Julho

Okupola mewaneno omunthu walinga etyi tyapenga Siovaa oe wetyipopia. Onkhalelo aviyula ikuatesako aveho, na una wokualinga onkhali. Ovanthu vamwe mewaneno vapondola okupopia okuti, etyi ovakulu vewaneno valinga tyokupola omukuatate mewaneno katyaviukile, mahi hinangela okuti ovanthu ovo kavahande okupopia ovipuka ovivi vialinga omukuatate wokuapolwa mewaneno. Kavei atyiho tyaenda-po. Otyiwa okukala nonthumbi yokuti ovakulu vewaneno vaendela monondongwa Mbombimbiliya pokuapola omunthu mewaneno, avakoyesila-ko “Siovaa.” (2 Crô. 19:6) Tyina umwe uhole amapolwa mewaneno inkha ukuatesako etyi ovakulu vewaneno vatokola, upondola okukuatesako wove okukondoka. Omphange Elizabeth, wati: “Okukala tyihapopi nomona wetu wapolwa mewaneno tyitupuyile unene. Etyi akondoka ku Siovaa, etupopila okuti ankho tyili wesukisa umwe okupolwa mewaneno. Tupu etupopila ovipuka elilongesila kokuapolwa mewaneno. w21.09 28-29 §§ 11-12

Soka katutu komuhepe watyo. Ankho wahanda umwe okuavela Siovaa atyiho ena. Iya otyo umwe alingile. Waavelele Siovaa atyiho evila. Sesusi ankho utyii okuti, otyiawa tyina komaiho a Tate yae tyakolela unene. Otyo tyitulongesa okuti, Siovaa uhambukwa unene tyina tumulingila atyiho tuvila, nomutima auho, nomuenyo wetu auho. (Mat. 22:37; Kolo. 3:23) Siovaa uhambukwa unene tyina amona okuti, tulinga atyiho tuvila! Otyo tyilekesa okuti, Siovaa uhambukwa unene nomuvo tukala mokulilongesa, nokueenda komaliongiyo, nomovilinga viokuivisa. Oñgeni upondola okueendela muetyi welilongesila mehipululo liomuhepe? Soka komunthu umwe upondola okupameka. Vamwe vasoka okuti mokonda yokuvela nokuhena ononkhono, nokuhaundapa unene movilinga viokuivisa kavesilivila. w21.04 6 §§ 17, 19-20

Siovaa wii onthiki meya okumanako ouye uno wovivi. Mokonda youmphua-lundo wa Siovaa ovanthu ovanyingi vekahi nokumunoñgonoka nokumuumbila. Iya ovanthu ovo vapandula unene Siovaa wapua-elundo, mokonda yotyo vatyitwa avakulu iya avelilongesa okuhumba Siovaa avelipakula kwe. Mokonda yovanthu ovanyingi mavakayovolwa tyilekesa umwe nawa okuti Siovaa walinga nawa etyi apwa-elundo! Namphila Satanasi aeta ovitateka vimonesa ovanthu ononkhumbi mahi no ngotyo Siovaa o “Huku wehambu.” (1 Tim. 1:11) Nonthue tupondola okukoleleya nehambu, atukevelela omuvo Siovaa meya okusukukisa enyina liae, alekesa okuti oe vala wafuapo pala okutumina, amaneko ovivi novipuka aviho vitumonesa ononkhumbi. Tutokolei okutualako okukoleleya tyityii okuti na Tate yetu wo keulu ukahi nokukoleleya. w21.07 13 §§ 18-19

Ovanthu ovanyingi potyita tyotete, ankho vetupu ekolelo mu Sesusi. Kuvo, Sesusi ankho omona vala womuhongi womavai. Sesusi ankho wekulila mepunda-umbo lyo Nasalee, epunda-umbo limwe ovanthu vasoka okuti kalisilivila. Tyipondola Natanaele kahuvile nepunda-umbo Sesusi ekulila. Ine hamwe ankho uhinangela eulo livasiwa mu Miquéias 5:2, lipopia okuti Mesiya matyitilwa ko Mbelei ha ko Nasalee. Omuuli Isaiya wapopia okuti onondyale ononyingi mba Sesusi kamambukesuka no omu atuka. (Isa. 53:8) Inkha ovanthu vanoñgonokele nawa omuenyo ya Sesusi, ñgeno vaimbuka okuti Sesusi watyitilwa ko Mbelei iya o womuhoko Wohamba Ndaviti. (Luka 2:4-7) Omukanda wa Miquéias 5:2, wapopile-ale apa Sesusi matyitilwa. Mahi nainyo, ankho otyipi otyitateka? Ovanthu ankho vemukoyesa liwa avahanoñgonokele-ale ovipuka aviho. Mokonda yotyo, avemuanye. w21.05 2-3 §§ 4-6

Ombimbiliya ipopia ovanthu vayambelwe na Siovaa mokonda vetavelele okuviyulwa. Nkhele tusoke ku Sobe. Namphila ankho ehole Huku, mahi ankho omukuankhali. Pomuvo ankho ena ovitateka, apopi ovipuka viehekahi nawa. Mokonda yotyo, Eliuu, na Siovaa avemuviukilila umwe iya avemuviyula. Sobe alingi ñgeni? Etyi aviyulwa, etavela. Sobe apopi okuti: “Ame napopia, mahi ankho hasokele nawa . . . hahandele etyi napopia, nelivela umwe tyokulipaka eheke, netwe.” Mokonda Sobe ankho weliola omutima, Siovaa emuyambe. (Jó 42:3-6, 12-17) Walekesa okuti weliola omutima etyi etavela okuviyulwa na Eliuu, namphila Eliuu ankho omona vali kwe. (Jó 32:6, 7) Okuliola omutima matyitukuatesako okutavela okuviyulwa, atee umwe tyina ou wetuviyula omona vali kuonthwe. Onthwe atuho tuesukisa okulinga ononkhono mbokukala novinyango viononkhono mba Huku nokukala ovanongo pokuivisa onondaka onongwa. w22.02 11 § 8; 12 § 12

Atuho mewaneno tuna otyilinga tyokukuatesako ewaneno, okukala nombembwa noluembia, opo pahamoneke nawike ulitehelela okuti omulike. Ovipuka tulinga neevi tupopia vipondola okupameka unene vakuetu! Oityi upondola okulinga, opo ukuateseko vana vafenda Siovaa aveke, okulitehelela okuti navo valinga onthele yewaneno? Linga oupanga novape mewaneno. Onthue tupondola okukala omapanga novape mewaneno tyina tuvekukunya momaliongiyo. (Loma 15:7) Mahi okuvekukunya vala katyituuka, tuesukisa okutomphola navo omuvo omunyingi opo tukale omapanga omawa. Lekesa umwe okuti wesuka novape motyili. Wehevelinge omapulo evekalesa omapita, mahi ovola okunoñgonoka ovitateka patyi vena. Vamwe vena ohonyi yokupopia oñgeni velitehelela, mokonda yotyo wehevekuluminye okukupopila atyiho. Velinga omapulo ekahi nawa, okevelela muene vakumbulule. Mongeleka, upondola okuvepula oñgeni vanoñgonoka otyili. w21.06 11 §§ 13-14

Elao limwe enene okuumbila Siovaa newaneko “motyunda tyike” “nomunthita wike vala”! Omukanda Organizados Para Fazer a Vontade de Jeová, pefo 165, wati: “Mokonda no ove upola ouwa kewaneko liewaneno, nove wesukisa okulinga ononkhono opo ewaneko olio litualeko.” Atuho “tuesukisa okulinga ononkhono, mbokutala ovakuatate vetu nonomphange ngetyi Siovaa evetala.” Ku Siovaa ovakuatate aveho ‘ovatutu’ vesukisa unene. Okuti hamwe no ove ongotyo utala ovakuatate nonomphange? Siovaa umona iya upanda atyiho tulinga opo tuvekuateseko nokuvetekula. (Mat. 10:42) Tukalei noluembia novakuatate vetu nonomphange. Tutokolei “okuhapakela nalumwe ovakuatate emanya lipundukisa ine otyipuka tyimwe tyivetokesa.” (Loma 14:13) Tutalei vakuetu ngatyina ovanene vali ku onthue. Tuveevelei nomutima auho. Tuahayekei okupundukiswa navakuetu. Mahi “tulingei ovipuka vieta ombembwa novipuka vitupameka kumwe na vakuetu.” — Loma 14:19. w21.06 24 §§ 16-17

Inkha tulilongesa nawa, nokueendela monondongwa tutanga Mondaka ya Huku nombu tupewa Meongano liae, katutu-katutu matukala novituwa ngevi Kilisitu ankho ena. Tupu matunoñgonoka vali nawa Huku. Sesusi wapopia ongeleka opo ahangunune oñgeni onondaka Mbouhamba mbukula katutu-katutu momitima viovanthu. Wapopia okuti: “Ombuto aimene, aikulu, mahi [omulimi] ketyii oñgeni yekula. Ohi yaava ovinyango katutu-katutu, tete otyingenge, akuya omutwe, konyima omutwe auyula onoñgima.” (Malu. 4:27, 28) Sesusi wapopia okuti ngetyi otiliku ikula katutu-katutu tupu omunthu wesukisa omuvo opo alinge omapiluluko atee akala noupanga wapama na Siovaa. Mongeleka tyina omulongwa wetu amahimbika okukala noupanga wapama na Siovaa, onthue tumona omapiluluko omawa ekahi nokulinga. (Efe. 4:22-24) Mahi tuesukisa okuhinangela okuti Siovaa oe ukulisa ombuto. w21.08 8-9 §§ 4-5

Onthue tupondola okukala nehambu liotyotyili. Omunthu usuka “netyi eluete” uhambukilwa etyi ena. Mahi una woovola vala ovipuka omutima wae uhanda, upinayala novipuka ehevili okukala navio. Otyo tyitulongesa-tyi? Opo tukale nehambu tuesukisa okuhambukilwa etyi tuna, nokusoka kovipuka tuvila umwe okulinga. Okuti tyitavela umwe okuhambukilwa etyi tuna? Ovanthu ovanyingi vasoka okuti katyitavela, mokonda mokueenda kuomuvo tuovola ovipuka ovipe. Mahi tyitavela umwe okuhambukilwa etyi tuna. Onthue tupondola okuhambukilwa ovipuka tuna pehepano. Oñgeni tupondola okutyilinga? Opo tutyinoñgonoke matulilongesa onthengele-popia yonotalendu Sesusi apopile ivasiwa mu Mateus 25:14-30. Haunene matutale oñgeni tupondola okukala nehambu, netyi tupondola okulinga opo tuyawise kehambu lietu. w21.08 21 §§ 5-6

Siovaa wesuka unene na vana ‘veihamenwa na vana vamoneswa emone.’ Onthue atuho, tuesukisa okupameka ovakuatate ngo ovo. Onkhalelo imwe yokutyilinga omokusuka navo. Siovaa uhanda tukale noluembia nonongi mbae ehole. (Pro. 19:17) Tupu tupondola okukuatesako ovakuatate ovo nonomphange tyina tuliola omutima, atuhelilekesa ngatyina tuvila vali okulinga ovipuka tyipona-vo. Katupondola okulitalesa, mokonda otyo tyilingisa vakuetu okutulwa onkhi. Tuesukisa okuundapesa ounongo wetu nenoñgonoko lietu pala okulipameka novakuatate vetu. (1 Pet. 4:10, 11) Tupondola okulilongesa okutekula vakuetu, okutalela konkhalelo Sesusi ankho atekula ovalanduli vae. Sesusi wali omulongesi omunene vali wali kombanda yohi. Mahi no ngotyo ankho ‘wapoleya, nokuna omutima weliola.’ (Mat. 11:28-30) Mahi tyina ankho apopia novanthu, upopia monkhalelo yapepuka tupu ankho upopia ononthengele-popia mbapepuka okumbunoñgonoka mbokuhika komitima viovanthu. — Luka 10:21. w21.07 23 §§ 11-12

Himbika muene ove okupopia novakuatate nonomphange vakulupa. Tyili, tyipondola kavamono-po vali nawa, monongolo mutupu vali ononkhono, ondaka yavo iivalela vala kohi, mahi no ngotyo vesuka novilinga vya Huku iya valinga “enyina ewa” komaiho a Siovaa. (Ecl. 7:1) Soka omokonda yatyi ku Siovaa vesukisila. Tualako okuvelinga onthilo. Linga nga Eliseu watuaileko okukala na Eliya apopi tutatu okuti: “Ame himekusipo.” (2 Reis 2:2, 4, 6) Lekesa okuti wesuka novakuatate vakulupa mokuvelinga omapulo ekahi nawa. (Pro. 1:5; 20:5; 1 Tim. 5:1, 2) Upondola okuvepula okuti: “Etyi umukuendye, oityi tyekukalesile nonthumbi yokuti wavasa otyili?” “Ovipuka patyi viamonekele no ove viekukuatesileko okufuena vali ku Siovaa?” “Oityi tyikukuatesako okutualako nehambu movilinga vya Siovaa?” (1 Tim. 6:6-8) Pahe ovetehelela nawa tyina vapopia. w21.09 5 § 14; 7 § 15

Omokonda yatyi tuivisila nokulongesa ovanthu? Tete omokonda tuhole Siovaa. Naina tyina ulinga ononkhono mbokuivisa nokulongesa ovanthu, ulekesa okuti uhole Siovaa. (1 Suau 5:3) Nkhele Soka kuetyi: Ohole una na Siovaa oyo ikulunda okuivisa umbo na umbo. Mahi okuti ponthyimbi ankho tyapepuka? Au. Mongeleka, oñgeni wakalele etyi wakaivisa pomaumbo ovanthu monthiki yotete? Tyipondola hamwe ankho wawela owoma! Mahi tupu ankho utyii okuti, o Sesusi wekutuma ulinge otyilinga otyo, ngatyo umwe ulinga. Mokueenda kuomanima, otyilinga otyo atyihimbika okukupepukila iya pahe una ehambu liokuundapa movilinga viokuivisa. Mahi oñgeni ulitehelela tyina usoka okulongesa ovanthu Ombimbiliya? Okuti hamwe utila owoma? Hamwe. Mahi inkha ulikuambela ku Siovaa, omuiti ekukuateseko okukola omutima na utyivile okulongesa ovanthu Ombimbiliya, ngwe mekuavela epondolo nehando liokulinga ovalongwa. w21.07 3 § 7

Kohale ovapika ankho vapakwa enyingilikilo nomuhona wavo. Tyelifwa notyo ovanthu mononthiki mbetu, vahanda ñgeno ovanthu aveho vakala nenyingilikilo kokuvoko kuavo kuokulio ine omonombamba mbavo. Tupu vahanda ñgeno ovipuka ovanthu valinga neevi vapopia vilekesa okuti vakuatesako ovatumini. Okuti matuketavela enyingilikilo olio atukakuatesako ovatumini? Aveho vana vaanya okukala nenyingilikilo mavakala novitateka ovinyingi. Omukanda Eholololo upopia okuti: “Kamapakala nawike ulanda ine ulandesa tyihena enyingilikilo.” (Ehol. 13:17) Mahi ovaumbili va Huku veii etyi Huku makalinga vana vapakwa enyingilikilo vapopiwa momukanda Eholololo 14:9, 10. Ovaumbili va Huku kamavetavela enyingilikilo olio mahi mavakahoneka pomavoko avo okuti: “Tuvanthu va Siovaa.” (Isa. 44:5) Ou omuvo tuesukisa okupameka oukuatyili wetu mu Siovaa. Inkha tulinga ngotyo, Siovaa mahambukwa okupopia okuti tuvanthu vae! w21.09 18 §§ 15-16

Opo tufuisepo nawa ovilinga vietu viokuivisa, tuesukisa okukuatesuako navakuetu. Apositolu Paulu wapopilile Timotiu oñgeni apondola okuivisa nawa iya tupu emutolela opo alongese vakuavo okulongesa nawa. (1 Kol. 4:17) Nga Timotiu nonthue tupondola okulilongesila kovakuatate ovanongo mewaneno lietu. Ita ku Siovaa ekukuateseko. Apeho tyina wenda movilinga viokuivisa likuambela ku Siova ekukuateseko okuivisa. Petupu omunthu nawike utyivila okuivisa ahakuatesuako nononkhono mba Huku. (Sal. 127:1; Luka 11:13) Tyina ulikuambela ku Huku popia umwe etyi wesukisa. Mongeleka upondola okuita ku Siovaa opo uvase ovanthu vena omitima omiwa vahanda okutehelela. Linga elilongeso lioulike. Ondaka ya Huku yati: Noñgonokei “ehando ewa lya Huku liafuapo nokuapandwa.” (Loma 12:2) Okulilongesa Ombimbiliya tyitukuatesako okunoñgonoka vali nawa Huku, iya tupu tyitukuatesako okuivisa nonthumbi. w21.05 18 §§ 14-16

Soka pamwe ulinga umwe ononkhono mbokulongesa omunthu umwe, umuitilako umwe momalikuambelo, mahi otyo ahaendela muetyi mukahi nokulilongesa, pamwe pahe omuyeke-po vala. Okuti ine kunelongese omunthu ehiki kokumbatisalwa, upondola okulivela onombei, osoko okuti Siovaa kekahi nokukukuatesako movilinga viokuivisa? Siovaa utalela kononkhono tulinga no kokukoleleya kuetu. Siovaa uhambukwa unene tyina amona okuti tuivisa nombili mokonda tumuhole namphila ovanthu vamwe vehetutavela. Paulu wahoneka okuti: “Huku omuviuki iya kamalimbwa ovilinga vienyi, nohole muna nenyina liae, mokuundapela ovasukuki nokutualako okuveundapela.” (Heb. 6:10) Ngetyi Paulu apopia monondaka mbo tesitu yo hono, Siovaa weete ononkhono tulinga, utyeete okuti tumuhole namphila tuhena omulongwa, hamwe atuhena omunthu tualongeswa wehika kombatisimu. w21.10 25 §§ 4-6

Sesusi walekesile okankhenda noluembia monkhalelo ankho atekula ovalanduli vae. Sesusi ankho utyii okuti vevila okulinga ovipuka vielikalaila iya tupu vena ovitateka vielikalaila. Ankho utyii okuti kamavetyivili okulinga ovipuka vielifwa, mahi movilinga viokuivisa matyiti ou walinga etyi ou walinga etyi. No ngotyo Sesusi ankho uhambukwa tyina kese omulongwa amelikuatehila alingi etyi evila. Sesusi otyo wetyilekesa umwe nawa etyi apopia onthengele-popia yono talendu. Monthengele-popia oyo, omuhona waavela ono talendu ovapika vae okutalela kuetyi “kese wike evila okulinga.” Wike povapika, ayawisa vali konombongo mbomuhona tyipona mukuavo. Mahi ovapika ovo vevali valinga ononkhono mbokuyawisa konombongo mbomuhona, evepandula nonondaka mbuike vala, wati: “Walinga nawa, mupika omukuatyili, nokuayumbwa onthumbi!” (Mat. 25:14-23) Sesusi ututekula nokankhenda noluembia mokonda utyii okuti tuvila okulinga ovipuka vielikalaila, tupu tuna ovitateka vielikalaila. Sesusi utupandula tyina tuamalingi atyiho tuvila. No onthue tuesukisa okuhetekela Sesusi. w21.07 23 §§ 12-14

Ohamba Daviti wakalele nokankhenda. Mongeleka, etyi Nabale omulume umwe ankho wehena onondunge emupopile omapita, eheveavela okulia, Daviti anumana unene, ahande okukaipaa Nabale novanthu aveho vomeumbo liae. Mahi Abigaili omukai wa Nabale una okankhenda, wapwa-elundo emutuaila liwa-liwa okulia. Mokualinga ngotyo Daviti ahaipaa vali Nabale novo meumbo liae. (1 Sam. 25:9-22, 32-35) Daviti wapopia tupu okuti maipaa Nabale novanthu aveho vomeumbo liae, ankho wanumana. Tupu etyi Daviti eiva onondaka Nataa apopia, ati omulume oo una okuipawa. Naina omokonda yatyi Daviti omunthu ankho una umwe okankhenda apopila okuti, omulume una, una okuipawa? Tutalei etyi tyaenda. Pomuvo pana, Daviti ankho uli vala nokulupumpha-lumphamo omutima mokonda walinga onkhali. Tyilekesa okuti, omunthu wokuna otyituwa tyokuyunga vala evi vakuavo valinga, nae oupanga wae na Siovaa kaukahi nawa. w21.10 12 §§ 17-18; 13 § 20

Onondaka ombo tesitu yo hono, mbulekesa okuti tuesukisa okukala nga Siovaa, omusukuki vali kwa aveho. Onthue tupondola okukala ovasukuki movituwa vietu. Mahi tupondola okusoka okuti katutyivili mokonda youkuankhali. Na Petulu yatyo umwe nae walingile oviponyo ovinyingi; mahi etyi alingaile tyilekesa okuti tutyivila okukala ovasukuki. Ovanthu ovanyingi omunthu vati osandu, oyou wahiliya vala wahayolo, uvala vala ovikutu viomakapela, omunthu wahapia-piauka. Mahi mwene ngwe hangotyoko. Ombimbiliya ipopia okuti Siovaa osandu mahi o “Huku wehambu.” (1 Tim. 1:11) Tupu vana vemufenda Ombimbiliya ipopia okuti vena “ehambu.” (Sal. 144:15) Sesusi waviyulile ovanthu ankho vetyihole tyokuenda-enda nomivalo omile, velilekese kovanthu ngatyina ovo valinga etyi tyaviuka. (Mat. 6:1; Malu. 12:38) Ovakilisitau votyotyili velilongesa okukala onosandu, iya otyipuka otyo velilongesa-tyo mo Mbimbiliya. Tutyii okuti Siovaa Huku yetu omusukuki utuhole, ketwiti tulinge otyipuka ei okuti katutyivili. w21.12 2 §§ 1, 3

Siovaa wetuavela ovipuka ovinyingi oviwa. Mahi otyipuka tyesukisa vali etuavela, okumuumbila. Onthue tulekesa okuti tuhole Siovaa tyina ‘tuendela movitumino viae.’ (1 Suau 5:3) Otyitumino tyimwe Siovaa ahanda tutavele, otyetyi Sesusi etutuma, okulongesa ovanthu avakala ovalongwa avambatisalwa. (Mat. 28:19) Otyitumino otyikuavo, okukala nohole na vakuetu. (Suau 13:35) Siovaa uyakula nomankhanya evali vana vemutavela aveya mombunga yae. (Sal. 15:1, 2) Kala noluembia na vakuenyi. Oluembia otyituwa tyavilapo vali tya Siovaa. (1 Suau 4:8) Siovaa oe watetekela okukala noluembia no onthue. (1 Suau 4:9, 10) Onthue tuhetekela Siovaa tyina tukala noluembia na vakuetu. (Efe. 5:1) Tyimwe tupondola okulinga matyilekesa okuti tuhole ovanthu, okuvelongesa konthele ya Siovaa momuvo ukahi nawa kuvo. (Mateusi 9:36-38) Tyina tulinga ngotyo, tuveavela omphitilo yokukala mombunga ya Huku. w21.08 5-6 §§ 13-14

Mokonda Sesusi ankho uhole tate yae, alingi atyiho opo emutavele, tupu aave omuenyo wae opo etuyovole. (Suau 14:31) Tutyimona umwe nawa okuti Sesusi ankho uhole ovanthu movipuka ankho alinga etyi ali pano pohi. Namphila ankho ovanthu vamwe vemuyele, mahi nongotyo ankho una oluembia, nokankhenda. Tyimwe alingile tyilekesa okuti ankho uhole ovanthu, otyetyi evelongesile onondaka onongwa Mbouhamba. (Luka 4:43, 44) Tupu Sesusi walekesa okuti uhole ovanthu etyi eliava opo aipawe novanthu ovakuankhali. Mokualinga ngotyo, waikula ondyila opo tukakale nomuenyo wahapu. Onthue tuelipakula ku Siovaa atumbatisalwa mokonda tumuhole. Naina, nga Sesusi, matulekesa okuti tuhole Siovaa tyina tutekula nawa vakuetu. Apositolu Suau wapopia okuti: “Una uhehole omukuatate wae, una eete, kapondola okukala nohole na Huku, una ehenemone.” — 1 Suau 4:20. w22.03 10 §§ 8-9

Namphila okupameka oupanga wetu na Siovaa tutyihole unene, mahi pamwe katyapepukile. Tuna ovipuka ovinyingi tulinga, ngotyo pamwe katyapepukile okuvasa omuvo wokupameka oupanga wetu na Siovaa. Ovilinga vietu, nokutekula vomeumbo, novipuka ovikuavo viesukisa, pamwe vipondola okutupola omuvo wokulikuambela, nokulilongesa, nokusokolola. Tupu pena vali ovipuka ovikuavo pamwe vituvaka omuvo. Inkha katulunguka, matuyeke ovipuka vimwe atee vina viahapengele, avitupolo omuvo ankho tuna opo tupameke oupanga wetu na Siovaa. Nkhele soka katutu kovitalukiso. Atuho tutyihole unene okukala povitalukiso vikahi nawa. Mahi ine katulunguka, vipondola okutuvaka omuvo ankho tuna wokulinga ovipuka vipameka oupanga wetu na Siovaa. Naina, tuesukisa umwe unene okupola pokati. — Pro. 25:27; 1 Tim. 4:8. w22.01 26 §§ 2-3

Etyi Siovaa apopila ova Isilayeli okuti vena okulinga vakwavo olwembia, ankho katile valinga vala vavo olwembia, ova Isilayeli vala kwapwa. Ankho weveti vena umwe okulinga nolwembia nononthunda-vilongo vakala navo. Onondaka ombo mbapopiwa umwe nawa mu Levítico 19: 33, 34. Onthunda-vilongo ankho vena okwitekula ‘ngetyi ngwe velitekula no vavo,’ ova Isilayeli ankho vena okuvehumba ngetyi navo velihole. Soka, ova Isilayeli ankho vena umwe okuyeka nononthunda-vilongo novahepi vapupulule momapia avo. (Lev. 19:9, 10) Otyitumino otyo tyokulitekula nawa nononthunda-vilongo, ovakilisitau navo vetyilandula hono. (Luka 10:30-37) No onthwe hono tulitekula nawa novalume, novakai, novana, tulilinga onthilo na vakwetu. w21.12 12 § 16

Ine pehepano tuyumba onthumbi mu Siovaa, otyo matyitupe onthumbi yokuti komutwe wandyila meketukuatesako. Otyipuka tyimwe tupondola okulinga matyilekesa okuti tuyumba onthumbi mu Huku, okuita komuhona wetu ononthiki mbumwe tuende kotyonge, no komaliongiyo, nomovilinga viokuivisa. Soka ñgeno omuhona wetu waanya etyi tuemuita, iya mokonda yotyo, hamwe atupolwa umwe movilinga omo. Okuti matukala nonthumbi yokuti Siovaa kametuyekepo, metuavela atyiho tuesukisa? (Heb. 13:5) Ovakuatate ovanyingi veli movilinga viomuvo auho, vetyii okuti Siovaa wevekuatesako unene tyina ankho vesukisa. Siovaa tyokukuatesako ovanthu vae utyihole unene. Mokonda Siovaa una onthue, katupondola okutila owoma ovitateka mavitumonekela. Huku yetu Siovaa kametuyekepo, metukuatesako inkha tutualako okumupaka pomphangu yotete. w22.01 7 §§ 16-17

Oñgeni onthumbi yetu movakulu vewaneno ipondola okulolwa? Soka ñgeno omunthu wapolua epanga lietu. Tupondola okusoka okuti ovakulu vewaneno kavalingile nawa ovipuka. Tupu pamwe tupondola okusoka okuti kavalingile nawa ovipuka ngetyi Siovaa ahanda vilingwe. Oityi matyitukuatesako okuyumba onthumbi movipuka ovakulu vewaneno valinga? Onthwe tutyii okuti okupola omunthu mawaneno, tyikuatesako ewaneno, nomunthu wokualinga onkhali. Ine omunthu wokualinga onkhali ukala vala mewaneno, malingisa vakuavo navo avalingi onkhali. (Gal. 5:9) Tupu omunthu oo kametyimono okuti etyi alinga tyapenga, iya kamalingi etyi tyesukisa opo akale vali epanga lya Siovaa. (Ecl. 8:11) Tukalei nonthumbi yokuti tyina ovakulu vewaneno vamapolo omunthu umwe mewaneno, valinga umwe nawa ovipuka mokonda vetyii okuti otyilinga tyimwe otyinene. w22.02 5-6 §§ 13-14

Okupwa elundo nokukala nokankhenda, tyesukisa haunene tyina omunthu tuviyula ahaendela muetyi tumupopila. Omukulu wewaneno una okutyilika okunumana, tyina omunthu aviyula ehetavela. Tyina omukulu wewaneno elikuambela, una okuita Siovaa akuateseko omukuatate akakuatesako okunoñgonoka etyi emupopila iya aendelamo. Omukuatate tyipondola mesukisa omuvo opo asokolole kuetyi apopilwa. Inkha omukulu wewaneno upwa elundo iya akala nokankhenda, matyipepukila omukuatate okuendela muetyi emupopila. Mahi etyi tupopia tyina tuviyula vakuetu, apeho tuna okutyipola Mondaka ya Huku. Onthwe katuhande vala okuviyula nawa vakuetu, mahi tupu tuhanda ‘okuvehambukiswa.’ — Pro. 27:9. w22.02 18 § 17; 19 § 19

Tyina tulikuambela ku Siovaa etukuateseko okukoleleya motyitateka tyimwe, tupondola okusoka okuti Siovaa ukahi nokuseta okutukumbulula. Mahi omokonda yatyi Siovaa ehetukumbululila liwa? Utyimona okuti tulikuambela tupu omokonda tuna ekolelo Mwe. (Heb. 11:6) Tyina tulikuambela opo etukuateseko okumutavela, nae utyimona okuti tukahi nokulinga ononkhono mbokulinga etyi ahanda. (1 Suau 3:22) Tyina tuamelikuambela ku Siova etukuateseko okuyekapo otyipuka tyimwe otyivi, tuesukisa okumphua-elundo nokulinga ononkhono mbokutyiyeka-po. Sesusi wetukuatesako okunoñgonoka okuti haapeho omalikuambelo etu maakumbululwa liwa-liwa. Wapopia okuti: “Tualeiko okuita mamupewa; tualeiko okuovola mamuvasi; mokonda una wiita upewa, una wovola uvasa iya una utotola wikulua.” — Mat. 7:7, 8. w21.08 8 § 1; 10 §§ 9-10

Opo utualeko okupameka ekolelo liove Momutungi, wesukisa okutualako okulilongesa Ondaka ya Huku. (Jos. 1:8) Tupu, tala nawa oñgeni ovipuka viapopilwe kohale, vielifuilapo. Osoko oityi ovahoneki vo Mbimbiliya vehelipatanene na vakuavo. Inkha ulinga ngotyo ekolelo liove malipame, okala nonthumbi yokuti Omutungi wetu oe umwe watuma okuhoneka Ombimbiliya. (2 Tim. 3:14; 2 Pet. 1:21) Tyina ulilongesa Ombimbiliya tala Oñgeni etyi ipopia tyipondola okukukuatesako. Mongeleka, tundee kohale Ombimbiliya ipopia okuti katupondola okuliipaa nokuovola omalumono mokonda tyituetela “omaluihamo omanyingi.” (1 Tim. 6:9, 10; Pro. 28:20; Mat. 6:24) Naina etyi Ombimbiliya itupopila okuti tuhakalei nohole nonombongo tyikahi umwe nawa! Okuti upondola okusoka konondongwa ononkhuavo mbo Mbimbiliya mbuhole okukukuatesako? Tyina tusoka konondongwa mbukahi nawa tuvasa Mondaka ya Huku, matunoñgonoka okuti naina Omutungi wetu utwii nawa. (Tia. 1:5) Otyo matyituhambukiswa unene. — Isa. 48:17, 18. w21.08 17-18 §§ 12-13

Inkha wakulupa, kala tyityii okuti Siovaa nalumwe malimbwa ovilinga wemulingila omanima okualamba. Ove ukahi nokuundapa nombili movilinga viokuivisa. Wakoleleya movitateka ovinyingi ankho vikusoyesa, waendela monondongwa mbo Mbimbiliya, walinga umwe nawa ovilinga ankho una meongano lya Huku tupu walongesa vakuenyi. Walinga ononkhono mbokutavela omapiluluko eongano lya Huku lilinga. Wakuatesako nokupameka ovakuatate ovanyingi opo vatualeko movilinga viomuvo auho. Siovaa Huku ukuhole unene mokonda omukuatyili. Siovaa walaa okuti “kamalimbwa ovanthu ovakuatyili kwe”! (Sal. 37:28) Tupu, ukupopila okuti: “Atee ukala nonombi mandyitualako okukutekula.” (Isa. 46:4) Mahi uhasoke okuti mokonda wakulupa, pahe meongano lya Siovaa kusilivila vali. Ove usilivila unene! w21.09 3 § 4

Siovaa una okankhenda mokonda omunongo. Ombimbiliya ipopia okuti “ounongo wo keulu” “weyula okankhenda novinyango oviwa.” (Tia. 3:17) Siovaa ulinga umwe lwa he ulinga oluembia ovana vae, utyii okuti okankhenda kalinga nawa ovanthu vae. (Isa. 49:15) Mokonda Siovaa una okankhenda, ovanthu vae wevepa ekevelelo liokukakala nomuenyo ukahi nawa komutwe wandyila, namphila ovakuankhali. Tupu mokonda Siovaa omunongo, apeho tyina tyesukisa ovanthu, uvelinga okankhenda. Mahi Siovaa wapola pokati, wii onalupi ena okukala nokankhenda iya onalupi esukisa okuviyula omunthu. Siovaa kayekelela vala ovipuka ovivi mokonda yokankhenda. Soka ñgeno omunthu umwe ulinga vala ovipuka viasila komaiho a Siovaa ehelivele? Oityi tupondola okulinga? Paulu wahonekele okuti tuna “okuyekapo okulihonyeka” nomunthu ngoo. (1 Kol. 5:11) Omunthu ulinga ovipuka ovivi otyo ehelivele upolwa mewaneno. Okupola omunthu ngoo mewaneno tyiyakulila ovakuatate nonomphange, tupu tyilekesa okuti Siovaa omusukuki. w21.10 9-10 §§ 7-8

Tufenda Siovaa tyina tuava etyi tuna opo tukuateseko ovilinga Viouhamba. Ova Isilayeli ankho kavapondola okuenda kondyuo ya Siovaa mankhanya. (Deut. 16:16) Ankho vena okutyinda tyimwe opo vakaave okutalela kuetyi venatyo. Tyina ankho valinga ngotyo, valekesa okuti vapandula Siovaa mokonda yovipuka aviho evelingila. Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuhole Siovaa, iya tumupandula mokonda yovipuka oviwa etuavela opo tupameka oupanga wetu nae? Oputyina tuava etyi tunatyo opo tukuateseko ondyuo yetu Youhamba, novilinga Viouhamba ouye auho, okutalela kuetyi tuna. Omu apositolu Paulu wati: “Huku upanda unene otyipuka tyiawa nomutima auho, mokonda ukevela omunthu aave etyi ena, ha tyetyi ehena.” (2 Kol. 8:4, 12) Siovaa upanda unene ovipuka tumuavela, namphila pamwe kuonthwe vilinga ngoti kavihiale. — Malu. 12:42-44. w22.03 24 § 13

Ovakulu vewaneno kavetyivili okumanako ovitateka aviho ovaumbili va Siovaa vena. Nongotyo, Siovaa uhanda ovakulu vewaneno valinge atyiho vevila opo vapameke nokuyakulila onongi mbae. Oñgeni ovakulu vewaneno vapondola okuvasa omuvo wokukuatesako ovakuatate, namphila vena ovilinga ovinyingi? Oityi ovakulu vewaneno velilongesila ku Paulu? Paulu ankho utyihole unene okupandula ovakuatate vae nokuvepameka. Ovakulu vewaneno valandula ongeleka ya Paulu, mokupameka ovakuatate nokuvetekula noluembia. (1 Tes. 2:7) Paulu apeho ankho upopila ovakuatate okuti uvehole unene, tupu Siovaa nae uvehole unene. (2 Kol. 2:4; Efe. 2:4, 5) Ovakuatate aveho ankho omapanga a Paulu, tupu ankho ukala navo omuvo omunyingi. Ankho ulekesa okuti uveyumba onthumbi mokuvepopila ovitateka viae, nononkhali mbae. (2 Kol. 7:5; 1 Tim. 1:15) Nongotyo, Paulu ankho kakalela vala okusoka kovitateka viae. Mahi ankho uhanda okukuatesako vakuavo. w22.03 28 §§ 9-10