Abril

Sesusi wakala no luembia olunene nonthwe, etyi etavela okuava omuenyo tuyovoke. (Suau 15:13) Onthue kamatutyivili-ale okukondolela Siovaa na Sesusi, otyipuka otyo vetulingila. Mahi tupondola okuvepandula movipuka tulinga nthiki na nthiki. (Kolo. 3:15) Ovalembulwa mavaende vala keulu mokonda yotyilikutila tyeyovo. (Mat. 20:28) Mokonda vena ekolelo motyilikutila tya Sesusi, Siovaa uvetala okuti ovaviuki iya tupu ovana vae. (Loma 5:1; 8:15-17, 23) Onongi ononkhuavo navo vapandula unene otyilikutila otyo. Mokonda yonthumbi vena mohonde ya Sesusi, Huku uvetala okuti vasukuka. Iya vakevelela okukayovolwa “mononkhumbi ononene.” (Ehol. 7:13-15) Aveho valekesa okuti umwe vapandula otyilikutila tyeyovo. w22.01 23 §§ 14-15

Sesusi, watandeleyilwe opo vetyivile okumuipaa. Watendeleyua okuti wapopia omapita Huku — omunthu wehena onthilo na Huku nenyina liae. (Mat. 26:64-66) Ovipuka ovio viemuihamene unene. (Mat. 26:38, 39, 42) Sesusi ankho una okunkhila momuti wemone opo ayovole ova Sundeu vahinganwa. (Gal. 3:10) Ova Sundeu ankho vahinganwa mokonda valaele okuti mavetavela Ovitumino vya Huku mahi avehetyifuisapo. Tyehe onkhali vala vapiñgana ku Andau, ova Sundeu ankho vatokala okunkhia mokonda kavetavelele otyitumino tya Siovaa, tupu kavafuisilepo etyi vapopile. (Loma 5:12) Otyitumino tya Huku ankho tyipopia okuti omunthu walinga onkhali una okuipawa konyima olutu lwae alupapelwa momuti. (Deut. 21:22, 23; 27:26) Etyi Sesusi apapelwa momuti, tyakuatesako umwe navana vemuanyene. w21.04 16 §§ 5-6

Soka onthiki yahulilila-ko ya Sesusi pano pohi. Omafualali o Loma aemukuate aemuvete tyihena okankhenda. (Mat. 26:52-54; Suau 18:3; 19:1) Omafualali oo ankho ena osikote imwe aveta nayo Sesusi otyo imutandula. Konyima, namphila ankho Sesusi ena ovipute komuongo, mahi no ngotyo omafualali emukuluminya okutyinda omuti walema omo ankho makapapelelwa. Sesusi akoko omuti oo okutuala no oku makapapelelwa. Konyima omafualali atumu omunthu omukuavo opo emutyindile-ko omuti oo. (Mat. 27:32) Etyi Sesusi ehika pomphangu pana maipaelwa, omafualali akuata omankhanya ae nonomphai mbae aemupapela momuti oo. Mokonda yomulemo wolutu lwae, ovipute viae apa apapelwa no nopeleko aviliyawisa vali. Omapanga ae ankho vekahi nokuliyava, iya me yae ukahi nokulila, mahi ova Sundeu ankho vekahi nokumulinga omukwele. (Luka 23:32-38; Suau 19:25) Tyina onoola mbulamba, ankho wihamenwa vali unene iya omutima wae nomapunga ae ahimbika okukala tyihena ononkhono, aloo umwe okufima, ankho ulinga ononkhono. Etyi ehungi pokumanuhula omuenyo, Sesusi alingi elikuambelo liae liahulilila-ko. Moluotyo ayendeleka omutwe iya anyimi. (Malu. 15:37; Luka 23:46; Suau 10:18; 19:30) Tyotyili, ononkhia mba Sesusi mbaendele katutu iya mbeihamene unene nokumumonesa ononkhumbi! w21.04 16 § 4

Sesusi wapopile ovalongwa vae vekolelo onomphango onombali. Imwe omphango omphe, onkhuavo omphango Youhamba. (Luka 22:20, 28-30) Onomphango ombo, mbaikula ondyila opo ono apositolu ovo novanthu ovakuavo vehehi vakakale onohamba novanakwa keulu. (Ehol. 5:10; 14:1) Ngotyo, ovalembulwa vala vokuahupapo valia kombolo nokunwa kovinyu Pehinangelo, mokonda valinga onthele yonomphango ombo onombali. Siovaa weveavela omphitilo yokukala nomalutu ahavolo vali keulu, avakatumina na Sesusi Kilisitu kumwe na vakuavo vo 144,000. Mahi tyivehambukiswa vali unene, okukakala ponthele ya Siovaa Huku! (1 Kol. 15:51-53; 1 Suau 3:2) Ovalembulwa vetyii okuti vena okukala ovakuatyili ku Siovaa atee kononkhia. — 2 Tim. 4:7, 8. w22.01 21 §§ 4-5

Sesusi ankho wapapelelwa kumwe novimphulu vivali. Tete ovimphulu ovio ankho vikahi nokumupopia omapita. (Luka 23:40, 41) Mahi pahe tyimwe, atyipopila Sesusi okuti: “Sesusi nthyinangele tyina wamanyingila Mouhamba wove.” (Luka 23:42) Sesusi wapopile tupu ngatyina, omokonda utyii okuti Tate ya una okankhenda. (Sal. 103:8; Heb. 1:3) Siovaa uhanda okutuevela iya una okankhenda no onthue. Mahi metuevela vala inkha onthue tulivela ovipuka ovivi tualingile, atukala nekolelo motyilikutila tyomona wae Sesusi Kilisitu. (1 Suau 1:7) Vamwe vasoka okuti, Siovaa kemevepolelapo ovivi valingile. Inkha no ove otyo uhole okusoka, soka kuetyi: Inkha Sesusi wakalele nokankhenda notyimphulu ankho tyehimbika vala okukala nekolelo mwe poola ina, pahe soka kuove? Tyotyili Huku makala nokankhenda nove muumbili wae! — Sal. 51:1; 1 Suau 2:1, 2. w21.04 9 §§ 5-6

Mokuatualako noukuatyili ale ankhia, Sesusi wafuisapo ovipuka ovinyingi. Tyotete, walekesa okuti Satanasi onkhembi iya omunthu wehena onkhali upondola okukoleleya noukuatyili, katyesukisile etyi Satanasi apondola okulinga. Tyavali, Sesusi waava omuenyo wae ngotyilikutila tyeyovo. Iya otyilikutila otyo, tyaavela ovanthu omphitilo yokukala omapanga a Siovaa, nokukakala apeho nomuenyo uhapu. Tyatatu, Sesusi walekesa okuti Siovaa oe Omutumini ukahi vali nawa. Tupu, waamena outumini wa Siovaa, asukukisa enyina liae. Naina ononthiki mbatyo ambuho, tumbutalei ngatyina ononthiki mbahulililako mbokulekesa okuti tuvakuatyili ku Siovaa! Atee umwe, inkha tuhika kokuipawa matupopi okuti: “Siovaa nalinga atyiho opo ndyilekese okuti ndyimukuatyili kuove, iya Satanasi onkhembi. Tupu nayakulila enyina liove nouhamba wove!” w21.04 12 §§ 13-14

Etyi Sesusi ahungwa akoyeswa mokonda yotyipuka ahalingile, anthilwa omate, avetwa, konyima apapelwa momuti wemone konomphai nokomankhanya. Tyina ankho apopia natyina afima ankho wiihamenwa unene. Mahi no ngotyo ankho wesukisa umwe okupopia, mokonda ankho una ovipuka viesukisa unene ena okupopia. Ngetyi tuamona, onondaka mbahulililako mba Sesusi mbutulongesa ovipuka ovinyingi! Mbetuhinangelesa okuti, tuesukisa okuevela vakuetu, nokukala nonthumbi yokuti Siovaa nae metuevela. Tupu, tuna elao limwe enene liokukala novakuatate nonomphange vafuapo opo vetukuateseko. Mahi, opo vetyilinge onthue muene tuesukisa okuvepopila ovitateka vietu. Onthue tutyii okuti Siovaa metukuatesako movitateka aviho tupondola okukala navio. Tuamona okuti kese nthiki tuna omuenyo tuesukisa okuitala ngatyina onthiki yahulililako yokulekesa oukuatyili wetu. Tupu tuamona okuti, tuna okupakula omuenyo wetu pomavoko a Siovaa neyumba-nthumbi liokuti metuyakulila. w21.04 8 § 1; 13 § 17

Okulandula ononthambo mba Sesusi tyituetela omuenyo uhapu. Etyi omukuendye umwe omuhona apula oityi esukisa okulinga opo akale nomuenyo uhapu, Sesusi emukumbulula okuti: ‘Kala omulongwa wange.’ (Mat. 19:16-21) Ova Sundeu vamwe ankho kavetavela okuti Sesusi o Mesiya, ngwe evepopila okuti: “Onongi mbange mbundandula. . . . Ame ndyimbuavela omuenyo uhapu.” (Suau 10:24-29) Onthue tulekesa okuti tuna ekolelo mu Sesusi, tyina tulandula ongeleka yae, natyina tumuhetekela. Inkha tulinga ngotyo, matukakala nomuenyo uhapu. (Mat. 7:14) Tyina tuehenehimbike okulandula ononthambo mba Sesusi, tuesukisa okumunoñgonoka nawa. “Okunoñgonoka” Sesusi otyipuka tuesukisa okulinga apeho. Onthue apeho tuesukisa okulilongesa konthele ya Sesusi, ngetyi ovituwa viae, nonkhalelo yae yokusoka novipuka ovikuavo. Katyesukisile omanima eñgapi tukahi motyili, apeho tuesukisa okutualako okulinga ononkhono mbokunoñgonoka nawa Siovaa Nomona wae. w21.04 4 §§ 9-10

Tyipondola tyina ankho apositolu Paulu asoka kovipuka ovivi alingile puetyi ehenekale Omukilisitau, tyimuihamene unene. Otyo apopila okuti ame “ndyina vali onkhali onene,” kuvakuetu! (1 Tim. 1:15) Etyi Paulu ehenekale Omukilisitau ankho umonesa ononkhumbi Ovakilisitau aloo umwe komapunda-umbo okokule nokuvepaka mokaleya, iya tyina ankho vamwe tyitiwa vena okuipakwa Paulu ankho utyitavela. (Ovil. 26:10, 11) Pahe soka oñgeni ñgeno Paulu akalele inkha wavasile omukuendye epongo mokonda yokuetavelele ovotate yae vaipawe? Tyipondola ñgeno tyemuihama unene. Paulu ankho ulivela mokonda yovipuka aviho alingile kohale. Paulu ankho utavela okuti Sesusi ankho wemunkhila otyo ahonekela okuti: “Mokonda yokankhenda okanene ka Huku ame ndyii Apositolu.” (1 Kol. 15:3, 10) Oityi otyo tyitulongesa? Tavela okuti Sesusi wekunkhila iya una omphitilo yokukala epanga lya Siovaa. (Ovil. 3:19) Siovaa avalula otyetyi tukahi nokulinga pehepano netyi matukalinga komutwe, haviponyo tualingile kohale. — Isa. 1:18. w21.04 23 § 11

Namphila ova Sundeu ovanyingi vo pononthiki mba Sesusi ankho kavakevelela okuti Mesiya una okunkhia, mahi tala etyi eulo limwe Liombimbiliya lipopia. Liati: “Oe waava omuenyo wae mononkhia, avalulilwa kumwe nonondingavivi. Watyindapo onkhali yovanthu ovanyingi, oe wakala omuitiliko wonondingavivi.” (Isa. 53:12) Mokonda ankho eulo likahi nokufuisuapo, ova Sundeu ankho vetupu natyike tyivelingisa okuaanya Sesusi. Hono, tupondola okulityilika okulipunduka, inkha tunoñgonoka nawa ovipuka konthele yotyili. Melongomona Sesusi alingila Komphunda, wapopilile ovateheleli vae okuti vamwe vapondola ‘okutendeleyua ovipuka aviho ovivi.’ (Mat. 5:11) Omatutu oo aeho atuka ku Satanasi. Satanasi oe uhongiliya ovanthu opo vayandyanese omatutu konthele yavana vehole otyili. (Ehol. 12:9, 10) Onthue tuesukisa okuaanya omatutu oo. Tupu katupondola okuyeka omatutu oo etulingisise okukala nowoma nokutendesa ekolelo lietu. w21.05 11 § 14; 12 § 16

Kuatesako omulongwa wove okuyumba onthumbi mu Siovaa. Sesusi wapopilile ovalongwa vae okuti Siovaa mevekuatesako mokonda uvehole. (Mat. 10:19, 20, 29, 30) Hinangelesa omulongwa wove okuti, Siovaa nae memukuatesako. Upondola okukuatesako omulongwa wove okuyumba onthumbi mu Siovaa, tyina ulikuambela nae konthele yovipuka apanga okulinga. Franciszek ukala ko Polonia wati: “Tyina ankho tulilongesa, apeho ankho omulongesi wange upopia ovipuka napanga okulinga. Etyi namona okuti Siovaa wakumbulula omalikuambelo omulongesi wange, na ame andyihimbika okulikuambela. Iya namuene okuti Siovaa wankhuatesako etyi nakaita komuhona wange opo andyeke okuenda komaliongiyo nokovionge.” Siovaa uhole unene ovalongwa Vombimbiliya. Siovaa upanda unene ononkhono ovalongesi Vombimbiliya valinga mbokukuatesako ovanthu opo vakale omapanga ae iya uvehole. (Isa. 52:7) Inkha utupu ovalongwa Vombimbiliya no ngotyo upondola okukuatesako ovalongwa va vakuenyi okupama motyili avehiki kokumbatisalwa tyina ukuatesako vaivisi vakuenyi movilinga viokuivisa. w21.06 7 §§ 17-18

Opo tulekese okuti tuapandula etyi tuapewa Ombimbiliya tuesukisa okuitanga ononthiki ambuho. Katupondola vala okulilongesa Ombimbiliya tyina tuna omuvo, tuesukisa okulinga ononkhono mbokulilongesa Ombimbiliya ononthiki ambuho. Inkha tulilongesa apeho, ekolelo lietu malipame vali. Tyelikalela ‘novanongo na vana vatanga monosikola ononene’ onthue tuna ekolelo lituka muetyi tulilongesa Mondaka ya Huku. (Mat. 11:25, 26) Mokonda yetyi tulilongesa Mondaka ya Huku, twii omokonda yatyi ovitateka vikahi nokuliyawisila netyi Siovaa makalinga opo evimane-ko. Onthue tuakoya okutualako okupameka ekolelo lietu nokukuatesako ovanthu okukala nekolelo Momutungi wetu. (1 Tim. 2:3, 4) Tutualeiko okusoka komutwe tyina ovanthu aveho kombanda yohi mavakapopia onondaka mbuvasiwa momukanda Eholololo 4:11, mbati: “Siovaa Huku yetu, ove watokala okupewa omunkhima . . . mokonda ove watunga ovipuka aviho.” w21.08 19 §§ 18-20

Ovakulu vewaneno vena otyilinga tyokuviyula vakuavo tyina tyesukisa. Vapondola okuviyula vakuavo monkhalelo ‘ivehambukiswa.’ (Pro. 27:9) Ovakulu vewaneno vehole ovakuatate nonomphange. Iya mavetyilekesa tyina vaviyula omunthu umwe uhungi kokulinga etyi tyapenga. (Gal. 6:1) Tyina nkhele ovakulu vewaneno vehenepopie nomunthu oo, vesukisa okutala nawa ovipuka apositolu Paulu apopia viayemba koluembia. “Omunthu wohole wapua elundo una onkhenda. . . . Ulikuatehila movipuka aviho, utavela movipuka aviho, ukevela ovipuka aviho, ukoleleya movipuka aviho.” (1 Kol. 13:4, 7) Tyina ovakulu vewaneno vasokolola umwe nawa konondaka ombo, matyivekuatesako okuviyula nawa omunthu. Inkha wokuviyulwa utyimona umwe okuti ovakulu vewaneno vesuka nae, otyo matyimuavela ondundo yokutavela etyi apopilwa. w22.02 14 § 3; 15 § 5

Siovaa watunga onoandyu novanthu tyihena onkhali. Petupu apa akambesa. Mahi oandyu imwe yatungwa na Siovaa, Satanasi tyihangununa okuti (“Ondyale”) aityitukilapo Siovaa. Tupu aihongiliya ovanthu vehena onkhali Andau na Eva okumutyitukila-po. Tyihe-otyo vala, onoandyu mbumwe novanthu vamwe aveliwaneka moumphuki wa Satanasi. (Sunda 6) Otyipuka otyo tyaihamene unene ku Siovaa, mahi no ngotyo utualako okukevelela aloo onthiki meya okuhanyako onomphuki ombo. Tyina Siovaa amahanyeko onomphuki ombo, matyietela ehambu ovaumbili vae vatualako okukoleleya ngae! Satanasi wapopia okuti Sombe novaumbili ovakuavo va Huku, vemufenda vala mokonda vapewa ovipuka oviwa. (Jó 1:8-11; 2:3-5) Eliapu litualako okuhunga ovaumbili va Huku atee hono. (Ehol. 12:10) Inkha tutualako okukala nohole na Siovaa, atukala ovakuatyili Kwe, matulekesa okuti Satanasi onkhembi. w21.07 9 §§ 7-8

Apositolu Paulu wapopia ondaka imwe itulongesa okuti tyesukisa unene okupiluluka. (Loma 6:6) Wapopia okuti tuna ‘okupakela ontheto yetu onkhulu momuti.’ Monondaka ononkhuavo, onthwe tuna okulinga ngetyi Sesusi alingile. Tuna okuyekapo okulinga ovipuka Siovaa eyele. Matukala vala nombungo yasukuka tyina tuahalingi ovipuka ovio, iya komutwe wandyila atukapewa omuenyo wahapu. (Suau 17:3; 1 Pet. 3:21) Siovaa nalumwe mapilulula ovitumino viae opo etuhambukiswe. Mahi onthwe muene tuna okupiluluka atutavela ovitumino viae. (Isa. 1:17, 18; 55:9) Atee umwe tyina wambatisalua-le, wesukisa okutualako okulinga ononkhono mbokulityilika okusoka ovipuka ovivi. Likuambela ku Siovaa ekukuateseko, oyumbu onthumbi mononkhono mbae. (Gal. 5:22; Fil. 4:6) Inkha tuhanda umwe okulipola ontheto onkhulu, atuhakala vali nayo, tuesukisa okulinga ononkhono. w22.03 6 §§ 15-17

Siovaa wetupopila okuti metuavela okulia nomuvalo, inkha tupaka pomphangu yotete Ouhamba wae nokueendela movitumino viae. (Mat. 6:33) Naina tuesukisa okulityilika okusoka okuti, omalumono omouye uno, oo maetuyakulila nokutuetela ehambu liotyotyili. Onthue tutyii okuti, opo tukale nombembwa tuna okulinga etyi Siovaa ahanda. (Fil. 4:6, 7) Namphila tupondola okulanda ovipuka ovinyingi mahi tuesukisa okulitala inkha tuna ononkhono nomuvo wokukala novipuka ovio. Okuti tuakakanyena unene movipuka tuna? Tuesukisa okuhinangela okuti kanda munthu uli mombunga ya Siovaa wapewa otyilinga. Tyilekesa okuti katupondola okuyeka natyike tyitutalule. Onthue katuhande okukala ngomukuendye una waanyene okukala omulanduli wa Sesusi, apumbwa okuumbila Siovaa nokukala omulembulwa, mokonda yokuhole omalumono! — Malu. 10:17-22. w21.08 6 § 17

Tyina ulilongesa Ombimbiliya monoñgonoka onkhalelo Siovaa ekahi novituwa viae, tupu momono okuti ovituwa ovio upondola okulilongesa-vio tyina utala ovipuka atunga. Ovituwa ovio mavikukuatesako okunoñgonoka okuti naina Siovaa oko ekahi. (Exo. 34:6, 7; Sal. 145:8, 9) Tyina utualako okulilongesa vali konthele ya Siovaa, momunoñgonoka vali nawa, ekolelo liove mwe malipame vali, oluembia una nae maluliyawisa iya oupanga wove nae maupame vali. Popila vakuenyi etyi ukahi nokulilongesa. Mahi oityi upondola okulinga tyina wamavasi omunthu movilinga viokuivisa, ekupulu inkha kouye kuna umwe Huku, mahi ngwe ove kutyii oñgeni momukumbulula? Tete, ovola otesitu mo Mbimbiliya ityikumbulula ine o umwe pomikanda vietu utyipopia, konyima okapopia nomunthu wokuekupula. Tupu upondola okuita komukuatate umwe omunongo ekukuatesako. Tyilinge omunthu metavela ine kemetavela, no ngotyo ove mopolo ouwa keovololo walinga. Ekolelo liove malipame vali. w21.08 18 §§ 14-15

Katuesukisile okuyekapo ovipuka aviho opo tuhambukiswe Siovaa. (Ecl. 5:19, 20) Mahi inkha katuyeke-po ovipuka vimwe opo tulingile vali Siovaa, tupondola okulinga ngetyi tyalingile omulume Sesusi apopile monthengele-popia imwe. Omulume oo, ankho welipakela ovipuka ovinyingi, mahi ku Huku alimbuiko. (Luka 12:16-21) Tyina tuna ovitateka tuesukisa okulikuambela ku Siovaa etukuatesako okusoka nawa etyi matulingi. (Pro. 3:21) Siovaa utuyamba mononkhalelo ononyingi. Tulekesa okuti tuapandula ovipuka aviho Siovaa etuavela, tyina tulinga atyiho tuvila opo tumuhambukiswe. (Heb. 13:15) Tulinga ngotyo, tyina tuyawisa kovilinga vietu viokuivisa opo Siovaa etuyambe vali. Ononthiki mbatyo ambuho tuovolei “okuhetekela Siovaa opo tutale okuti ukahi nawa.” (Sal. 34:8) Matulingi ngetyi Sesusi apopile okuti: “Okulia kuange okulinga ehando lia una wanthuma andyimanuhula ovilinga viae.” — Suau 4:34. w21.08 30-31 §§ 16-19

Satanasi uhanda tukale nomalityindailo. Utyii okuti inkha tukala nomalityindailo matukala ngae, atukapumbwa omuenyo wahapu. Tupu, apositolu Paulu wetupopila okuti omunthu ulimphanda, ‘makoyeswa ngetyi Eliapu lialingwa.’ (1 Tim. 3:6, 7) Tyilekesa okuti, otyo tyipondola okutumonekela katyesukisile inkha tukahi nokuumbila Siovaa omanima omanyingi, ine tuvape motyili. Omunthu wokuna omalityindailo, usoka vala haunene kwe. Satanasi uhanda tusoke vala ku onthue muene, atuhesuku na Siovaa, haunene tyina tuna ovitateka. Mongeleka, okuti kumbi watendeleyilua-le? Okuti walingilua-le onya? Satanasi uhanda tyina una ovitateka unumanena Siovaa novakuatate vove. Tupu uhanda ñgeno ulinga vala etyi usoka okuti tyikahi nawa, ohesuku nonondongwa mba Siovaa mbuvasiwa Mondaka Yae. — Ecl. 7:16, 20. w21.06 15 §§ 4-5

Siovaa waavelele omuuli Ageu otyilinga tyimwe otyinene. Tyipondola hamwe omuuli Ageu wali umwe povokuatundile koukonde ko Mbambilonia menima lyo 537 Puetyi Kilisitu Eheneye, avakondoka ko Selusalei. Etyi vehika ko Selusalei avahimbika okupindula-po ondyuo ya Huku. (Esd. 3:8, 10) Etyi pakala vala katutu, ovipuka avityopoka. Mokonda yokuasoyeswa nonondyale mbavo avayekepo okutunga ondyuo ya Huku. (Esd. 4:4; Ageu 1:1, 2) Mahi menima lyo 520 Puetyi Kilisitu Eheneye, Siovaa atumu Ageu opo akalunde ovanthu Vae, vahimbike vali okutunga ondyuo ya Huku. (Esd. 6:14, 15) Onondaka mbomuuli Ageu ankho opala okukala neyumba-nthumbi mu Siovaa. Onondaka “Siovaa ongombo yovita” mbevepamekele unene. Siovaa una ovita ovinyingi vionoandyu atumina, mokonda yotyo ova Sundeu ankho vesukisa okukala nonthumbi yokuti mavetyivili vala inkha vakuatesuako na Siovaa. w21.09 15 §§ 4-5

Onombangi mba Siovaa hono velihole, velikuata okapandi aveho mouye. Onthue tuelikalela novanthu vonongeleya, mokonda tuakala ombunga namphila tuatunda movilongo vielikalaila, tuna ovituwa vielikalela. Tutyimona umwe nawa okuti tulihole tyina tuli momaliongiyo no movionge vietu. Otyipuka otyo tyitukalesa nonthumbi yokuti Siovaa utavela efendelo lietu. (Suau 13:34) Ombimbiliya itupopila okuti: “kalei nohole onene na vakuenyi.” (1 Pet. 4:8) Otyipuka tyimwe matyipopi okuti tuhole vakuetu, okuveevela nokukoleleya tyina vetulinga oviponyo. Tupu onthue tuovola onomphitilo mbokutambula nawa vakuetu pomaumbo etu nokulingila otyali ovanthu aveho mewaneno, atee umwe vana vetunumanesile. (Kolo. 3:12-14) Okuhole vakuetu otyo tyilekesa okuti, Tuvakilisitau votyotyili. w21.10 22 §§ 13-14

Okuti hamwe okupola mewaneno omunthu umwe walinga onkhali ehelivele tyipondola okumukuatesako? Eenga. Mongeleka, ovanthu ovanyingi, valingile onkhali avapolwa mewaneno vapopia okuti, okuapolelwe mewaneno tyevekuatesako, avetyimono okuti etyi valinga onkhali, avelivele avapilulula ovituwa viavo. Iya pahe vakondoka ku Siovaa, Huku yokankhenda. (Heb. 12:5, 6) Soka nkhele kongeleka ei: Ñgeno pena omunthu umwe una onongi mbae, pahe ponongi ombo imwe yavela, ngwe utyii okuti opo hakule ongi oyo, ayahatambulisa ononkhuavo una okuipola mononkhuavo. Mahi ngwe onongi mbutyihole tyokukala nononkhuavo. Iya ongi yokuavela okuipola mononkhuavo ipondola maikalela vala okuvandala. Okuti okuipola mononkhuavo, tyilekesa okuti, hekulu yongi una onya? Au, utupu onya. Mahi utyii okuti inkha wiiyekela mononkhuavo ipondola okutambulisa (okuyambulisa) ononkhuavo. Okupola ongi yavela mononkhuavo tyiyakulila onongi ononkhuavo. w21.10 10 §§ 9-10

Onthue tuna elao liokukala mombunga yovakuatate nonomphange mouye auho velihole. Tuhanda okukuatesako ovanthu ovanyingi okufenda Huku. Mokonda yotyo, tuesukisa okulunguka opo tuhalinge natyike tyipondola okusilisa ovanthu va Siovaa na Tate yetu wokeulu. Tuesukisa okukala nonondunge opo ovanthu vetavele etyi tuvelongesa aveya okuumbila Siovaa. Pamwe, mokonda yokutavela ku Siovaa, ovanthu vapondola okutupenya nokutumonesa ononkhumbi. Okuti tuna owoma wokupopila ovanthu omatavelo etu? Siovaa na Sesusi vapondola okutukuatesako. Sesusi wapopilile ovalongwa vae opo vahasukalale netyi mamupopi ine oñgeni mavapopi. Omokonda yatyi? Sesusi wati: ‘Omokonda etyi mamupopi mamutyipewa poola yatyo, hanwe vala mamupopi, mahi ononkhono mba Tate yenyi mambumukuatesako okupopia.’ — Mat. 10:19, 20. w21.09 24 §§ 17-18

Moisesi nae wapopile onondaka ngo ombo. (Sal. 90:1, okatoi.) Pahe etyi ehungi kokunkhia Moisesi apopi okuti: “Huku otyiholamo tundee kohale, omankhanya ae apeho ena ove.” (Deut. 33:27) Onondaka “omankhanya ae apeho ena ove” mbutulongesa-tyi? Tyina tuyeka Siovaa akale Otyiholamo tyetu, tukala nawa, tukala tyapoleya. Mahi no ngotyo, pamwe tusoya. Tyina tuasoya oityi Siovaa alinga etukuateseko? (Sal. 136:23) Opo Siovaa etukuatesako, utukatula atuhasoyo vali. (Sal. 28:9; 94:18) Onthue tutyii okuti Siovaa apeho metukuatesako, tupu utukuatesako movipuka vivali. Tete, katyesukisile apa tukala, tuna otyiholamo tyapama, Siovaa apeho metuyakulila. Vali, Siovaa mokonda o tate una oluembia apeho metukuatesako. w21.11 6 §§ 15-16

Sesusi ankho utyii okuti, okulingwa onya matyilolo ekolelo liovalongwa vae. Pahe opo evekuateseko okukoleleya, evepopila onthengele-popia tuvasa mu Luka. Sesusi wapopia onthengele-popia yomuhepe umwe ankho wenda apeho komukoyesi otyo ati, tetulula nouviuki omphela yange. Omukai oo ankho utyii okuti, ine utualako omphela yae maitetululwa. Tyilinga ovipuka, omukoyesi atetulula umwe omphela yae. Otyo tyitulongesa-tyi? Tyitulongesa okuti Siovaa utupu onya. Otyo Sesusi apopila okuti: “Okuti Huku kamalingi ouviuki ovaholovonwa vae vemuita otyitenya notyinthiki tyina apwa-elundo navo?” (Luka 18:1-8) Tupu Sesusi apopi okuti: “Okuti tyina Omona womulume ameya mavasi ekolelo olio pano pohi?” Tyina tulingwa onya okukoleleya noupwa-lundo, tulekesa okuti tuna ekolelo liapama ngomuhepe oo. Tyina tuna ekolelo liapama, tuna onthumbi yokuti Siovaa metukuatesako umwe. Tupu tuesukisa okuhinangela okuti okulikuambela tyipondola okutukuatesako. w21.11 23 § 12; 24 § 14

Vakuendye, okuti pamwe musoka okuti ovitumino vya Siovaa vimutyika okulinga ovipuka ankho muhanda okulinga? Satanasi uhanda umwe musoke ngotyo. Satanasi uhanda mukalele vala okutala kovipuka vili nokulinga vana vekahi nokupolesa-po ondyila onthanda, ovipuka vimoneka ngoti vieta ehambu. Satanasi uhanda usoke okuti mokonda kulingi ovipuka vakuenyi valinga kosikola no mo internete uli nokupumbwa. Satanasi uhanda usoke okuti, ovitumino vya Siovaa vikutyika okukala nehambu. Mahi soka kuetyi: Satanasi kahande vana veli mondyila yae vanoñgonoke apa ondyila oyo maikevehikiya. (Mat. 7:13, 14) Mahi ina Siovaa wetupopila ovipuka oviwa matukakala navio, ine tutualako okupolesa-po ondyila ituala komuenyo. — Sal. 37:29; Isa. 35:5, 6; 65:21-23. w21.12 23 §§ 6-7

Onthue atuho tutyii okuti okuevela vakuetu tyesukisa iya otyo otyipuka tyaviuka. Mahi hapeho okuevela tyapepuka. Apositolu Petulu nae ankho ongotyo asoka. (Mat. 18:21, 22) Oityi tyipondola okukukuatesako okuevela? Tete, sokolola nawa-nawa oñgeni Siovaa ehole okukuevela. (Mat. 18:32, 33) Mokonda yoviponyo tulinga, ñgeno ankho Siovaa ketuevela, mahi no ngotyo utuevela umwe nomutima auho. (Sal. 103:8-10) Tupu onthue tuesukisa “okukala nohole kese umwe na mukuavo.” Tyilekesa okuti, tuesukisa okuevela ovakuatate vetu nonomphange tyilinge tuetyihanda ine katutyihande. (1 Suau 4:11) Vali, soka oviwa tukala navio tyina tuevela vakuetu. Tukuatesako omunthu ankho wokuetunumanesa, tuyakulila oupanga wetu na Siovaa, tukuatesako ewaneno okukala newaneko, tupu no onthue muene tukala nawa. (2 Kol. 2:7; Kolo. 3:14) Konyima, likuambela ku Siovaa una wetupopila okuti tuesukisa okuevela vakuetu. Tuhayekei Satanasi ahanyepo oupanga omuwa tuna novakuatate vetu. (Efe. 4:26, 27) Opo Satanasi ehetunyone tuesukisa okukuatesuako na Siovaa. w21.06 22 § 11; 23 § 14

Daviti ankho ukalela vala okuilauka, mokonda Saulu ohamba yo Isilayeli ankho uhanda okumuipaa. Nthiki imwe etyi Daviti eli mepunda-umbo lyo Nobe, mokonda ankho yokualiwa nondyala, aiti onombolo ononthano. (1 Sam. 21:1, 3) Etyi pakala Daviti, nomafualali ae avakaholama meleva. (1 Sam. 22:1) Motyitateka otyo Daviti ankho enatyo, oityi alingile? Saulu ankho utyii okuti Daviti wankhimana, tupu okuenda movilwa ankho apeho ufinda. Saulu tupu ankho utyii okuti mokonda ketavelele ku Siovaa, Siovaa wemuaanya opo akale ohamba yo Isilayeli , akoyo Daviti atumine o Isilayeli. (1 Sam. 23:16, 17) Mahi nongotyo, etyi Saulu nkhele ankho ohamba yo Isilayeli, ankho una omafualali omanyingi novanthu ovinyingi vakuatesako outumini wae. Mokonda yotyo, Daviti akahateka. Okuti Saulu wasokele okuti, metyivili okutyika Siovaa okupaka Daviti koutumini? (Isa. 55:11) Ombimbiliya kaityipopi. Mahi etyi twii, okuti Saulu ankho ukahi vala nokulietela. Vana valuisa Huku kavaveteko! w22.01 2 §§ 1-2

Sesusi ankho uundapa unene movilinga viokuivisa. Ankho ulekesa okuti ohole ovanthu etyi atualako okuvelongesa apeho tyina tyitavela. (Luka 19:47, 48) Mahi oityi tyemulundile okulinga ngotyo? Walingile ngotyo mokonda ankho una okankhenda novanthu. Mongeleka nthiki umwe etyi ovanthu ovanyingi-nyingi ankho vahanda okutehelela Sesusi, oe novalongwa vae ‘avehetyivili vali okukalia.’ (Malu. 3:20) Nthiki umwe umulume umwe ankho uhanda okupopia na Sesusi mahi kongulohi. Ngwe ahanye aendeko okukemutehelela. Ovanthu ovanyingi kavetavelele etyi Sesusi alongesile tupu kavakalele ovalongwa vae. Mahi veivile etyi ankho Sesusi alongesa. Nonthue hono tuahanda ovanthu aveho veive onondaka onongwa tulongesa. (Ovil. 10:42) Opo tulinge nawa otyilinga otyo, tuesukisa okupilaulula onoola tuiivisa. Tyina tuivisa, twahaivisei vala moola tuhanda mahi tuivisei moola twii okuti matuvasi ovanthu vesuka notyili pomaumbo avo. Ine tulinga ngotyo, Siovaa mahambukilwa ovilinga vietu. w22.01 17 §§ 13-14

Ononthiki mbuno, ovanthu ovanyingi pahe kavayumbu vali onthumbi movatumini. Tyimwe tyivelingisa okueheveyumbu onthumbi, omokonda vehole okumona ovatumini valinga okapungulula. Vakuatesako vala vokuna-tyo, mahi vokuahepa avehesuku navo. Tupu ononkhalamutwe mbonongeleya navo valinga ovipuka ovivi. Otyo natyo tyihole umwe okulingisa ovanthu ovanyingi, avehesuku vali na Huku. Pahe tyina pamwe tuvasa omunthu umwe uhanda okulilongeswa Ombimbiliya, tyihole okutupuiya unene okumukuatesako ayumbe onthumbi mu Siovaa, no movanthu Siovaa aavela ovilinga meongano liae. Mahi ovalongwa vo Mbimbiliya havoko vala vena okuyumba onthumbi mu Siovaa no meongano liae. Atee umwe onthwe tuumbila-le Siovaa omanima omanyingi, tuna okukala nonthumbi yokuti onkhalelo Siovaa alinga ovipuka apeho yaviuka. Pamwe mapamoneka ovipuka vipondola okulola onthumbi yetu mu Siovaa. w22.02 2 §§ 1-2