhalelo imwe ikuatesako ovanthu vae. (Tyieleka na Esdras 7:21, 25, 26.) Oityi onthue tupondola okulinga? Tupondola okuitilako “onohamba novatumini aveho”, tyina valinga omatokolo elikuata novilinga vietu viokuivisa no Maliongiyo. (1 Tim. 2:1, 2 okatoi; Nee. 1:11) Ngetyi tyalingile Ovakilisitau votete, no onthue tupondola okuitilako ovakuetu vapakwa movikaleya. — Ovil. 12:5; Heb. 13:3. w20.11 15 §§ 13-14

Oñgeni ukala tyina umona omulongwa umbatisalwa? Uhambukwa, hatyo? Pahe soka ñgeno omulongwa oo, o wove? Uhambukwa unene okutala okuti omulongwa wove, wambatisalua. (1 Tes. 2:19, 20) Mahi tyina omulongwa wetu ambatisalwa, hanthue-ko vala tuhambukwa, ovakuatate aveho mewaneno, navo vahambukwa unene. (2 Kol. 3:1-3) Omanima ekuana okualamba, onohanyi mbatyo ambuho, ovanthu valongeswa Ombimbiliya mouye auho valamba 10.000.000. Momanima atyo oo, kese nima, ovanthu vambatisalwa avakala ovalongwa va Sesusi Kilisitu, valamba po 280.000. Oñgeni tupondola okukuatesako ovalongwa ovo ovanyingi-nyingi okumbatisalwa? Mokonda Siovaa wapwa-elundo, ukahi nokuavela ovanthu omuvo wokukala ovalongwa va Kilisitu. Pahe onthue tuhanda okuvekuatesako liwa-liwa okumbatisalwa, mokonda tutyii okuti omuvo wahupapo, kauhi. — 1 Kol. 7:29a; 1 Pet. 4:7. w20.10 6 §§ 1-2

Ohamba Saulu ketavelele ku Siovaa. Etyi omuuli Samuel akapopia nae ehetavela okuti wapengesa. Mahi aovola okutatesila movipuka viahasilivila ngatyina etyi alinga tyahapengele-ale unene, tupu atatesila vakuavo. (1 Sam. 15:13-24) Oyo hanthiki yotete etyilinga, wetyilingile-ale. (1 Sam. 13:10-14) Katyihambukiswa okutala etyi Saulu ayeka omutima wae ukale nomalityindailo. Ketavelele okuviukisa omalusoko ae, mokonda yotyo Siovaa emuyeke-po, ehemutavela vali akale ohamba. Okutalela kongeleka ya Saulu, nonthue tuna okulipula okuti, ‘Okuti tyina namatange elondolo limwe Mondaka ya Huku ndyiovola okutatesa? Ndyilinga ngatyina ovipuka ndyilinga viahapengele-ale unene? Okuti ndyitatesila vakuetu?’ Ine limwe pomapulo oo welikumbulula okuti yoo, opo naina wesukisa okuliviukisa monkhalelo usoka, no muevi ulinga. Ine kuliviukisa, omutima wove maukala nomalityindailo, Siovaa ehekuhande vali ukale epanga liae. w20.11 20 §§ 4-5

Mukuendye, holovona olie molingila. Linga ononkhono mbokunoñgonoka nawa Siovaa, netyi ahanda, no ñgeni upondola okulinga etyi atuma. (Loma 12:2) Okulinga ngotyo, matyikukuatesako okuholovona okuumbila Siovaa. (Jos. 24:15) Inkha utanga Ombimbiliya, olilongesa nawa, mohumbu vali Siovaa iya ekolelo liove malipame. Holovona okupaka Siovaa, pomphangu yotete momuenyo wove. Ouye wa Satanasi upopia okuti tyina una etyi uvila okulinga nawa, tyilinga pala ukale nonombongo ononyingi. Vapopia okuti otyo matyikuetela ehambu. Mahi onthue tutyii okuti vana veliovolela omalumono, velietela “omaluihamo omanyingi.” (1 Tim. 6:9, 10) Ngotyo, Holovona okupaka Siovaa, pomphangu yotete momuenyo wove. Okulinga ngotyo, matyikukalesa nomuenyo ukahi nawa, tupu “molingi ovipuka aviho nounongo.” — Jos. 1:8. w20.10 30-31 §§ 17-18

Pomuvo wo Vakilisitau vo tete, ovipuka Sesusi alongesile, viakuatesileko ovanthu aveho. Sesusi watumine ovalongwa vae vatualeko okulinga otyilinga ankho ehimbika. Otyilinga tyokuava oumbangi atee “kononthele mbokokule-kule mbohi.” (Ovil. 1:8) Mahi, ankho kamavetyivili okuivisa kononkhono mbavo muene. Ankho vesukisa okukuatesuako ‘nononkhono mba Huku,’ ngetyi Sesusi evepopilile. (Suau 14:26; Zac. 4:6) Mo pendekoste yenima 33, ovalongwa va Sesusi Kilisitu, avatumbukilwa ononkhono mba Huku, avehimbika okuivisa. Mokamuvo kehehi, ovanthu ovanyingi avehimbika okutavela onondaka onongwa. (Ovil. 2:41; 4:4) Etyi vehimbika okumoneswa ononkhumbi, avahatili owoma. Avaiti ku Huku evekuateseko, avelikuambela okuti: “Kuatesako ovapika vove opo vatualeko okupopia ondaka yove tyihena owoma.” Huku akumbulula elikuambelo liavo etyi eveavela ononkhono mbae, avatualako ‘okupopia ondaka ya Huku tyihena owoma.’ — Ovil. 4:18-20, 29, 31. w20.10 21 §§ 4-5

Oityi onthue tutavelela okuti etyi Sesusi ankhia Siovaa wemuavelele vali omuenyo? Kuali ovanthu ovanyingi vetyimuene okuti Sesusi tyili wapindulwapo kononkhia. (1 Kol. 15:5-7) Omunthu wotete Paulu apopia, wamuene Sesusi watutila o Petulu (Sefa). Tupu ovalongwa ovanyingi navo vetyipopia okuti, tyili Petulu wamuene umwe okuti Sesusi watutila. (Luka 24:33, 34) Tyehe-Petulu vala, ono apositolu ‘ekwii na vevali,’ vamuene vali etyi Sesusi apewa vali omuenyo. Konyima Kilisitu “amonekela ovakuatate valamba po 500 momuvo wike vala,” mokutala wevevasa meliongiyo limwe valingilile ko Ngalileya liapopiwa mu Mateusi 28:16-20. Tupu Sesusi “wamonekelele” Tiaku ondenge yae, tyafwa ankho nkhele wehetyitavela okuti Sesusi oe Mesiya. (Suau 7:5) Etyi Tiaku amona okuti Sesusi watutila, pahe etyitavela umwe nawa. Soka-ko menima 55 P.K., pu etyi Paulu ahoneka onondaka ombo, ovanyingi pu vana vamuene Sesusi etyi atutila nkhele ankho vena omuenyo. Una ankho wamatesa onkhango nkhele ankho upondola okukeveovola, evepulu. w20.12 3 §§ 5, 7-8

Tyina tuheliivite nawa, natyina tuna ouvela omunene, tyipuiya okusoka kovipuka oviwa. Mahi namphila Siovaa pehepano ehetuhakula vali komahuviso, no ngotyo upondola okutuungumanesa nokutuavela ononkhono opo tutyivile okukoleleya. (Sal. 94:19) Mongeleka, upondola okulunda ovakuatate vetu aveya okutukuatesako okulinga ovilinga vyo meumbo nokuketulandela-ko ovipuka tuesukisa. Tupu upondola okuvelunda opo vetuitile-ko momalikuambelo. Otyipuka otyikuavo Siovaa alinga, okutuhinangelesa onotesitu mbuungumanesa mbuvasiwa Mondaka yae mbupopia konthele yovipuka oviwa matukamona. Mbupopia okuti, omauvela nomaluihamo kamavikakala-ko vali mouye omupe. (Loma 15:4) Ovanthu vokuvela vapondola okusoya mokonda kavetyivili okuundapa unene movilinga viokuivisa. Omuhikuena umwe utiwa Laurel, ankho ukala momakina imwe imukuatesako okufima itiwa, omapunga otyivela (pulmão de ferro). Wakala-mo omanima 37. Omuhikuena oo ankho una ouvela utiwa cancer, akondyo nokupelalwa-pelalwa tupu ankho una vali omauvela omakuavo. Mahi no ngotyo, ovitateka ovio kaviemutyilikile okulongesa vakuavo Ondaka ya Huku. Ankho ulongesa konondotolo no kovanthu veya okumutala. Ouwa patyi watundililako? Omphange oo walongesa Ombimbiliya ovanthu vena 17! w20.12 24 § 9; 25 § 12

Apositolu Paulu wesukisile okukuatesuako. Menima 56, ovanthu ovanyinginyingi aveya okumukoka mondyuo ya Huku mo Selusalei, avahande okukemuipaela kondye. Monthiki onkhuavo yalandulako etyi atualwa mombonge yova Sundeu, himaa onondyali mbae vemutunyauna. (Ovil. 21:30-32; 22:30; 23:6-10) Etyi alingwa ngotyo, Paulu ankho upondola okulipula okuti, ‘Mandyitualako okukoleleya ovitateka evi atee-pi? Oñgeni Paulu akuatesilwe-ko? Puetyi ankho Paulu akuatwa Tatekulu Sesusi atalama ponthele yae ati: “Kala nomutima wakola! Mokonda ngetyi waava oumbangi konthele yange mo Selusalei, tupu una okukaava oumbangi mo Loma.” (Ovil. 23:11) Onondaka ombo ambupameka unene Paulu! Sesusi wapandulile Paulu mokonda waava oumbangi mo Selusalei. Iya emupopila okuti mayovoka akaava ombangi mo Loma. Onondaka ombo mbapamekele unene Paulu, akala ngomona wakuatua mokuvoko na he. w20.11 12 §§ 1, 3; 13 § 4

Ovipuka tukevelela, mavikalingwa komutwe wandyila Nouhamba wa Huku, vikahi ngatyina “ohako ikuata owato.” Okusokolola kovipuka oviwa Siovaa meketulingila komutwe wandyila, tyitukuatesako okuhasoko unene kovitateka vietu. (Isa. 65:17) Lisokela mouye omupe, muehena vali otyipuka natyike tyitulingisa otyiho. (Miq. 4:4) Okupopila vakuenyi ovipuka oviwa ukevelela komutwe wandyila, matyikukuatesako okupameka. Ngotyo, linga ononkhono mbokuivisa, nokulongesa ovanthu vakale ovalongwa. Ine ulinga ovipuka ovio, mokala nonthumbi “yekevelelo alo konthyulilo.” (Heb. 6:11) Tyina onthyulilo itualako okufuena popepi, ovitateka vitukalesa notyiho mavitualako okuliyawisa. Otestu yenima lino maitukuatesako okutula omutima, atuheliyumbu onthumbi onthue muene, mahi atuyumbu onthumbi mu Siovaa. Menima lino, tulingei ovipuka vilekesa okuti tuayumba onthumbi monondaka mba Siovaa mbokuati: “Ononkhono mbenyi mambukatuka kokutula omutima, nokuyumba onthumbi” mu Siovaa. — Isa. 30:15. w21.01 7 §§ 17-18

Tiaku 5:11 ipopia oluembia lwa Huku kumwe nokankhenda kae. (Êx. 34:6) Otyipuka tyimwe omu tutalela umwe okuti Siovaa una okankhenda, o mokutuevela tyina tuamalingi etyi tyapenga. (Sal. 51:1) Tyina Ombimbiliya ipopia okankhenda, kaipopi vala okuevela vakuetu, tupu ipopia onkhalelo omunthu akala tyina amona mukuavo movitateka. Onkhalelo oyo omunthu akala, imulunda okulinga tyimwe opo akuateseko mukuavo liwa-liwa. Siovaa wapopia okuti uhanda unene okutukuatesako. Wesuka vali unene nonthue tyipona ina wesuka nolukembe lwae. (Isa. 49:15) Okankhenda oko, oko kemulunda okutukuatesako liwa. (Sal. 37:39; 1 Kol. 10:13) Onthue matulekesa okuti tuna okankhenda nga Siovaa, tyina tupolelapo oviponyo vakuetu tufenda navo, atuhevepakela onkhongo. (Efe. 4:32) Mahi otyipuka tyo tete, oku makutalelwa okuti tuaetehila-mo vakuetu okankhenda, oputyina tuvekuatesako liwa-liwa movitateka viavo. Ngotyo tuna nokuhetekela Siovaa, Huku woluembia olunene. — Efe. 5:1. w21.01 21 § 5

Onkhalamutwe yombunga yesukisa okupola pokati. Kapondola vala okulipaa novilinga opo aavele okulia nomuvalo vomeumbo liae, mokonda tyesukisa vali okupameka oupanga wavo na Siovaa nokulinga ovipuka vivehambukiswa, nokulongesa ombunga. Siovaa utulongesa nokutuviyula mokonda utuhole. (Heb. 12:7-9) Nga Tate yae, Sesusi nae ulongesa vana akalela komutwe noluembia. (Suau 15:14, 15) Sesusi una okankhenda navo. (Mat. 20:24-28) Utyii okuti ovakuankhali iya pamwe vapondola okupengesa. (Mat. 26:41) Onkhalamutwe yombunga ihetekela Siovaa na Sesusi tyina ihinangela okuti aveho mombunga ovakuankhali. Onkhalamutwe kaipondola okukala “nonkhongo” nomukai wae novana vae. (Kolo. 3:19) Ina okueendela monondongwa mbuvasiwa momukanda Ova Galata 6:1 mbati una okuviyula “nomapole.” Tupu una ukuhinangela okuti aveho meumbo kumwe nae ovakuankhali. Nga Sesusi una okuhinangela okuti tyikuatesako vali ombunga otyetyi alinga, hatyetyi-ko apopia. w21.02 6-7 §§ 16-18

Mokonda yotyilikutila tyeyovo Siovaa etuavela, atuho tupondola okukala nekolelo mo Kilisitu. Siovaa waholovona Kilisitu opo akale omutwe wewaneno mokonda oe waava omuenyo wae opo etuyovole. (Maluku 10:45; Ovil. 20:28; 1 Kol. 15:21, 22) Mokonda Sesusi omutwe wewaneno, ñgeno ankho upondola okuhinda ovitumino vialema opo tuvitavele tyilinge mewaneno nomombunga. (Gal. 6:2) Mahi Sesusi kahindi ovitumino. Ngwe utuhole iya utekula kese wike po onthue mokutuavela okulia kuopasipilitu. (Efe. 5:29) Onomphange valekesa okuti vetaleva Kilisitu tyina vetavela ehongolelo vapewa novakuatate vakoyua opo vevehongolele. Ovakuatate valekesa okuti vena onthilo notyilinga vapewa tyina vakala nonthilo nonomphange. Inkha aveho mewaneno, vanoñgonoka omokonda yatyi Siovaa apakelako ononkhalamutwe, matyietela ehambu nombembwa ewaneno. Tyehe-otyo vala matyinkhimaneka Tate yetu yoluembia Siovaa Huku. — Sal. 150:6. w21.02 18-19 §§ 14-17

Daviti ankho uli ko Sikilake mokonda waya nkholo Saulu. Nthiki imwe Daviti nomafualali ae, avaende kovilwa. Mahi ovakai vavo avevesi momaumbo avo. Etyi veli kovilwa oko, onondyale mbavo ambuya, ambupundu omaumbo avo, avatyindi-po ovanthu aveho vasile momaumbo. Motyitateka otyo, oityi Daviti ankho apondola okulinga? Daviti ankho upondola okusoka okuti, ame ndyilwa nawa. Mandyipopila omafualali ange, atukeveluisa. Mahi okuti otyo alingile? Au. Daviti waovolele ehongolelo lya Siovaa. Daviti apulu ku Siovaa okuti: “Ndyipondola okuvelandula tukeveluise?” Siovaa emukumbulula okuti, enda, iya movefindi. (1 Sam. 30:7-10) Oityi upondola okulilongesila kuetyi tyaendela na Daviti? Tyina uhenelinge etokolo, tete ovola ehongolelo lya Siovaa. Ita kovo tate yove vekukuateseko. Ita kovakulu vewaneno ovanongo vekukuateseko. Siovaa uyumba onthumbi movakuatate ovo aholovona. Nove veyumba onthumbi. Ovakulu vewaneno “otyiawa” Siovaa aavela ewaneno. (Efe. 4:8) Inkha uhetekela ekolelo liavo, olandula onondongwa mavekuavela mohambukwa unene. w21.03 4-5 §§ 10-11

Sesusi wapopile okuti, inkha katuendela muetyi tuelilongesa, tukahi ngomulume omuhima watungila ondyuo moluheke. Watunga umwe, mahi ononkhono-mphuila vala. Omokonda yatyi? Omokonda etyi ombila yeya aiihanyepo. (Mat. 7:24-27) Tyelifwa notyo, ankho katuendela muetyi tuelilongesa, opo petupu-ale etyi tualinga. Mokonda tyina tuamakala novitateka ine okumoneswa ononkhumbi, matusoyo mokonda petupu apa tuapamena. Mahi inkha tuendela muetyi tuelilongesa, matyitukuatesako movipuka vitatu. Tete, matulingi omatokolo omawa. Vali, matukala nombembwa; Tatu matukala nekolelo liapama. (Isa. 48:17, 18)Opo tutualeko okukala ovakuatyili ku Siovaa tyina tuna ovitateka, tuesukisa okuyumba onthumbi mwe, nokulikuambela, nokutualako okulilongesa. Tupu tuesukisa okuhinangela okuti, otyipuka tyesukisa vali okunkhimaneka Siovaa. Tuahalimbwei-ko okuti Siovaa nalumwe metuyekepo iya nalumwe mayekepo okukala noluembia nonthue. — Heb 13:5, 6. w21.03 15 § 6; 18 § 20