Maio

Opo Siovaa etukuateseko okunoñgonoka nawa Omona wae, wapaka mo Mbimbiliya omikanda vikuana, Mateusi, Maluku, Luka na Suau. Momikanda ovio vikuana, tuvasamo ehipululo liomuenyo wa Sesusi novilinga viae viokuivisa. Tupu tuvasamo etyi Sesusi apopile, novipuka alingile, no ñgeni ankho elitehelela. Tupu omikanda ovio vikuana vitukuatesako ‘okutalela popepi’ ongeleka ya Sesusi. Tyihe otyo vala, tuvasamo ononthambo mba Sesusi. Ngotyo tyina tulilongesa nawa omikanda ovio vikuana, tunoñgonoka nawa-nawa Sesusi. Inkha tulinga ngotyo, matutyivili okulandulila popepi ononthambo mbae. Opo tupole ouwa kuetyi omikanda ovio vipopia, tuesukisa okulilongesa-vio nawa, hakuvitanga vala. Tuesukisa okuovola omuvo wokulilongesa-vio nawa, atusokolola kuetyi tuelilongesa. (Tyieleka na Josué 1:8 okatoi.) Sokolola nokueendela muetyi tulilongesa momikanda ovio vikuana. w21.04 4-5 §§ 11-13

Omanima omanyingi konyima, Siovaa wapopile Mondaka yae okuti Mesiya malaviswa nonombongo 30 mbopalata. (Zac. 11:12, 13) Tupu, Ombimbiliya yapopile okuti, memulavisa o umwe pomapanga ae. (Sal. 41:9) Iya omuuli Sakalia wapopile okuti: “Ipaa omunthita, onongi mbotyuunda ambutyandyaneswa.” (Zac. 13:7) Okuti vomutima omuwa vapundikile? Au, vapame mokonda vamona omaulo Ombimbiliya ekahi nokufuisuapo mu Sesusi. Okuti hono uhole okumona otyitateka ngotyo? Yoo. Momanima ano, vamwe ankho Onombangi mba Siovaa vayekapo okumuumbila, iya pahe vaovola okuyapula ovanthu. Vayandyanesa omatutu konthele Yonombangi mba Siovaa mo Internet no mo Laliu no mo no Jornale. Okuti vokuna omutima omuwa vapunduka? Au, mokonda vetyii okuti, Ondaka ya Huku yapopia okuti ovipuka ovio mavimoneka. — Mat. 24:24; 2 Pet. 2:18-22. w21.05 11 § 12; 12-13 §§ 18-19

Ombimbiliya ipopia okuti otyili tyinoñgonokwa katutu-katutu. (Kolo. 1:9, 10) Siovaa uyandyulula otyili katutu-katutu, onthue tuesukisa okupwa-elundo atee tunoñgonoka umwe nawa-nawa otyili. Tyina vana vetuhongolela vamanoñgonoka okuti, pena otyipuka tyimwe, tyipilululwa ankho tupopia mo tesitu imwe, vetyilinga umwe, kavasete vali. Ovanthu va Siovaa etyi vapopia-popia vetyipilulula umwe mokonda vahanda okuhambukiswa Siovaa, vahanda okumufenda ngetyi Sesusi emufendele. Mahi vonongeleya ononyingi vaanya otyili Tyombimbiliya mokonda vahanda okuhambukiswa ovanthu veli monongeleya mbavo. (Tia. 4:4) Onthue katupilulula otyipuka tyimwe ankho tupopia-popia, atutyipilulula mokonda vala novanthu vapiluluka, mahi tutyilinga vala tyina tuanoñgonoka vali nawa Ombimbiliya. Onthue tuhole otyili! — 1 Tes. 2:3, 4. w21.10 22 §§ 12

Oityi una okulinga inkha ulitehela okuti umulike? Soka oñgeni Siovaa ehole okukukuatesako. (Sal. 55:22) Otyo matyikukuatesako okumona okuti, kukahi awike motyitateka otyo. Soka oñgeni Siovaa ehole okukuatesako ovaumbili vae velitehelela okuti ovalike. (1 Pet. 5:9, 10) Hiroshi omukuatate umwe uumbila Siovaa mokueenda kuomanima omanyingi aike mombunga yae, wati: “Okunoñgonka okuti atuho tulinga ononkhono mbokulinga atyiho tuvila movilinga vya Siovaa, tyipondola okupameka aveho vaumbila Siovaa aveke mombunga yavo.” Tualako okupameka oupanga wove na Siovaa. Tyina ulikuambela, wesukisa okupopila Siovaa atyiho tyili mombungo yove. Tyesukisa okutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho nokusokolola komahipululo Ombimbiliya alekesa okuti Siovaa ukuhole umwe. Ovakuatate vamwe vapaka momutwe ono tesitu mbumwe mbuvepameka ngetyi o Salmo 27:10 na Isaías 41:10. Ovakuavo tyina velilongesa etyi mavakalongeswa keliongiyo, no pokutanga Ombimbiliya, vatehelela ononthele mbangalavalwa opo vahakale nounye. w21.06 9-10 §§ 5-8

Okuti waihamenwa mokonda pena umwe wanyimisa? Ine otyo, linga ononkhono mbokutanga omahipululo Ombimbiliya ovanthu vatutilisilwe, upameke ekolelo liove nonthumbi yove metutilo. Okuti waihamenwe mokonda umwe mombunga yove wapolua mewaneno? Ine otyo, lilongesa nawa Ombimbiliya opo utale okuti, Siovaa utuviyula tupu utuhole. Ovitateka viatyo aviho ukala navio vitala ngatyina omphitilo yokupameka ekolelo liove mu Huku. Povitateka likuambela ku Siovaa, omupopila oñgeni ulitehelela. Uhakale vala awike, kala na vakuenyi mewaneno. (Pro. 18:1) Linga ovipuka mavikukuatesako okukoleleya, namphila hamwe vimwe mavikusokesisa kotyitateka tyove. (Sal. 126:5, 6) Tualako okuenda komaliongiyo, no movilinga viokuivisa, nokutanga Ombimbiliya. Soka kovipuka oviwa Siovaa mekekulinga komutwe wandyila. Tyina wamamono okuti Siovaa ukahi nokukukuatesako, mokala nekolelo liapama. w21.11 23 § 11; 24 § 17

Omonkhalelo patyi, ovalanduli va Sesusi ‘ovatutu’? Mouye vesukisa vali ine vakolela vali ovalie? Ovo kuamona, no vokuankhimana, novatumini. Mahi ouye utala ovalanduli va Sesusi ngatyina vahasilivila, ‘ovatutu’ vali. (1 Kol. 1:26-29) Mahi ku Siovaa vakolela unene. Omokonda yatyi Sesusi apopila ondaka “povatutu ava”? Tyimwe omokonda ovalongwa vae, vemupulile okuti: “Olie omunene vali Mouhamba wokeulu?” (Mat. 18:1) Otyikuavo ova Sundeu ovanyingi ankho vahongiliya ovanthu okusoka okuti okukala nomunkhima tyikahi nawa. Omunongo umwe wapopia okuti: “Ovanthu ankho valinga atyiho vevila opo vakale nomunkhima, nokulingwa onthilo, mokonda kuvo ankho otyo otyipuka tyesukisa vali.” Sesusi ankho utyii okuti ova Sundeu ankho vasoka okuti vakolela vali ku vakuavo. w21.06 20 § 2; 21 §§ 6, 8; 22 § 9

Apositolu Paulu wasapo ongeleka ongwa pala ovakulu vewaneno. Mongeleka, etyi ovakuatate vomo Tesalonika vesukisa okuviyulwa, Paulu ehelikondola okutyilinga. Mahi momikanda Paulu evehonekela, tete wevepandula mokonda yovilinga ankho valinga noukuatyili, noluembia ankho vena-lo, netyi velikuatehila movitateka vakalele navio. Mahi tupu wasokele kovitateka ankho vena, etyimono okuti katyapepukile mokonda ankho vekahi nokumoneswa ononkhumbi. (1 Tes. 1:3; 2 Tes. 1:4) Tupu evepopila umwe okuti vekahi nokuava ongeleka ongwa ku vakuavo. (1 Tes. 1:8, 9) Mokutala ovakuatate ovo vapandulile unene etyi vapandulwa nomu apositolu Paulu! Tupu vetyimuene umwe okuti Paulu ankho uvehole unene. Mokonda Paulu ankho una oluembia, momikanda viae vivali ahonekela ova Tesalonika, etyivili umwe okuviyula nawa. — 1 Tes. 4:1, 3-5, 11; 2 Tes. 3:11, 12. w22.02 15 § 6

Satanasi uhongiliya ononkhalamutwe mbonongeleya mbomatutu, okulongesa okuti Siovaa omukalavi, tupu oe uvelwa onombei ononkhumbi tumona. Mongeleka vamwe vapopia okuti, tyina olukembe lumwe luamankhi, Huku oe weluihana mokonda wesukisa onoandyu keulu. Otyo omatutu! Mokonda onthue tutyii okuti Huku una okankhenda. Onthue tutyii okuti tyina tuna otyitateka tyimwe ine tuanyimisa umwe tuhole, katupondola okuvela onombei Huku. Mahi onthue tuna onthumbi yokuti nthiki imwe Siovaa makamanako omauvela akatutilisa ovanthu vokuankhia. Naina tupopile ovanthu aveho okuti Siovaa Huku omukwaluembia. Inkha tutyilinga matukuatesako Siovaa, okukumbulula una omulinga omukuele. (Pro. 27:11) Siovaa o Huku una okankhenda. Huku wiihamenwa unene tyina amona ovipuka ovaumbili vae vakoleleya, ngetyi okuyelwe, nomauvela noukuankhali wetu mwene. (Sal. 22:23, 24) Siovaa weete ononkhumbi mbetu, uhanda okumbumanako iya otyo umwe malingi apa katutu. — Tala Êxodo 3:7, 8; Isaías 63:9. w21.07 9-10 §§ 9-10

Otyipuka otyiwa vali vana vetavela Huku mavakakala natyo, okukahumba Siovaa nokukemufenda apeho! Sesusi makamanako ovitateka aviho viatuka koumphuki wa Andau na Eva. Siovaa makatutilisa ovanthu ovanyingi eveavela omphitilo yokukakalako apeho mouye omupe. (Luka 23:42, 43) Tyina ovanthu mavahimbika okuumbila Siovaa tyihena vali onkhali opo mavakala ‘nomunkhima nounene’ Daviti apopia. Inkha ove ulinga onthele yovanthu ovanyingi-nyingi mavakala pano pohi, naina una elao limwe enene. (Ehol. 7:9) Huku ukuhole; uhanda ukakale mombunga yae. Mahi wesukisa okulinga ovipuka vimuhambukiswa. Ononthiki ambuho soka ovipuka Siovaa mekekuavela. Panda elao una pahetyino liokuumbila Siovaa, ne eli mokakala nalio liokukemuumbila pala apeho! w21.08 7 §§ 18-19

Omuuli Selemiya waivisile momanima alamba po 40 mahi no ngotyo ovanthu avehemutavela, ankho vemuyele. Omuuli Selemiya asoyo, ankho wasoya mokonda ulingwa vala “omukuele, umoneswa ononkhumbi” nonondyale mbae. Otyilinga tyae ahande umwe okutyiyeka. (Jer. 20:8, 9) Mahi Selemiya ahayeke-ko! Naina, oityi tyemukuatesileko ahambukilwa otyilinga tyae? Ovipuka vivali viemukuatesileko. Tyo tete, okuasoka okuti onondaka mba Huku aivisa mbuavela ovanthu “ekevelelo” tupu okumbutavela mbukevepa omuenyo ukahi nawa komutwe wandyila. (Jer. 29:11) Tya vali, okuasoka okuti Siovaa oe muene wemukoya opo akapopile ovanthu onondaka mbae. (Jer. 15:16) No onthue Onombangi mba Siovaa tupopila ovanthu ovipuka vivekalesa nekevelelo, tupu oe wetukoya tulinge Onombangi mbae. Tyina tusoka kovipuka ovio vivali tuhambukwa, tyilinge ovanthu vetutavela tyilinge kavetutavela. Naina uhasoye, wahayeke-ko, tyina wamatale omulongwa wove kekahi nokukula liwa motyili. No ove wesukisa okupwa-elundo ngomukuni, mokevela umwe atee omulongwa wove asoka okuumbila Siovaa. — Tia. 5:7, 8. w21.10 27 §§ 12-13

Katyesukisile omanima eñgapi tukahi nokuumbila Siovaa, no ngotyo tuesukisa okutualako okupameka ekolelo lietu mu Siovaa. Omokonda yatyi? Omokonda inkha katulunguka, ekolelo lietu lipondola okutenda. Hinangela okuti ekolelo elekeso liovipuka vihamoneka komaiho. Otyipuka tuhamono tupondola okutyilimbwa liwa. Tupu Paulu wapopia okuti okuhakala nekolelo, ‘onkhali ihasete okutuhitikinya.’ Naina oityi tupondola okulinga opo tutualeko okupameka ekolelo lietu? (2 Tes. 1:3) Tete, tualako okuita ku Siovaa ononkhono mbae. Omokonda yatyi? Omokonda ekolelo onthele yovinyango viononkhono mba Huku. (Gal. 5:22, 23) Katutyivili okutualako nekolelo Momutungi wetu tyihakuateswako nononkhono mbae. Inkha tuita ku Siovaa ononkhono mbae, ngwe metuavela-mbo. (Luka 11:13) Pamwe tupondola okulikuambela okuti: “Tuavele vali ekolelo.” (Luka 17:5) Vali, lilongesa apeho Ondaka ya Huku. — Sal. 1:2, 3. w21.08 18-19 §§ 16-18

Ovakuatate nonomphange vakulupa vesukisa unene meongano lya Siovaa. Namphila pahe vehena vali ononkhono ngokohale mahi vena ovipuka ovinyingi vevila okulinga velilongesa mokueenda kuomanima. Siovaa wesuka navo iya nkhele vapondola okulinga ovipuka ovinyingi. Mongeleka, Moisesi ankho una-le omanima 80 etyi akala omuuli wa Siovaa nokuhongolela ova Isilayeli. Iya tyipondola namphila hamwe Daniele ankho ena omanima 90 no ngotyo ankho omutumwa-ndaka wa Siovaa. Tupu, apositolu Suau ankho una omanima 90 etyi Huku emutuma okuhoneka omukanda Eholololo. Ombimbiliya kaipopi unene konthele yomulume “omuviuki nokuna onthilo na Huku” utiwa o Simiau. Mahi Siovaa ankho umwii nawa iya emuavela elao liokukuata Sesusi etyi ankho olukembe tupu akanena nawa Maliya nolukembe luatyo. — Luka 2:22, 25-35. w21.09 3-4 §§ 5-7

Ovohe vesukisa okulityilika okueleka ovana vavo navakuavo, ine okuvetuma valinge ovipuka vehevili okulinga. Inkha vaeleka ovana vavo navakuavo, vapondola okuvesoyesa. (Efe. 6:4) Omphange umwe utiwa o Sachiko wati: “Me novalongesi vange ankho vahanda ñgeno hipengesa, ndyilinga nawa onopolova, otyipuka ankho nehevili. Tunde apa namana okulongesiwa pamwe ndyilitehelela okuti namphila ndyilikuatehila umwe mahi no ngotyo Siovaa kahambukilwa etyi ndyilinga.” Ohamba Daviti wapopile okuti ankho “kaovola okukala novipuka ovinyingi” ine ovipuka ehevili okala navio. (Sal. 131:2) Mokonda ankho weliola omutima nokuapola pokati ahambukilwa ovipuka ena. Oityi ovohe velilongesila konondaka mba Daviti? Ovohe vesukisa okuliola omutima nokupola pokati konthele yovipuka vakevelela kuvo no kovana vavo. Ovohe vapondola okukuatesako ovana vavo okuhambukwa, mokuvepandula movipuka vevila okulinga, nokuhevetumu okulinga ovipuka vehevili okulinga. w21.07 21-22 §§ 5-6

Tuesukisa okuhinangela okuti Siovaa watunga ovanthu nepondolo liokulikoyela etyi vahanda okulinga. Otyo tyilekesa okuti kanda munthu oe muene ukoya ine maumbila Huku ine kememuumbila. Ovana vamwe kavalongesilwe-ale novohe mahi no ngotyo avakoyo okuumbila Siovaa iya vatualako noukuatyili wavo. Mahi vamwe ovohe valinga umwe ononkhono mbokuvelongesa onondongwa mba Siovaa mahi etyi vekula avayekepo okuumbila Siovaa. Otyo tyilekesa okuti kanda munthu oe muene una okukoya ine maumbila Huku. (Jos. 24:15) Naina onwe vokuhole okulivela onombei lipolei omalusoke oo! Pamwe tate ine o ina uyekapo okuumbila Siovaa atee umwe atundu meumbo. (Sal. 27:10) Otyo tyipondola okuihama unene kovana ankho valinga onthilo ovo tate yavo. Tyina omukuendye ena tate ine ina wamapolwa mewaneno tyimuihama unene! Mahi kala tyityii okuti Siovaa wii oluihamo luove. Siovaa ukuhole iya uhambukwa unene tyina utualako okumuumbila noukuatyili. Tupu, hinangela okuti, haveko uvelwa onombei mokonda yetyi tate yove ine me yove akoya okulinga. w21.09 27 §§ 5-7

Tyina omunthu amapolwa mewaneno, ukahi nongi yavela ipondola okuyambulisa ouvela ononkhuavo. Omunthu oo wavela, oupanga wae na Siovaa kauli nawa. (Tia. 5:14) Ngetyi omunthu una ouvela ulitambuliswa apondola okutambulisa vakuavo, nomukuatate wehena oupanga wapama na Siovaa upondola okuhongiliya vakuavo avalingi ovipuka ovivi. Otyo pamwe omunthu walinga onkhali esukisila okupolwa mewaneno. Okupola omunthu mewaneno, tyilekesa okuti Siovaa una oluembia, uhole ewaneno, otyo tyipondola okukuatesako omunthu wapolua mewaneno elivele. Mahi no ngotyo wapolua mewaneno upondola okuya komaliongiyo atualako okupameka oupanga wae na Huku. Tupu upondola okuita omikanda opo elilongese, utala o JW Broadcasting^®. Inkha ovakulu vewaneno vatala okuti omunthu wapolua mewaneno ukahi nokulinga ononkhono, pamwe vapondola okumuavela onondongwa atualeko okupameka oupanga wae na Siovaa, haa nga akale vali Ombangi ya Siovaa. w21.10 10 §§ 9, 11

Hono, onthue tulandula ongeleka Yovakilisitau vo potyita tyotete. Mongeleka etyi ewaneno Liovakilisitau vo potyita tyotete liaonganekelwe, otyo tyaonganekwa omawaneno etu hono. Muna ovatalelipo vomawaneno, novakulu vomawaneno, novakuatesiko vovakulu vewaneno. (Fil. 1:1; Titu 1:5) Tupu tulinga umwe Ngovakilisitau vo potyita tyotete, no onthue tutavela ovitumino vya Huku vipopia otyinepo noundalelapo, nohonde, nokupola mewaneno omunthu walinga onkhali ehelivele, opo tuyakulile ewaneno. (Ovil. 15:28, 29; 1 Kol. 5:11-13; 6:9, 10; Heb. 13:4) Ombimbiliya ipopia umwe nawa okuti kuna vala ongeleya ike Huku etavela. (Efe. 4:4-6) Onthue tuna elao enene liokukala ovanthu va Siovaa, tuna elao liokunoñgonoka otyili tya Siovaa novipuka makalinga komutwe wandyila! Naina tutualeiko apeho okukuata otyili nomankhanya evali. w21.10 22-23 §§ 15-17

Ohamba Seosafaa atumbukilwa notyitateka tyimwe otyinene. Omafualai ova Amonita nova Moabita novalume vamwe vakala komphunda Seir aveya okumuluisa. (2 Crô. 20:1, 2) Oityi Seosafaa alingile? Seosafaa welikuambelele ku Siovaa, aiti emukuateseko. Elikuambelo alinga nomutima weliola tuvasa mu 2 Crônicas 20:5-12, lilekesa okuti, ankho uyumba onthumbi mu Siovaa. Siovaa akumbulula elikuambelo lya Seosafaa pokati komu Levita utiwa o Saasieli, monondaka mbo tesitu yo hono. Mokonda Seosafaa ankho una onthumbi mu Siovaa, alingi etyi apopilwa. Etyi pahe vati pokukalwa nonondyale mbavo, Seosafaa ahapake komutwe omafualali amaneka mahi akuende ovaimbi. Siovaa ahayeke-po Seosafaa, emukuatesako okuhanyako onondyale mbae. — 2 Crô. 20:18-23. w21.11 15-16 §§ 6-7

Tyina tuna ovitateka, tuyumbei-ko onthumbi yokuti Siovaa metukuatesako, atutualako noupanga wapama nae. (2 Kol. 4:7-9) Tupondola okukala nonthumbi yokuti, Siovaa una oluembia olunene no onthue, tyetyi omuhoneki wo Salmo imwe wati, “omaiho a Siovaa ayunga vana vemulinga onthilo, vana vakevelela moluembia lwae olunene.” (Sal. 33:18-22) Tuesukisa okuhinangela okuti, etyi ankho tuhaumbila Siovaa, mwene ankho utuhole-ale. Pahe etyi tuakala ovaumbili vae, Siovaa una oluembia olunene no onthue. Mokonda yoluembia, apeho metukuatesako, apeho makala ponthele yetu, uhanda tukale omapanga ae apeho, tupu malingi etyi etuhandela! (Sal. 46:1, 2, 7) Naina, katyesukile otyitateka patyi tukala natyo, Siovaa metukuatesako, metuavela ononkhono tuesukisa tutyivili okukoleleya noukuatyili. w21.11 7 §§ 17-18

Ovanyingi pu onthwe twamona-mona-le omunthu wapakela mukwavo vaundapa nae onkhongo, pamwe oyou valongeswa nae, pamwe o umwe mombunga, — avakala umwe ngootyo omanima nomanima! Wahalimbweko okuti novakulu va Suse, tete vemupakelele onkhongo, konyima pahe ngatyo vemulingi onya. (Gén. 37:2-8, 25-28) Soka mahi Suse ehevelingi omapita! No pu etyi umwe akala omutumini wa vali mo Isitu, ankho pahe utyivila okuvelinga omapita, ovakulu vae evelingi onkhenda. Suse kapakelele onkhongo. Suse walingile umwe onondunge mbapopiwa mu Levítico 19:18. (Gén. 50:19-21) Tyalingile Suse tyokweevela ahapakela vakwavo onkhongo, otyo Ovakilisitau vahanda okuhambukiswa Huku, vena okulinga. Sesusi wetupopila okutitwesukisa okwevela vakwetu. (Mat. 6:9, 12) Omu apositolu Paulu nae wapopila Ovakilisitau okuti: “Muhakondolelei vakuenyi otyivi notyivi.” — Loma 12:19 w21.12 11 §§ 13-14

Motyinthiki tyo 14 ya Nisan, menima 33 P.K., Sesusi waile komphangu imwe itiwa Getesemani. Etyi ehika pomphangu opo elikuambela unene ku Siovaa. (Luka 22:39-44) Po ola opo Sesusi ankho eihamenwa unene “welikuambelele nokulila . . . nokutokesa ononkhuka.” (Heb. 5:7) Oityi Sesusi elikuambelelele motyinthiki tyahulililako maipawa? Welikuambelele opo etyivile okukala omukuatyili ku Siovaa nokulinga etyi ahanda. Siovaa amono okuti omona wae weihamenua unene, atumu oandyu imupameke. Sesusi ankho watokota omutima mokonda ankho una otyilinga otyinene, okusukukisa enyina lya Tate yae. Siovaa watehelele elikuambelo lia Sesusi. Omokonda yatyi? Omokonda Sesusi ankho waita atualeko okukala omukuatyili ku Tate yae nokusukukisa enyina liae. Ine nonthue tulinga ngotyo, Siovaa makumbulula omalikuambelo etu etukuatesako. — Sal. 145:18. w22.01 18 §§ 15-17

Ovanthu ovanyingi hono, kavetavela etyi tulongesa mokonda onthue katulingi onthele youye. Ovanthu ovo vahanda tyina tyiti pokukamanga opo vaholovone ovatumini, ñgeno nonthue tukamanga opo tuholovone ovatumini. Mahi, onthue tutyii okuti, ankho tuholovona omunthu opo etutumine, ngotyo tukahi nokuaanya Outumini ya Siovaa. (1 Sam. 8:4-7) Tupu, ovanthu ovo, vahanda ñgeno tuvekuateseko okutunga onosikola nonosipitali, novipuka ovikuavo vikuatesako ovanthu, iya vetunumanena mokonda onthue katupinayala nokutetulula ovitateka viouye. Mahi tusuka vali nokuivisa onondaka onongwa mba Huku. Oityi tuna okulinga opo tuhayekepo okuumbila Huku? (Mateusi 7:21-23) Onthue tuesukisa okutualako okulinga otyilinga Sesusi etutuma. Katupondola okutalukwa nokutetulula ovitateka viouye uno. Onthue tuhole ovanthu iya tusuka novitateka viavo. Mahi tutyii okuti, onkhalelo ikahi nawa yokukuatesako vakuetu, okuvelongesa konthele Youhamba wa Huku, nokuvekuatesako okukala noupanga na Siovaa. w21.05 7 §§ 19-20

Namphila ovatumini vamwe vapopia okuti vafenda Huku mahi no ngotyo kavahande okuyeka-po outumini wavo. Ngetyi tyalingile ovatumini vo pomuvo wa Sesusi, novo hono kavetavela Una Siovaa Akoya atumine tupu vamoneswa ononkhumbi ovalanduli vae. (Ovil. 4:25-28) Siovaa weveavela omuvo wokulinga tyi? O Salmo 2:10-12 ikumbulula okuti: “Pahe onwe nohamba kalei nekungunyiko; Tavelei okuviyulwa, onwe vakoyesi vohi. Fendei Siovaa, mufendei nonthilo, hambukwei, hambukwei mahi mutilei owoma. Humbei omona, Huku ehemunumanene, amunkhila mondyila, mokonda onyengo yae iya liwa-liwa. Vena ehambu ovanthu aveho vaholama mwe.” Siovaa waavela onondyale mbae omuvo wokulivela. Nkhele vapondola okupiluluka avetavela Ouhamba wa Siovaa. (Isa. 61:2) Ou omuvo waviuka ovanthu vesukisa okunoñgonoka otyili, avakoyo okuumbila Siovaa. w21.09 15-16 §§ 8-9

Paulu wati tuesukisa okuhambukilwa ovipuka tuna. (Fil. 4:12) Ku onthue otyipuka otyiwa vali tuna oupanga wetu na Huku, hamalumono. (Hab. 3:17, 18) Tutalei etyi Moisesi apopilile ova Isilayeli etyi vakala omanima 40 moluhandya. Watile: “Siovaa Huku yove wekuyamba muatyiho walinga. Siovaa Huku yove wakala no ove omanima 40, natyike wakambele.” (Deut. 2:7) Momanima 40 Siovaa watekulile ova Isilayeli, eveavela omanaa valie. Tunde etyi vatunda ko Isitu ovikutu viavo kaviapuile. (Deut. 8:3, 4) Siovaa uhambukwa unene tyina tuhambukilwa ovipuka tuna. Uhanda tumupandule atee umwe ovipuka ovitutu etuavela. w22.01 5 §§ 10-11

Valume, onwe muna otyilinga, tyokukuatesako nokuyakulila nokutekula vomeumbo lienyi. Tyina muna ovitateka mupondola okusoka okuti mutyivila okuvitetulula. Mahi muhayumbei onthumbi mounongo wenyi, likuambela ku Siovaa emukuateseko, likuambelei novakai venyi Siovaa emukuateseko. Ovolei ehongolelo lya Siovaa, mokulilongesa Ombimbiliya, nomikanda omikuavo tupewa neongano lya Huku, pahe amuendela muetyi muelilongesa. Tyina mulinga ovipuka okutalela kuetyi Ombimbiliya ipopia, vamwe vapondola okupopia okuti, hahe woovole onombongo ukuateseko ombunga yove. Mahi soka ku Seosafaa, wayumbile onthumbi mu Siovaa, etyilekesa movipuka alingile. (2 Crô. 20:1-30) Siovaa kayekele-po Seosafaa mokonda ankho omukuatyili, no ove inkha ukala omukuatyili kemekuyeke-po. — Sal. 37:28; Heb. 13:5. w21.11 15 § 6; 16 § 8

Huku wetutunga otyifuika tyae. Otyo tukalela omapita tyina tumona ovanthu valingwa onya. (Gên. 1:26) Mahi mokonda tuvakuankhali, pamwe tukoyesa omapita ovipuka, mokonda tusoka okuti twii atyiho tyaendapo. Mongeleka, uhinangela etyi tyaendele na Sona? Wanumanene unene netyi Siovaa alinga okankhenda ovanthu vomo Ninive. (Jonas 3:10 – 4:1) Mahi soka kouwa watundililako. Ovanthu mono Ninive vena 120.000 avahupiswa mokonda velivela. Naina ankho o Sona wesukisa okupilulula onkhalelo atala ovipuka, ha Siovaa. Siovaa kesukisile okupopila ovanthu omokonda yatyi alingila ovipuka vimwe. Tyili Siovaa kohale wayekele ovaumbili vae vapopie etyi ankho vasoka konthele yotyipuka tyimwe alinga ine ahanda okulinga. (Gên. 18:25; Jonas 4:2, 3) Pamwe ankho Siovaa uvepopila omokonda yatyi alingila otyipuka tyimwe. (Jonas 4:10, 11) Mahi, Siovaa kesukisile okupakeluamo nonthwe tyina ahanda okulinga tyimwe, atee umwe tyina etyilinga-le. — Isa. 40:13, 14; 55:9. w22.02 3-4 §§ 5-6

Onthue tukala “ngovana” tyina tutala vakuetu ‘ngatyina ovanene vali ku onthue.” (Fil. 2:3) Inkha tukala notyitwa otyo kamatupundukisa vakuetu. Ovakuatate vetu nonomphange ovanene vali ku onthue mononkhalelo mbumwe. Opo tutyimone umwe nawa okuti ovanene vali ku onthue, tuesukisa okutala kovituwa viavo oviwa. Tupu tuesukisa okuendela monondongwa Paulu ahonekela ova Kolindu mbati: “Olie ukukalesa tyelikalela na vakuenyi? Oityi ove una uhatambulile? Iya inkha wetyitambula oityi ulimphandela ngatyina uhetyitambulile.” (1 Kol. 4:7) Onthue tuesukisa okulunguka opo tuhalinge ovipuka visokesa vakuetu okuti, tuvanene vali kuvo. Mongeleka omukuatate umwe ulinga nawa omalongomona, ine omphange umwe ulongesa nawa movilinga viokuvisa, vesukisa okulekesa okuti vakuatesuako na Siovaa. w21.06 22 §§ 9-10

Ovaivisi vamwe tyivepuiya unene okuvasa ovanthu momaumbo avo. Mongeleka ovaivisi vanwe apa vakala pena onondyuo mbuyungwa novanthu, iya vokuyunga kavayeke ovanthu vanyingile inkha kavaihanenwe nahekulu yondyuo. Iya vakuavo tyina vakaivisa umbo-na-umbo vetupu otyitateka mahi kavavasi ovanthu. Inkha no ove ukala motyilongo ngotyo wahayekeko okuivisa. Ovola ovanthu monoola mbelikalela. Opo tuvase ovanthu ovanyingi tuesukisa okukaivisa moola vavasiwa momaumbo avo. Namphila tuehevevasilepo mahi kumbi tuvevasapo! Otyo ovakuatate ovanyingi nonomphange vaivisila komakumbi nokokawi-wi opo vavase ovanthu pomaumbo avo. w21.05 15 §§ 5, 7

Okuti hono uhole okumona otyitateka ngotyo? Yoo! Ovanthu ovanyingi vanumanena Onombangi mba Siovaa, mokonda kavalingi navo ovipito vihelikuatele Nombimbiliya, ngetyi otyipito tyomanima no Natale. Ovakuavo vanumana mokonda Onombangi mba Siovaa, kavalingi ovipito viotyilongo, iya tupu kavalingi oviso vilingwa momitambo vihelikuatele netyi Ombimbiliya ipopia. Ovanthu vokunumanena Onombangi mba Siovaa, vasoka okuti, hamwe Siovaa utavela efendelo liavo. Mahi, inkha tulandula oviso viovanthu, atuhalandula ondongeso yayandyuluka nawa ivasiwa Mombimbiliya, kamatuhambukiswa Huku. (Malu. 7:8, 9) Oityi tuna okulinga opo tuhayekepo okuumbila Huku? Tuesukisa okuhumba ovitumino vya Siovaa nonondongwa mbae. (Sal. 119:97, 113, 163-165) Tyina tuhole Siovaa, matuanye oviso aviho vihemuhambukiswa. Kamatuyeke otyipuka natyike tyitulingise okuhahumbu Siovaa. w21.05 6 §§ 15-16

Oñgeni tupondola okueendela monondaka mbapopia apositolu Paulu? Tuesukisa okutualako okupameka ekolelo lietu mokulilongesa apeho Ondaka ya Huku, nokulikuambela apeho, nokuundapa nombili movilinga tuapewa na Siovaa. (2 Timotiu 4:4) Inkha tukala nekolelo liapama, kamatusukalala nomatutu ovanthu vapopia konthele Yonombangi. (Isa. 28:16) Okuhumba Siovaa, nokupanda Ondaka yae, nokukala noluembia novakuatate, matyitukuatesako okuhelipunduka mokonda yavana vayekapo okuumbila Siovaa. Potyita tyotete ovanthu ovanyingi velipundukile, avaanye Sesusi. Mahi, ovakuavo avemutavela. Atee umwe, umwe Mombonge yova Sundeu “novanakwa ovanyingi avahimbika okukala nekolelo” mu Sesusi. (Ovil. 6:7; Mat. 27:57-60; Malu. 15:43) Tupu na hono ovanthu ovanyingi vatokola okutualako okulandula Sesusi. Omokonda yatyi? Omokonda vei nokuhole otyili tuvasa Mondaka ya Huku. Ombimbiliya yati: “Vana vehole ovitumino viove vena ombembwa onene iya natyike tyivepundukisa.” — Sal. 119:165. w21.05 13 §§ 20-21

Apositolu Paulu wanoñgonokele okuti ovipuka aviho ankho evila okulinga wakuatesilweko na Huku ha kononkhono mbae muene. Otyo tyilekesa okuti pokati kononkhono mbae, Siovaa wavela Paulu ononkhono esukisa opo afuisepo ovilinga viae viokuivisa namphila ankho amoneswa ononkhumbi nokupakwa movikaleya nokuna ovitateka ovikuavo. Namphila Timotiu omukuendye vali ku Paulu, mahi no ngotyo wesukisila okuyumba onthumbi mu Huku opo etyivile okufuisapo ovilinga viae viokuivisa. Timotiu walandulile Paulu moungendi wae wokuivisa. Tupu Paulu wemutumine akatalelepo omawaneno nokuepameka. (1 Kol. 4:17) Timotiu ankho usoka okuti kafuilepo opo alinge otyilinga otyo. Otyo Paulu emupopilile okuti: “Wahayeke nawike atombe eti liove lioukuendye.” (1 Tim. 4:12) Tyihe otyo vala, Tupu Timotiu ankho una otyitateka tyekongoko, mokonda ankho “ukahi nokuvela-vela”. (1 Tim. 5:23) Mahi Timotiu ankho utyii okuti upondola okuyumba onthumbi mononkhono mba Siovaa, nekuateso liononkhono ombo ngwe ankho metyivili okufuisapo otyilinga tyokuivisa onondaka onongwa mbouhamba nokukuatesako ovakuatate vae. — 2 Tim. 1:7. w21.05 21 §§ 6-7

Etyi tyipopia Tiaku 1:19, haunene o pala umwe vana vokuviyula vakuavo. Tiaku wahoneka okuti: “Kese munthu, una okukanyauka okutehelela, mahi asete okupopia, asete okunumana.” Omukulu umwe vewaneno pamwe upondola okusoka okuti wii ovipuka aviho, mahi okuti tyili uvii umwe? Provérbios 18:13 itupopila okuti: “Tyina omunthu akumbulula otyipuka eheneive nawa, otyo owova iya makundu.” Otyiwa okutehelela komunthu watyo opo unoñgonoke ovipuka aviho. Otyo tyilekesa okuti una okutehelela umwe nawa, tyina nkhele wehenepopie. Omukulu wewaneno ñgeno ankho umupula okuti: “Otyitateka patyi unatyo? Oñgeni ndyipondola okukukuatesako?” Ine ovakulu vewaneno tete vanoñgonoka ovipuka aviho, mavetyivili okukuatesako, nokupameka ovakuatate nonomphange. Okuviyula mukuetu, hakumutangela vala onotesitu, ine okumupopila ovipuka ena okulinga. Ovakuatate vetu nonomphange, etyi vehole vali okumona okuti tuesuka navo, tunoñgonoka ovitateka viavo, iya tuhanda okuvekuatesako. w22.02 17 §§ 14-15