Okuti Wesukisa Okukala Apeho Omukuatyili?
KESE munthu omukuatyili ovikando vimwe, ovanyingi apeho ovakuatyili. Mahi, ovanthu veñgapi ove wii valinga ononkhono mbokukala apeho ovakuatyili?
Hono, ovanthu ha vakuatyili mononkhalelo ononyingi mbomuenyo. Mahi, vetyii nawa okuti Huku uhole ovakuatyili. Mongeleka, ovanthu ovanyingi vei nawa etyi tyapopia otyitumino tye tyinana po Vitumino Ekwi, tyati: “Wahavake.” (Êxodo 20:15) Anthi, ovanyingi, vasoka okuti onkhalelo yomunthu pamwe yava ehunga liokuvaka ine okulinga ovikuavo vihaviukile. Tutalei onongeleka ononthatu ovanthu vasoka okuti okuvaka katyapengele.
Okuti Inkha Umuhepi Una Ehunga Liokuvaka?
Omulume umwe omu Roma wati: “Oluhepo ondyivindyivi youngangala.” Omunthu wokuahepa upondola okusoka okuti una ehunga liokuvaka. Ovanyingi vapondola okutyitavela. Mahi, oityi Jesus ankho asoka konthele yotyo? Tyili oe ankho una unene okankhenda na vana vahepa. ‘Wakala nonkhenda navo.’ (Mateus 9:36) Anthi, oe na lumwe, etavelele onkhalelo naike yokuvaka. Moluotyo, oityi omunthu wokuahepa esukisa okulinga?
Huku una okankhenda na vana valinga ononkhono mbo kumutavela, iya mevekuatesako opo vakale netyi vesukisa. (Salmo 37:25) Ombimbiliya ilaa okuti: “Jeova kamayeke omuviuki ankhie kondyala, anthi oe uyele epeleyo lionondingavivi.” (Provérbios 10:3) Okuti vana vokuahepa vapondola okuyumba onthumbi monondaka ombo? Victorine utavela onondaka ombo.
Mokonda Victorine omuhepe wesala novana vetano nkhele veli mosikola, onkhalelo yomuenyo wae kayapepukile. Otyilongo omu akala tyikuatesako vala katutu vana vakalamo. Kese nthiki ovanthu vehimama vali kondye kuna kueyula onomphitilo mbokuvaka. Mahi, Victorine keliyeke okuhongiliyua okuvaka. Anthi, noukuatyili oe wendaenda momatapalo okulandesa, opo avase etyi esukisa. Omokonda yatyi oe atuailako okukala omukuatyili?
“Tete, ame ndyitavela okuti Huku omukuatyili, iya oe manthekula noukuatyili inkha ndyimuhetekela. Vali, ovana vange vapondola okulilongesa vala okukala ovakuatyili inkha vetyitalela kwame.”
Oñgeni omuenyo wae ukahi? Oe wati, “tuna okulia, nomuvalo, nondyuo. Pamwe ndyina okuita ombatelo komapanga ange, haunene pala okufeta ovihemba vialia okalu. Apeho ndyipewa etyi nesukisa. Omokonda yatyi? Omokonda omapanga ange etyii okuti ame ndyipopia apeho otyili konthele yonkhalelo yange, hikembe opo ndyipewe vali tyipona etyi nesukisa.
“Ovana vange vekahi nokukula noukuatyili. Munthele yange umwe, wamona onombongo kombanda yomesa, amphulu inkha ndyitupu owoma wokuti ovana vange mavembuvakepo. Etyi nemupopila okuti ovana vange kavavake, oe ketavelele. Iya oe atokola okulola ovana vange otyo ame nehetyii. Wayombeleka onombongo mbumwe mondyuo yetu pana ovana vapondola okumbuvasa liwa. Etyi onthiki onkhuavo eya, ahuvu etyi amona okuti onombongo nkhele opo mbukahi. Okukala novana ovakuatyili, otyiwa unene tyipona okukala nomalumono.”
“Ovanthu Aveho Vetyilinga”
Okuvaka kovilinga hono tyeliyandyana unene. Moluotyo, ovanthu ovanyingi vasoka okuti, “aveho vavaka, iya omokonda yatyi ame nahavakela?” Mahi, Ombimbiliya yati: “Uhalandule ounyingi pala okulinga ovivi.” (Êxodo 23:2) Omukai umwe utiwa Victoire wetavela elondolo olio. Okuti otyo tyemuetela ouwa?
Etyi ankho Victoire ena omanima 19, wahimbika okuundapa mepia liomiti viondende. Mahi, oe wamona okuti ovakai vena 40 ankho vaundapamo, vanyanga ondende komiti otyo vapaka monosesu mbavo. Konthyulilo ya kese simano, avakalandesa ondende oyo onombongo ankho mbutuuka pofeto yononthiki ononthatu ine ononkhuana. Victoire wati: “Aveho ankho vavaka. Iya vakevelela naame ndyilipake kumwe navo mokuvaka, mahi, andyianye, andyivepopila okuti ame ndyimukuatyili mononkhalelo ambuho mbomuenyo wange. Avahimbika okundinga omukuele, okupopia okuti ndyikahi nokupumbwa.
“Nthiki imwe, etyi ankho tukahi nokupetuka, omuhona wetu etuuhulu. Oe atale monosesu mbaaveho avasimo ondende, mahi, moyange kavasilemo natyike. Aveho vavaka, ankho vena okupolwa movilinga ine okuundapa onosimano onombali tyihafetwa. Mokueenda kuo nosimano ombo onombali, ovakai ovo vaimbuka okuti ame tyili ankho hikahi nokupumbwa.”
“Tyakoyua Katyavakelwe”
Oñgeni ukala tyina wavasa otyipuka tyakolela omunthu umwe avombesa? Ovanyingi, velitehelela okuti otyavo tyetyi vetyikoya, kavasoko okutyikondola ku muene. Vena olusoke luokuti “tyakoyua katyavakelwe.” Vamwe vapondola okusoka okuti okulinga ngotyo, hatyiviko. Vasoka okuti hekulu ketyisoko vali. Ovakuavo vati, ame hatyilinga tyange okuovola hekulu, mokonda otyo, tyesukisa ononkhono ononene.
Oñgeni Huku atala otyituwa otyo? Deuteronômio 22:1-3, ilekesa okuti una wakoya kapondola okuholeka otyipuka avasa, anthi, una okutyipaka “alo [hekulu] etyiovola, iya oe emukondolela tyo.” (The New English Bible) Inkha una wakoya otyipuka ketyipopi kovanthu, upondola okuhungwa okuti wavaka. (Êxodo 22:9) Okuti onondaka ombo no hono mbakolela? Christine una onthumbi yokuti no hono mbakolela.
Christine uundapa mosikola imwe. Onthiki imwe Mutatu, watambula onombongo mbae. Ngetyi ovanthu ovanyingi valinga koutakelo wo Afilika, embuwingila popapelo embupake motyipapo tyae. Konyima atalameka omota, alondo opo aye keliongiyo. Etyi ehika, wapola onombongo motyipapo tyae afete. Iya opapelo awingila onombongo aitokela pohi, mahi mokonda ankho kuanthikovela, ketyimwene.
Etyi palamba okamuvo, omukuendye umwe womanima 19 utiwa Blaise, wakuata petapalo opo. Oe ankho weya okukatalelapo epanga liae meliongiyo omu muaya Christine. Oe wamona opapelo yawingwa eikoyopo eipake mopasita yae. Etyi eliongiyo liapwa, apopila epanga liae okuti wavasa otyipuka tyimwe pondye. Iya ati inkha pamoneka umwe wavombesa otyipuka anthelefonalele opo eye okutyiimbuka.
Etyi Christine ehika meumbo otyinthiki otyo, atumphuluka etyi atala okuti onombongo ambuho afetwa mbavomba. Etyi palamba osimano, wapopila epanga liae Josephine okuti wavombesa onombongo. Josephine emupopila okuti meliongiyo olio mueile omueenda umwe wakoya otyipuka tyimwe. Iya Christine atelefonalela Blaise emupopila etyi avombesa. Etyi Blaise emukondolela onombongo mbae, ahambukwa unene. Iya Blaise akala ñgeni? Oe wakala nonombongo ombo osimano, mahi wati, “Ehambu nakala nalio etyi nakondola onombongo, enene vali tyipona okumbuholeka.”
Oityi Valingila Ononkhono Mbokukala Apeho Ovakuatyili
Victorine, na Victoire, na Blaise, vakala ponofika mbelikalela, kavelii. Anthi, aveho vena otyipuka tyike tyelifwa. Aveho Onombangi mba Jeova, valandula etyi Ombimbiliya ipopia konthele youkuatyili. Aveho vakevelela etyi omulao wa Huku wouye omupe maufuiswapo wati, “Kuna eulu epe noohi omphe tukahi nokukevelela ngetyi Huku alaa, muna mamukakala ouviuki.” Ovanthu aveho mavakakalamo, mavakakala ovaviuki novakuatyili.—2 Pedro 3:13.
Victorine kakevelela okuti onkhalelo yomuenyo wae maikala nawa, alo Huku eya okupilulula ovipuka aviho. Anthi, oe una oupanga omuwa na Jeova, otyipuka onombongo mbehevili okulanda. Ovana vae ovakuatyili nokuna ovituwa oviwa. Ovityalumingu aviho, “vakala novilinga ovinyingi” viokupopila vakuavo konthele youwa wa Huku, nokuhangununa oñgeni oe makahambukiswa “aveho vemuovola notyili,” nokuamena “aveho vemuhole.”—Salmo 145:7, 18, 20.
Konyima Victoire wayekapo ovilinga viokuundapa mepia liomiti viondende. Iya ahimbika okulandesa ohinde yomakapa omifalinya popalasa. Mokonda omukuatyili, ovanthu ovanyingi valanda kwe. Momuvo uhehi, wetyivila okutepulula omuvo wae wokulandesa, opo aundape vali movilinga viokupopila vakuavo konthele yekevelelo liomuenyo mouye muna aveho mavakakala ovakuatyili. Konyima anepwa, iya pahe oe nomulume wae, ovaivisi vomuvo auho.
Christine, wavombesile onombongo mbae ponthele Yondyuo Yomaliongiyo Yonombangi mba Jeova. Blaise ankho kavehi ei meliongiyo omo. Mahi, ankho utyii okuti aveho ovakuatate vae nonomphange Ovakristau, valinga ononkhono mbokukala apeho ovakuatyili.
Ovanthu veñgapi ove wii valinga tyotyili ononkhono mbokukala apeho ovakuatyili? Soka okukala povanthu ovakuatyili vena 50, 100 ine 200. Olio, ehambu Onombangi mba Jeova vakala nalio Monondyuo mbavo Mbomaliongiyo. Omokonda yatyi wahailamo, okelitalelako ove muene?
[Olutalatu pefo 14]
Okuti Provérbios 6:30 Yava Ehunga Liokuvaka?
[Olutalatu pefo 14]
Provérbios 6:30 yati: “Ovanthu kavatombo vala otyimphulu mokonda uvaka opo alie tyina ena ondyala.” Okuti onondaka ombo mbuava ehunga liokuvaka? Au. Ono versikulu mbulilandula nayo, mbulekesa okuti Huku makoyesa otyimphulu mokonda yokuvaka. Oversikulu ilandulako yati: “Anthi tyina amavasiwa, oe metyifete netyi tyilamba povikando epandu-vali. Maave atyiho ena meumbo liae.” (Pro. 6:31) Namphila, omunthu uvaka mokonda yondyala kakoyeswa nga una uvaka mokonda yelungavi ine una uhanda okuipaa vala vakuavo, nongotyo, una okufeta ine okulinga etyi tyaviuka. Vana vahanda okupandwa na Huku, vesukisa okulityilika okuvaka mononkhalelo mbatyo ambuho.
[Olutalatu pefo 12]
“Okukala novana ovakuatyili, otyiwa unene tyipona okukala nomalumono.” —VICTORINE