Outubro

Tyina tunoñgonoka nawa Sesusi, tuhetekela onkhalelo yae yokusoka, nonkhalelo alinga ovipuka. Mahi oñgeni tupondola okumuhetekela? Tala vala ongeleka imwe. Sesusi ankho usuka vali nokuhambukiswa vakuavo tyipona okulinga ovipuka viae muene. (Mat. 20:28; Loma 15:1-3) Mokonda yonkhalelo oyo yokusoka, ankho tyimupepukila okulingila vakuavo ovipuka oviwa, nokuveevela nomutima auho. Ankho kesuku tyina apopiwa omapita. (Suau 1:46, 47) Ankho kaniange ovanthu mokonda yovipuka ovivi valingile kohale. (1 Tim. 1:12-14) Wapopila ovalongwa vae okuti: “Ovanthu aveho mavaimbuka okuti muvalongwa vange inkha mukala nohole pokati kenyi.” (Suau 13:35) Pahe otyiwa tulipule okuti: “Okuti ndyikahi nokuhetekela ongeleka ya Sesusi mokulinga ononkhono mbokulivila novakuatate vange no nomphange?” w20.04 24 § 11

Tyina tulongesa ovanthu Ombimbiliya, haunene tutoneka okuti Siovaa oe watamo okutumina ouye auho. Kuatesako vakuenyi okunoñgonoka okuti Siovaa oe vala omutumini omuwa, makaavela omuenyo omuwa ovanthu vatyo aveho. (Sal. 37:9, 37; 146:5, 6, 10) Otyiwa okulongesa ovalongwa vetu ovitumino vya Huku. Mahi otyipuka tuhanda vali unene, okuvekuatesako okuhumba Tate yetu Siovaa, nokukala ovakuatyili kwe. Opo tutyivile, tuesukisa okuvepopila apeho ovituwa vya Siovaa. Vesukisa okunoñgonoka oñgeni Siovaa tyili-tyili ekahi. (Isa. 63:7) Inkha ongotyo tulongesa ovalongwa vetu, matuvekuatesako okuhumba Siovaa, ngwe mavemutavela mokonda mavahande okukala ovakuatyili kwe. w20.06 6 § 16; 7 § 19

Owongo watungwa monkhalelo imwe ihuvisa! Owongo wove wahimbika okutungwa etyi ankho uli meimo. Ono minutu mbatyo ambuho, ono selula mbowongo wove ankho mbulityita vala. Ovanongo vapopia okuti owongo womukulu una ono selula ononyingi mbupondola okukatuka onombiliau 100 (100.000.000.000). Ono selula ombo mbutiwa ono neurónio. Ono neurónio ambuho okumbuhonyeka mbulema okilu nomeya (1.5 kg). Tala vala ovipuka vimwe owongo upondola okulinga. Tyina tusoka ku etyi tyakutikinyua mokupopia, tuhuva unene! Apeho tyina upopia ondaka ike vala, owongo wove ulikuata nomihipa vihungi po 100 vikahi kelaka, no kengongoliwa, no komilungu, no kotyiyeli, no monthulo. Omihipa ovio aviho vina okuundapela kumwe momuvo wike vala opo etyi tupopia tyiivale nawa. Omukanda umwe wahonekwa mo 2019, wapopia okuti omalukembe apondola okunoñgonoka onondaka mbumwe. Otyo tyelikuata netyi ovanongo vamwe vehole okupopia okuti onthue tutyitwa nounongo wokupopia omalaka omanyingi. Okupopia otyiawa tuapewa na Huku. w20.05 22- 23 §§ 8-9

Ambalaiau wasilepo omuenyo omuwa ankho ena-o mepunda-mbo lyo Ur. Omokonda yatyi? Omokonda ankho ukevelela “epunda-umbo liomalisesu otyotyili.” (Heb. 11:8-10, 16) Epunda-umbo Ambalaiau ankho akevela, Ouhamba wa Huku. Ohamba yatyo, o Sesusi Kilisitu, makatumina novo 144.000. Paulu wapopia Ouhamba oo okuti, ‘epunda-umbo lya Huku wokuna omuenyo, ko Selusalei yo keulu.’ (Heb. 12:22; Ehol. 5:8-10; 14:1) Na Sesusi walongesile ovalongwa vae okuita Ouhamba oo uye okutumina pano pohi, ngetyi ukahi nokutumina keulu. (Mat. 6:10) Okuti Ambalaiau ankho wii atyiho konthele Youhamba wa Huku? Au, mokonda ovipuka ovio viakalele omanima omanyingi tyaholekwa. (Efe. 1:8-10; Kolo. 1:26, 27) Mahi Ambalaiau ankho utyii okuti vamwe povana vae mavakala onohamba, mokonda otyo Siovaa emupopilile. — Gên. 17:1, 2, 6. w20.08 2-3 §§ 2-4

Tuna okulityilika omalongeso ovanthu vokuatyitukilapo otyili. Tunde apa Ovakilisitau vahimbika, Eliapu lihole okulinga ovipuka ovinyingi opo livengwangwanese. Otyo tuesukisila okulilongesa okupunga otyili, nomatutu. Ovanthu vokutuyele vapondola okuyandyanesa omatutu mo internete opo vahanye onthumbi tuna mu Siovaa, noluembia tuna novakuatate vetu. Otyipuka matyitukuatesako okuanya omatutu oo, okuhinangela okuti ahindwa na Satanasi. (1 Suau 4:1, 6; Ehol. 12:9) Opo Satanasi ehetyivile okutuyapula, tuesukisa okupameka onthumbi yetu mu Sesusi, no movilinga Siovaa emuavela opo afuisepo etyi ahanda. Tupu, tuesukisa okuyumba onthumbi momupika omukuatyili nokualunguka. (Mat. 24:45-47) Oñgeni matutyilingi? Oputyina tulilongesa apeho Ondaka ya Huku. Inkha tulinga ngotyo, ekolelo lietu malikala ngomuti una omii viaya kohi. Na Paulu otyo apopile etyi ahonekela ewaneno liova Kolosu, monondaka mbo tesitu yo hono. w20.07 23- 24 §§ 11-12

Onthue tuna eyembelo liokukoyesa vakuetu okutalela kolupe mokonda tuvakuankhali. (Suau 7:24) Mahi olupe lutupu etyi lupopia. Mongeleka, atee umwe ondotolo ityivila okuhakula nawa, kanoñgonoka ovipuka ovinyingi okutalela vala kotyipala tyomuvei. Wesukisa okumutehelela nawa opo anoñgonoke onalupi ahimbika okuvela, nonkhalelo eliivite, novipuka ovikuavo vali. Atee umwe ipondola okuita vemupole osapa, opo atale etyi tyikahi molutu lwae. Inkha kalingi ngotyo, upondola okumuavela ovihemba vinkhindula ouvela wae. No onthue otyo tuna okulinga. Katyitavela okunoñgonoka ovakuatate vetu okutalela vala kolupe. Tuesukisa okulinga ononkhono mbokunoñgonoka nawa etyi vekahi momutima. Tutyii okuti tuelikalela unene na Siovaa. Mahi tupondola okumuhetekela. Oñgeni Siovaa alinga ovaumbili vae? Uvetehelela nawa. Usoka konkhalelo vatekulwa, novipuka valingile, naapa vekulila. Iya ukala nokankhenda navo. w20.04 14-15 §§ 1-3

Tuesukisa okuliola omutima mokonda omunthu wokuna omalityindailo utupu “onondunge.” Ovanthu vokulipakako vasoka vala kuvo muene. Ovipuka valinga viveetela ovitateka, nokuihameka omitima vya vakuavo. Inkha kavapiluluka, Satanasi manyono onkhalelo yavo yokusoka. (2 Kol. 4:4; 11:3) Mahi omunthu wokueliola omutima una onondunge mokonda ulitala monkhalelo yapola pokati. Utyii okuti vakuavo vena ovipuka vevila okulinga ngwe ehevili. (Fili. 2:3) Apeho uhinangela okuti “Huku uyele vana velipaka kounene, mahi ukala nokankhenda okanene na vana veliola omutima.” (1 Pet. 5:5) Omunthu wokueliola omutima, kahande okukala ondyale ya Huku. Opo tutualeko nomutima weliola, tuesukisa okuendela monondongwa mbo Mbimbiliya mbati: “Yekei-po ontheto yenyi yo kohale novilinga viayo. Iya livalekei ontheto omphe.” Otyo otyipuka tyihapepukile okutyilinga. Tuesukisa okulilongesa nawa ongeleka ya Sesusi, nokulinga ononkhono mbokumuhetekela. — Kolo. 3:9, 10; 1 Pet. 2:21. w20.07 7 §§ 16-17

Onthue tuna elao liokukala meongano lya Siovaa! Tuli pokati kovanthu vekahi nawa, vena ehambu. Mahi oipi omphangu yove meongano? Apositolu Paulu waeleka ewaneno nolutu luomunthu, aeleka ovanthu vatyo nononthele mbolutu. (Loma 12:4-8; 1 Kol. 12:12-27; Efe. 4:16) Otyipuka tyo tete tulilongesila kongeleka ya Paulu otyetyi: Kese wike pu onthue, una otyilinga mombunga ya Siovaa. Paulu wahimbika ongeleka yae nonondaka ombu: “Ngetyi tuna ononthele ononyingi kolutu lwike vala, mahi ononthele ombo kambulingi otyilinga tyike, ngotyo no onthue namphila tuvanyingi, olutu luetu lwike vala kumwe na Kilisitu, mahi kese umwe utei ku vakuavo.” (Loma 12:4, 5) Oityi Paulu ankho ahanda okutulongesa? Meongano, tyati ou ulinga etyi, ou ulinga etyi, mahi ovilinga ovio aviho, viesukisa unene. w20.08 20 §§ 1-2; 21 § 4

Vohe, oñgeni mupondola okuhetekela onkhalelo Siovaa eliola omutima? Tyina tyitavela, pulei ovana venyi oñgeni otyilinga tyimwe tyipondola okulingwa. Ine etyi vapopia tyaviuka, ngatyo umwe mulinga. Otyipuka otyikuavo tyilekesa okuti Siovaa weliola umwe omutima, oumphua-lundo wae. Siovaa wapwa-elundo novaumbili vae tyina valondovola otyipuka tyimwe alinga. Mongeleka, Siovaa ankho uhanda okuhanyako epunda-umbo lyo Sodoma no Gomora, mahi Ambalaiau emupopila okuti katyaviukile. Oityi Siovaa alinga? Emutehelela noumphua-lundo. (Gên. 18:22-33) Tupu soka ku etyi Siovaa alingile omukai wa Ambalaiau, Sala. Sala ankho wakulupa, Siovaa emupopila okuti makala nomona, otyo atyimuyolesa. Mahi Siovaa ahanumana, emulingi vala nawa. (Gên. 18:10-14) Oityi ovohe novakulu vewaneno vapondola okulilongesila ku Siovaa? Oñgeni mukala tyina ovana venyi, novakuatate mewaneno vamemupopila okuti otyipuka tyimwe mualinga ine muasoka okulinga, katyaviukile? Okuti muhole okuliamena? Ine muvetehelela nawa opo munoñgonoke omokonda yatyi vapopila ngotyo? Tyina ovohe, novakulu vewaneno vahetekela Siovaa, aveho vakala vala nawa. w20.08 10 §§ 7-9

Etyi tuahimbika okulilongesa Ombimbiliya hamwe ankho tutavela umwe tyina vakuetu vetukuatesako, mokonda ankho nkhele tuna ovipuka ovinyingi tuhei. (1 Kol. 3:1, 2) Okuti na hono tutavela? Hamwe mokonda pahe tuakala ehimbwe motyili iya tuanoñgonoka ovipuka ovinyingi, katutavela vali tyina vakuetu vetukuatesako. Pamwe otyitateka, omokonda onthue tuakala vali ehimbwe motyili tyipona ou uhanda okutukuatesako. Mahi tuhinangelei okuti Siovaa apeho utuma ovakuatate vetu na vetupameke. (Loma 1:11, 12) Ngotyo, inkha tuhanda Siovaa etuavele ononkhono, tuesukisa okutavela okukuatesuako novakuatate vetu. Paulu walingile ovipuka ovinyingi etyi akala Omukilisitau. Omokonda yatyi? Ankho utyii okuti metyivili vala okuumbila nawa Siovaa inkha uliola omutima, emuyumbu onthumbi. Ankho ketei kononkhono mbae muene, netyi alongeswa kosikola, novipuka ena-vyo, na apa ekulila. Oñgeni onthue tupondola okumuhetekela? (1) Tyina tuyumba onthumbi mu Siovaa; (2) tyina tulilongesila kovanthu vapopiwa mo Mbimbiliya; (3) tyina tutavela vakuetu vetukuateseko. Ine tulinga ovipuka ovio vitatu, Siovaa metuavela ononkhono. w20.07 14 § 2; 19 §§ 18-19

Otyipuka tyimwe tyipondola okutupuiya okupwa-elundo, oputyina tuivisa kombunga yetu. Mahi onondaka tuvasa mu Eclesiastes 3:1, 7, mbupondola okutukuatesako. Mbati: “Kuna . . . omuvo wokukala tyahiliya nomuvo wokupopia.” Ovituwa vietu oviwa vipondola okuava oumbangi kombunga yetu. Mahi apeho tyina tuna omphitilo yokuvelongesa otyili, tuesukisa okutyilinga. (1 Pet. 3:1, 2) Tyina tuivisa nokulongesa, tuesukisa okupwa-elundo novanthu aveho okukutikinyamo ombunga yetu. Tupondola okulilongesila okupwa-elundo konongeleka mbovaumbili ovakuatyili vapopiwa mo Mbimbiliya, no vo pomuvo wetu. Soka okuti Habakuke nae ankho uhanda ovivi vina vipue-ko. Mahi walekesile okuti wapwa-elundo etyi ati: “Mandyitualako lutai pomutala wokuyunga.” (Hab. 2:1) Tupu Paulu walekesile okuti ankho uhanda unene “okumanuhula” ovilinga viae. Mokonda yotyo, atualako noumphua-lundo “okuava oumbangi nombili wonondaka onongwa.” — Ovil. 20:24. w20.09 11-12 §§ 12-14

Omunene vali ku Sesusi, o Siovaa vala. Mahi Sesusi kasoko okuti una vali esilivilo tyipona eli ena. Mokonda tuhetekela Sesusi, matuimbukilwa koluembia tuna navakuetu. (Luka 9:48; Suau 13:35) Oityi upondola okulinga inkha umona otyitateka mewaneno usoka okuti katyina nokutetululwa nawa novakulu vewaneno? Okuti moñgoñgo? Otyipuka tyimwe upondola okulinga opo ulekese okuti weliola omutima, okukuatesako omatokolo alingwa novakulu vewaneno. (Heb. 13:17) Mahi opo utyivile, wesukisa okulipula okuti: ‘Okuti otyitateka etyi otyinene umwe? Tyesukisa umwe okutyitetulula? Ou omuvo wokutyitetulula umwe? Ame umwe ndyina okutyitetulula? Okuti ndyihanda umwe ovakuatate mewaneno velikuate okapandi ine ndyihanda vala vasoke okuti ndyimunthu omuwa?’ Siovaa uhanda vali okuliola omutima tyipona ounongo. Uhanda vali ovanthu velikuate okapandi tyipona okulinga ovipuka ovinyingi. Ngotyo, undapela Siovaa nomutima wove auho, mahi lipaka koututu. Inkha ulinga ngotyo, mokuatesako ewaneno okuli-kuata okapandi. — Efe. 4:2, 3. w20.07 4-5 §§ 9-11

Ovakepia vamwe vakuatesileko Sesusi “novipuka viavo.” Sesusi ankho uvepandula. (Luka 8:1-3) Sesusi ankho ketavela vala ovakepia ovo vemukuateseko, mahi nae tupu ankho uvelongesa ovipuka viesukisa unene. Mongeleka, wevepopilile okuti mankhi, atutiliswa. (Luka 24:5-8) Sesusi wakuatesile-ko ovakepia ovo, opo ha vetyivile okukoleleya ovitateka mavimoneka, ngetyi alingile nono apositolu mbae. (Malu. 9:30-32; 10:32-34) Soka ku etyi tyaendelepo etyi Sesusi akuatwa. Ono apositolu vakahatekele. Mahi etyi apapelwa momuti wemone, oityi ovakepia vana ankho vemulandula valingile? Avahakahateka, avakala umwe nae. (Mat. 26:56; Malu. 15:40, 41) Sesusi waavela ovakepia otyilinga tyimwe otyinene. Mongeleka, ovalie vatetekelele okumumona etyi atutila? Ha vakepia? Sesusi evetumu veketyipopile ovalongwa vae. (Mat. 28:5, 9, 10) Tupu, mo Pendekoste yenima 33, puetyi ovalongwa vatambula ononkhono mba Huku, tyafuile ankho muna ovakepia. Inkha navo ankho opo veli, opo naina navo vatambulile ounongo wokupopia omalaka omanyingi opo vapopile vakuavo “ovilinga vihuvisa vya Huku.” — Ovil. 1:14; 2:2-4, 11. w20.09 23 §§ 11-12

Otyilinga tyokulinga ovalongwa, tyihupisa omuenyo wovanthu. Oñgeni tutyii? Mu Mateusi 28:19,20, Sesusi wapopia okuti: ‘Endei, kalingei ovalongwa, amuvembatisala.’ Omokonda yatyi tupopila okuti ombatisimu yesukisa unene? Omokonda opo omunthu ahupe, una okumbatisalwa. Aveho vahanda okumbatisalwa, vena okutavela okuti ovanthu mavakayovoka vala mokonda Sesusi wankhia, atutiliswa. Otyo apositolu Petulu apopilile ovakuatate vae okuti: ‘Ombatisimu, pehepano imuyovola mokonda yetutilo lya Sesusi Kilisitu.’ (1 Pet. 3:21) Ngotyo, tyina omunthu ambatisalwa, uli mondyila yomuenyo wahapu. Opo tulinge ovalongwa, tuesukisa okukala ovanongo mokulongesa. (2 Timotiu 4:1,2) Omokonda yatyi? Omokonda Sesusi wetutuma okuti: ‘Endei, kalingei ovalongwa, amuvelongesa.’ Tupu, apositolu Paulu wetupopila ‘tutualeko’ motyilinga otyo. Mokulinga ngotyo, ‘matuliyovola onthue muene, na vana vetutehela.’ w20.10 14 §§ 1-2

Apositolu Petulu welilongesile okupanda otyilinga tyokufwa ovanthu. Siovaa emukuatesako, akala omuivisi ukahi nawa, akuatesako ovanthu ovanyingi. (Ovil. 2:14, 41) Omokonda yatyi tuivisila? Omokonda tuhole Siovaa. Otyo tyitulunda okuivisa atee umwe tyina tusoka okuti katuafuilepo. Etyi Sesusi akonga Petulu akale omufwi wovanthu, emupopila okuti: “Yeka-po okukala nowoma.” (Luka 5:8-11) Okuti Petulu ankho walinga otyiho netyi matyimumonekela ine ulandula Sesusi? Au. Monthiki omo, Sesusi walingile ehuviso, Petulu akuate ombisi onyingi. Etyi amona otyipuka otyo, elitehelela okuti katelemo opo aundape na Sesusi. No ove hamwe utila owoma tyina usoka okukala omuivisi. Hamwe usoka okuti kumetyivili okulinga ovipuka aviho omuivisi ena okulinga. Mahi uhasoye! Linga ñga: Tualako okuhumba Siovaa na Sesusi novanthu. Ine ulinga ngotyo matyikupepukila okutavela etyi Sesusi ekukonga okufwa ovanthu. — Mat. 22:37, 39; Suau 14:15. w20.09 3 §§ 4-5

Tuhanda okumanena omuvo wetu, nononkhono mbetu, novipuka tuna, mokuovola vana “vahanda omuenyo uhapu.” (Ovil. 13:48) Tyina tulinga ngotyo tukahi nokuhetekela ongeleka ya Sesusi wapopile okuti: “Okulia kuange okulinga ehando lya una wanthuma, andyimanuhula ovilinga viae.” (Suau 4:34; 17:4) Nonthue tuhanda okumanuhula ovilinga tuapewa. (Suau 20:21) Onthue katuhande vala okumanuhula ovilinga ovio atuike, mahi tuhanda okuvimanuhula kumwe na vana vokuayekapo ovilinga viokuivisa. (Mat. 24:13) Okufuisapo otyilinga Sesusi etuavela katyapepukile. Mahi onthue katukahiko atuike, Sesusi wetulaa okuti una onthue. Tyina tulinga ovalongwa “tuundapela kumwe na Huku” tupu “tuundapela kumwe na Kilisitu.” (1 Kol. 3:9; 2 Kol. 2:17) Ngotyo tupondola okufuisapo otyilinga otyo. Onthue tuna elao liokuundapa nokukuatesako vakuetu okufuisapo nawa otyilinga otyo! — Fili. 4:13. w20.11 7 §§ 19-20

Tyina ovohe valinga omatokolo apenga, ovana vapondola okukala novitateka. Mahi tyina ovohe valinga omatokolo ekahi nawa, vakuatesako ovana vavo okukala nomuenyo ukahi nawa, nehambu. Tupu novana, navo muene vesukisa okulinga omatokolo ekahi nawa. Otyipuka otyiwa vali ovana vapondola okulinga, okuholovona okufenda Siovaa, Tate yavo wo keulu. (Sal. 73:28) Ovo tate ya Sesusi, ovo Suse na Maliya, valingile atyiho opo vakuateseko ovana vavo okuhumba Siovaa. Ovipuka valingile, vialekesile nawa okuti otyipuka tyesukisa vali momuenyo wavo, ankho okufenda Siovaa Huku. (Luka 2:40, 41, 52) Sesusi nae walingile omatokolo ekahi nawa. Ovipuka aholovonene okulinga, viemukuatesileko okufuisapo etyi Siovaa ahanda. (Mat. 4:1-10) Sesusi ankho uhole ovanthu, omukuatyili, ankho wakola omutima. Ine una ovana, kuhande ñgeno ovana vove navo vakala novituwa ngovio? w20.10 26 §§ 1-2

Soka konongeleka ombu ononthatu. Omukulukai umwe Omukilisitau, usoka kovipuka alingaile oviwa pu etyi ankho omuhikuena. Namphila pahe ena ovitateka, ehetyivili vali okulinga etyi ankho evila kohale, mahi utualako okulingila Siovaa etyi evila. (1 Kol. 15:58) Omukulukai oo, ononthiki ambuho usoka okukelivasa nombunga yae, mavakatutila mouye omupe. Omuhikuena umwe uhinangela okuti vena etyi velilinga na mukuavo, mahi elityilika okupakela mukuavo onkhongo. (Kolo. 3:13) Omukuendye umwe, wahalimbuile-ko okuti walingile onkhali kohale, mahi pahe wesuka vali nokukala omukuatyili pahetyino. (Sal. 51:10) Oityi Ovaumbili va Huku ovo vetatu valinga tyelifwa? Aveho vahinangela ovipuka valingaile kohale, mahi kavesuku netyi tyalambale. Vesuka vali ‘nokutala komutwe.’ Omokonda yatyi tyesukisila “okutala vala” komutwe? Omokonda ngetyi omunthu ehetyivili okuenda no komutwe tyina aleuka unene konyima, no onthue ankho tusoka unene kovipuka vialambale, kamatutyivili okuundapa movilinga vya Siovaa nomutima auho. — Luka 9:62. w20.11 24 §§ 1-3

Goliya ankho watomba Daviti. Goliya ankho omunene, wamaneka, iya ankho utyivila okulwa. Mahi Daviti ankho omona omututu vala, nii ankho kamanekele-ale nga Goliya. Ankho tyimoneka ngoti Daviti welihuvila oloi ehevili okunthiakina. Mahi mokonda ankho uyumba onthumbi mu Siovaa, alwisi Goliya, emuipaa. (1 Sam. 17:41-45, 50) Daviti wakalele notyitateka otyikuavo ankho tyipondola okumusoyesa. Daviti wakuatesileko Ohamba yo Isilayeli, Saulu. Ankho utyii okuti o Siovaa wemupaka motyilinga otyo. Ponthyimbi, Ohamba Saulu nae ankho uhole umwe Daviti. Mahi pahe ayeke onkhi inyingile momutima wae, ahimbika okulinga onya Daviti, ahande okumuipaa. (1 Sam. 18:6-9, 29; 19:9-11) Namphila Ohamba Saulu ankho emulinga onya, Daviti ankho umulinga onthilo. Apeho ankho uhinangela okuti o Siovaa wemuholovona akale ohamba. (1 Sam. 24:6) Daviti ankho upondola okunumanena Siovaa. Mahi hatyoko alingile. Wemuitile opo emukuateseko okukoleleya ovipuka ovivi Saulu ankho emulinga. — Sal. 18:1, onondaka mbo pombanda. w20.07 17 §§ 11-13

Mo Mbimbiliya, muna omaulo ayandyuluka konthele yohamba yokokulio kuekumbi, noyo kokumbili kuekumbi. Ovipuka ovinyingi viapopiwa meulo olio viafuisuapo-ale. Ngotyo, tupondola okukala nonthumbi yokuti vina viakambela, navio mavifuisuapo. Otyipuka tyo tete tuesukisa okuhinangela opo tunoñgonoke nawa eulo lya Daniel 11, otyetyi: eulo olio lipopia vala ovatumini vamonesile unene ononkhumbi ovanthu va Huku. Mouye auho, Onombangi mba Siovaa kavehi-mo. Mahi no ngotyo, veyelwe novatumini. Omokonda yatyi? Omokonda etyi Satanasi novanthu vo mouye wae vahanda, okuhanyako ovaumbili va Siovaa. (Gên. 3:15; Ehol. 11:7; 12:17) Otyipuka tya vali tuesukisa, okunoñgonoka okuti eulo lya Daniel lina okulikuata nomaulo omakuavo avasiwa Mondaka ya Huku. Mokonda opo tunoñgonoke umwe nawa eulo lya Daniel, tuna okutala etyi ono tesitu ononkhuavo mbo Mbimbiliya mbupopia. w20.05 2 §§ 1-2

Ovanthu ovanyingi hono vena omalusoke omanyingi elikalela konthele yo vokuankhia. Mahi oityi Ombimbiliya ilongesa? Tyina omunthu amankhi, olutu lwae luvola. Mahi una wokuatunga ouye utyivila okumututilisa emuavela olutu ankho enalo-ae. (Gên. 1:1; 2:7) Paulu wapopile ongeleka imwe ilekesa okuti, tyina Huku atutilisa omunthu, kesukisile okueta olutu ankho ena etyi ankhia. Wapopia konthele ‘yoñgima’ ine “ombuto.” Tyina omunthu amakunu oñgima, imena aikala otyilia. Otyilia otyo tyilikalela unene noñgima ina yakuninwe. Paulu wapopia ongeleka oyo opo alekese okuti, Omutungi wetu utyivila ukuavela omunthu atutilisa olutu emuhandela. Paulu tupu wapopia okuti: “Kuna omalutu o keulu, nomalutu o pohi.” Otyo tyihangununa-tyi? Tyihangununa okuti omalutu o pohi ena ohitu, mahi omalutu o keulu ekahi ngo onoandyu. — 1 Kol. 15:36-41. w20.12 9-10 §§ 7-9

Onthue atuho tuhanda okukala nomutima watula nawa. Tyotyili, petupu omunthu uhanda okukala notyiho. Mahi tupondola okulinga otyiho. Pamwe ovaumbili va Siovaa vehole okulipula ngetyi tyelipulile Ohamba Daviti, ngetyi apopia mo tesitu yo hono. Kuna ovipuka ovinyingi vipondola okutulingisa otyiho. Mahi onthue katutyivili okuliyunga kovipuka ovio. Mongeleka, pamwe ovanthu vokulandesa okulia, novikutu, novipuka ovikuavo vali tuesukisa, vateneka. Onthue katutyivili okuvepopila opo vahateneke onondando mbavo. Tupu, katyitavela okupopila ovanthu tulongeswa navo, nava tuundapa navo opo vayekepo okutuhongiliya okulinga ovipuka ovivi. Katutyivili okukapopila ovifuanga vyo potyilongo tyetu okuti vena okuyekapo okuvaka, nokuveta vakuavo. Onthue tuhole okumona ovipuka ovio mokonda ovanthu tukala navo, kavalandula onondongwa mbo Mbimbiliya. Omutumini wouye uno, Satanasi, utyii okuti ine ovanthu vasuka unene novipuka viouye uno, vapondola okuyekapo okuumbila Siovaa. (Mat. 13:22; 1 Suau 5:19) Ngotyo tyihetuhuvise tyina tutala mouye mueyula ovitateka vipondola okutukalesa notyiho! w21.01 2 §§ 1, 3

Onondaka Suau ahonekele, hono mbutulondola opo tuahayale vakuetu. Ine katumbulandula, matutokela momaliva a Satanasi. (1 Suau 2:11) Otyo tyamonekele pomuvo wo Vakilisitau vo tete. Satanasi watukaikile kumwe ovanthu va Huku, avahimbika okuliyapauka. Pomuvo Suau ahoneka omikanda viae, mewaneno ankho muna ovanthu vena ovituwa ngo vya Satanasi. Mongeleka, Diotelefe nae ankho uhanda okuyapaula ovanthu mewaneno. (3 Suau 9, 10) Diotelefe ankho utupu onthilo na vana vapewa otyilinga nononkhalamutwe mbovanthu va Huku. Atee umwe ankho utaata mewaneno vana vevetambula nonthilo. Otyituwa otyo, ankho otyivi unene! Na hono Satanasi uhanda okutukaika kumwe ovanthu va Huku. Mahi tuehetavelei, atuliyapauka na vakuetu, tulikuatesei-ko. w21.01 11 § 14

Movilwa vyo tete viouye auho ovatumini vo Alemanha novo Gra-Bretanha, vamonesile unene ononkhumbi ovanthu va Huku mokonda vaanyene okulipaka moufualali. Ovatumini vo ko Estados Unidos, navo avapake ononkhalamutwe mbeongano mokaleya. Ovipuka ovio viafuisapo eulo livasiwa mu Eholololo 11:7-10. Konyima yo 1930, ohamba yo kokulio kuekumbi aimonesa vali ononkhumbi ovanthu va Huku. Mahi ovipuka avitokota vali unene movilwa vya vali viouye auho. Etyi otyikundyi tyo pulitika tyitiwa o Nazi tyahimbika okutumina o Alemanha, omutumini watyo ankho utiwa Hitler no vokuahula kwe, availika ovilinga vyo Nombangi mba Siovaa mo Alemanha. Vaipaele ovakuatate valamba po 1500, ovanyingi vatyo, avapakwa movipembe vyo nonkhuatwa opo vaundape ngovapika. Ovipuka ovio aviho viapopilwe-ale na Daniel! Wapopile okuti ohamba yo kokulio kuekumbi ankho mailingi “ovipuka visilisa omphangu ikola . . . aipolo-ko otyilikutila tyilingwa apeho.” Oñgeni etyilinga? Opuetyi ailika ovilinga viokuivisa. Pahe ovakuatate ankho tyivepuiya okupopila vakuavo enyina lya Huku. (Dan. 11:30b, 31a) Atee umwe Hitler aane okuti maipaa ovaumbili va Huku aveho vakala mo Alemanha. w20.05 6 §§ 12-13

Tyina tuhole vakuetu mewaneno, kamatulingi ovipuka viokulitalesa, ngatyina tuvanene vali kuvo. Tuhinangelei okuti Jonataa ankho kalu onkhi Daviti; ankho kahande okupomba Daviti kouhamba. (1 Sam. 20:42) No onthue tuhetekelei Jonataa. Tuahalwei onkhi vakuetu mokonda yovipuka vevila okulinga. ‘Nomutima weliola tutalei vakuetu ngatyina ovanene vali ku onthue.’ (Fili. 2:3) Tuahalimbueiko okuti atuho tuna otyilinga tyetu mewaneno. Opo tutyivile okutala koviwa vakuetu valinga, atulilongesila kongeleka yavo ongwa, tuesukisa okuliola omutima. (1 Kol. 12:21-25) Tyina tuhole vakuetu matutyivili okuvepameka tyina vena ovitateka. Matulekesa okuti tuvalanduli vo tyotyili va Sesusi, iya ovanthu vomutima omuwa navo mavahande okufenda Siovaa. Mahi haunenes, okukala noluembia na vakuetu, tyinkhimaneka Siovaa, “Tate wokankhenda, upameka ovanthu movitateka aviho.” — 2 Kol. 1:3. w21.01 24 § 14; 25 § 16

Oñgeni ovanthu ovanyingi vetutala hono? Vamwe vetutomba, vapopia okuti tuatopa mokonda katulingi ovipuka ovivi valinga. Ovanthu mouye vehole omunthu wokulipakako, ulinga vala etyi ahanda. Mahi onthue tulinga ononkhono mbokukala ovanthu vetavela, vekahi nawa, veliola omutima. Otyipuka otyikuavo vehetuhandela, omokonda onthue katuholovona ovatumini iya katulipake moufualali. Wamona omokonda yatyi ovanthu vetupopila okuti tuatopa? Omokonda vala tuelikalela, tyapwa! (Loma. 12:2) Ovanthu vo mouye vetutomba, mahi Siovaa ukahi nokulinga ovipuka ovinyingi no onthue. Onthue tukahi nokulinga ovipuka vihenemonwe! Mongeleka, tukahi nokuivisa mouye auho. Tukahi nokupitiya, nokulinga omikanda vitangwa vali mouye auho. Tulongesa ovanthu ovanyingi Ombimbiliya opo navo vakale nomuenyo ukahi nawa. Ovipuka ovio aviho, tukahi nokuvilinga vala mokonda Siovaa una onthue. w20.07 15 §§ 5-6

Sesusi utavela outumini wa Siovaa, mahi hakuti ketyivili okulinga ovipuka. Tyietyi, tyina tutala onkhalelo ankho alongesa ilekesa okuti ankho omunongo. (Suau 7:45,46) Siovaa nae muene utyii okuti, Sesusi omunongo unene. Otyo vaundapelela kumwe pokutunga ouye uno. (Pro. 8:30; Heb. 1:2-4) Pahe etyi Sesusi atutiliswa, Siovaa aavela Sesusi ‘outumini wovipuka aviho keulu na pano pohi.’ (Mat. 28:18) Namphila Sesusi ankho omunongo, mahi ankho utavela ehongolelo lya Siovaa. Omokonda yatyi? Omokonda uhole Tate yae. Omulume wanepa una okunoñgonoka okuti, Siovaa kapopille okuti, omukai una okutavela komulume wae, mokonda kesilivila. Au, otyo hatyoko. Omokonda yatyi? Omokonda pu ava Siovaa aholovona vakatumine keulu na Sesusi pena ovalume novakai. (Gal. 3:26-29) Etyi Siovaa aavela outumini Sesusi walekesa okuti umuyumba onthumbi. Tupu valume, Siovaa wemuavela outumini mokonda wemuyumba onthumbi yokuti mahongolela nawa ovakai venyi. w21.02 11 §§ 13-14

Ondaka ya Huku, ikahi ngotyilivandyelo. Otyilivandyelo tyipondola okutukuatesako okutala apa tuesukisa okuliviukisa. (Tia. 1:23-25) Mongeleka, okulilongesa Ondaka ya Huku tyipondola okutukuatesako okutula omutima. Tyina tukuatesuako na Siovaa, opo vala matutyivili okukoleleya tyina tumoneswa ononkhumbi na tyina tuna ovitateka. Tupu matyitukuatesako okusoka vali nawa nokulinga omatokolo ekahi nawa. (Tia. 3:13) Naina okunoñgonoka nawa Ombimbiliya tyitukuatesako unene! Pamwe tulilongesa vala okulinga etyi tyaviuka tyina tuapengesa-le. Onkhalelo yaviuka yokukala ovanongo okulilongesila koviponyo vya vakuetu. Otyo Tiaku etupopila tulilongesile kongeleka ya Ambalaiau na Laabe, na Sombe na Eliya. (Tia. 2:21-26; 5:10, 11, 17, 18) Ovaumbili ovo va Siovaa vakoleleyile, avahayeke natyike tyivepole ehambu. Onongeleka mbavo mbutulongesa okuti nonthue tupondola okukala nehambu namphila tulambela movitateka. w21.02 29-30 §§ 12-13

Omulongesi Wombimbiliya, oe una okukuatesako omulongwa wae, okunoñgonoka nawa Ombimbiliya. Mahi, inkha ukukonga opo mukalongese nae omulongwa wae, nove una okumukuatesako. (Ecl. 4:9, 10) Oityi upondola okulinga opo utyivile okukuatesako ovalongwa? Lilongesa etyi mamukelilongesa. Inkha wakongwa, tete pula komulongesi oñgeni omulongwa wae ekahi. Omulongwa wove una omanima eñgapi? Ombunga yae? Oityi matukelilongesa? Etyi matukelilongesa, otyipuka patyi tyesukisa vali? Okuti pena ovipuka nahapondola okupopia? Oñgeni ndyipondola okumukuatesako okutualako okupama motyili? Otyo katyilekesa okuti, pahe omulongesi mekupopila ovipuka viomuenyo womulongwa wae. Mahi etyi mapopi tyipondola okukukuatesako. Omisionaliu umwe utiwa o Joy wapopia okuti: “Okupopila vakuetu konthele yomulongwa wange, tyivekuatesako okusuka nomulongwa wange, tupu vanoñgonoka oñgeni vapondola okumukuatesako pokulilongesa.” w21.03 9 §§ 5-6

Pamwe tuyelwe mokonda tutavela ovitumino vya Siovaa. Etyi Huku apopia okuti tyaviuka, mouye vetyitala ngatyina tyapenga. Mongeleka ovanyingi kavetavela okuti, okulinga oundalelapo, noumbalehi tyapenga. Mahi onthue tutyii okuti tyapenga mokonda otyo Siovaa ahanyenene-po o Sodoma no Gomola! (Sunda 7) Mokonda onthue tulandula ovitumino vyo Mbimbiliya ovanthu ovanyingi vetulinga omukuele nokutupopia omapita. (1 Pet. 4:3, 4) Oityi tyipondola okutukuatesako tyina ovanthu vetupopia omapita? Tete, tukalei nonthumbi yokuti Siovaa metukuatesako. Tyavali ngondyakulilo, ekolelo lietu lipondola okutukuatesako “okunyima omihongo aviho viatema viondingavivi.” (Efe. 6:16) Mahi katuesukisile vala ekolelo. Tupu tuesukisa oluembia. Omokonda yatyi? Omokonda omunthu woluembia “kanumana liwa.” Tupu ukevelela, nokukoleleya movipuka aviho. (1 Kol. 13:4-7, 13) Okukala nohole na Siovaa, novakuatate, nonondyale mbetu matyitukuatesako okukoleleya. w21.03 20-21 §§ 3-4

Pena ovipuka vimwe tuahapondola okulinga opo tulekese okuti tuhole vakuetu. Hatyiwa-ko okunumana vala liwa tyina vakuetu vena etyi vapopia. Mongeleka, tala etyi tyamonekelele Sesusi puetyi eli pano pohi. Wapopilile ovalongwa vae okuti, opo vakamone omuenyo vena okulia ohitu yae, nokunwa ohonde yae. (Suau 6:53-57) Etyi ovalongwa ovanyingi va Sesusi vetyiiva, atyivenumanesa, avemusi-po. Mahi Suau nomapanga omakuavo otyotyili a Sesusi, avehemuyeke-po. Etyi Sesusi apopia, ankho kavetyinoñgonokele umwe, iya tyipondola vatumphulukile umwe. Mahi kavasokele vala okuti etyi apopia katyikahi nawa, avanumana. Ankho vayumba onthumbi mu Sesusi, ankho vetyii okuti etyi apopia otyili. (Suau 6:60, 66-69) Hatyiwako okunumana liwa tyina omapanga etu apopia otyipuka tyimwe tuahanoñgonokele nawa! Mahi hahe vali nkhele tuveite vetuhangununine vali nawa etyi vapopia. — Pro. 18:13. w21.01 11 § 13