Dezembro

Hapeho matunoñgonoka nawa etyi tukahi nokulilongesa Mondaka ya Huku. Pamwe matulikuambela ku Siovaa mahi ahakumbulula ngetyi ankho tuhanda. Ovipuka ovio vipondola okutusoyesa, atusoko okuti etyi tukahi nokulilongesa hatyili-ko. Inkha tuna ondima atuahalingi na tyike ekolelo lietu malitende, atunyono oupanga wetu na Siovaa. (Tia. 1:7, 8) Atee umwe tupondola okusoka okuti etyi Siovaa alaa okukalinga komutwe wandyila hatyili-ko. Mombapolo muna elienge muakuatilwa ohako. Ohako oyo Paulu weyeeleka nekevelelo lietu. (Heb. 6:19) Omokonda yatyi? Omokonda tyina melunga muna epuku-puku, ohako oyo veiyumba melunga aiiki pohi opo ombapolo yahatenge-tenge. Mahi inkha elienge liakuta ohako kaliakolele, opo vetupu-ale etyi valinga. Ngetyi ofelusi ipondola okulingisisa elienge okutipuka tupu okukala nondima atuahalingi na tyike tyipondola okutendesa ekolelo lietu. Omunthu wokuna ondima, tyina amoneswa ononkhumbi usoka okuti ovipuka Siovaa alaa okukalinga komutwe wandyila otyikembo vala. Inkha ekolelo lietu litenda kamatutyivili okukala nonthumbi movipuka Siovaa etulaa okuketulingila. Okuti omunthu ngoo, uhambukwa umwe? w21.02 30 §§ 14-15

Etyi vatunda ko Ur, Ambalaiau tyafwa ankho una omanima 75. (Gên. 11:31–12:4) Akala omanima 100, otyo eli vala momakaka omo nokuilauka-ilauka. Ankhi etyi ankho ena omanima 175. (Gên. 25:7) Mahi kamuene etyi Siovaa atuala ovana vae motyilongo tyo Kanaa. Nii kamuene etyi Siovaa atunga epunda-umbo, Ouhamba wa Huku. No ngotyo, Ombimbiliya ipopia okuti Ambalaiau wankhia “tyakowa.” (Gên. 25:8) Ambalaiau wakalele novitateka ovinyingi, mahi watuaileko nekolelo liapama, akevelela noumphua-lundo Siovaa alinge etyi apopia. Wetyivilile okulinga ovipuka ovio vivali mokonda Siovaa wemuamenene omuenyo wae auho, emutekula nawa. Ambalaiau ankho epanga lya Siovaa! (Gên. 15:1; Isa. 41:8; Tia. 2:22) No onthue tuna nokukevelela epunda-umbo liomalisesu otyotyili. (Heb. 11:10) Mahi katuna nokukevelela litungwe, mokonda tutyii okuti Ouhamba wa Huku wavialekwa-ale mo 1914, iya ukahi-ale nokutumina keulu. (Ehol. 12:7-10) Tukahi vala nokukevelela uye okutumina pano pohi. w20.08 4-5 §§ 11-12

Opo tutehelele nawa vakuetu, tuesukisa okuliola omutima nokupwa-elundo navo. Otyiwa okulinga ngotyo mokonda yomahunga etatu: Tete, kamatunoñgonoka omapita etyi vakuetu valinga. Vali, matunoñgonoka onkhalelo velitehelela, no mokonda yatyi valingila ovipuka vimwe. Iya matyitupepukila okukala nokankhenda navo. Tatu, matuvekuatesako okunoñgonoka otyipuka tyimwe ankho vehei konthele yavo muene. Pamwe, onthue muene katunoñgonoka onkhalelo tulitehelela. Pahe tuhimbika vala okutyinoñgonoka tyina tukahi nokutyipopila mukuetu. Ovakuatate vamwe tyivepuiya okutolela vakuavo onkhalelo velitehelela mokonda yonkhalelo vatekulwa, naapa vekulila, nonkhalelo vatuwa. Tyesukisa omuvo opo vetupopile onkhalelo velitehelela. Mahi tuesukisa okuvetehelela nawa mokonda otyo vala matunoñgonoka etyi tyikahi momutima wavo. Inkha tupwa-elundo nga Siovaa, ovakuatate vetu mavetuyumbu onthumbi. Iya tyina vamehimbika okutupopila etyi vasoka, nonkhalelo velitehelela, tuesukisa okuvetehelela nawa-nawa. w20.04 15-16 §§ 6-7

Omunthu wokufwa, una okunoñgonoka oola ombisi ivasiwa vali. Mongeleka, omukuatate umwe utyivila okufwa ombisi, wakongele omukuatate omukuavo na vakafwe ombisi. Ankho uhanda okumulongesa. Omukuatate wokuakongwa etavela, ati: “Ewa! Tulihonyenene tyina onongombe mbulupuka. Ngwe emukumbulula okuti: “Ove unyana? Tuna okuenda oola ombisi ivasiwa, katuende vala oola onthue tuahanda.” Pomuvo wono apositolu, ovafwi vovanthu, navo otyo ankho valinga. Ankho vakaivisa pana pavasiwa ovanthu ovanyingi, no poola vavahiwa-po vali. Mongeleka, ankho vaivisa mondyuo ya Huku no monondyuo mbokufendela. Tupu ankho vaivisa umbo na umbo no ponopalasa. (Ovil. 5:42; 17:17; 18:4) No onthue tuesukisa okunoñgonoka nawa ovanthu tuivisa. Tuesukisa okunoñgonoka apa pavasiwa vali ovanthu, noola vavahiwa-po. Pahe atuveovola ponomphangu opo, no pomuvo oo. — 1 Kol. 9:19-23. w20.09 4 §§ 8-9

Onkhalelo imwe onthue tupameka oupanga wetu na Sesusi, onkhalamutwe yewaneno, oputyina tutavela etyi tupopilwa novakulu vewaneno. (Efe. 4:16) Mongeleka, eongano likahi nokulinga atyiho opo Onondyuo Mbomaliongiyo mbuyule ovanthu. Mokonda yotyo, omawaneno amwe ahonyekwa, aakala vala like. Otyo tyihole okukuatesako eongano okukuata nawa onombongo. Mahi pamwe katyapepukile kovakuatate mokonda omuenyo wavo upiluluka unene. Vamwe puvo ankho vetyiliya unene ewaneno liavo mokonda vakalamo-ale ehimbwe. Ankho vena oupanga wapama novakuatate vo mewaneno liavo. Mahi pahe vaitwa opo vakakale mewaneno ekuavo. Tyotyili, katyapepukile! Tuna onthumbi yokuti Sesusi wahambukwa unene novakuatate ovo ovakuatyili! w20.04 24 § 14

Ohamba yo kokulio kuekumbi nohamba yo kokumbili kuekumbi mbukalela vala okulwa mokonda mbuhanda okutumina ouye. Mongeleka, konyima Yovilwa Vya Vali Viouye Auho, ovilongo ovinyingi vyo Europa avihulu ko Uniau Sovietika. Otyo atyilundu ohamba yo kokumbili kuekumbi okuhinda eongano litiwa Organização do Tratado do Atlântico Norte [OTAN.] Onohamba ombo mbutualako okumanena onombongo mokupangiya omauta omanyingi aipaa ovanthu ovanyingi. Tupu mbaluile poyambo etyi mbahongilinyine ovilwa viaendele ko Afrika no ko Asia no ko Amelika Latina. O Russia novilongo viahula kuyo, viankhimana unene momanima ano. Ohamba yo kokulio kuekumbi nohamba yo kokumbili kuekumbi vehole okuluila mono komputadole. Mbuhole okulitendeleya poyavo okuti mukuavo ukahi nokulinga ovipuka vihekahi nawa opo anyone otyilongo tyae. Daniel tupu wapopile okuti ohamba yo kokulio kuekumbi maimonesa ononkhumbi ovanthu va Huku. Ngwe otyo umwe ikahi nokulinga. — Dan. 11:41. w20.05 13 §§ 5-6

“Okuti omukai upondola okulimbwa olukembe lwae?” Siovaa walingile epulo olio mononthiki mbomuuli Isaiya. Apopila ovanthu vae okuti ‘namphila ovakai vapondola okulimbwa ovana vavo, ame himemulimbwa.’ (Isa. 49:15) Siovaa ha apeho ankho ulieleka na ina yovana. Mahi pomuvo opo, welielekele na ina yovana opo alekese okuti uhole unene ovaumbili vae. Ovo ina yovana ovanyingi velitehelele nga Jasmin wapopia okuti: “Tyina ove unyamisa, uhumba unene omona wove monkhalelo ihevilwa okuyapulwa.” Siovaa utyimona tyina umwe povana vae ayekapo okuivisa nokuenda komaliongiyo. Ovanyingi povakuatate ovo, vakondoka ku Siovaa. Tyina valinga ngotyo, onthue tuvetambula nawa! Siovaa uhanda aveho vayekapo okuivisa nokuenda komaliongiyo, vakondoke kwe. No onthue otyo tuhanda. — 1 Pet. 2:25. w20.06 18 §§ 1-3

Haviho ovipuka oviwa vimoneka komaiho etu. Okuti utyii-ale okuti ovipuka viakolela vali momuenyo kavimoneka komaiho? Etyi Sesusi alinga elongomona liae komphunda, wapopile okuti omalumono o keulu ekahi vali nawa tyipona onombongo. Konyima apopi okuti: “Apa pena olumono luove, tupu opo mapakala omutima wove.” Otyo otyili umwe! (Mat. 6:19-21) Mokonda ovipuka tusoka okuti viakolela unene, ovio matuovola okukala navio. Mahi oñgeni tulipakela omalumono keulu? Oputyina tulinga enyina ewa komaiho a Huku. Sesusi wapopia okuti olumono oluo, petupu omunthu utyivila okuluhanyapo, nokuluvakapo. Apositolu Paulu wapopia okuti tuesukisa okusoka “kovipuka vihamoneka.” (2 Kol. 4:17,18) Vimwe povipuka ovio, ovievi Siovaa meketulingila mouye omupe. Oñgeni tupondola okulekesa ku Siovaa okuti tuapandula ovipuka ovio namphila vihamoneka komaiho? w20.05 26 §§ 1-2

Ovipuka Moisesi alongesile ova Isilayeli, viapamekele unene ekolelo liavo, avakala ngoluhongo luanyenyua nombila. Oityi tupondola okulinga opo ovanthu tulongesa navo vakale ngotyo? Tyina tuli movilinga viokuivisa umbo na umbo, na tyina tuivisa mounyingi, tupondola okulekesa ovanthu enyina lya Huku mo Mbimbiliya. Tupondola okuveavela omikanda, nokuvelekesa ono vidiu, nokuvepopila etyi tyivasiwa mo site yetu. Tyina tuli kovilinga, na tyina tuli kosikola, na tyina tuna oku tuenda nako, tupondola okutaindya onomphitilo mbokutolela vakuetu oñgeni Tate yetu woluembia ekahi. Tyina tupopila vakuetu etyi Siovaa ahandela ovanthu nohi, ngotyo tukahi nokuvekuatesako okumutala monkhalelo yelikalela. Hamwe vapondola okuimbuka okuti Huku uvehole unene. Tyina tulongesa ovanthu otyili konthele ya Tate yetu Siovaa, ngotyo tukahi nokukuatesako okusukukisa enyina liae, mokonda tukembulula omatutu valongeswa konthele yae. Ovipuka tulongesa ovanthu vivekalesa nawa! — Isa. 65:13, 14. w20.06 10 §§ 8-9

Ovituwa patyi tuesukisa okukala navio opo tutyivile okukuatesako vana vahanda okukondoka ku Siovaa? Tala etyi tupondola okulilongesila konthengele-popia ya Sesusi yomona watunda meumbo. (Luka 15:17-24) Omona elivele iya akondoka meumbo lya he. Etyi ehika, tate yae emuhatekela, emuhumbakana. Ankho uhanda omona wae ahinangele okuti umuhole. Omona elitehelela omapita, apopi okuti ñgeno ukala vala omupika wa he. Etyi apopia ngotyo, he emuetesila-mo okankhenda, alingi ovipuka vimwe opo omona wae atule omutima. Siovaa ukahi nga he wapopiwa monthengele-popia oyo. Uhole unene ovakuatate vetu no nomphange vayekapo okuivisa nokuenda komaliongiyo, iya uhanda vakondoke. Onthue matutyivili okuvekuatesako inkha tuhetekela Siovaa. Tuesukisa okupwa-elundo navo nokukala nokankhenda navo noluembia. w20.06 25-26 §§ 8-9

Sesusi wapopia okuti vamwe mavetavela umwe otyili “nehambu,” mahi tyina pamamoneka ovitateka, avetyiyekepo. (Mat. 13:3-6, 20, 21) Hamwe ankho kavetyii okuti ovalanduli va Sesusi mavakala novitateka. (Mat. 16:24) Ine hamwe ankho vasoka okuti okukala omulongwa wa Sesusi, tyilekesa okuti Huku memuamena kovitateka aviho, ehena etyi matyimusukalalesa. Mahi tutyii okuti mouye muno, apeho matukala novitateka. Pamwe mapamoneka ovipuka vitusoyesa. (Sal. 6:6; Ecl. 9:11) Ovakuatate ovanyingi valekesa okuti vena onthumbi yokuti veli motyili. Vatualako nekolelo liapama na tyina omukuatate ine omphange amalingi otyipuka tyivenumanesa, na tyina umwe amalingi onkhali. (Sal. 119:165) Tyina vatumbukilwa notyitateka, ekolelo liavo kalitende, lipama vali. (Tia. 1:2-4) Onthwe tupondola okukala nekolelo liapama. w20.07 8 § 1; 9 §§ 4-5

Tyina wehenehimbike okulilongesa Ombimbiliya, likuambela ku Siovaa ekukuateseko okupola ouwa kuetyi molilongesa. Mongeleka ita ku Siovaa ekukuateseko okuvasa onondongwa mambukukuatesako motyitateka tyove. Tupu mambukukuatesako okulinga omatokolo omawa. (Fili. 4:6, 7) Siovaa wetutunga nounongo wokusoka. Opo unoñgonoke nawa etyi ukahi nokutanga Mombimbiliya, una okusoka oñgeni ovipuka ankho vikahi, oityi ankho tyikahi nokumoneka, nokusoka omokonda yatyi omuhoneki ahonekela onondaka ombo. Soka oñgeni ovanthu ankho velitehelela. Okusokolola, okusoka nawa-nawa kuetyi watanga. Tupu tyihangununa okusoka oñgeni matuendela muetyi tuatanga. Okusokolola tyitukuatesako okuhonyeka etyi twii-ale, netyi tukahi nokulilongesa. Okutanga ohasokolola o ngatyina wamona ovinthimbu viofoto yomunthu. Omono-ko vala onthele imwe yolutu. Kumetyivili okuimbuka olie! Okusokolola tyitukuatesako okunoñgonoka ovipuka aviho. w21.03 15 §§ 3-5

Apositolu Paulu kasokele kovipuka ankho evila okulinga kohale, mokonda pahe ankho onkhuatwa. Paulu ankho upondola okunumanena ovakuatate voko Asia vemusilepo, tupu ankho upondola okuhayumbu vali onthumbi momapanga ae. Mahi Paulu hatyoko alingile. Namphila Paulu ankho etyii okuti maipawa, mahi watuaileko okusoka kekevelelo liae. Paulu watuaileko okusoka oñgeni apondola okupameka ovakuatate vae. Ankho uyumba onthumbi mu Siovaa mokulikuambela apeho. Paulu kasokele unene kovakuatate vemusilepo, mahi ankho upandula ovakuatate vemukuatesako mokonda vemuhole. Tupu, Paulu watuaileko okulilongesa Ondaka ya Huku. (2 Tim. 3:16, 17; 4:13) Tyihe-otyo vala, Paulu ankho una onthumbi yokuti Siovaa na Sesusi vemuhole. w21.03 18 §§ 17-18

Okuhimbikila menima 100, momawaneno amuhimbika okunyingila Ovakilisitau vomatutu. Avapilulula otyili tyondaka ya Huku opo vayandyanese omatutu avo. Okupolelela opo atee mo 1870, Siovaa ankho utupu eongano pano pohi. Ovakilisitau vomatutu avehimbika okuyova ngeholi. Pahe ankho tyipuiya okuimbuka Ovakilisitau votyotyili. (Mat. 13:36-43) Omokonda yatyi tuesukisila okunoñgonoka otyipuka tuvasa mu Daniel okapi 11? Omokonda tyitukuatesako okunoñgonoka okuti okuhimbikila menima 100 alo mo 1870, kakuakalele ohamba yo kokulio kuekumbi nohamba yo kokumbili kuekumbi. Ankho kutupu eongano lya Huku pano pohi maliutukilwa no nohamba ombo onombali. Otyo tyilekesa okuti ohamba yo kokulio kuekumbi nohamba yo kokumbili kuekumbi mbamoneka vala konyima yo 1870. w20.05 3 § 5

Joel waulile okuti motyilongo tyo Isilayeli ankho mamunyingila ovimphunia-mphunia ovinyingi-nyingi. Ankho mavili atyiho tyili mo Isilayeli. (Joel 1:4) Mokueenda kuomanima omanyingi, ankho tusoka okuti eulo olio lipopia onthue vaumbili va Siovaa. Ankho tusoka ngotyo mokonda onthue tukahi ngovimphunia-mphunia, natyike tyitutalameka okuivisa onondaka onongwa. Mahi oñgeni ovilinga viokuivisa ankho vihanya “otyilongo”? Ankho tusoka okuti “otyilongo,” ovanthu vahongolelwa nomalombe, mokonda vehulilwa tyina tuvepopila onondaka onongwa. Mahi pahe etyi tuelilongesa nawa ono velesikulu ononkhuavo mbeulo olio, tuamona okuti onkhalelo tulinoñgonoka pahetyino, kayaviukile. Tete, tala vala etyi Siovaa apopia konthele yovimphunia-mphunia. Wati: “Una [ovimphunia-mphunia] watundilila kokulio kuekumbi, mandyimutaatela kokule no ove.” (Joel 2:20) Tutyii okuti onthue vaumbili va Siovaa tutavela otyitumino tya Sesusi tyokuivisa onondaka onongwa, nokulinga ovalongwa. Opo ngotyo, oñgeni Siovaa etutaatela vali kokule? (Eze. 33:7-9; Mat. 28:19, 20) Siovaa kataata ovaumbili vae ovakuatyili, utaata vala vana vevelinga onya. w20.04 3 §§ 3-5

Oityi tuna okulinga inkha Siovaa kakumbulula liwa-liwa omalikuambelo etu? Tiaku wapopia okuti tuesukisa “okutualako okuita” ku Huku. Mokonda Tate yetu Siovaa “metuavela ounongo” tyina tumuita-o, opo tutyivile okukoleleya movitateka. Siovaa kamanumana inkha tutualako okumuita ounongo. (Sal. 25:12, 13) Siovaa umona ovitateka vietu, una okankhenda iya metukuatesako. Otyo tyituhambukiswa unene! Oñgeni Siovaa apondola okutuavela ounongo? Opokati Kondaka yae Ombimbiliya. (Pro. 2:6) Opo tukale nounogo tuesukisa okutanga Ombimbiliya nomikanda viapolwa mo Mbimbiliya. Hakuvitanga vala, mahi tuesukisa okulilongesa-vio nawa. Tuesukisa okuendela mounongo wa Huku, movipuka aviho tulinga momuenyo wetu. Otyo Tiaku ahonekela okuti: “Kalei ovafuisipo vondaka amuhakala vala ovateheleli amuliyondyo nomalusoke omatutu.” (Tia. 1:22) Tyina tuendela muetyi Siovaa etupopila matukala nombembwa, atutyivili okupola pokati nokukala nokankhenda. (Tia. 3:17) Ovituwa ovio mavitukuatesako okukoleleya atutualako nehambu. w21.02 29 §§ 10-11

Ovalongwa vetu vapondola okumbatisalwa, tyina vakuatesuako na vakuetu mewaneno. Atuho tupondola okukuatesako ewaneno okupama. Omukokoli-ndyila umwe wati: “Pomaumbo, ovana vetu vapondola okukuatesuako na vakuetu. Tupu otyo tyipondola okumoneka novalongwa vetu. Vomeumbo, nomapanga, novalongesi kosikola vapondola okutukuatesako okulonga omona wetu. Vemupameka nokumulongesa ovipuka vikahi nawa.” Tyelifwa notyo ovaivisi vapondola okupameka, nokukala ongeleka ongwa kovalongwa, avevekuatesako okumbatisalwa. (Pro. 15:22) Omokonda yatyi ovaivisi vahambukilwa tyina vakuavo vakuatesako ovalongwa vavo? Omokonda ovanyingi vapondola okukuatesako ovalongwa vavo okupama. w21.03 8 §§ 1-3

Atuho, tyilinge ovakulu tyilinge ovakuendye, katupondola okuenda mphai mondyila mphai mohika. Suau wapopia otyipuka tyipondola okuelekwa nomunthu uhanda okukandela ononthane onombali: Okuhanda okuendela motyili, oku otyo tulinga ovipuka ovivi. (1 Suau 1:6) Inkha tuhanda okupandwa na Siovaa pahetyino no komutwe wandyila, tuesukisa okuhinangela okuti Siovaa weete ovipuka aviho tulinga. Petupu-ale onkhali yaholama, mokonda ku Siovaa ovipuka aviho vili poluhandya. (Heb. 4:13) Onthue katupondola okutala onkhali ngetyi ovanthu vo mouye veitala. Pononthiki mba Suau, ovanthu vokulongesa omatutu momawaneno, ankho vapopia okuti omunthu upondola okukala epanga lya Huku, otyo alinga ovipuka eyele. Hono, no onthue tukala pokati kovanthu vasoka ngotyo. Ovanyingi vapopia okuti vehole Huku, mahi kavatale onkhali ngetyi Huku eitala. Haunene kavetavela etyi Huku apopia konthele yotyinepo tyopoula. Vapopia okuti omunthu una okulinga etyi ahanda okulinga olutu lwae. w20.07 22 §§ 7-8

Tyina omukepia umwe mewaneno lienyi esukisa okukuatesuako, okuti uhole okutyilinga? Mongeleka, soka ku etyi: Omukepia umwe wanepua nomunthu wehelilongesa. Useta komaliongiyo, tupu eliongiyo liti vala pwe, aende. Pamwe keya novana komaliongiyo. Pahe ovakuavo mewaneno avahimbika okumuamba okuti: ‘Opo omokonda yatyi ahapopila umwe nawa-nawa nomukuendye wae?’ Tala okuti omukepia oo ukahi nokulinga vala atyiho evila, iya haeko onkhalamutwe yombunga. Haeko upopia etyi ovana vena okulinga. Oityi ove upondola okulinga opo waamene omukepia oo? Pandula ononkhono ekahi nokulinga. Popila vakuenyi ovituwa oviwa ena. Ine ulinga ngotyo, mokuatesako vakuenyi, avehemupopi vali omapita. Ovakulu vewaneno, vesukisa okukuatesako ovakepia muetyi vesukisa. Vetyii okuti Siovaa uhanda aveho valingwe nawa. (Tia. 1:27) Tupu, ovakulu vewaneno vesukisa okuhetekela ongeleka ya Sesusi yokupola pokati, avahahindi ovitumino vipuiya okuvilandula. (Mat. 15:22-28) Tyina ovakulu vewaneno vakuatesako ovakepia, velitehelela nawa. w20.09 24-25 §§ 17-19

Omuuli Daniele, ankho welikalela nohamba Saulu. Daniele ankho kalingi otyipuka natyike tyihapulu ku Siovaa. Omokonda yatyi? Omokonda ankho weliola omutima, ankho kahande okulinga otyipuka ahatuminwe. Mongeleka, etyi Daniele ahangununa ondyoi yohamba Nambukondonosole, kelifelele (okulipepesa). Mahi wapopile okuti o Siovaa wemukuatesako. (Dan. 2:26-28) Oityi tulilongesila ku Daniele? Oñgeni tukala tyina ovakuatate vetupopila okuti vehole omalongomona etu? Oñgeni tukala tyina tukuatesako ovanthu ovanyingi movilinga viokuivisa? Tuesukisa okupandula Siovaa, atuhelifele. Apeho tuesukisa okuhinangela okuti tuetyivila tupu, omokonda Siovaa wetukuatesako. (Fili. 4:13) Tyina tulinga ngotyo, tupu ngotyo tuna nokuhetekela Sesusi. Sesusi ankho utei vala ku Tate yae. (Suau 5:19, 30) Petupu onthiki asokele okulipaka pomphangu ya Tate yae. Omukanda Ova Filipu 2:6, upopia okuti Sesusi ‘kaovolele okupunda oukulami wa Huku, mokuovola okulifwa nae.’ Sesusi ankho utyii okuti una ovipuka apondola okulinga, nevi ahapondola. Ankho una onthilo na Tate yae. w20.08 11 §§ 12-13

Vamwe povakuatate vetu tukahi nokuhateka navo, vena otyitateka otyikuavo tyelikalela, iya otyitateka otyo pamwe vakuavo kavetyimono iya pamwe kavanoñgonoka onkhalelo velitehelela. Mongeleka, vamwe vasoka okuti kavesilivila. Inkha ove una otyitateka ngotyo iya ulitehelela okuti vakuenyi kavekunoñgonoka, ongeleka ya Mefibosete maikukuatesako. (2 Sam. 4:4) Mefibosete ankho otyilema iya nthiki imwe Daviti emulingi onya. Mefibosete ankho utupu etyi alinga opo akale novitateka ovio aviho. Okuti wasoyele? Au. Ankho uhambukilwa ovipuka ena. Tupu ankho upandula ovipuka ovinyingi Daviti emulingilile. (2 Sam. 9:6-10) Ngotyo, etyi Daviti emulinga onya, Mefibosete asoko omokonda yatyi alingila ngotyo. Kayekele otyiponyo tya Daviti tyimusoyese. Tupu kavelele Siovaa onombei. Mefibosete wasokele ku etyi apondola okulinga opo akuateseko Daviti, Ohamba yaholovonwa na Huku. (2 Sam. 16:1-4; 19:24-30) Siovaa wapaka ongeleka ya Mefibosete Mondaka Yae, opo no onthue itukuateseko. — Loma 15:4. w20.04 26 § 3; 30 §§ 18-19

Vamwe meongano, vatumwa vakaundape kovilongo ovikuavo, ovakuavo ovakokoli-ndyila vavilapo, ovakuavo ovakokoli-ndyila vomuvo auho. Ovakuatate ovanyingi no nomphange, vehole okukuatesako ovanthu ovanyingi okukala ovalongwa va Kilisitu Sesusi, mokonda vaholovona okuundapa unene movilinga viokuivisa. Ovanthu ovo, vetupu ovipuka ovinyingi, tyetyi veli movilinga viomuvo auho. Mahi Siovaa uhole okuveavela ovipuka vivehambukiswa. (Malu. 10:29, 30) Onthue tuhole unene ovakuatate ovo no nomphange iya tupandula Siovaa etyi eveeta meongano liae. Okuti ovakuatate vena otyilinga tyokutuhongolela, no vokuli movilinga viomuvo auho, ovo vala vena omphangu meongano? Au. Huku uhole ovaivisi aveho. Aveho vena otyilinga meongano. (Loma 10:15; 1 Kol. 3:6-8) Tupopia ngotyo mokonda otyilinga tyesukisa vali tyina okulingwa meongano, okulingila Tatekulu Sesusi Kilisitu, ovalongwa. (Mat. 28:19, 20; 1 Tim. 2:4) Aveho mewaneno, tyilinge vokuambatisalwa na vana vehenembatisalwe, vehole okulinga ononkhono mbokufuisapo nawa otyilinga otyo. — Mat. 24:14. w20.08 21 §§ 7-8

Ngetyi tyilekesa otesitu yo hono, tyina tuna ovitateka, Sesusi metukuatesako. Onondaka mba Sesusi mbutupameka unene. ,Omokonda yatyi? Omokonda pamwe tukala novitateka vialema unene. Mongeleka tyina tunkhisa umwe tuhole tyituihama unene ha nthiki ike vala, ha nonthiki onombali mahi tyituihama omanima omanyingi! Tupu, tukala novitateka tyina tuakulupa, iya nkhele vamwe veihamenwa mokonda yokuvela. No ngotyo onthue tutyivila okukoleleya mokonda twii etyi Sesusi apopia okuti ame ndyina onwe “ononthiki ambuho,” okukutikinya-mo ononthiki mbepuiya. (Mat. 11:28-30) Ondaka ya Huku itupopila okuti Siovaa utukuatesako pokati konoandyu. (Heb. 1:7, 14) Mongeleka, onoandyu mbutuhongolela movilinga viokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba kovanthu “vovilongo aviho, nomihoko aviho, nomalaka aeho.” — Mat. 24:13, 14; Ehol. 14:6. w20.11 13-14 §§ 6-7

Onthue tuhanda ovalongwa vetu vanoñgonoke okuti etyi tuna nokuvelongesa tyatunda Mondaka ya Huku. (1 Tes. 2:13) Oñgeni tupondola okutyilinga? Yeka omulongwa apopie oñgeni atala etyi ekahi nokulilongesa. Mongeleka, tyina tutanga otesitu, pamwe tupondola okumuyeka ahangunune otesitu oyo. Kuatesako omulongwa wove okutala, oñgeni Ondaka ya Huku ipondola omukuatesako momuenyo wae. Mupula ovipuka mavimulundu okupopia onkhalelo elitehelela, netyi asoka konthele yo tesitu atanga. (Luka 10:25-28) Mongeleka, mupula okuti: “Oityi otesitu ei ikulongesa konthele ya Siovaa?” “Oñgeni otesitu ei ipondola okukuatesako?” “Oityi usoka konthele yetyi tuelilongesa?” Tala okuti omulongwa kesukisile okunoñgonoka ovipuka ovinyingi. Yeka Ombimbiliya ihike komutima womulongwa. Etyi esukisa vala, okupanda etyi ekahi nokulilongesa, nokuendela-mo. Pahe tyina amekupopila apa wesukisa okutala nawa pokulongesa, wesukisa okuliola omutima. w20.10 15 §§ 5-6

Onthue tuna onthumbi yokuti ovilinga viokuivisa mavipu momuvo watyo. Nkhele soka ku etyi tyamonekele pononthiki mba Noe. Siovaa walekesile okuti ulinga ovipuka momuvo watyo. Etyi ankho kuakambela omanima 120, Siovaa ankho utyii-ale onalupi ombila onene maiya. Konyima, apopila Noe atunge owato. Tyafuile mokueenda kuomanima 40 ine 50 etyi Ombila onene yeheneye, Noe watuaileko okuundapa. Namphila ovanthu ankho vehetavela, no ngotyo Noe watuaileko okuivisa atee etyi Siovaa emupopila okuti: ‘Pahe ou omuvo wokunyingila mowato.’ Konyima, momuvo watyo “Siovaa aiki epito.” (Gên. 6:3; 7:1, 2, 16) Apa katutu Siovaa metupopila okuti ovilinga viokuivisa viapwa. Konyima, ahanyeko ouye wa Satanasi, aeta ouye omupe, omu mamukakala vala ovanthu vetavela ku Huku. Tyina onthiki oyo yehenehike-po, tupondola okuhetekela Noe, na Habakuke, no vakuavo vali vahayekele omavoko avo apululukwe. Mahi opo tutyivile, tuesukisa okuhatalukwa, nokupwa-elundo, nokupameka ekolelo lietu mu Siovaa no momilao viae. w20.09 13 §§ 18-19

Ankho Siovaa kapakeleko ononkhalamutwe, ñgeno ombunga kaikahi nawa, avahakala nehambu. Tupu ñgeno tyati vala, ou ulinga etyi ahanda, ou ulinga etyi ahanda, tyehesukile-ale olie una okulinga omatoko meumbo. Ine Siovaa oe wati omulume una okukala onkhalamutwe yombunga, opo naina, ovalume vamwe vatekulila-tyi onya ovakai vavo? Omokonda ovalume ovanyingikavalandula etyi Siovaa evepopila. Ovakuavo vatekula ovakai vavo okutalela kovituwa viovanthu vakala navo. Kuvo okutekula onya omukai wae tyimukalesa nawa. Mongeleka ovalume vamwe vasoka okuti, opo ovakai vavo vehevetombe vena okuvetekula onya. Vamwe vati kavapondola okukuluminya omukai wavo okuvehumba, mahi una okumutila owoma. Ovalume ovo valinga tupu ngotyo, okuhanda okulinga vala etyi vahanda, omukai wae atii vala filuu. Okuti onkhalelo oyo vatekula ovakai vavo yaviuka? Au, mokonda omulume oo, kehole omukai wae tupu kemulingi onthilo. Iya hangotyoko Siovaa ahanda omulume atekule omukai wae. — Ova Efesu 5:25, 28. w21.02 3 §§ 6-7

Tyina uli nokulambela motyitateka tyimwe tyekukalesa notyiho, likuambela ku Siovaa nomutima auho, omuiti ekukuateseko. Siovaa makumbulula omalikuambelo ove. Mekuavela ‘ombembwa yae, ipona kenoñgonoko aliho.’ (Fili. 4:6, 7) Siovaa utuavela ononkhono mbae mbutukuateseko okutula omutima tyina tualinga otyiho. (Gal. 5:22) Tyina ulikuambela ku Siovaa, mupopila umwe atyiho tyili momutima wove. Tumbula umwe otyitateka tyatyo, opopi umwe nawa-nawa oñgeni tyikukalesa. Ine otyitateka tyatyo tyivilwa okutetululwa, ita ku Siovaa ekukuateseko okutala oñgeni motyitetulula. Ine katyivilwa okutetululwa, muiita ekukuateseko okuhasoyo, nokuhalingi unene otyiho. Opo utyivile okutala nawa oñgeni Siovaa akumbululula omalikuambelo ove, mupopila umwe etyi uhanda tyiheliseta-seta. — Luka 11:8-10. w21.01 3 §§ 6-7

Vamwe mewaneno vanepa, ovakuavo kavanepele. Mahi oñgeni tuna okutala vokuahanepele, no vokuahanepelwe? Tuesukisa okuhetekela Sesusi. Sesusi kanepele mokonda ankho uhanda okumanena omuvo wae nononkhono mbae movilinga Siovaa emutuma. Sesusi kapopile okuti opo omunthu apandwe na Huku, wesukisa okunepa ine okuhanepe. Watile vala okuti, vamwe mavaholovona okukala vala ngotyo. (Tala okatoi mo Mbimbiliya yokulilongesa mu Mateusi 19:12.) Sesusi ankho katombele vokuahanepele no vokuahanepelwe. Ankho keveetehila-mo okankhenda ngatyina vena etyi vakamba momuenyo wavo Tunde apa apositolu Paulu ehimbika okuivisa ankho kanepele, nga Sesusi. Paulu kalongesile okuti tyapenga Omukilisitau okunepa mokonda ankho utyii okuti, otyo tyitei ku kese omunthu. w20.08 28 §§ 7-8

Apositolu Suau wakalele-ko ehimbwe. Wali novitateka ovinyingi ankho vipondola okumusoyesa. Mahi no ngotyo walingile ononkhono mbokutavela apeho ovitumino vya Sesusi, notyitumino tyokuhumba vakuavo mewaneno. Iya otyo atyimukalesa neyumba-nthumbi liokuti Siovaa na Sesusi tyili-tyili vemuhole, iya mavemukuatesako etyivili okukoleleya movitateka aviho ankho makala navio. (Suau 14:15-17; 15:10) Nii Satanasi nii ouye wae, kavetyivilile okusoyesa Suau. Suau watuaileko noluembia lwae momutima, watuaileko nokupopia onondaka, nokulinga ovipuka vilekesa okuti ankho uhole vakuavo. No onthue hono tuli mouye uli nokutuminwa na Satanasi. (1 Suau 3:1, 10) Satanasi uhanda tuyekepo okukala noluembia novakuatate vetu. Mahi ine onthue katutavela, Satanasi nae kametyivili. Tutualako okukala noluembia na vakuetu. Tyilinge muetyi tupopia tyilinge muetyi tulinga, tyimoneke umwe nawa-nawa okuti, tuvehole. Tyina tulinga ngotyo, tukala mombunga ya Siovaa, atutualako nehambu limwe enene. — 1 Suau 4:7. w21.01 13 §§ 18-19

Omuenyo mouye wa Satanasi kawapepukile, mokonda pamwe tyina tuna ovitateka, katwii etyi matulingi. (2 Tim. 3:1) Mahi no ngotyo, wahasoye, wahatile owoma. Siovaa mekukuatesako. Siovaa walaa okuti mekukuate menkhanya. (Isa. 41:10, 13) Kala nonthumbi yokuti mekukuatesako, iya mekuavela ononkhono pokati Kondaka yae opo utyivile okulambela movitateka aviho. O novidiu, nonondalama, nononthele mbati “Hetekela Ekolelo Liavo” mbupondola okukukuatesako okunoñgonoka nawa omahipululo Ombimbiliya. Tyina motale ovidiu ine motehelela, ita ku Siovaa ekukuateseko okuvasa onondongwa moundapesa momuenyo wove. Lisokela pomphangu yavo. Sokolola kovaumbili ovakuavo ovakuatyili va Siovaa, soka oityi tyevekuatesileko okulambela movitateka. Iya endela muetyi welilongesila-ko. Pandula Siovaa wekukuatesako okuvasa onondongwa ombo. Pandula tyina ukuatesuako, tupu pandula vakuenyi nokuvekuatesako. w21.03 19 §§ 22-23

Inkha wanepa ine wanepua iya muhanda okukala novana, lipulei okuti: ‘Okuti onthue tuna umwe ovituwa Siovaa ahandela kovanthu aholovona vatekule ovana? Okuti tueliola omutima, tuhole umwe Siovaa Nondaka yae?’ (Sal. 127:4) Inkha una-le ovana, lipula okuti: ‘Okuti ame ndyilongesa ovana vange okuundapa?’ (Ecl. 3:12, 13) ‘Okuti ndyilinga umwe atyiho ndyivila ndyiyakulile ovana vange komaliva avasiwa mouye wa Satanasi?’ (Pro. 22:3) Ove kumetyivili okuyakulila ovana vove komaliva aeho. Mahi upondola okumukuatesako okunoñgonoka oñgeni ha apondola okutetulula ovitateka vipondola okumutumbukila. Oñgeni upondola okutyilinga? Mukuatesako okuyumba onthumbi mo Mbimbiliya. (Pro. 2:1-6) Mongeleka, ine umwe mombunga yenyi upolwa mewaneno, kuatesako ovana vove okutala okuti muesukisa okukala ovakuatyili ku Siovaa. (Sal. 31:23) Ine umwe mombunga wanyima, kuatesako ovana vove okutala oñgeni Ombimbiliya ipondola okuveungumanesa. — 2 Kol. 1:3, 4; 2 Tim. 3:16. w20.10 27 § 7