Agosto

Sesusi ankho ukahi nokupopia omafualali o Loma emupapela momuti wemone. Sesusi kayekele ovipuka ovivi alingilwe, vimulingisise okunumana nokukala nonkhongo novanthu ovo. (1 Pet. 2:23) Nga Sesusi no onthue tuesukisa okuevela vakuetu nomutima auho. (Kolo. 3:13) Ovanthu vamwe, ngetyi onombunga mbetu vapondola okututyika okufenda Siovaa, mokonda kavanoñgonokele ovipuka tutavela, nonkhalelo yetu yomuenyo. Vamwe vapondola okupopia omatutu konthele yetu, nokutupenya, nokutupopia omapita, nokuyumbahi omikanda vietu, atee umwe vapondola okutuveta. Onthue katuesukisile okuvenumanena nokukala nonkhongo navo, mahi tuesukisa okuita ku Siovaa opo evekuteseko kumbi velilongese otyili. (Mat. 5:44, 45) Pamwe tyipondola okupuiya okuveevela, haunene ankho vekahi nokutulinga onya. Mahi onyengo kainyinwa, mokonda ankho tuinyina onthue muene matulietela ovitateka ovinyingi. (Sal. 37:8) Naina okuevela vakuetu tulityilika ovitateka ovinyingi. — Efe. 4:31, 32. w21.04 8-9 §§ 3-4

Okuti una umwe uhole wapolwa mewaneno? Otyipuka otyo tyiihama unene! Soka oluihamo Siovaa akalele nalo etyi onoandyu mbae mbumwe mbemutyitukilapo! (Sunda 6) Tupu soka oñgeni Siovaa ankho aihamenwa tyina ova Isilayeli, ovanthu ehole, vemutyitukilapo ovikando ovinyingi. (Sal. 78:41) Naina Tate yetu Siovaa tyimuihama unene tyina umwe uhole amapolwa mewaneno. Siovaa wii oluihamo luove. Ngwe mekupameka nokukuatesako muetyi wesukisa. Tyina omona amayekepo Siovaa, ovohe ovanyingi vasoka okuti ñgeno ankho valingile tyimwe opo vakuateseko omona wavo okutualako okuumbila Siovaa. Omukuatate umwe wati: “Ame ankho ndyilivela onombei. Omphange umwe wati: “Pamwe ankho ndyisoka okuti, oityi ame nalinga tyapenga? Tupu ankho ndyisoka okuti pokulongesa omona wange hamwe pena tyimwe nakambesa.” w21.09 26 §§ 1-2, 4

Ovanthu ovanyingi vasoka okuti kavapondola okulongeswa Nonombangi mba Siovaa, mokonda kavatangele monosikola ononene. Wesukisa okunoñgonoka nawa ovipuka. Otyo tyalingile omuhoneki Wombimbiliya utiwa o Luka. Waovolele nawa ovipuka aviho tunde konthyimbi, iya ankho uhanda ovatangi vanoñgonoke nawa ovipuka veiva konthele ya Sesusi. (Luka 1:1-4) Ova Sundeu voko Mbeleiya navo ankho valinga nga Luka. Etyi vatehelela otyikando tyotete onondaka onongwa konthele ya Sesusi, avakaovolola Movihonekwa vyo Hebeleu opo vatale ankho etyi veiva otyili umwe. (Ovil. 17:11) Tyelifwa notyo, ovanthu vesukisa okunoñgonoka nawa ovipuka. Vesukisa okueleka etyi ovanthu vapopia konthele yovanthu va Huku, netyi Ovihonekwa vipopia. Tyihe-otyo vala, vesukisa okulilongesa oityi ovanthu va Siovaa vekahi nokulinga momuvo uno. Inkha vanoñgonoka nawa ovipuka, kamavalandula vala muetyi ovanthu vapopia. w21.05 3 §§ 7-8

Okuti mewaneno lienyi muna umwe upondola okukonga meumbo liove? Ovakuatate vapondola okuhambukwa unene inkha tuovola omuvo wokukala navo. Mongeleka tyipuiya unene kovakuatate vamwe, okukala nonombunga mbavo, mahi ngwe otyo valinga ovipito vihelikuatele novitumino vya Huku. Vamwe tyina onthiki velinepele ihikapo, mahi umwe puvo wanyima tyiveihama unene. Ngotyo, inkha tuovola omuvo wokukala novakuatate ovo nonomphange haunene pomivo ovio matukelesa okuti, tuhanda ‘okuvekuatesako nomutima auho.’ (Fil. 2:20) Pena ovipuka ovinyingi vipondola okulingisa ovakuatate nonomphange okulitehelela okuti ovalike. Mahi otyiwa okuhinangela okuti, Siovaa wii nawa onkhalelo tulitehelela. Siovaa wetuavela ovakuatate nonomphange opo vetukuateseko muetyi tuesukisa. (Mat. 12:48-50) Naina opo tulekese okuti tuapandula ovakuatate nonomphange Siovaa etuavela, no onthue tuesukisa okulinga ononkhono mbokuvekuatesako. Ngotyo katyesukisile, onkhalelo patyi tulitehelele, katukahi atuike, Siovaa apeho una onthue! w21.06 13 §§ 18-20

Sesusi watuaileko nehambu movilinga viokuivisa namphila ankho ovanthu ovanyingi vehemutehelela. Omokonda yatyi? Omokonda ankho utyii okuti ovanthu ovanyingi vesukisa okunoñgonoka otyili iya ankho uhanda okuveavela omphitilo opo vanoñgonoke onondaka onongwa Mbouhamba. Tupu, ankho utyii okuti ponthyimbi ovanthu vamwe vapondola okuanya mahi ha avetavela. Mongeleka, tala etyi tyaendele nombunga yae. Mokueenda kuomanima etatu notyihupe aivisa, onondenge mbae kavakalele ovalanduli vae. (Suau 7:5) Mahi konyima yetutilo liae avakala ovakilisitau. (Ovil. 1:14) Onthue katutyii ovalie mavetavela otyili Tyombimbiliya tulongesa. Vamwe vapondola okutavela liwa mahi ovakuavo avasete. Namphila vamwe vehetutehelela mahi tyina vatala ovituwa vietu oviwa, nehambu lietu vapondola okuhimbika ‘okunkhimaneka Huku.’ w21.05 18 §§ 17-18

Etyi Sesusi eli pano pohi watumine ovalanduli vae okulinga ovipuka vivali. Tete wevepopilile okuti vena okuivisa onondaka onongwa Mbouhamba, tupu evepopila oñgeni vapondola okuivisa. (Luka 8:1) Tupu wevelongesile okuti, tyina vaivisa vamwe mavetavela ovakuavo kamavetavela. (Luka 9:2-5) Tupu Sesusi wapopile okuti ovalanduli vae mavaivisa onondaka onongwa kombanda yohi aiho “okuava oumbangi kovanthu vomalongo.” (Mat. 24:14; Ovil. 1:8) Sesusi wevepopilile okuti vena okulongesa ovanthu okueendela movipuka aviho evetuma. Sesusi wapopia okuti otyilinga otyo tyesukisa, matyitualako “alo konthyulilo youye ou.” (Mateusi 28:18-20) Iya memonekelo alekesa Suau, Sesusi walekesa umwe nawa okuti ovalanduli vae aveho vesukisa okukuatesako ovanthu okunoñgonoka Siovaa. — Ehol. 22:17. w21.07 2-3 §§ 3-4

Ovanthu ovanyingi mouye vetyihole tyokulilolela. Mongeleka omunthu wokulinga nondando, ulinga atyiho evila opo ondando yae yeende vali ko ya vakuavo, iya atee umwe upondola okulinga ovipuka vinyona vakuavo. Wokusana ombola upondola okutahula tyawina mukuavo opo ngwe vanganyane. Tupu ovalongwa vamwe opo valongeswe monosikola ononene, pokulinga ono polova valinga ono kambula. Mahi onthue mokonda tuvaumbili va Huku, tutyii okuti ovipuka ovio viapenga tupu vilinga onthele ‘yovilinga violutu.’ (Gal. 5:19-21) Mahi okuti no mewaneno mupondola okukala ovakuatate valinga ovipuka vilekesa okuti ovanene vali kuvakuavo? Epulo olio liesukisa unene, mokonda okalolela kapondola okunyona ewaneko liewaneno. Otyiwa okulilongesa onongeleka mbovalume novakai vahakalele novituwa ovio. w21.07 14 §§ 1-2

Oluembia olunene olo lutuavela ondundo atukuatesako vakuetu. Ovakuatate nonomphange mewaneno vakuatesako vakuavo vasoya. Velihole unene, tyina pena umwe wesukisa okukuatesuako vemukuatesako. (Pro. 12:25, okatoi; 24:10) Valinge umwe ngetyi omu apositolu Paulu apopile, watile: “Popiei no vokuasoya monkhalelo yungumanesa, kuateseiko vokuhapamene, pwei elundo novanthu aveho.” (1 Tes. 5:14) Pamwe etyi tupondola okulinga tukuateseko vakuetu vasoya, okuvetehelela, nokuvepopila okuti tuvehole. Tyina utehelela nawa ongi ya Siovaa yasoya, Siovaa utyiete, uhambukwa unene. Provérbios 19:17 yati: “una ukuatesako wokuahepa uundika Siovaa, Siovaa memuyambe.” w21.11 10 §§ 11-12

Oityi tuna okulinga tulifuike pala ovipuka maviya? Tuesukisa okuhambukilwa ovipuka tuna, nokuhambukwa mokonda tumapanga a Siovaa. Tupu tyina tunoñgonoka umwe na Huku yetu, otyo matyitupe onthumbi yokuti movilwa vya Goge ya Magoge meketuyakulila. Onondaka mbo tesitu yohono, mbupopia nawa omokonda yatyi Daviti ankho ena onthumbi yokuti Siovaa memukuatesako. Daviti ankho utyii okuti Siovaa apeho umukuatesako. Mongeleka, etyi ati pokukaluisa omu Filisiteu utiwa o Ngoliya, Daviti watile: “Hono Siovaa mekumphakulila.” (1 Sam. 17:46) Pahe konyima etyi Daviti oe makala ohamba, Saulu alingi atyiho emuipae, mahi ehetyivili mokonda Siovaa ankho ‘ukahi nokukuatesako’ Daviti. (1 Sam. 18:12) Ovipuka ovio aviho viakuatesileko Daviti okukala nonthumbi yokuti Siovaa apeho memukuatesako. w22.01 6 §§ 14-15

Ovipuka aviho Siovaa alinga, woovola omuvo utuuka opo evilinge. Siovaa kalinge vala ngotyo opo elinkhimaneke mahi opala okukuatesako ovanthu. Tutalei oñgeni Siovaa atunga ohi pala ovanthu. Tyina Ombimbiliya ipopia onkhalelo Siovaa atunga ohi, ipopia okuti: “weyeeleka,” eipake “elisesu,” “nemanya liopevindi lielisesu.” (Jó 38:5, 6) Otyo ankho tyesukisa omuvo wokusoka kovipuka matungu. (Gên. 1:10, 12) Utyivila okusoka kehambu onoandyu mbakalele nalio etyi mbamona ovipuka Siovaa ekahi nokutunga katutu-katutu? Tyotyili mbahambukilwe unene atee umwe ambuhimbika “okuhilivika” Huku. Otyo tyitulongesa-tyi? Tyitulongesa okuti, Siovaa wakala omanima omanyingi nokutunga ohi novipuka vikahimo, mahi etyi evitala apopi okuti “vikahi nawa.” — Gên. 1:31. w21.08 9 §§ 6-7

Monthengele-popia imwe Sesusi apopile, omulume ankho malingi oungendi. Etyi eheneende aihana ovaundapi vae, avela kanda munthu onotalendu opo valinge oniñgoso. Mokonda omulume oo ankho wii nawa ovaundapi vae, novipuka vevila okulinga, atyiti umwe wemuavela ono talendu ononthano, omukuavo onombali, watatu emuavela ike. Ovapika vevali avaundapa unene, avayawisa konombongo mbomuhona wavo. Mahi omukuavo watatu ahalingi natyike netyi apewa mokonda yotyo ataatwa nomuhona wae. Omupika wavali wanoñgonokele okuti wapewa otyilinga tyimwe otyinene, mokonda yotyo aundapa opo ayawise ko notalendu mbomuhona wae. Mokonda yotyo konombali apelwe ayawisako vali onombali. Omuhona wae emupandula unene etyi alinga. Kemupandulile vala, mahi tupu wayawisile vali kovilinga viae! w21.08 21 § 7; 22 §§ 9-10

Siovaa utualako noumphua-lundo mononthiki mbuno mbahulilila, mokonda kahande nawike eye okuhanyua-ko. (2 Pet. 3:9) Waavela aveho omuvo wokulivela. Mahi oumphua-lundo wa Siovaa una apa uhulila. Aveho vana vaanya okukuatesako Ouhamba w a Huku mavakalingwa ngetyi tyalingilwe Falao pononthiki mba Moisesi. Siovaa wapopilile Falao okuti: “Ame ñgeno nakatulale enkhanya liange opo nkhuhanyeko kumwe novanthu vove nehingano limwe enene, ñgeno wanyimua-ko kombanda yohi. Mahi nekuyeka utualeko nomuenyo pala okulekesa epondolo liange mokonda yove opo enyina liange lipopiwe kombanda yohi aiho.” (Êxo. 9:15, 16) Ovanthu vatyo aveho kombanda yohi mavakanoñgonoka okuti Siovaa oe vala o Huku yotyotyili. (Eze. 38:23) Eteketeso liapopiwa monondaka mbo tesitu hono, lielikalela ne eli tuvasa mu Ageu 2:6, mokonda eli lilekesa okuti aveho vana vaanya okukuatesako outumini wa Siovaa nga Falaoo mavakanyua-ko pala apeho. w21.09 18-19 §§ 17-18

Oityi upondola okulinga inkha mewaneno muna ovakuatate vekupopila ovipuka viyawisa koluihamo luove? Wahasoke okuti aveho mavapopi vala ovipuka vikahi nawa. (Tia. 3:2) Onthue atuho tuvakuankhali, mokonda yotyo wahahuve inkha pena omukuatate ine omphange upopia ine ulinga otyipuka tyimwe tyekuihama. Apeho hinangela onondaka mba apositolu Paulu mbati: “Tualeiko okukoleleya ovipuka vakuenyi vemulinga nokulievela nomutima auho alo umwe inkha pena ou wemulinga otyipuka tyinumanesa.” (Kolo. 3:13) Kukunya nawa ombunga ya una wapolwa mewaneno tyina veya komaliongiyo. (Heb. 10:24, 25) Pamwe ombunga vena wavo vapolwa mewaneno, vehole okulitehelela okuti ovakuatate mewaneno kavapopi vali navo ngetyi ankho vapopia navo kohale, ngoti navo vapolwa mewaneno. Tuhayekei ovakuatate velitehelela ngotyo! Ovakuendye vena ovohe vapolwa mewaneno vesukisa okupandulwa nokupamekwa. w21.09 29 §§ 13-14; 30 § 16

Tyina omukuatate wakulupa nomukuendye vatomphola tyivepameka aveho. (Loma 1:12) Omukuendye ohambukwa okutala oñgeni Siovaa atekula ovaumbili vae ovakuatyili, iya omukuatate wakulupa melitehelela okuti nkhele usilivila umwe. Tupu mahambukwa unene okuhinangela oñgeni Siovaa emukuatesileko. Tyina omunthu akulupa ukala nomaonya motyipala mahi mokonda youkuatyili wae ukala vali omuwa tyina omanima alamba. (1 Tes. 1:2, 3) Oityi tupopila ngotyo? Omokonda mokueenda kuomanima uyeka ononkhono mba Huku mbumupilulule nokumukuatesako okukala novituwa oviwa. Tyina tulinga ononkhono mbokunoñgonoka ovakuatate vetu nonomphange vakulupa, nokuvelinga onthilo, nokulilongesila kuvo, matutyimono okuti mphuaino vesukisa umwe! Ewaneno kalipame vala tyina ovakuendye vahumba ovakuatate vakulupa, mahi tupu lipama tyina ovakuatate ovakulu vahumba ovakuendye. w21.09 7 §§ 15-18

Tuesukisa okulinga ononkhono mbokulityilika okupopia tyihasokele atukala ‘nokankhenda okanene,’ nga Huku yetu. (Efe. 2:4) Omunthu wokuna okankhenda kapopi vala, mahi woovola etyi malingi akuateseko vakuavo. Onthue atuho tupondola okukuatesako ombunga yetu, na vakuetu tuna-vo mewaneno na ava tuelitungila navo pomaumbo. Pena ovipuka ovinyingi tupondola okulinga mavipopi okuti tuna okankhenda! Mongeleka inkha umwe una etyi esukisa, tupondola okumukuatesako, tupondola okumuavela ovilia, okuti hatyo, atumulingila otyipuka tyimwe esuka natyo. Tupu tupondola okupameka omukuatate umwe wakondoka mewaneno. Tyihe-otyo vala, tupondola okupopila vakuetu onondaka onongwa. (Jó 29:12, 13; Loma 10:14, 15; Tia. 1:27) Inkha tutala etyi vakuetu vakamba, matumono okuti tuna onomphitilo ononyingi mbokukala nokankhenda na vakuetu. Inkha tukala nokankhenda matuhambukiswa Tate yetu Huku una “okankhenda okanene”! w21.10 13 §§ 20-22

Mo Salmo 23, Daviti wapopia ovipuka viesukisa unene, ovipuka oviwa Siovaa ankho emulingila. Siovaa “wemuhongolelele mondyila youviuki,” emukuatesako povitateka na tyina ehena ovitateka. Tupu Daviti ankho utyii okuti namphila ekahi ngatyina eli ‘peholi liayova nawa,’ no ngotyo ankho makala novitateka. Pamwe ankho makala tyasoya, akala ngatyina ‘eli mondyila yanthikovela.’ Tupu pamwe ankho makala nonondyale. Mahi mokonda Siovaa Omunthita wae, ankho kesukile “okutila owoma” otyipuka natyike. Oñgeni Daviti ankho “ahakambele natyike otyiwa”? Daviti ankho una ovipuka aviho esukisa vipameka oupanga wae na Siovaa. Daviti ankho kesukisile ovipuka ovinyingi, opo akale nehambu. Ngwe ankho uhambukilwa ovipuka Siovaa emuavela. Otyipuka ankho tyesukisa vali unene ku Daviti okuyambwa nokuyakulilwa na Siovaa. Konondaka mba Daviti tulilongesilako okuti, omalumono kaapondola okukala otyipuka tyesukisa vali momuenyo wetu. w22.01 3-4 §§ 5-7

Tyahimbikale kohale, ovaumbili va Siovaa ovanyingi vaivisa-le mahi ovanthu otyo vehevetavela. Mongeleka, Noe ankho “omuivisi wouviuki,” mokutala waivisile omanima 40, okuti hatyo 50. (2 Pet. 2:5) Noe ankho usoka okuti ovanthu mavetavela etyi aivisa ngwe tupu Siovaa ehemupopila natyike. Etyi emutuma okutunga owato, wemupopilile vala okuti: “Monyingila mowato ove novana vove nomukai wove, novakai vovana vove.” (Gên. 6:18) Etyi Huku emupopila apa pena okulifwa owato matungu, tyipondola Noe wanoñgonokele okuti ovanthu mavemutavela kavehi, mokonda owato ankho hanene-ko, kamamufu ovanthu aveho. (Gên. 6:15) Ngetyi tutyii, petupu omunthu nawike wetavelele Noe. (Gên. 7:7) Okuti Siovaa wasokele okuti Noe kaivisile nawa? Au! Siovaa wahambukililwe unene na Noe mokonda walingile atyiho emutuma. —  Gên. 6:22. w21.10 26 §§ 10-11

Soka oñgeni Rute akalele, mokueiiva etyi Noemi apopia! Rute wakuatesileko unene Noemi. Rute walilile na Noemi, wapamekele Noemi, walingile nae oungendi omule. Mahi pahe etyi vehika ko Mbelei, Noemi ati: “Siovaa wankhondola mankhanya.” Onondaka Noemi apopia, ongatyina ati, Rute kalingile-ale natyike. Tyipondola hamwe Rute weihamenenwe unene etyi eiva onondaka ombo, mahi nii kayekele-po okukala na Noemi. (Rute 1:3-18) Pamwe tualinga umwe ovipuka ovinyingi tukuateseko mukuetu wasoya mahi ngwe apopi vala tyihasoko atyituihama. Onthue tulinga ononkhono mbokuhanumana liwa. Tukala na mukuetu wesukisa okukuatesuako, tuita ku Siovaa etukuateseko, tutyivile okukuatesako mukuetu. (Pro. 17:17) Pamwe umona okuti omphange umwe wesukisa umwe okukuatesuako, mahi tyina wamaiko, ekuanye. Mokonda tuna oluembia olunene nae, katumuniange, matulingi umwe ononkhono tumukuateseko. — Gal. 6:2. w21.11 11 §§ 17-19

Mombimbiliya ondaka “ousukuki” ipopia omunthu osandu, omunthu wonondunge, una onthilo novipuka vikola. Tupu ondaka oyo, ipopia ovanthu vayapulwa ku vakuavo vafende Huku. Otyo tyilekesa okuti matukala vala onosandu, tyina tuasukuka monondunge na tyina tufenda Siovaa ngetyi ahanda, tyina tuna upanga nae. Otyipuka otyo tyokuti namphila tuvakuankhali, tyitavela okukala noupanga na Huku yetu, okutyinoñgonoka omutima utula umwe, haunene tyina tutyii tyipopia Ombimbiliya okuti Siovaa osandu. Siovaa wati umwe oe wasukuka, oe onthate movipuka aviho. Otyo tutyitalela kuetyi onoandyu mbutiwa ono Selafii mbapopile, onoandyu mbokuli potyipundi tya Huku. Mbumwe mbati: “Omusukuki, omusukuki, omusukuki o Siovaa womambamba ovita.” (Isa. 6:3) Otyili onoandyu opo mbukale noupanga na Huku mbuna okusukuka, mahi ngwe mbasukuka umwe. w21.12 3 §§ 4-5

Ovakuendye vesuka vali nokuvola ovipuka mavikalesa nehambu. Tupu, ovalongesi, nonombunga mbavo vehe Nombangi, pamwe veveavela ondundo opo vende monosikola ononene, na vakale nonombongo ononyingi avakala nehambu. Mahi okuenda monosikola ombo, tyipondola okuvemana omuvo. Tyelikalela notyo, ovohe nomapanga avo mewaneno, veveavela ondundo opo vaundape vali unene movilinga vya Siovaa. Oityi tyipondola okukuatesako omukuendye uhole Siovaa okukoya nawa etyi malingi? Upondola okupola ouwa tyina atanga nokusokolola konondaka tuvasa mo Ova Efesu 5:15-17. Tyina amatange onovelesikulu ombo, omukuendye upondola okulipula okuti: ‘Oityi Siovaa ahanda ndyilinge?’ Oityi ndyina okulinga matyimuhambukisua? Oityi mandyilingi matyinkhuatesako okukuata nawa omuvo wange?’ Hinangela okuti “ononthiki mbepuiya,” iya ouye uno wa Satanasi apa katutu mauhanyuako. w22.01 27 § 5

Onalupi Tiaku akala omulanduli wa Sesusi? Etyi Sesusi atutiliswa ‘aende ku Tiaku, konyima pahe aende kono apositolu ambuho.’ (1 Kol. 15:7) Okutuka apa Sesusi emumonekela, Tiaku akala omulanduli wae. Etyi ono apositolu vekahi nokukevelela vanengulilwe ononkhono mba Huku mo Selusalei, na Tiaku ankho opo eli. (Ovil. 1:13, 14) Konyima, Tiaku nae akala umwe pononkhalamutwe Mbovakilisitau potyita tyo tete. (Ovil. 15:6, 13-22; Gal. 2:9) Etyi enima 62 P.K. lihungi popepi, kononkhono mba Huku, Tiaku ahonekela omukanda Ovakilisitau ovalembulwa. Omukanda oo utukuatesako atuho hono, tyilinge matuende keulu, tyilinge matukakala pano pohi. (Tia. 1:1) Omuhipululi umwe wo potyita tyo tete utiwa o Josefo, wapopia okuti omunene-nakwa omu Sundeu utiwa o Anania oe watumine okuipaa Tiaku. Etyi aipawa ankho kenekulupe-ale. Tiaku watuaileko okukala omukuatyili ku Siovaa atee amanuhula ovilinga viae pano pohi. w22.01 8 § 3; 9 § 5

Tyimwe tulilongesila-ko, motesitu yonthiki yoho okuti katupondola okusoka okuti Siovaa metuyakulila kovipuka aviho vilola ekolelo lietu. Ngetyi Sesusi alolelwe ale ankhia, no onthue tuesukisa okukala tyafuapo opo tutualeko okukoleleya alo kononkhia ankho tyesukisa. (Mat. 16:24, 25) Mahi, Siovaa kamayeke tulolwe notyipuka tuhevili okukoleleya. (1 Kol. 10:13) Otyikuavo tulilongesila-ko okuti, nga Sesusi no onthue matuyalwa ngwe katualingile natyike. (1 Pet. 2:19, 20) Ovanthu vokutuyele kavetyilingi mokonda tulinga ovipuka ovivi, mahi omokonda vala katulinge onthele youye iya tupu tulongesa otyili. (Suau 17:14; 1 Pet. 4:15, 16) Sesusi ankho utyii, omokonda yatyi Siovaa emuyekela amoneswe ononkhumbi. Mahi ovakuatate vamwe tyina vekahi nokumona ononkhumbi velipuka okuti, omokonda yatyi Siovaa ayekela ndyimone ononkhumbi? (Hab. 1:3) Huku yetu Siovaa una okankhenda iya wamphua-elundo novakuatate ovo. Otyo katyilekesa okuti ovakuatate ovo vetupu ekolelo, mahi tyilekesa okuti vetyi okuti vesukisa okuungumaneswa na Huku. — 2 Kol. 1:3, 4.  w21.04 11 §§ 9-10

Siovaa metavela vala efendelo lietu tyina lielikuata netyi ahanda na tyina tumufenda mokonda yokumuhole nokuna onthilo nae. Onthwe tutyii okuti Siovaa uhanda okufendwa, iya onkhalelo imwe tupondola okumufenda, okumulingila atyiho tuvila. Tupu tumufenda tyina tulikuambela kwe. Ondaka ya Huku yeeleka omalikuambelo etu no isesu yalingwa nawa, ankho yaawa mekaka liefendelo, iya konyima tupu ankho yaawa mondyuo ya Huku. O isesu oyo, ankho ihambukiswa Huku. Tupu, omalikuambelo etu atunda komutima, “emuhambukiswa” unene atee umwe tyina tuapopia vala ovipuka viehehi. (Pro. 15:8; Deut. 33:10) Siovaa uhambukwa unene okutehelela omalikuambelo etu tyina tumupandula. Ngwe uhanda tumupopile ovipuka vitukalesa notyiho, neevi tuhanda. Ngotyo, tyina wehenelikuambele, nkhele sokavo nawa kuetyi mopopi. Ine ulinga ngotyo, moavela Tate yove o “isesu” ikahi nawa. w22.03 20 § 2; 21 § 7

Mo Alumagedom, tyilinge Siovaa mekevelinga okankhenda ine kametyilinga, otyo katyitei vali kuonthwe. (Mat. 25:34, 41, 46) Okuti matukayumba onthumbi monkhalelo Siovaa alinga ovipuka, ine otyo matyiketupundukisa? Inkha tuyumba onthumbi pehepano monkhalelo Siovaa alinga ovipuka, komutwe wandyila kamatyiketupuiya vali okumuyumba onthumbi. Soka oñgeni matukakala mouye omupe. Onongeleya mbomatutu, novanthu vokuvaka vakuavo monondando, novatumini ankho vamonesa vala ovanthu ononkhumbi, kavakakalako vali. Onombela, nekulupo, nononkhia, kavikakalako vali. Satanasi novilulu mavakaikwa mokueenda kuomanima 1000. Ovipuka ovivi viatuka koumphuki wavo kavikakalako vali. (Ehol. 20:2, 3) Tyotyili matukapandula unene etyi tuayumbile onthumbi monkhalelo Siovaa alinga ovipuka! w22.02 6-7 §§ 16-17

Sesusi ankho ulinga ononkhono mbokukala nombembwa navakuavo, iya tupu ankho upopila vakuavo navo valinge ngotyo. Mongeleka, wapopilile ovanthu okuti inkha vahanda efendelo liavo litavelwe na Siovaa, vena okukala nombembwa navakuavo. (Mat. 5:23, 24) Tupu wakuatesileko ovalongwa vae etyi ankho vena nokuyaya olie omunene pokati kavo. (Luka 9:46-48; 22:24- 27) Opo tukale ovanthu vombembwa tuesukisa okulityilika onondyaya. Tupu tuesukisa okuovola okukala nombembwa navakuetu, nokukuatesako ovakuatate vetu nonomphange okukala nombembwa navakuavo. (Fil. 4:2, 3; Tia. 3:17, 18) Tupondola okulipula okuti: ‘Ndyilinga umwe atyiho ndyivila opo ndyikale nombembwa navakuetu? Tyina omukuatate ine omphange amandingi etyi tyandyihama, okuti ndyimupakela onkhongo? Ndyikevelela mukuetu eye okundyita otyiponyo mokonda oe wandeva, ine mwene ame ndyikemuiita vala otyiponyo? w22.03 10 §§ 10-11

Kohale-hale, Ombimbiliya yapopile okuti ovaumbili va Huku ‘mavekeliava’ movilinga vya Siovaa tyihongolelwa Nomona wae Sesusi. (Sal. 110:3) Eulo olio likahi umwe nokufuisuapo mononthiki mbuno. Omanima aeho, ovaumbili va Siovaa vaundapa onoola ononyingi movilinga viokuivisa. Kavalingi otyilinga otyo opo vafetwe, mahi vetyilinga umwe nomutima auho mokonda otyo vehole. Tupu valinga ononkhono opo vakuatesako ava vafenda navo, mekongoko liavo, nokulinga evi vivehambukiswa, nokuvekuatesako moupanga wavo na Siovaa. Ovakulu vomawaneno novakuatesiko vavo, vatala nawa ononthele mbavo vakalinga momaliongiyo, tupu vapameka ovakuatate. Oityi tyivepa ondundo yokulinga otyilinga otyo? Vetyilinga mokonda vehole Siovaa tupu vehole vakuavo. (Mat. 22:37-39) Sesusi ankho usoka vali kuvakuavo, kasoko vala kwe. Nonthwe tuhanda okulinga ngetyi Sesusi ankho alinga. (Loma 15:1-3) Inkha nonthue tutyilinga, matupoloko ouwa. w22.02 20 §§ 1-2

Kohale ankho pova Isilayeli, vokuundapa momapia omunthu ankho uundapa komutenya tyina apetuka afetwa. Ine ou aundapela waanyena ondyambi yae akala nayo atee kunthikovela, vomeumbo liae vakalala nondyala. Siovaa wati: “Omunthu ngoo wahepa, utei kondyambi yae.” (Deut. 24:14, 15; Mat. 20:8) Hono ovanthu ovanyingi valingilila vafetwa vala konthyulilo yohanyi, kavafetwa monthiki. Mahi no hono onondunge mbuli mu Levítico 19:13, tuna okumbutavela. Vamwe hono vaundapelwa, valia mu vakuavo, pokufeta ovaundapi vavo veveavela vala oumbongo wehehi. Mokonda vetyii okuti ovaundapi vetupu vali apa venda nako mavaundapa umwe vala movilinga ovio vavasa, vahekulu vovilinga vevepa umwe vala oumbongo wehehi. Mahi ngootyo vahekulu vovilinga ovio, veli ‘nokwaanyena ondyambi yovaundapi vavo.’ Omukilisitau una ava vemuundapela una okusoka nawa otyipuka otyo. w21.12 10 §§ 9-10

Etyi Sesusi amoneswaunene ononkhumbi aliwa nohunga. Ankho wesukisa umwe okukuatesuako navakuavo aipae ohunga. Ku Sesusi okupopila vakuavo oñgeni ekahi katyilekesa okuti kapamene. No onthue ongotyo tuna okusoka. Pamwe tyina tuna ovitateka tusoka okuti hahe vali okuhapopila vakuetu etyi tuesukisa. Mahi otyiwa okuhinangela okuti, ekete ulipinda-lio, otyitohi wenda kovanthu. Naina wahankhie ohonyi okuita ku vakuenyi vekukuateseko. Mongeleka, ina tuvela ine tuakulupa, tupondola okuita kepanga lietu opo etutuale nomota yae ine etuku-tuku liae kosipitali ine kopalasa okukalanda tyimwe. Tupu, inkha tuasoya ine tuna otyitateka tyimwe, tupondola okupopia nomukulu umwe wewaneno ine epanga lietu, una oupanga wapama na Siovaa, opo etutehelele. Tupu tupondola okumuita etupopile “onondaka mbutupameka” mambutuhambukiswa. (Pro. 12:25) Apeho tuhinangelei okuti ovakuatate vetu nonomphange, vetuhole iya vahanda okutukuatesako “pomuvo wovitateka.” (Pro. 17:17) Mahi inkha katuvepopila ovitateka vietu kamavevinoñgonoka. w21.04 11-12 §§ 11-12

Tyina ovipuka vipiluluka, ovanyingi puonthue tyivepuiya unene. Vamwe vaundapa movilinga viomuvo auho omanima omanyingi pamwe vapewa ovilinga ovikuavo. Ovakuavo mokonda yokuakulupa vayekapo otyilinga tyavo ankho vehole unene. Tyina otyo tyametumonekela, okukala tyasoya katyapengele. Inkha tutala ovipuka ngetyi Siovaa evitala, kamatusoyo tyina tuamayekepo otyilinga tyimwe. Hono Siovaa ukahi nokulinga ovipuka ovinyingi, iya onthue tuna elao enene liokuundapela kumwe nae. (1 Kol. 3:9) Oluembia Siovaa ena nonthue kalupiluluka. Naina, tyina pamalingwa omapiluluko amwe meongano iya otyilinga tyove otyiyekepo, wahakalele vali okulipula omokonda yatyi kualingilwa epiluluko olio. Etyi wesukisa okulinga okuahasoko “kovipuka viokohale,” mahi likuambela ku Siovaa, otale kouwa mautundilila-ko. (Ecl. 7:10) Tutalei ovipuka monkhalelo yaviuka. Ine tulinga ngotyo, matukala nehambu, atutualako okukala ovakuatyili tyina ovipuka vipiluluka. w22.03 17 §§ 11-12

Ovalie Siova alinga oluembia? Ombimbiliya ipopia okuti tupondola okupanda ovipuka ovinyingi, ngetyi ‘ovikuna vietu’ “ovinyu,” “okuviyulwa,” “enoñgonoko,” “ounongo.” (2 Crô. 26:10; Pro. 12:1; 21:17; 29:3) Mahi tukala vala noluembia olunene novanthu tyapwa. Siovaa kakala noluembia olunene novanthu aveho. Ngwe ukala vala noluembia olunene nomapanga ae. Siovaa omukuatyili komapanga ae. Una ovipuka oviwa mekevelingila komutwe wandyila. Siovaa una oluembia novanthu aveho. Sesusi wapopilile omulume umwe utiwa o Nikondemu, okuti: “Mokonda Huku una unene oluembia nouye [ovanthu aveho], waava Omona wae wongunga, opo kese omunthu ukala nekolelo mwe ahakahanyue-ko, mahi akakale nomuenyo uhapu.” — Suau 3:1, 16; Mat. 5:44, 45. w21.11 2 § 3; 3 §§ 6-7

Omuenyo mouye uno kawapepukile, tuesukisa okukoleleya movitateka ovinyingi. Mahi apa katutu matyivili-po. (Mat. 24:21) Atuho tukevelela nehambu onthiki ovipuka ovio aviho mavikapuako atuhekevihinangaila vali! (Isa. 65:16, 17) Otyo tyilekesa umwe nawa okuti, tuesukisa okutualako okulilongesa okukoleleya. Omokonda yatyi? Omokonda Sesusi wapopia okuti: “Inkha mukoleleya mamukayovola omienyo vienyi.” (Luka 21:19) Okusoka oñgeni vakuetu vali novitateka ngevi tuna vakoleleya, tyipondola okutukuatesako nonthue atukoleleya. Olie ongeleka ongwa yokukoleleya? O Siovaa Huku. Tyipondola hamwe wahuva nekumbululo olio. Opo utyinoñgonoke soka kuetyi: Ouye auho ukahi nokutuminwa Neliapu tupu weyula movitateka. Siovaa utyivila okuhanyako ouye ou momuvo wehehi, mahi ukahi nokukevelela onthiki meketyilinga. (Loma 9:22) Siovaa Huku yetu ukahi nokukevelela atee onthiki makahanyako ouye ou wovivi wa Satanasi. w21.07 8 §§ 2-4