Setembro

Petulu wapopia onondaka mba Joel mahi monkhalelo yelikalela kapii. (Ovil. 2:16, 17) Mongeleka, Joel wapopile onondaka mbati “konyima yotyo.” Mahi Petulu apopi okuti “kononthiki mbahulilila” Huku makanengulila ononkhono mbae “kovanthu aveho.” Onondaka ombo mbulekesa okuti pakalele omuvo opo eulo olio lya Joel lifuisuepo. Etyi Siovaa anengulila ononkhono mbae kovalongwa va Sesusi, avahimbika okuivisa, iya onondaka onongwa ambuliyandyana mouye auho. Menima 61, etyi apositolu Paulu ahonekela omukanda ewaneno liova Kolosu, apopi okuti onondaka onongwa ankho mbaiviswa “kononthele ambuho mbouye.” (Kolo. 1:23) Etyi Paulu apopia ‘ononthele ambuho mbouye’ ankho ukahi nokusoka kovilongo ankho viiwe novanthu vo pomuvo opo. Hono, ononkhono mba Huku mbukahi nokutukuatesako okuyandyanesa onondaka onongwa, “alo kuna kuaoyela ohi.” — Ovil. 13:47. w20.04 6-7 §§ 15-16

Siovaa uhole kese umwe povaumbili vae, okukutikinyamo vana vekahi ngonongi mbavomba. (Mat. 18:12-14) Momukanda wa Ezekiele Siovaa wapopia okuti maovola ongi yae yokuavomba, eikuatesako okukala vali noupanga omuwa nae. Wapopia ovipuka vimwe ankho malingi pokuovola ongi yae opo eivase. Ovipuka Siovaa apopia, ovio ankho vilinga omunthita omu Isilayeli tyina amavombesa ongi. (Eze. 34:12-16) Tete, omunthita ankho wovola ongi. Otyo ankho tyesukisa omuvo, nononkhono. Vali, tyina ameivasi, ankho uyeeta motyunda ine ohambo. Tatu, inkha ongi yaliwa nondyala ine yeliveta, omunthita ankho wiityinda ponkhondo, akutu povipute, eiyavela etyi ilia. Ovanthita ‘votyunda tya Huku, ovakulu vewaneno, navo otyo vesukisa okulinga tyina vahanda okukuatesako omukuatate wayekapo okuivisa nokuenda komaliongiyo. (1 Pet. 5:2, 3) Tete, vaovola omunthu, atee vemuvasa. Vali, vemukuatesako okukondoka mewaneno. Tatu, vemukuatesako okupameka vali oupanga wae na Siovaa. w20.06 20 § 10

Okuti etyi Sesusi apopia okuti omapia ayela, ankho ukevelela okuti ovanthu aveho mavakala ovalanduli vae? Au. Mokonda Ombimbiliya yaulile-ale okuti o vamwe vala mavakala nekolelo mu Sesusi. (Suau 12:37, 38) Tyihe-otyo vala, Sesusi ankho utyivila okutala momutima wovanthu. (Mat. 9:4) Ngotyo, akuatesako vana vakalele nekolelo mwe. Mahi otyo ankho aivisa kovanthu aveho. Inkha Sesusi wokutyivila okutala momutima wovanthu ankho wivisa aveho, pahe onthue wokuhetyivili? Katupondola okukoyesa ovanthu, nokulinga okapungulula movilinga viokuivisa. Tuesukisa okuvetala nonthumbi yokuti vapondola okukala ovalongwa va Sesusi. Ponthyimbi, tyipondola okumoneka ngoti apa tuivisa petupu ovanthu vekahi ngomapia ayela, akambela vala okuteyua. Ovanthu vapondola okupiluluka avakala ovalongwa va Kilisitu. Ku Siovaa, ovanthu ovo vekahi ngatyina “ovipuka viakolela unene.” (Ageu 2:7) Inkha tutala ovanthu nga Siovaa na Sesusi, matulingi ononkhono mbokunoñgonoka etyi vetavela, netyi vehole vali. Kamatuvetale ngatyina onongendi. Matuvetale okuti nthiki imwe navo vapondola okukala ovakuatate vetu no nomphange. w20.04 13 §§ 18-19

Ondaka ya Huku iyandyulula nawa okuti opo tuhambukiswe Siovaa, tuna okuhumba Sesusi. Otyipuka tyimwe tupondola okulinga opo tukale omapanga a Sesusi, okumunoñgonoka nawa. Oñgeni matutyilingi? O mokutanga omukanda wa Mateusi no wa Maluku no wa Luka no wa Suau. Okutanga nawa omikanda ovio, nokusokolola konkhalelo alingile ovanthu, matyitulundu okumuhumba vali. Mongeleka, namphila ankho omunongo iya omulongesi, no ngotyo ankho katale ovalongwa vae ngatyina ovapika vae. Ankho uhipulula navo otyo evetolela oñgeni elitehelela, netyi asoka. Tyina ankho valila, na Sesusi ankho ulila. (Suau 11:32-36) Atee umwe ovanthu ankho vemuyele, vamona okuti Sesusi ankho una oupanga omuwa na vana vetavela etyi alongesa. (Mat. 11:19) Tyina tuhetekela etyi Sesusi alingile ovalongwa vae, tukala nehambu, noupanga omuwa na vakuetu. Tyihe-otyo vala, tuhimbika okumuhumba vali unene. w20.04 22 §§ 9-10

Mo 1870, o Gra-Bretanha ankho otyilongo tyitumina vali ovilongo ovikuavo mouye auho. Ankho tyina omafualali omanyingi nomauta omanyingi. Meulo lya Daniel, muapopiwa ombinga onthutu yanyina-po onombinga ononkhuavo ononthatu. Ombinga onthutu o Gra-Bretanha, onombinga ononthatu mbulekesa o França no Espanha no Holanda. (Dan. 7:7, 8) Pahe o Gra-Bretanha aikala ohamba yo kokumbili kuekumbi atee Movilwa Vyo Tete Viouye Auho. Pomuvo watyo opo, o Estados Unidos aikala otyilongo tyamona vali mouye auho. Pahe avahonyo no Gra-Bretanha, avahimbika okuundapela kumwe. Movilwa Viotete Viouye Auho, o Estados Unidos no Gra-Bretanha avelihulu. Ankho vena omafualali omanyingi nomauta omanyingi. Pomuvo opo, o Estados Unidos no Gra-Bretanha, novilongo ankho vatumina, avikala ovilongo viankhimana vali mouye auho. Outumini oo, autiwa Anglo-Amelikana. Ngetyi Daniel apopile, ohamba yo kokumbili kuekumbi, aikongolola “omafualali omanyingi-nyingi etyivila okulwa.” Mononthiki mbuno mbonthyulilo, o Anglo-Amelikana, oyo ohamba yo kokumbili kuekumbi. w20.05 4 §§ 7-8

Eheke lina omaande mokonda lili pomphangu ikahi nawa. Inkha ekumbi lifuenaina vali katutu peheke, omaande awatata, pohi pakala tyihena natyike tyina omuenyo. Tupu inkha lihondovoka vala katutu, omaande aeho akala omamanya, pohi apakala tyihena natyike tyina omuenyo. Onthue tuna omaande ekahi nawa mokonda Siovaa wapaka ohi pomphangu yaviuka. Tala etyi omaande eliseta: Ekumbi liveta kombanda yomaande, outokotwe watyo auhimbika okuenda no peulu, aukala omakaka. Kese enima omaande enda no peulu omanyingi vali tyipona omaande omatala aeho o mouye. Omaande oo akala peulu ononthiki ekwii, amomo; etyi onthue tuihana okuti ombila. Konyima aakondoka vali melunga no monondongi. Onkhalelo omaande eliseta-seta ilekesa nawa okuti Siovaa omunongo iya natyike tyimupuiya. — Jó 36:27, 28. w20.05 22 § 6

Sesusi wetuavela ondundo yokutualako okuita ononkhono mba Huku. (Luka 11:9,13) Siovaa utuavela ononkhono mbae na tukale ‘nepondolo liavilapo.’ (2 Kol. 4:7) Onthue matutyivili okukoleleya movitateka aviho vitumonekela mokonda tukuatesuako nononkhono mba Huku. Ononkhono mba Huku mbupondola okutukuatesako okufuisapo nawa ovilinga etuavela. Mbupondola okuyawisa kounongo wetu, atutyivili okulinga nawa ovipuka. Onthue tutyii okuti ovipuka tulinga movilinga vya Siovaa, tuvivila vala mokonda tukuatesuako nononkhono mbae, ha kounongo wetu muene. Onkhalelo onkhuavo yokupandula ononkhono mba Huku, oputyina tulikuambela okuita opo mbutukuateseko okuimbuka omalusoke omavi ekahi momutima wetu. (Sal. 139:23, 24) Siovaa metuavela ononkhono mbae na mbutukuateseko okuimbuka omalusoke omavi. Pahe tyina tuamanoñgonoka okuti momutima wetu muna omalusoke omavi, oityi tuesukisa okulinga? Tuesukisa okulikuambela ku Siovaa okuita etuavele vali ononkhono mbae na mbutukuateseko okulipola omalusoke oo. Inkha tulinga ngotyo, matulekesa okuti katuhande okulinga natyike tyipondola okulingisisa Siovaa okuyekapo okutukuatesako nononkhono mbae. — Efe. 4:30. w20.05 28-29 §§ 10-12

Tyina tuaamena enyina lya Huku, ngotyo tukahi nokulandula ongeleka ya Sesusi. Sesusi wanoñgonokesile enyina lya Huku. Oñgeni etyilingile? Ankho kelitumbula vala, ankho ulongesa ovanthu oñgeni Siovaa Huku ekahi. Mongeleka, mokonda yovipuka ova Faliseu valinga, ovanthu ankho vasoka okuti Siovaa omukalavi, utupu okankhenda, wiita ovipuka tuhevili okulinga. Mahi Sesusi hatyoko ankho alinga ngotyo. Ankho ukuatesako ovanthu okuimbuka okuti Tate yae kaiti ovipuka vialema, wapua-elundo, una oluembia iya omueveli. Ovanthu ankho vapondola okumona oñgeni Siovaa tyili-tyili ekahi mokonda Sesusi wahetekelele nawa ovituwa viae movipuka aviho alingile. (Suau 14:9) No onthue tupondola okunoñgonokesa ovanthu oñgeni Siovaa ekahi, ngetyi tyalingile Sesusi. Inkha tulinga ngotyo, matukembulula omatutu asilisa enyina lya Huku yetu. Onthue tusukukisa enyina lya Huku tyina tukuatesako ovanthu okulipola omalusoke apenga vena konthele yae. w20.06 6 §§ 17-18

Katyapengele okukala nomapanga mo internete. Mongeleka, o internete itukuatesako okupopia nombunga yetu nomapanga etu. Mahi uhole okumona okuti ovanthu vamwe vapaka vala ovipuka mo internete opo velitalese? Ongatyina vekahi nokupopia okuti: “Tala etyi ndyikahi, netyi ndyina!” Vamwe ponofoto mbavo no mbavakuavo vahoneka-po ovipuka viasila. Mahi okuli-nga ngotyo tyapenga, mokonda Ombimbiliya itulunda okuhumba vakuetu, nokuliola omutima. (1 Pet. 3:8) Inkha ove una omapanga mo internete, lipula okuti: ‘Okuti etyi ndyihoneka no nofoto ndyipaka-mo no novidiu, tyilekesa okuti ndyilitalesa? Okuti etyi nahanda okupaka-mo kamatyikunu onkhi momitima vya vakuetu?’ Ombimbiliya ityipopia nawa mondaka mbo tesitu yo hono. Inkha tuliola omutima, kamatukala ngovanthu vo mouye, vahanda vala okulitalesa. — 1 Suau 2:16. w20.07 6 §§ 14-15

Etyi Paulu ehenekale Omukilisitau, ankho una onya Novakilisitau. (Ovil. 7:58) Nthiki imwe Sesusi emumonekela mondyila, apopi nae, emukalesa omumphoki. Okutuka opo, Paulu ahamonesa-monesa vali ononkhumbi Ovakilisitau. Mahi pahe oñgeni omaiho ae maapatuka? Ankho mesukisa okukuatesuako novanthu amonesile ononkhumbi. Otyo ankho tyesukisa okuliola omutima. Ngatyo umwe alinga, etavela okupatulwa omaiho na Ananiya. (Ovil. 9:3-9, 17, 18) Paulu akala Omukilisitau wiiwe unene novakuatate. Mahi nii vala katutu kalimbuile-ko etyi Sesusi emulongesile mondyila yoku-enda no ko Damasiku. Atualako nomutima weliola iya ankho utavela okukuatesuako novakuatate. Wapopia okuti ovakuatate ankho ‘vemupameka.’ — Kolo. 4:10, 11, okatoi. w20.07 18-19 §§ 16-17

Siovaa waholovona Sesusi akale Ohamba Youhamba wae, aholovona vali ovanthu vena 144.000 opo vakatumine nomona wae keulu. Mahi tete Siovaa walongesa Sesusi opo akale Ohamba ikahi nawa, Nomunene-nakwa. (Heb. 5:8, 9) Tupu ulongesa ovo 144.000, eveavela ovilinga. Mahi kevekalelele monyima opo atale inkha vekahi umwe nokulinga nawa ovilinga viavo, mokonda uveyumba onthumbi. (Ehol. 5:10) Pahe, inkha Tate yetu wo keulu, wehesukisile okukuatesuako nomunthu nawike, wavela vakuavo ovilinga, onthue, onthue valie? Mongeleka, inkha unkhalamutwe yombunga ine umukulu wewaneno, avela vakuenyi ovilinga, ohevekalela monyima. Liola omutima nga Siovaa. Longesa vakuenyi oñgeni otyilinga tyimwe tyilingwa opo navo veliyumbe onthumbi. Motale okuti otyilinga matyilingwa nawa. — Isa. 41:10. w20.08 9 §§ 5-6

Oñgeni Siovaa ahanda tutale onongi mbae mbavomba? Tupondola okulilongesila kongeleka ya Sesusi. Ankho utyii okuti Siovaa usuka nonongi mbae ambuho. Otyo alingilile ononkhono mbokukuatesako “ovanthu vekahi ngonongi mbavomba mbelongo liova Isilayeli.” Ankho uhanda vakondoke ku Siovaa. (Mat. 15:24) Sesusi tupu ankho kahande okuvombesa ongi naike ya Siovaa, mokonda ankho omunthita omuwa. (Suau 6:39) Apositolu Paulu walundile ovakulu vewaneno lyo Efesu opo vahetekele Sesusi. Wevepopilile okuti: “Muna okukuatesako vana vasoya, nokuhinangela onondaka mba Tatekulu Sesusi, etyi ati: ‘Okuava tyihambukiswa vali tyipona okupewa.’” (Ovil. 20:17, 35) Onondaka ombo mbulekesa okuti ovakulu vewaneno vena otyilinga otyinene. Omukulu umwe wewaneno utiwa o Salvador ukala ko Espanha, wati: “Okuhinangela okuti Siovaa wesuka unene nonongi mbae, tyimpha ondundo yokuvekuatesako. Ndyityii okuti otyo Siovaa ahanda ndyilinge mokonda ndyimunthita.” w20.06 23 §§ 15-16

Onthue matuyovoka vala konkhali, tyina omanima 1000 amalambe. Atee onthiki oyo ihikapo, Siovaa matualako okupwa-elundo no onthue, nokutuevela ononkhali mbetu. Otyo tyitulongesa okuti no onthue tuesukisa okutala kovipuka oviwa vakuetu valinga, nokupwa-elundo navo. Sesusi no noandyu vahambukilwe unene etyi eheke liatungwa. Mahi nii katyitavela okusoka kehambu mavakala nalio tyina vamamono pano pohi ovanthu aveho vehena onkhali, vafenda vala Siovaa. Tupu soka kehambu ovalembulwa mavakala nalio tyina vamamono okuti ovilinga vekahi nokulinga keulu, vikahi nokukuatesako ovanthu. (Ehol. 4:4, 9-11; 5:9, 10) Soka komuvo matukatokesa vala ononkhuka mbehambu, mokonda ouvela, nononkhumbi, nononkhia mbanyimuako-ale. Tyina omuvo oo uhenehikepo, tualako okuhetekela oluembia, nounongo, noumphua-lundo wa Tate yetu Siovaa. Ine ulinga ngotyo, ngokala-kala ñgo novitateka, motualako nehambu. (Tia. 1:2-4) Onthue tupandula unene Siovaa etyi etupopila okuti “makukakala etutilo”! — Ovil. 24:15. w20.08 19 §§ 18-19

Ombimbiliya otyiawa tuapewa na Huku! Tate yetu wo keulu watuma okuhoneka Ombimbiliya mokonda utuhole unene. Mombimbiliya, Siovaa wakumbulula omapulo akolela unene ovanthu vehole okulilinga, nga aa: Opi tuatuka? Tuna omuenyo mokonda yatyi? Oityi matyikamoneka komutwe wandyila? Siovaa uhanda ovana vae aveho pano pohi vanoñgonoke omakumbululo omapulo oo. Otyo alundila ovanthu opo vapitiye Ombimbiliya momalaka omanyingi, tunde kohale. Hono, Ombimbiliya yapitiyua momalaka alamba po 3.000! Ombimbiliya omukanda wayandyaneswa vali mouye auho. Matulekesa okuti tuapandula Ombimbiliya putyina tuitanga ononthiki mbatyo ambuho, nokusokolola ku etyi tulilongesa-mo, na tyina tulinga ononkhono mbokuendela muetyi tulilongesa. Tupu tulekesa okuti tuapandula Huku tyina tupopila vakuetu etyi Ombimbiliya ilongesa. — Sal. 1:1-3; Mat. 28:19, 20. w20.05 24-25 §§ 15-16

Omuuli Selemiya, watuminwe opo akaivise kovanthu ankho vehetavela. Otyipuka otyo atyisoyesa unene Selemiya atee umwe ahande okuyekapo okuivisa. Mahi ahayekeko. Omokonda yatyi ahayekeleleko? Omokonda “Ondaka ya Siovaa” ankho ikahi ngotupia mokati kae. (Jer. 20:9) Nonthue ankho tutanga Ondaka ya Huku atusokolola nawa-nawa kuetyi ipopia, kamatusoyo, mahi matukala nehambu iya atutyivili okukuatesako ovanthu movilinga viokuivisa. (Jer. 15:16) Ngotyo, tyina wamasoyo ita ku Siovaa ekukuateseko. Tupu upondola okukukuatesako putyina walinga otyiponyo na tyina wapengesa, na tyina wavela. Siovaa mekukuatesako tyina wahapelwe otyilinga tyimwe ankho uhanda okulinga meongano liae. Mekukuatesako okutala ovanthu vopotyilongo wivisa monkhalelo yapola pokati. Mahi, opo ekukuateseko likuambela kwe, mupopila atyiho uhanda, ngwe mekukuatesako opo uhasoye vali. w20.12 27 §§ 20-21

Ovakepia vamwe mewaneno, vakala vala kumwe na vakuavo tyina venda komaliongiyo. Otyo tyitulongesa okuti tyina tuamai keliongiyo, tuna okuveliepesa nawa, atutomphola navo, atuvelekesa okuti tuesuka navo. Nga Sesusi, no onthue tuesukisa okutaindya omuvo wokukala novakepia vomewaneno lietu. (Luka 10:38-42) Tupondola okuvekonga povitalukiso iya tyina tuna-vo atuvepopila onondaka mbupameka. (Loma 1:11, 12) Okuti umukulu wewaneno? Inkha umukulu wewaneno apeho hinangela ongeleka ya Sesusi. Sesusi ankho utyii okuti ku vamwe okukala tyahanepele katyapepukile. Wapopile umwe nawa okuti omunthu kesukisile okunepa, nokukala novana opo akale nehambu. (Luka 11:27, 28) Omunthu ukala vala nehambu tyina apaka Siovaa tete momuenyo wae. (Mat. 19:12) Ovakulu vewaneno vesukisa okutala ovakepia ngatyina ovo ina, no nomphange mbavo. Tupu, otyiwa ovakulu vewaneno vaovole omuvo wokutomphola no ovakepia, tyina eliongiyo lihenehimbike, na tyina liamapu. w20.09 21-22 §§ 7-9

Mo Isilayeli, opo omiti vikule umwe nawa, ankho vikala onohanyi epandu. Tyina ombila yamaloko omulimi ukuna akevelela aloo ovilia viyela, pahe ateye. (Malu. 4:28) No onthue matukala ovanongo, tyina tuhetekela oumphua-lundo womulimi. Mahi pamwe katyapepukile. Ovanthu vahanda ñgeno vamona liwa-liwa ouwa utundilila kovilinga valinga. Soka ku etyi: Ine tuhanda ovikuna vietu viyele, tuesukisa okusuka navio, atuvihondyuela, nokuvitapelela. Tupu tyesukisa omuvo nononkhono, opo tutyivile okutukula omii viokapungulula momitima viovanthu tulongesa. Ine tuhanda okulinga ovalongwa, tuesukisa okutualako okuundapa unene. Tupu, okupwa-elundo tyipondola okutukuatesako okuhasoyo tyina ovanthu vehetutehelela. Mahi atee umwe tyina ovanthu vetutehelela, no ngotyo tuesukisa okupwa-elundo navo. Onthue katutyivili okukuluminya omulongwa wo Ombimbiliya, okupanda otyili. Atee umwe ovalongwa va Sesusi, pamwe ankho vaseta okunoñgonoka ovipuka Sesusi evelongesa. (Suau 14:9) Tyina tuivisa nokulongesa, tuhinangelei okuti onthue tupondola okutuika nokutapelela, mahi o Huku ukulisa. — 1 Kol. 3:6. w20.09 11 §§ 10-11

Atuho tuhanda okukuatesako ovalongwa vetu atee vambatisalwa. Otyipuka tyimwe tuesukisa okulinga, okuvekonga veye komaliongiyo. Ovalongwa vana vokuenda komaliongiyo, kavasete okukula. Ovakuatate vamwe, opo valunde ovalongwa vavo okuenda komaliongiyo, vevepopila okuti: “Ovipuka vimwe movinoñgonoka tyina tulilongesa, ovikuavo movinoñgonoka vala ine uya komaliongiyo.” Tangela omulongwa wove Ova Hebeleu 10:24, 25. Oityi upondola okulinga, ankho omulongwa wove keya komaliongiyo na tyina alañga komaliongiyo? Upondola okumupopila ovipuka viapopiwa meliongiyo. Tyina wamemulekesa, omupulu onthele apanda vali. Ovipuka omulongwa mamono onthiki yo tete maende keliongiyo, vielikalela unene nevi amona kokapela kae. (1 Kol. 14:24, 25) Mavasi-ko ovanthu vena ovituwa oviwa apondola okuhetekela. Ovipuka ovio, mavimukuatesako okukula atee ambatisalwa. w20.10 10-11 §§ 14-15

Ononkhono mba Huku mambukukuatesako okuendela muetyi ulilongesa Mondaka yae. Ita ku Siovaa, ngetyi tyaitile omuhoneki umwe woviimbo okuti: “Siovaa, ndongese-vo onondyila mbove, ame mandyiendela motyili tyove. Waneka omutima wange opo ndyikale nowoma nenyina liove.” (Sal. 86:11) Tupu, tualako okutanga Ondaka ya Huku, nomikanda omikuavo eongano lina nokuava. Mahi wahatange vala opo unoñgonoke ovipuka ovinyingi. Lilongesa opo otyili tyinyingile momutima wove, olingi ononkhono mbokuendela-mo. Ononkhono mba Huku mambukukuatesako okutyilinga. Wahalimbueko okupameka ovakuatate vove no nomphange. (Heb. 10:24, 25) Omokonda yatyi wesukisila okuvepameka? Omokonda aveho ombunga yove. Likuambela ku Siovaa ekukuateseko okuava omakumbululo ekahi nawa momaliongiyo, nokulinga ononthele mbove. Ine ulinga ngotyo molekesa ku Siovaa, no Komona wae okuti uhole “onongi” mbae. (Suau 21:15-17) Ngotyo, tehelela Omulongesi wove Omunene, tyina ulilongesa Ondaka yae ononthiki ambuho. w20.10 24-25 §§ 15-17

Oñgeni Sesusi atekulile ovalongwa vae pomuvo opo etyi ankho vasoya? Sesusi puetyi atutiliswa wapopilile vamwe po valanduli vae okuti: “Muhatilei owoma! Endei kapopilei ovalanduli vange okuti [natutila].” (Mat. 28:10a) Sesusi kayekelepo ovalongwa vae. Namphila ankho vemusapo mahi nongotyo atualako okuveihana okuti “ovalanduli vange” Sesusi wahetekelele nawa Siovaa okukala nokankhenda aevela ovalongwa vae. (2 Reis 13:23) Nonthue tuesuka unene no vokuayekapo ovilinga viokuivisa, nkhele ovakuatate vetu onomphange mbetu iya tuvehole unene. Vamwe puvo ankho vaumbilale Siovaa mokueenda komanima omanyingi iya onthue katuhande okulimbwa ononkhono valingile. (Heb. 6:10) Onthue tueivaluka unene ovakuatate ovo. (Luka 15:4-7) Tupu nonthue tupondola okukuatesako vana vokuayekapo ovilinga viokuivisa tyina tuvekonga opo veye komaliongiyo ine kaveli nokutyilinga. Tyina vameya, tuna okuvetambula nawa. w20.11 6 §§ 14-17

Nthiki imwe, Tiaku na Suau, avatumu me yavo ekeveitile-ko ku Sesusi otyipuka Sesusi ankho ahapandola okulinga. Ankho vahanda tyitie umwe uli kokulio, omukuavo uli kokumbili kwae Mouhamba wa Huku. Sesusi emupopila okuti o Tate yae vala upopia omunthu makala ponomphangu ombo. (Mat. 20:20-23) Sesusi ankho kahande okulinga otyipuka ahatuminwe na Tate yae. Muene ankho ulinga vala etyi atumwa. (Suau 12:49) Oñgeni tupondola okuhetekela ongeleka ya Sesusi? Onthue tuhetekela ongeleka ya Sesusi tyina tuendela monondongwa mbuvasiwa motesitu yo hono. Tyina vakuetu vametuiti tuvekuateseko, katupondola vala okupopia etyi tusoka, atupopi vala otyipuka tyo tete tyeya momutwe wetu. Tuesukisa okumulekesa etyi Ombimbiliya, nomikanda vietu vipopia konthele yotyo. Tyina tulinga ngotyo, tulekesa okuti katwii ovipuka aviho, iya etyi Siovaa apopia tyikahi vali nawa tyipona omalusoko etu. — Ehol. 15:3, 4. w20.08 11-12 §§ 14-15

Inkha wahanda okukakuatesako epanga liove, oityi una okuhinangela? Tyina weheneende-ko, lipula okuti: ‘Okuti nahanda okukala unene “omuviuki”?’ Ovanthu vokuhanda okukala unene ovaviuki, vatala vakuavo ngatyina ovapengesi ha muetyi Siovaa ahanda mahi omonkhalelo yavo muene, tupu vetupu okankhenda. Inkha ulitala nawa ove muene nkhele, mahi otale okuti wesukisa umwe okupopia, pahe tala otyitateka patyi mukuenyi ena-tyo, tyina upopia nae mulinga omapulo maemukuatesako okunoñgonoka okuti etyi alinga tyapenga. Ovola okupopia etyi matyitundu Mombimbiliya, hinangela okuti epanga liove una okuhambukiswa Siovaa, haveko. (Loma 14:10) Yumba onthumbi mounongo Wondaka ya Huku, oviyula vakuenyi nokankhenda, ngetyi Sesusi alinga. (Prov. 3:5; Mat. 12:20) Omokonda yatyi? Omokonda Siovaa metutekula ngetyi onthue tutekula vakuetu. — Tia. 2:13. w20.11 21 § 13

Okuti ñgeno wahambukwa inkha ovanthu vekukoyesa okutalela kotyivala tyove, notyipala tyove, nolutu luove? Au. Tyitukalesa nawa okunoñgonoka okuti Siovaa ketutale ngetyi ovanthu vetutala. Mongeleka, etyi Samuele atala kovana va Sesee, katalele ngetyi Siovaa evetala. Siovaa wemupopilile okuti umwe povana va Sesee makala Ohamba yo Isilayeli. Etyi Samuele amona otyiveli tyatyo utiwa o Eliabe, apopi okuti: “Tyotyili, ou, oe Siovaa aholovona.” Eliabe ankho omuwa unene. Otyo Samuele asokela okuti oe Siovaa ahanda akale ohamba. “Mahi Siovaa atolela Samuele okuti: ‘Uhatale kotyipala tyae no kolutu lwae mokonda ame nemuanya.’” Oityi tulilongesilako? Tulilongesilako okuti “onkhalelo omunthu atala yelikalela no ya Huku.” (1 Sam. 16:1, 6, 7) Onthwe tulinga ngotyo, tyina tuhetekela Siovaa monkhalelo tutekula ovakuatate vetu no nomphange. w20.04 14 § 1; 15 § 3

Sesusi walingile oungendi akuate momapia osevata. Osevata nkhele ankho oluhongo vala. (Suau 4:3-6) Ankho kuakambela onohanyi ononkhuana opo iteyue. Pahe Sesusi apopi onondaka mbumwe, okumbusoka ngoti mbutupu oku mbapilukila. Wati: “Yelulei omaiho enyi amutale, omapia ayela pala okuteya.” (Suau 4:35, 36) Oityi Sesusi ankho ahanda okupopia? Okuti Sesusi ankho ukahi umwe nokupopia omapia? Au! Ankho ukahi nokupopia ovanthu. Tala vala etyi tyaendele monthiki oyo. Namphila ankho ova Sundeu veheliende nova Samaliya, no ngotyo Sesusi alongesa omukai omu Samaliya, ngwe emutehelela nawa. Atee umwe etyi Sesusi apopia okuti “omapia ayela pala okuteya,” ova Samaliya ovanyingi, ankho veli mondyila okuenda noku Sesusi opo valongeswe. (Suau 4:9, 39-42) Omunongo umwe upopia konthele yo Mbimbiliya wati: ‘Ovanthu ovo ankho vekahi ngovilia viayela pala okuteyua mokonda ankho vahanda okulongeswa.’ w20.04 8 §§ 1-2

Omaliongiyo etukuatesako okulongesa nawa movilinga viokuivisa. Mongeleka, etulongesa oñgeni tuna okulongesa noviti vietu viokulongesa. Mokonda yotyo, tanga etyi mamukelilongesa meliongiyo. Tyina uli meliongiyo tehelela nawa. Iya movilinga viokuivisa linga ngetyi walongeswa meliongiyo. Inkha ulinga ngotyo mokala ‘efualali likahi nawa lya Kilisitu.’ (2 Tim. 2:3)Tupu onthue tukuatesuako no noandyu ononyingi mba Huku. Nkhele soka vala kuetyi oandyu ike ivila okulinga! (Isa. 37:36) Ine oandyu ike etyivila okulinga ovipuka ovinyingi, pahe soka konoandyu ononyingi. Etyi mbuvila okulinga nokutyisoka katyitavelale, petupu omunthu nii otyilulu tyivila okulwisa onoandyu ononyingi-nyingi mba Siovaa. Tyina omunthu umwe ena ekolelo liapama mu Siovaa, pahe akuateswako na Siovaa utupu etyi tyimutilisa owoma. (Juíz. 6:16) Inkha usoka kuotyo, tyina ava ulongeswa navo nava uundapa navo, vekulinga omukuele matyikukuatesako okuhatili owoma. Apeho hinangela okuti kukahi nokulwa awike, Siovaa ukahi nokukukuatesako. w21.03 29 §§ 13-14

Apositolu Paulu etyi ahoneka onondaka ombo, tyafuile ankho ukahi nokusoka konondaka mba Isaías 22:13, mbupopia ovituwa vyo ova Isilayeli. Mongeleka, ova Isilayeli ankho kavesukile nokupameka oupanga wavo na Siovaa. Mahi ankho vesuka vala no omalia-alia. Otyituwa otyo ova Isilayeli ankho vena, hono tyakaka unene. Okunoñgonoka okuti Siovaa makatutilisa vokuankhia, tyitukuatesako okuholovona nawa omapanga. Otyo ovakuatate vo mo Kolindu ankho vesukisa okulinga. Ankho vesukisa okulityilika okuenda na vana vehetavela okutiwa kuna etutilo. Tupu, tulilongesilako okuti, okukala unene novanthu vehetavela okuti kuna etutilo, tyipondola okutunyona tuyeke-po ovituwa vietu oviwa. Vapondola okutuhongiliya atulingi ovipuka Huku eyele. Otyo Paulu alondolele vakuetu okuti: “Pakei pomphangu onondunge mbenyi monkhalelo yaviuka iya muhalingei onkhali.” — 1 Kol. 15:33, 34. w20.12 9 §§ 3, 5-6

Ovelesikulu ei ipopia oñgeni Siovaa aonganeka ombunga yae, keulu no pohi. Okukala onkhalamutwe yombunga hakutumina, mahi otyilinga otyinene. Siovaa oe “onkhalamutwe,” yavilapo ku aveho tyilinge onoandyu tyilinge ovanthu. (Loma 14:10; Efe. 3:14, 15) Siovaa waavela Sesusi otyilinga tyokukala onkhalamutwe yewaneno, mahi mekemupula oñgeni ahongolela omawaneno. (1 Kol. 15:27) Tupu Siovaa waavela onkhalamutwe yombunga otyilinga tyokuhongolela ombunga yae. Oñgeni elilongesa okukala onkhalamutwe yombunga? Tete wanoñgonoka oityi Siovaa akevela kwe. Tupu wesukisa okunoñgonoka omokonda yatyi Siovaa apakelako onkhalamutwe, no ñgeni apondola okuhetekela ongeleka ya Siovaa na Sesusi. Omokonda yatyi otyo tyesukisila? Omokonda o Siovaa wemuavela otyilinga otyo, tupu uhanda etyilinge nawa. — Luka 12:48b. w21.02 2 §§ 1-3

Tupondola okuhetekela Siovaa tyina tuholovona okuevela vakuetu. Okulinga ngotyo tyikalesa nawa omutima wetu. Mongeleka, Siovaa kalimbwa ovipuka. Mahi tyina tuamapengesa, atulivele, uholovona okutuevela alimbwi-ko. (Sal. 25:7; 130:3, 4) Otyo Siovaa ahanda tulinge tyina vakuetu vetulinga otyipuka tyitunumanesa, avetuiti otyiponyo. (Mat. 6:14; Luka 17:3, 4) Tupu tupondola okulekesa ku Siovaa okuti tuapandula etyi etuavela owongo tyina tulinga ovipuka vimuhambukiswa. Ovanthu vamwe, muene valinga vala etyi vahanda. Etyi Siovaa etuavela owongo, kahandele onthue tutokole etyi tyaviuka netyi tyapenga. Siovaa uhanda onthue tutavele ovitumino viae mokonda oe wetutunga. Utyii okuti ovitumino viae vikahi vali nawa tyipona okulinga vala etyi tuhanda. (Loma 12:1, 2) Tyina tuendela movitumino vya Siovaa omuenyo wetu ukala nawa. (Isa. 48:18) Tyihe-otyo vala, tumuhambukiswa mokonda tutyinda omuenyo monkhalelo ilekesa okuti tuanoñgonoka etyi etuavelela omuenyo. — Pro. 27:11. w20.05 23-24 §§ 13-14

Oityi matyitukuatesako okukala noluembia olunene na vakuetu? Otyipuka tyimwe matyitukuatesako okuhumba vakuetu, okuvenoñgonoka nawa. Tuesukisa okusuka navakuetu, tyilinge ovana tyilinge ovakulu, tyilinge ovindele tyilinge ovanthikovei. Hinangela okuti Jonataa ankho omukulu unene ku Daviti; mahi no ngotyo vali omapanga omanene. Ine umukulu, okuti upondola okusoka komona wo mewaneno lienyi? Upondola okukala epanga liae? Tupu novana otyo vapondola okulinga. Ine ulinga ngotyo, matyimoneka okuti uhole ovanthu aveho. (1 Pet. 2:17) Okuti okusuka novanthu aveho tyilekesa okuti aveho mewaneno mavakala omapanga etu? Au, hatyo-ko. Pamwe tyitukalesa epanga enene liomunthu umwe, okuhole ovipuka vielifwa. Mongeleka, Sesusi ankho epanga lyo no apositolu mbae. Mahi pono apositolu, ankho uhole-po vali unene Suau. (Suau 13:23; 15:15; 20:2) Mahi Sesusi ankho kalingi okapungulula; ankho katekula vali nawa Suau tyipona vakuavo. — Malu. 10:35-40. w21.01 23 §§ 12-13

Onkhalelo Apositolu Paulu alongesile ova Atena vehei ovihonekwa, yelikalela unene nonkhalelo apopile nova Sundeu mondyuo yokufendela. Tyafuile welipulile okuti: ‘Oityi ovanthu vo ko Atena vetavela?’ Tete, watalele nawa ovipuka valinga, noviso viavo, nongeleya yavo. (Ovil. 17:23) Konyima, evelongesa otyili, okutalela ku etyi vetavela. Otyo tyilekesa okuti Paulu ankho upopia novanthu okutalela ku etyi vetavela. Ova Atena ankho vafenda ‘Huku vehei.’ Pahe Paulu evetolela okuti onondaka ankho ekahi nokuvelongesa mbatuka ku Huku oo. Namphila ovanthu ovo ankho vehei Ovihonekwa, Paulu kasokele okuti kamavakala ovalongwa va Sesusi. Ankho uvetala ngatyina ovilia viapia, viakambela vala okuteyua. Iya wetyilekesile monkhalelo apopile navo. No ove tala nawa nga Paulu. Tala ovipuka mavikukuatesako okunoñgonoka etyi ovanthu wivisa vetavela. Tala nawa oityi tyikahi momaumbo avo, netyi vapaka ko nomota mbavo, no komatuku-tuku avo. Pamwe enyina liae, nomuvalo wae, nonkhalelo akeyua, nonkhalelo avindwa, no nondaka apopia, vilekesa etyi etavela, nongeleya yae. w20.04 9-10 §§ 7-8