Novembro

Oityi tyiya momutwe wove tyina usoka ku Sona? Mokonda tuvakuankhali, hamwe tusoka vala komunthu uhetavela okutumwa. Siovaa wemutumine opo akapopie okuti o Ninive maihanyua-po. Mahi Sona ehetavela, avelama mombapolo opo ende no kotyilongo otyikuavo, “okukahateka Siovaa.” (Jonas 1:1-3) Inkha ñgeno ove, okuti ñgeno wayeka Sona atualeko okukala omuuli? Tyafuile ñgeno kuetyilingile. Mahi Siovaa wemuyekele atualeko. Omokonda yatyi? (Jonas 3:1, 2) Sona walekesa etyi ankho ekahi puetyi elikuambelela meimo liombisi. (Jonas 2:1, 2, 9) Sona walingile-ale omalikuambelo omanyingi. Mahi elikuambelo alingile meimo liombisi, litukuatesako okuhemutale ngatyina omphuki. Onondaka apopia mbalekesa okuti ankho weliola omutima, omunthu wokupandula iya ankho watokola okutavela Siovaa apeho. Siovaa katalele vala ku etyi Sona alinga. Wakumbululile elikuambelo liae iya emuyeke atualeko okukala omuuli! Muaina, otyiwa ovakulu vewaneno vatehelele nawa, avanoñgonoka ovipuka tyina vahanda okupakela-mo vakuavo! w20.04 15 §§ 4-6

Ovakilisitau vo tete, ankho vetavela omalongeso oo, iya ankho vena onthumbi yokuti ononkhono mba Huku, mambuvekuatesako okunoñgonoka Ondaka Yae. Ankho velilongesa nawa Ovihonekwa opo vatale ine etyi vetavela otyili umwe. (Ovil. 17:11, 12; Heb. 5:14) Ekolelo liavo ankho kaliapamenene vala monkhalelo velitehelela tyina vakala na vakuavo, no moluembia ankho vena pokati kavo. Ankho vena ekolelo liapama mokonda vena “enoñgonoko liaviuka” konthele ya Huku. (Kolo. 1:9, 10) Otyili Tyondaka ya Huku katyipiluluka. (Sal. 119:160) Mongeleka, ovakuatate vapondola okutulinga ovipuka vitunumanesa, nokulinga onkhali. Tupu onthue tupondola okukala novitateka. Mahi pena otyipuka tyimwe twii nawa: Otyili tyo Mbimbiliya katyipiluluka, na tyina ovipuka ovio vimoneka-po. Ngotyo, tuesukisa okunoñgonoka etyi Ombimbiliya ilongesa na tukale nonthumbi yokuti tuli motyili. Ine tulinga ngotyo, ekolelo lietu malitukuatesako okulambela movitateka, ngetyi ohako ikuata nawa owato tyina pamoneka epuku-puku. w20.07 9 §§ 6-7

Ovipuka tulingila ovalembulwa, Sesusi uvitala ngatyina oe tukahi nokuvilingila. (Mat. 25:34-40) Onkhalelo ikahi vali nawa yokukuatesako onondenge mba Sesusi Kilisitu, okutavela otyitumino tyae tyokuivisa nombili, nokulinga ovalongwa. (Mat. 28:19, 20) Ovalembulwa vekahi vala nokuivisa onondaka onongwa mouye auho mokonda vekahi nokukuatesuako ‘nonongi ononkhuavo.’ (Suau 10:16) Ngotyo, inkha kumulembulwa, apeho tyina wenda movilinga viokuivisa ukahi nokulekesa okuti uhole unene Sesusi, nonondenge mbae. Otyipuka otyikuavo tyitukuatesako okukala omapanga a Siovaa na Sesusi, okuava onombongo opo tukuateseko ovilinga vekahi nokuhongolela pano pohi. (Luka 16:9) Mongeleka, tupondola okuava onombongo opo tukuateseko ovilinga viokuivisa kovilongo vikala kokule, novilinga viokutunga, nokuviukisa Onondyuo Mbomaliongiyo, nono Mbetele, nokukuatesako ovakuatate vapeseka kovipuka viavo mokonda yovinimawe. Tupu tupondola okuava onombongo opo tukuateseko ewaneno lietu, nokukuatesako omukuatate umwe tuamona okuti una etyi esukisa. — Prov. 19:17. w20.04 24 §§ 12-13

Ngetyi tyipopia eulo olio, ohamba yo kokulio kuekumbi “aihesuku [umwe] na Huku yo votate yae.” Oñgeni etyilekesile? O Uniau Sovietika aihimbika okulinga ovipuka vimwe na isoyese onthumbi ovanthu ankho vena monongeleya. Mongeleka, tunde mo 1918, yatuma opo onosikola mbulongese ovalongwa okuti kouye kutupu Huku. Iya oñgeni ohamba yo kokulio kuekumbi “yankhimaneka huku yovimato?” O Uniau Sovietika yakongololele omafualali omanyingi, aimane onombongo ononyingi mokupangiya omauta omanene. Tyilinge ohamba yo kokulio kuekumbi, tyilinge ohamba yo kokumbili kuekumbi, ambuho katutu-katutu ambuongiya omauta aipaa ovanthu ovanyingi-nyingi momuvo wike vala. Ohamba yo kokulio kuekumbi aikuatesako ohamba yo kokumbili kuekumbi okueta “otyipuka tyitoyesa tyieta ehanyu.” Otyipuka otyo o Nações Unidas (Omalongo Aongana). — Dan. 11:31. w20.05 6-7 §§ 16-17

Olie upondola okuvekuatesako okukondoka ku Siovaa? Aveho mewaneno vapondola okuvekuatesako, okukutikinyamo ovakulu vewaneno, novakokoli-ndyila, nombunga yae. Okuti una epanga ine ombunga yove wayekapo Siovaa? Oityi molingi inkha nthiki imwe movilinga viokuivisa ulivasa nomunthu wayekapo Siovaa? Upondola okumupula apa akala, nokumuita ombalulo yotelefone yae, oyavela ovakulu vewaneno lienyi. Omukuatate umwe omukulu wewaneno ukala ko Espanha utiwa o Tomasi, wakuatesako-ale ovanthu valamba po 40 okukondoka ku Siovaa. Wapopia etyi ehole okulinga. Wati: “Tete, ndyipula ovakuatate mewaneno inkha pena ou wii oku ovanthu ovo vakala pahe. Tupu pamwe ndyipula ovaivisi ine vahinangela omukuatate umwe wayekapo okuya komaliongiyo. Tyina namaende-ko, ndyivepula oñgeni ovana vavo vekahi no vakuavo vali. Vamwe ankho vatuala ovana avo komaliongiyo. Ovana vamwe atee umwe vehikile kokukala ovaivisi. Navo vapondola okukuatesuako okukondoka ku Siovaa.” w20.06 24 §§ 1, 6-7

Ovanthu velikalela unene novipuka ovikuavo Huku atunga pano pohi. Onthue tutyivila okulilongesila kovipuka viaendeleko kohale. Tupondola okuhinangela ovipuka ovio, nokusokolola kuvio, nokutala etyi tuesukisa okupilulula momuenyo wetu. (1 Kol. 6:9-11; Kolo. 3:9, 10) Ovanthu vetyivila okulongesa omutima wavo opo utyivile okupunga otyiwa notyivi. (Heb. 5:14) Tupondola okukala noluembia na vakuetu, nokuvelingila okankhenda. Tupu tupondola okuhetekela ovituwa vya Siovaa ngetyi ouviuki. Onkhalelo imwe yokulekesa okuti tuapandula owongo, okuhinangela etyi Siovaa etukuatesileko momuenyo wetu. Okulinga ngotyo tyipameka onthumbi yetu yokuti tupu Siovaa metukuatesako komutwe wandyila. (Sal. 77:12; 78:4, 7) Onkhalelo onkhuavo, okuhinangela ovipuka vakuetu vetulingila, atuvepandula. Ovanongo vehole okupopia okuti ovanthu vokupandula vena vali ehambu. w20.05 23 §§ 12-13

Soka oñgeni Moisesi elitehelele etyi ankho eli meleva, pahe Siovaa emumonekela. Omukanda Estudo Perspicaz wapopia okuti “mokutala [Moisesi] wamuene otyipuka tyihuvisa vali kovipuka aviho viaendele-po etyi Sesusi Kilisitu eheneye pano pohi.” Moisesi weivile onondaka tyafuile mbapopilwe noandyu mbati: “Siovaa, Siovaa, Huku wokankhenda, wevela, wahanumana liwa, nokuna oluembia olunene, notyili. Una oluembia olunene novanthu ovanyingi, wevela oviponyo, novipengi, no nonkhali.” (Êx. 33:17-23; 34:5-7) Tyafuile apeho tyina Moisesi atumbula enyina lya Huku, ankho uhinangela onthiki oyo. Otyo konyima apopilile ova Isilayeli, monondaka mbo tesitu yo hono. Tyina tusoka kenyina Siovaa, tupu otyiwa okusokolola ku hekulu yenyina liatyo. Tuesukisa okuhinangela ovituwa viae. Okuhinangela okuti Siovaa utupu natyike tyimupona, omunongo, omuviuki, una oluembia. Okusokolola kovituwa ovio novikuavo vali, matyitulundu okukala unene nonthilo nae. — Sal. 77:11-15. w20.06 8-9 §§ 3-4

Sesusi wapopile okuti ovalongwa vae mavaimbukilwa koluembia vena pokati kavo. (Suau 13:34, 35) Oluembia olo tuamona kovanthu va Huku, luetukuatesako okuvasa otyili. Mahi hatyoko vala matyitukalesa nekolelo liapama! Ekolelo lietu kalipondola okupamena vala moluembia luli pokati kovanthu va Huku. Omokonda yatyi? Mongeleka, soka ñgeno omukokoli-ndyila ine omukulu wewaneno ulinga onkhali. Ovakuatate vapondola okutulinga otyipuka tyitunumanesa. Vamwe vapondola okutyitukila-po otyili, avahimbika okupopia okuti etyi tulongeswa omatutu. Inkha ovipuka ovio vimoneka-po, oityi molingi? Moyekepo otyili? Etyi tuhanda okupopia otyetyi: Inkha ekolelo liove lipamena muetyi vakuenyi valinga, alihapamena moupanga wove na Siovaa, malitendeswa novipuka vihesilivila. Ekolelo liove lielekwa nondyuo. Kupondola okutunga ondyuo yove novipuka vihesilivila. Mongeleka, mokonda ovanthu va Huku velihole, ngamo uliyendeleka vala. Opo ukale nekolelo liapama, wesukisa okulilongesa Ombimbiliya, onoñgonoka nawa etyi ulilongesa. Ove muene wesukisa okusokolola, olipopila okuti: ‘Etyi ndyikahi nokulilongesa mo Mbimbiliya, otyo umwe Siovaa ahanda ndyinoñgonoke.’ — Loma 12:2. w20.07 8 §§ 2-3

Kuna onongeleka ononyingi mbulekesa okuti onoandyu mbutukuatesako okuvasa ovakuatate vahanda okukondoka ku Siovaa. (Ehol. 14:6) Mongeleka, Silvio ukala ko Ecuador, welikuambelele opo Siovaa emukuateseko okukondoka kwe. Puetyi ankho ekahi nokulikuambela, ovakulu vewaneno vevali, avatotola pepito liae. Avatomphola nae, avemupopila etyi esukisa okulinga opo akondoke. Okukuatesako omunthu okukondoka ku Siovaa, otyipuka tyihambukiswa unene. Otyo tyapopia omukokoli-ndyila umwe uhole okukuatesako vakuavo okukondoka ku Siovaa, utiwa o Salvador. Wsaati: “Pamwe ndyitokesa umwe ononkhuka! Tyinthyambukiswa unene okunoñgonoka okuti nakuatesako Siovaa okuyovola vali imwe ponongi mbae mouye wa Satanasi.” Inkha wayekapo okuivisa nokuenda komaliongiyo, hinangela okuti Siovaa nkhele ukuhole unene iya uhanda ukondoke kwe. w20.06 29 §§ 16-18

Omulongesi wetu, Siovaa, wapaka Mondaka yae onongeleka ononyingi oku tupondola okulilongesila. (Isa. 30:21) Tyina tutanga Ombimbiliya, tulilongesa-mo ovanthu ankho vena ovituwa vihambukiswa Siovaa. Mongeleka, vamwe ankho valinga vala etyi vatumwa. Ovakuavo ankho vetupu ovituwa oviwa. Ko vokuhena ovituwa oviwa, tulilongesila-ko ovitateka vituka kokuhetavela. (Sal. 37:37; 1 Kol. 10:11) Soka ku etyi tyaendele Nohamba Saulu. Potete ankho ukahi umwe nawa, ankho weliola omutima. Waanyene ovilinga vimwe apewa na Siovaa mokonda ankho wati hamwe kametyivili. (1 Sam. 9:21; 10:20-22) Mahi katutu-katutu, ehimbika okuponda ehinga. Mongeleka, etyi akala ohamba, alingi otyipuka tyimwe ahatuminwe. Nthiki imwe Saulu ankho una nokukevela omuuli Samuele evelingileko otyilikutila, Samuele asete. Saulu ahayumbu onthumbi yokuti Siovaa maamena ovanthu vae, alingi otyilikutila ngwe ankho utyii umwe okuti kapondola. Oityi tyatundililako? Anyono oupanga wae na Siovaa, emupopila okuti memupolo kotyipundi tyoutumini. (1 Sam. 13:8-14) Otyiwa okuhinangela ongeleka ya Saulu, atulityilika okulinga ovipuka tuahatuminwe. w20.08 10 §§ 10-11

Siovaa “waava ovalume” opo vetuhongolele. (Efe. 4:8) “Ovalume” ovo, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Siovaa, novakuatesiko vavo, novakuatate vokuhongolela ovilinga mo Mbetele, novatalelipo vomawaneno, no vokulongesa monosikola mbeongano, novakulu vewaneno, novakuatesiko vavo. Ovakuatate ovo aveho, vakoyua nononkhono mba Huku opo valise onongi mbae, nokumbupameka. (1 Pet. 5:2, 3) Ononkhono mba Huku mbukuatesako ovakuatate okulinga ovipuka ovinyingi. Ngetyi onomphai nomankhanya viundapa opo vikuateseko olutu aluho, ovakuatate vokuapewa ovilinga nononkhono mba Huku, vaundapa unene opo vapameke aveho mewaneno. Etyi vahanda, hakuhilivikwa na vakuavo. Muene vahanda vala okukuatesako ovakuatate nokuvepameka. (1 Tes. 2:6-8) Onthue tupandula unene Siovaa etyi etuavela ovanthu ovo vesuka unene no onthue! w20.08 21 §§ 5-6

Tuivisa mokonda ovanthu “vamoneswa ononkhumbi nokulingwa onya.” Vesukisa okupopilwa etyi Ouhamba wa Huku maukevelingila. (Mat. 9:36) Huku uhanda ovanthu vatyo aveho vanoñgonoke otyili opo vayovolwe. (1 Tim. 2:4) Otyipuka tyimwe matyitukuatesako okuivisa, okuhinangela okuti ovilinga ovio viyovola ovanthu. Ovanthu vafwa ombisi pala valie nokulandesa. Mahi onthue tufwa ovanthu opo tuyovole omienyo viavo. (Loma 10:13-15; 1 Tim. 4:16) No onthue tuesukisa okunoñgonoka etyi tufwa natyo ovanthu, no ñgeni matufu natyo. Mongeleka, Sesusi walongesile ovalongwa vae oñgeni tyifuwa ovanthu. Wevepopilile oviti viatyo, netyi vena okupopia, no ponomphangu vena okuenda. (Mat. 10:5-7; Luka 10:1-11) Hono, eongano lya Siovaa lituavela Oviti Viokulongesa opo tutyivile okulinga nawa otyilinga tyetu tyokufwa ovanthu. Mahi kalituavela vala, tupu litulongesa oñgeni matufu navio. Ovipuka ovio aviho tulongeswa neongano, viyawisa kounongo wetu wokulongesa, nonthumbi yetu yokuti matutyivili okukuatesako ovanthu movilinga viokuivisa. — 2 Tim. 2:15. w20.09 4 §§ 6-7, 10

Nkhele soka kehambu apositolu Suau akalele nalio etyi eiva okuti vana alongesile otyili, vatualako okuumbila Siovaa noukuatyili. Suau ankho uvetala ngatyina ovana vae. Pahe etyi eiva okuti vena ovitateka ovinyingi, aovola onkhalelo yokuvepameka. No onthue tuhambukwa nga Suau tyina tumona okuti ovana vetu, novalongwa vetu, velipakula ku Siovaa iya vatualako okuendela motyili. (3 Suau 3) Menima 98, Siovaa wemuavelele ononkhono mbae, opo ahoneke omikanda vitatu. Omokonda yatyi ahonekelele omikanda ovio? Ankho uhanda okulunda ovakuatate vae vatualeko nekolelo mu Sesusi, nokutualako okuendela motyili. Pomuvo opo, Suau ankho walinga otyiho mokonda momawaneno ankho muna ovanthu vekahi nokulongesa omatutu. (1 Suau 2:18, 19, 26) Ovanthu ovo, ankho vapopia okuti vei nawa Huku, otyo vehetavela ovitumino viae. w20.07 20 §§ 1-3

Onthue tutavela onondaka tuivisa iya tuhanda okumbupopila ovanthu vatyo aveho tuvasa. Tupu, onthue tuyumba onthumbi momilao vili mo Mbimbiliya. (Sal. 119:42; Isa. 40:8) Iya tupu tueete oñgeni omilao vyo Mbimbiliya vikahi nokufuisuapo mononthiki mbetu. Tumona oñgeni omuenyo wovanthu upiluluka tyina vaendela monondongwa mbo Mbimbiliya. Otyo tyitukalesa nonthumbi yokuti ovanthu aveho vesukisa umwe okuiva onondaka onongwa Mbouhamba. Tupu, onthue tuna ekolelo mu Siovaa, Ondyivi-ndyivi yonondaka onongwa tuivisa, no mu Sesusi Ohamba Youhamba wae. Nga tukala-kala ñgoo novitateka Siovaa apeho otyiholamo tyetu nononkhono mbetu. (Sal. 46:1-3) Tupu, tuna onthumbi yokuti o Sesusi una nokuhongolela ovilinga viokuivisa. Ukahi notyilinga nevililo noutumini apewa na Siovaa. (Mat. 28:18-20) Ekolelo lipameka onthumbi tuna yokuti Siovaa mayambe ononkhono mbetu. w20.09 12 §§ 15-17

Pamwe ovakepia vakala notyitateka tyimwe, vahanda ñgeno vena omunthu uveamena. (Isa. 1:17) Mongeleka, soka ñgeno omuhepe ine omunthu wahengwa una omphela. Mesukisa omunthu memukuatesako okupopia omphela yae. Tupu pamwe wesukisa omunthu umukuatesako okulinga ovipuka ankho alingilwa-ko nomulume wae. Pamwe omukulukai wesukisa omunthu umuhindikila kosipitali. Pamwe omuhikuena omukokoli-ndyila, wesukisa omunthu umuamena tyina vakuavo vemupopia okuti kaundapa-le unene movilinga viokuivisa. Tupu pamwe omuhikuena omukokoli-ndyila, ulinga ovilinga ovikuavo meongano. Pahe vakuavo vemupopia mokonda yokuhaundapa unene movilinga viokuivisa. Omunthu ngoo, wesukisa okuamenwa. Oityi vali tuesukisa okulinga opo tukuateseko ovakepia? Tutalei vali ongeleka ya Sesusi. Sesusi ankho waamena liwa-liwa ovahikuena tyina vapopiwa. Mongeleka, Sesusi waamenene Maliya etyi Malata emupopia. (Luka 10:38-42) Tupu Sesusi wemuamenene vali etyi vakuavo vemupopia okuti walinga etokolo liapenga. (Maluku 14:3-9) Omokonda yatyi emuamenene? Omokonda ankho utyii etyi Maliya alingila ngotyo, emupandula. Atee umwe apopi okuti: “Mouye auho pana mapakaiviswa onondaka onongwa, etyi tyalinga omukai ou tupu matyikapopiwa.” w20.09 24 §§ 15-16

Omunthita ukahi nawa ankho utyii okuti ongi ipondola okuvomba. Tyina ameyovola, eivasi, ankho keivete. Tala etyi Siovaa alingile opo akuateseko vamwe povaumbili vae vasoyele kapii moupanga wavo nae. Siovaa watumine Sona ko Ninive, ngwe ehetavela. No ngotyo, ahapopi okuti Sona kesilivila vali. Siovaa omunthita ukahi nawa. Emuhupisa, emuavela ononkhono opo etyivile okulinga etyi emutuma. (Jonas 2:7; 3:1, 2) Konyima, emukuatesako okunoñgonoka okuti omuenyo ukola, etyi amenesa olunthanga. (Jonas 4:10, 11) Otyo tyitulongesa-tyi? Ovakulu vewaneno kavapondola okusoka okuti vana vayekapo okuivisa nokuenda komaliongiyo kavesilivila vali. Etyi vena okulinga, okuovola okunoñgonoka omokonda yatyi vayekelapo Siovaa, novanthu vae. Pahe tyina ongi yamakondoka ku Siovaa, ovakulu vewaneno vena okutualako okumulekesa okuti vesuka nae. w20.06 20-21 §§ 10-12

Etyi otyilongo tyo Uniau Sovietika tyeliyapuka mo 1991, ovaumbili va Huku ankho vakala motyilongo otyo otyinene, avafimi-po katutu. Daniel wapopile omuvo oo okuti omuvo “wokukuatesuako kapii.” Pahe ovakuatate vetu ankho vapondola okuivisa vala ngetyi vahanda. Ngatyo umwe valinga! Ovaivisi aveliyawisa unene movilongo ankho viakutikinyua mo Uniau Sovietika. Etyi palamba omanima amwe, o Russia novilongo viahula kuyo, avikala ohamba yo kokulio kuekumbi. Opo otyilongo tyikale ohamba yo kokulio kuekumbi, nohamba yo kokumbili kuekumbi, tyina okulinga ovipuka evi vitatu: (1) okumonesa ononkhumbi ovanthu va Huku; (2) okulinga ovipuka vilekesa okuti tyiyele Huku, novanthu vae; (3) okulwa poyavo. Omokonda yatyi tupopila okuti, hono o Russia novilongo viahula kuyo, ohamba yo kokulio kuekumbi? Omokonda vekahi nokumonesa ononkhumbi ovanthu va Huku. Mongeleka, pahetyino vailika ovilinga viokuivisa iya vekahi nokulinga onya ovakuatate ovanyingi. Ovipuka ovio vekahi nokulinga vilekesa nawa okuti veyele Siovaa novanthu vae. O Russia ikahi nokulilola nohamba yo kokumbili kuekumbi, o Anglo-Amelikana. w20.05 12-13 §§ 3-4

Opo tulinge ovalongwa, tuesukisa okukala ovaivisi vekahi nawa.Onthue tulongesa ovanthu ovanyingi-nyingi otyili tyo Mbimbiliya. Onthue tuhanda okulongesa vakuetu otyili mokonda tuhole unene etyi Ombimbiliya ipopia. Mahi tyilinge tuendesa Omutala Womulavi, tyilinge Elilongeso Liombimbiliya Mewaneno, tyilinge tukahi nokulongesa omulongwa wetu, tuesukisa okuhapopi unene. Tuna okuyeka Ombimbiliya ilongese, atulityilika okupopia unene ovipuka twii. (Suau 16:12) Eleka ovipuka ankho wii etyi wambatisalwa pahe, nevi wii pehepano. Motale okuti ankho wii vala ovipuka vihehi. (Heb. 6:1) Katutu-katutu, pahe ohimbika okunoñgonoka ovipuka ovinyingi wii pehepano. Ngotyo, wahalongese omulongwa wove ovipuka aviho wii. w20.10 14-15 §§ 2-4

Siovaa waholovonene ovanthu vekahi nawa vakale ovohe ya Sesusi. (Mat. 1:18-23; Luka 1:26-38) Onondaka Maliya apopia mbuvasiwa mu Luka 1:46-55, mbulekesa okuti uhole unene Siovaa, Nondaka yae. (Mat. 1:24) Tala okuti Siovaa kaholovonene ovanthu vena-tyo vakale ovohe ya Sesusi. Otyo tutyitalela kotyilikutila Suse na Maliya valingile etyi atyitwa. (Luka 2:24) Mokutala, Suse ankho uhongela omavai meumbo liae muene. Ankho vetupu ovipuka ovinyingi, ngwe ankho vena ovana epandu-vali. (Mat. 13:55, 56) Siovaa wayakulilile Omona Wae movipuka vimwe. Mahi kemuamenene movitateka aviho. (Mat. 2:13-15) Mongeleka, vamwe Sesusi ankho elikwai navo, ankho kavesukile na Huku. Pahe soka oñgeni Sesusi elitehelele etyi vamwe mombunga yae muene vehetavelele okuti oe waholovonwa akale Mesiya! (Malu. 3:21; Suau 7:5) Tupu, soka oñgeni eihamenenwe etyi tate yae Suse anyima! w20.10 26-27 §§ 4-6

Okuti wakalele-ale notyitateka, osoko okuti wike vala, petupu nawike wesuka nove? Ovanyingi vehole okukala ngotyo, atee umwe novaumbili va Siovaa ovakuatyili vetyikaleli-ale ngotyo. (1 Reis 19:14) Ankho otyo nove uhole okukala ngotyo, hinangela etyi Siovaa apopia okuti: “Ame nalumwe mandyikuyeke iya nalumwe mandyikusi-po.” Okutala onondaka ombo Siovaa apopia, nonthue tupondola okupopia nonthumbi okuti: “Siovaa omukuatesiko wange; ame himakala nowoma.” (Heb. 13:5, 6) Omu apositolu Paulu wahonekelele onondaka ombo Ovakilisitau ankho veli mo Sundeia menima 61. Onondaka mbae mbutuhinangelesa o Salmo 118:5-7, yahonekwa nomuhoneki woviimbo. Ngomuhoneki woviimbo, Paulu nae ankho utyii nawa okuti Siovaa omukuatesiko wae mokonda wemukuatesileko-ale ehimbwe. Mongeleka, puetyi ankho kuakamba omanima evali opo ahoneke omukanda ova Hebeleu, himaa avilukila melunga nombapolo mokonda yomphepo imwe onene. (Ovil. 27:4, 15, 20) Etyi Paulu amona moungendi oo, novitateka ovikuavo amuene tete, tyalekesile nawa okuti Siovaa wemukuatesako mononkhalelo ononyingi. w20.11 12 §§ 1-2

Okusoka okuti omuenyo wetu ankho uli vali nawa kohale tyipona pehepano katyaviukile mokonda yatyi? Okupeleya etyi ankho tukahi kohale, tyipondola okutulingisisa atusoko vala kovipuka oviwa tuali navio. Iya otyo tyitutuala kokulimbwa ovitateka tuakalaile navio. Tala etyi tyalingile ova Isilayeli. Vati vala tunde ko Isitu, avalimbuako okuti ko Isitu ankho vamonena-ko ononkhumbi. Mahi avahimbika vala okuhinangela-ko okulia okuwa ankho valia. Avati: “Tueivaluka onohi ankho tulia vala otyali ko Isitu, nomatila no nomelasia, nonoayu, nosapola!” (Núm. 11:5) Okuti tyilityili, ovipuka ovio ankho ‘vevilia vala otyali?’ Au hatyaliko! Ankho vafeta-po ononkhumbi ombu ankho vamoneswa; ova Isilayeli ankho vapakwa moupika ko Isitu. (Êx. 1:13, 14; 3:6-9) Valimbwa-ko okuti ankho veli moupika, avahimbika okupeleya etyi tyalambale. Vasoka vala “kononthiki onongwa” mbo kohale, avalimbwa etyi Siovaa ankho ena nokuvelingila. Otyipuka otyo, katyahambukisilwe Siovaa. — Núm. 11:10. w20.11 25 §§ 5-6

Pamwe tupondola okusoka konkhalelo omuenyo ukahi. Omuenyo wetu omusupi iya weyula mononkhumbi. (Jó 14:1) Otyo pamwe tusoyela. Tupu ovaumbili ovanyingi va Siovaa, navo otyo vakalele ngotyo. Atee umwe vamwe vapeleyile okunkhia. (1 Reis 19:2-4; Jó 3:1-3, 11; 7:15, 16) Mahi apeho Siovaa Huku, ou vayumba onthumbi weveungumanesile nokuvepameka. Onongeleka mbavo mbahonekwa Mombimbiliya opo tulilongesileko. (Loma 15:4) Soka ku Suse, omona wa Sakoo. Omona ankho uholwe na tate yae, akakala meumbo liomutumini umwe wahafende Huku ko Isitu! (Gên. 37:3, 4, 21-28; 39:1) Ko Isitu oko, ovitateka vya Suse aviliyawisa. Omukai wa Potifar ahande okukuata kononkhono Suse. Etyi omutumini Potifar etyiiva, ahaovola vali oityi tyaendapo atumu okupaka Suse mokaleya. (Gên. 39:14-20; Sal. 105:17, 18) Ovipuka ovio aviho, ankho vipondola okusoyesa Suse! w20.12 16-17 §§ 1-4

Sesusi wapopia okuti otyo o tyimwe povipuka vyo tete tuna okuita melikuambelo. Mahi oityi Sesusi ankho ahanda okupopia nonondaka ombo? Okusukukisa otyipuka, tyihangununa okutyikoha atyiliaima nawa. Hamwe tukahi nokulipula okuti: ‘Enyina lya Huku kaliasukukile-ale?’ Opo tukumbulule epulo olio, tete tuesukisa okunoñgonoka oityi enyina. Enyina, hanoletala vala mbahonyekwa, tupu handaka vala itumbulwa. Ombimbiliya ipopia okuti “hahe okukala nenyina ewa tyipona nomalumono omanyingi.” (Pro. 22:1; Ecl. 7:1) Mahi omokonda yatyi enyina otyipuka tyina okutalwa nawa? Omokonda enyina liomunthu, ovituwa viae netyi vakuavo vasoka tyina vamelitumbula. Ngotyo, onkhalelo enyina litumbulwa, netyi lihonekwa, hayoko yesukisa. Tyesukisa, otyetyi ovanthu vasoka tyina vameivi enyina olio, na tyina vamamono omunthu watyo. Tyina ovanthu valongesa omatutu konthele ya Siovaa, ngotyo vekahi nokunyona ovituwa viae. Tyina vanyona ovituwa viae, ngotyo vekahi nokusilisa enyina liae. w20.06 3 §§ 5-7

Pamwe tulinga otyiho mokonda yokusoka unene kovitateka tupondola okukala navio komutwe wandyila. Mongeleka, tupondola okuhimbika okulipula okuti: ‘Ine onombongo mbange mbupwa-po, mandyilingi ñgeni? Ine ndyivela mandyilihakulisa natyi? Ine ndyitewa-tewa movilinga, mandyilitekula ñgeni?’ Tupu tupondola okulinga otyiho tyokuti ine pamoneka otyipuka tyilola ekolelo lietu matuyekepo Siovaa. Apa katutu Satanasi matumu ovatumini vautukile ovanthu va Huku. Ngotyo, tupondola okulinga otyiho netyi matyimoneka-po, no ñgeni onthue matukala. Hamwe una nokulipula okuti: ‘Opo nthainyo tyapenga okukala notyiho?’ Onthue twii etyi Sesusi apopilile ovalongwa vae okuti: “Yekeipo okukala notyiho.” (Mat. 6:25) Oityi Sesusi ankho ahanda okupopia? Okuti ankho uhanda okupopia okuti katupondola okusuka notyipuka natyike? Au, hatyoko ankho ahanda okupopia. Ovaumbili ovanyingi va Siovaa vakaleleko etyi Sesusi eheneye pano pohi, navo vakalele notyiho, mahi ovanthu ovo vatuaileko okukala omapanga a Siovaa. (1 Reis 19:4) Etyi Sesusi apopia okuti tuhakalei notyiho, ankho uhanda okutupameka! Kahande onthue tupinayale nokulia, nomuvalo, novipuka ovikuavo, atutalukwa, ovilinga vya Huku atuvipake ponthele. w21.01 3 §§ 4-5

Siovaa na Sesusi mavekemupula oñgeni atekula ombunga yae. (1 Pet. 3:7) Mokonda Siovaa, oe Onkhalamutwe yovana vae, oe uvetolela etyi vapondola okulinga netyi vahapondola okulinga. (Isa. 33:22) Tupu mokonda Sesusi oe onkhalamutwe yewaneno, upopila vana vakalela komutwe vakuavo, etyi vena okulinga netyi vahapondola okulinga. (Gal. 6:2; Kolo. 1:18-20) Ngetyi Siovaa na Sesusi valinga, tupu onkhalamutwe yombunga oe una okutokola etyi ombunga ilinga. (Loma 7:2; Efe. 6:4) Mahi, etyi onkhalamutwe itokola tyina apa tyihulila. Mongeleka kapondola vala okulinga omatokolo ehelikuatele netyi Ombimbiliya ipopia, mokonda vala onkhalamutwe. (Pro. 3:5, 6) Tupu onkhalamutwe yombunga ityii okuti otyilinga tyayo, okuhongolela ombunga yae, hakuhongolela onombunga ononkhuavo. (Loma 14:4) Iya inkha una omona omukuendye wanepa? Onkhalamutwe yombunga haeko ukatumina meumbo liomona wae. Namphila omona esukisa okutualako okulinga onthilo he, mahi oe mwene uhongolela ombunga yae. — Mat. 19:5. w21.02 2-3 §§ 3-5

Otyipuka tyimwe matyilekesa okuti onkhalamutwe yombunga tyili-tyili uhole ombunga yae, oputyina aovolela ombunga yae okulia, nomuvalo. Tupu wesukisa okunoñgonoka okuti, otyipuka tyesukisa vali, hakuveavela vala okulia, mahi una okuvekuatesako okukala omapanga a Siovaa. (Mat. 5:3) Omukanda wa Suau, upopia okuti etyi Sesusi ehungi kokunkhia momuti wemone, ankho uya nokusoka kombunga yae. Namphila ankho eihamenwa unene, mahi apopila Suau na atekule nawa Maliya. (Suau 19:26, 27) Omunthu wokufenda Siovaa, otyo onkhalamutwe yombunga, una ovilinga ovinyingi. Mongeleka, ononkhalamutwe mbonombunga vaundapa unene opo vaovolele okulia onombunga mbavo. Okulinga ngotyo, Siovaa uhambukwa. (Efe. 6:5, 6; Titu 2:9, 10) Tupu hamwe onkhalamutwe yombunga una ovilinga ovinyingi mewaneno, ukuatesako ewaneno, uundapa unene movilinga viokuivisa opo vakuavo vatalele-ko. No ngotyo onkhalamutwe yombunga ina otyilinga tyokulilongesa Ombimbiliya ononthiki ambuho, nokulilongesa nomukai wae, novana vae. Iya ombunga ihambukwa unene tyina vatala onkhalamutwe yombunga uundapa unene aete okulia meumbo, na tyina atomphola navo, na tyina evekuatesako okupameka oupanga wavo na Huku. — Efe. 5:28, 29; 6:4. w21.01 12 §§ 15, 17

Ondaka ya Huku ipopia ovilinga viomukai meumbo; okuyunga nawa ovipuka meumbo nokuhapesela ovipuka. (Pro. 31:15, 16,18) Otyo katyilekesa okuti pondaka imwe, omukai uti vala filuu, kapopipo-ale. Mokonda omulume utyii okuti, omukai nae usoka nawa. (Pro. 31:11, 26) Tyina omulume atekula noluembia, nonthilo omukai wae tyipepukila komukai wae okumutavela. Namphila Sesusi alingile nawa otyilinga tyae, kasokele okuti pahe kapondola vali okutavela ku Tate yae. (1 Kol. 15:28; Fil. 2:5, 6) Tupu ovakai vapondola okuhetekela ongeleka ya Sesusi tyina vahasoko okuti vapondola okupinga polukalo luovalume vavo. Ovakai vesukisa okukuatesako ovalume vavo, hamokonda vala vevehole, mahi tupu omokonda vehole Siovaa nokumulinga onthilo. Namphila omukai ena okutavela komulume wae, mahi ankho umuita alinge tyimwe tyihelikuateke netyi Ombimbiliya ipopia, upondola okuaanya. w21.02 11 §§ 14-15; 12 § 19

Okukala nohole na Huku, tyakuatesileko ovaumbili vae okukoleleya tyina ankho vamoneswa ononkhumbi. Mongeleka ono apositolu mba Sesusi vaihanenwe Kombonge Onene yova Sundeu avapopilwa opo vahaivise vali. Mahi mokonda ankho vehole Siovaa, atyivelunde “okutavela ku Huku tyipona kovanthu.” (Ovil. 5:29; 1 Suau 5:3) Na hono, tyikuatesako ovakuatate nonomphange okukoleleya tyina vahataikiswa, nokumoneswa ononkhumbi novatumini, ohole vena na Siovaa. Okumoneswa ononkhumbi katyitusoyesa, tyituhambukiswa. (Ovil. 5:41; Loma 5:4,5) Tyipondola okutupuiya unene okukoleleya, tyina vetumonesa ononkhumbi ombunga yetu muene. Mongeleka, tyina ombunga yetu vamamono okuti tuna nokulilongesa otyili, vapondola okusoka okuti etyi tuli nokulinga katyaviukile. Ovakuavo vapondola okusoka okuti tukahi nokukala ovityova. (Tyieleka na Maluku 3:21.) Atee umwe vapondola okuhimbika okutumonesa ononkhumbi. Otyipuka otyo katyituhuvisa, mokonda Sesusi wapopile okuti: “Omunthu mayalwa no vomeumbo liae muene.” — Mat. 10:36. w21.03 21 §§ 6-7

Tyina muamaende nomuivisi mukuenyi ukalongesa omulongwa wae Ombimbiliya tehelela nawa tyina vatomphola. Vali, kala tyafuapo opo upopie tyina tyamesukisa. Iya tyina wamapewa ondaka soka nawa etyi mopopi. Mongeleka kupondola okuteta ondaka omulongesi iya opopi-po otyipuka tyehelikuatele netyi vekahi nokulilongesa. Mahi popia tyahasete. Upondola okupopia onthengele-popia, ine linga epulo, maliyandyulula nawa etyi vekahi nokulilongesa. Mahi wahasoke okuti apeho upondola okuyawisako. Tupu okusuka nomulongwa matyimukuatesako okulinga ononkhono mbokukula motyili. Inkha tyitavela, popila omulongwa oñgeni welilongesa otyili, omapiluluko patyi walinga, iya oñgeni Siovaa ekukuatesako mokueenda kuomuenyo wove. (Sal. 78:4, 7) Hamwe ongeleka yove oyo umwe omulongwa ankho esukisa okutehelela. Ongeleka yove ipondola okumuavela ononkhono opo atualeko okukula atee ambatisalwa. w21.03 10 §§ 9-10

Olie tuna okuhilivika tyina tuamakuatesako ovanthu okunoñgonoka otyili? Paulu wakumbulula epulo olio etyi ahonekela ova Kolindu okuti: “Ame natuika, Apolu atapelela, mahi o Huku wekulisa, ngotyo tyati vala na una watuika na una watapelela, havo-ko vankhimanekwa mahi unkhimanekwa o Huku ukulisa.” (1 Kol. 3:6, 7) No onthue tulingei nga Paulu. Tuhilivikei Siovaa apeho tyina ovilinga viokuivisa viamaende nawa. Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuapandula elao tuna-lyo ‘liokuundapela kumwe’ na Siovaa na Sesusi no noandyu? (2 Kol. 6:1) Tupondola okutyilinga tyina tutaindya onomphitilo mbokutolela vakuetu onondaka onongwa. Otyilinga tyetu hakukuna vala ombuto yotyili. Tupu tuesukisa okutapelela. Tyina omunthu umwe amalekesa okuti wesuka notyili, tuna okukemutalelapo ine tuna okutaindya omunthu ukemutatelapo. Tuesukisa okulinga ngotyo, opo tuhimbike okumulongesa Ombimbiliya. Pahe tyina tuamahimbika okumulongesa, onthue tuhambukwa tyina tutala okuti Siovaa ukahi nokumukuatesako okupilulula omuenyo wae opo akale omulongwa wa Kilisitu. w20.05 30 §§ 14, 16-18