Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • wp16 No. 6 pp. 13-15
  • Walinga Ononkhono Opo Anoñgonoke Ondaka ya Huku

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Walinga Ononkhono Opo Anoñgonoke Ondaka ya Huku
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wouyingi)—2016
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • OTYIPUKA TYAPILULULA OMUENYO WANGE
  • AME NEKULA TYIHENA OMANKHANYA
  • NATAVELA OTYILI TYOMBIMBILIYA
  • NDYIKUATESAKO VAKUETU
  • JEOVA UNKHUATESAKO ONONTHIKI AMBUHO
  • Ombimbiliya Ipilulula Omwenyo Wovanthu
    Omutala Womulavi: [Ombimbiliya Ipilulula Omwenyo Wovanthu]
  • Pahe Ndyilitehelela Okuti Ndyipondola Okukuatesako Vakuetu
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2015
  • Ombimbiliya Ipilulula Omwenyo Wovanthu
    Omutala Womulavi: [Ombimbiliya Ipilulula Omwenyo Wovanthu]
  • Pamekwa Novitateka Viange
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2014
Tala vali
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wouyingi)—2016
wp16 No. 6 pp. 13-15

EHIPULULO LIOMUENYO

Walinga Ononkhono Opo Anoñgonoke Ondaka ya Huku

Tyapopiwa na Bernhard Merten

Putyina omunthu ehetyivili okulinga otyipuka tyimwe, kelitehelela nawa. Naame ongotyo ankho ndyilitehelela mokonda ndyitupu omankhanya. Ankho ndyina omanima epandu-vali etyi napolwa omankhanya opo ndyihupe.

Etyi natyitwa mo 1960, me ankho una omanima 17. Tate yange wetusapo etyi nkhele ankho nehenetyitue. Ame na me atukakala no me kulu ko Burgo otyilongo tyimwe otyitutu tyo ko República Democrática da Alemanha ine Alemanha Oriental. Ovanthu ovanyingi kotyilongo otyo kavetavela okuti kuna Huku iya ombunga yange nayo ankho otyo vasoka. Kuonthue Huku ankho utupu esilivilo nalike.

Puetyi ndyimututu, ankho ndyina ehambu mokonda tate ya me ankho unthekula nawa. Ankho unthuma ovipuka ovinyingi, ngetyi okukatyoka omiti. Mokonda ankho ndyimona, ovilinga ovio ankho ndyivihole unene. Omuenyo wange ankho ukahi nawa iya tupu ankho ndyina ehambu.

OTYIPUKA TYAPILULULA OMUENYO WANGE

Puetyi ankho ndyina omanima epandu-vali nakalele notyitateka tyimwe otyinene, etyi ankho ndyikahi nokulongeswa menima lia vali kosikola. Etyi ankho ndyikondoka no keumbo, andyitokelwa nepostu liolusi. Etyi ankho ndyina vala onometulu 8, andyikala tyihei natyike mokonda yopostu oyo onene yolusi. Tyina ndyikapinduka-po ndyitala ñga ndyili mosipitali, mahi omankhanya ange heivite vali. Ankho apia unene iya tupu ankho kaetavela vali okutala, ekahi omapita iya ankho ena okutetuako opo ndyihupe. Inkha ankho utala me yange na me ya me ankho kavekahi vali nawa. Mokonda ankho ndyimona omututu, anahanoñgonoka okuti omankhanya ange nthiki imwe mandyikesuka nao unene momuenyo wange ha komutwe wandyila.

Etyi natunda kosipitali, andyikondoka kosikola. Ovana vakuetu ankho vandinga omukuele, vanthahaula otyo vandyumba ovipuka, mokonda ankho hityivili okuliyakulila. Ankho andyilitehelela omapita mokonda yovipuka vandinga. Pahe, konyima andyitumua ko Birkenwerder Osikola Yovilema yelifwa no sikola yokutekula ovana valemana. Mokonda osikola oyo ankho ili unene kokule neumbo lietu, me yange no me kulu nalumwe vali veile okunthalelapo. Ankho tulimona vala otyikando tyike menima. Palamba omanima ekwi, otyo ame nahamono me no me kulu.

AME NEKULA TYIHENA OMANKHANYA

Ame nelilongesa okulinga ovipuka ovinyingi nominwe vio konomphai. Ove upondola okusoka oñgeni tyikala okulia no ngalufu ine onguto mahi nominwe vio konompahai? Mahi no ngotyo ame ankho ndyityivila okulinga ovipuka. Nelilongesa okulikoha momulungu nokuviukisa onohuki mbange nominwe vio konomphai. Ame ankho ndyiyulika ovanthu nominwe vio konomphai. Ominwe vio konomphai viakala omankhanya ange.

Etyi ominwe viange viekula, ame ankho ndyihole okutanga ovipuka vihambukiswa. Pamwe ankho ndyisoka okukala vali nomankhanya ange opo ndyilinge ovipuka ovinyingi. Etyi natuula omanima 14, andyihimbika okusipa. Ankho ndyisoka okuti otyo tyinkhalesa nawa iya andyilitehelela nga vakuetu. Ankho ongatyina ndyiti: ‘Naame ndyipondola okutyilinga. Vokusipa ovakulu, tyilinge vena ine vetupu omankhanya.’

Ame andyitualako okulipaka movitalukiso ovinyingi. Andyilipake motyikundyi tyitiwa Juventude Livre Alemã (Ovakuendye Voko Alemanhã Vayovoka) Eongano limwe likuatesako ovakuendye, ame ankho ndyimuhoneki, otyilinga tyimwe tyapama ndyilingila ovanthu vatyo vopotyilongo otyo atyiho. Tupu andyinyingila montyikundyi tyokuiimba, ankho mulingwa ono poesia iya andyiyumbu ombola novanthu vokualemana nga ame. Etyi namana okulongeswa andyihimbika okuundapa mepundaumbo lietu. Ame nekula novipuka vimwe molutu vinkhuatesako, mokonda ame nahandele okukala omulume una atyiho.

NATAVELA OTYILI TYOMBIMBILIYA

Nthiki imwe etyi ankho ndyikahi nokukevela omboyo opo ndyende kovilinga, omulume umwe eya ponthele yange iya amphulu okuti, nthiki imwe wasokeliale okuti, Huku upondola okukukondolela vali omankhanya ove? Andyihuvu unene. Tyilityili ame nahandele okukala vali nomankhanya ange, mahi otyo ankho katyitavela vali! Mokonda ankho hitavela okuti Huku okuekahi, andyikala vali nonthumbi yokuti Huku keko. Okutuka opo, andyihimbika okuholama omulume oo.

Nthiki imwe, omunthu umwe ankho tuundapa nae, ankhongo opo tukapile kombunga yae. Puetyi ankho tukahi nokunwa okafe nombunga yae, avahimbika okupopia konthele ya Huku, Jeova Huku. Tete, neiva okuti Huku una enyina. (Salmo 83:18) Moluotyo, andyipopi okuti: ‘Huku keko, tupu enyina liae kaliesukisile. Ame nahandele okulekesa kovanthu ovo okuti vena olusoke luapenga.’ Ankho nayumba onthumbi muetyi ndyisoka iya andyitavela okupopia konthele Yombimbiliya. Otyipuka tyinthyuvisa, omokonda ankho petupu etyi tyilekesa okuti Huku keko.

Katutu-katutu omalusoke ange ahimbika okupiluluka, puetyi ankho tukahi nokuovolola omaulo o Mbimbiliya. Ovipuka ovinyingi Ombimbiliya ipopia konthele ya Huku ovio tyotyili namphila viahonekwa kohale. Momuvo tuakala nokupopia konthele ya Huku, tuaeleka onondaka mbaviuka netyi tuavasa mo kapitulu 24 ka Mateus no kapitulu 21 ka Luka na 2 Timoteo kapitulu 3. Ngetyi omuvei apondola okupopila ondotolo oityi tyiihama iya otyo atyikuatesako ondotolo okutala ouvela patyi ena, naame natala ovipuka vikahi nokumoneka viankuatesako okunoñgonoka okuti tukahi kononthiki Ombimbiliya iihana okuti “ononthiki mbahulililako.”a Andyihuvu. Omaulo oo ankho ekahi nokufuiswapo otyo ame ndyietala nomaiho ange.

Ame andyikala nonthumbi yokuti ndyikahi nokulilongesa otyili. Andyihimbika okulikuambela ku Jeova Huku opo ndyiyeke-po okusipa, namphila ankho ndyisipa mokueenda kuomanima omanyingi. Andyitualako okulilongesa Ombimbiliya enima like. Ame nambatisalelwa mombasia mo nthiki 27 ya Tyikukutu yo 1986 tyaholama, mokonda pomuvo opo Onombangi mba Jeova ankho vailikwa novatumini vomo Alemanhã Oriental.

NDYIKUATESAKO VAKUETU

Mokonda ankho tuailikwa, ankho tulinga ovikundyi vimwe ovitutu momaumbo, ngootyo ankho ndyii vala ovakristau vakuetu vehehi. Nthiki imwe, andyitavelwa novatumine opo ndyende ko Alemanhã Ocidental oku Onombangi ankho vahailikilwe, otyipuka ankho nahakevelela. Mokonda otyo ankho otyikando tyotete netyivila okueenda kotyonge iya motyonge omo andyimono ovakuatate vange no nomphange ovanyingi-nyingi. Otyo otyipuka tyimwe ankho nehenemone.

Konyima yetyi o Ovimato vio Berlim viatoka, o Nombangi mba Jeova ankho vailikwa, avahailikwa vali. Ngotyo, onthue pahe ankho tupondola okufenda Jeova Huku tyahaholama vali. Ame ankho nahanda okulinga atyiho opo ndyilipake movilinga viokuivisa onondaka onongwa. Mahi, ame ankho ndyina owoma wokupopia no novanthu nehei. Ame ankho ndyilithehela okuti ndyimuhima mokonda puetyi ankho ndyimona, nakala omuvo omunyingi mondyuo yovana vokualemana. Mahi mo 1992, andyihimbika okuivisa onovola 60 umbo-na-umbo kese hanyi. Ame andyilitehelela nawa iya andyikala no nongeleka mbuhambukiswa unene. Ngotyo andyitokola okutyilinga vali monohanyi ononyingi iya andyityivili okutualako okutyilinga omanima etatu.

Andyitualako okusoka konondaka mbo Mbimbiliya mbati: “Olie wasoya iya naame anahakala tyasoya?” (2 Coríntios 11:29) Naina nkhele ndyina etyi tyikahi nawa opo ndyikuateseko vakuetu namphila ndyityilema. Ndyitupu omankhanya, mahi ndyipondola okunoñgonoka nawa vana valinga vala ovipuka vimwe nga ame. Ame ndyityii nawa oñgeni vakala tyina vahanda okulinga otyipuka tyimwe tyesukisa unene mahi kavapondola okutyilinga. Ame nalinga atyiho opo ndyipameke vana velithehelela monkhalelo ngoyo, okukuatesako vakuetu vakale nehambu.

Bernhard Merten na umwe Ombangi ya Jeova vekahi nokuivisa umbo-na- umbo

Okupopila vakuetu onondaka onongwa tyimpha ehambu enene

JEOVA UNKHUATESAKO ONONTHIKI AMBUHO

Bernhard Merten

Pamwe ndyilitehelela omapita. Ame nahandele vala okukala omulume ukahi nawa nga vakuetu. Ame ndyipondola okulinga ovipuka ovinyingi iya opo ndyityivile nesukisa okulikuatehila unene, okuti inkha nakalele nga vakuetu ñgeno hesukisile okulinga ngotyo. Otyipuka ndyihole okupopia apeho okuti: “Ndyina ononkhono movipuka aviho, mokonda ya una umpha epameko.” (Filipenses 4:13) Kese nthiki, Jeova undyavela ononkhono nesukisa opo ndyilinge “nawa” ovipuka. Ame nanoñgonoka okuti Jeova apeho kamandyeke-po. Otyo naame natokolela okuhayekepo nalumwe Jeova.

Jeova wandyamba etyi ampha ombunga yange, ovipuka ovinyingi ankho ndyiivaluka puetyi ankho ndyimukuendye. Ndyina omukai umwe ukahi nawa, Elke una oluembia nonkhenda. Okuyawisako, ovityita novityita vio Nombangi mba Jeova vakala onondenge no nomphange mbange ouye auho velikuata okapandi.

Tupu ndyilitehelela okuti napama, mokonda yomulao wa Huku wokueta Ouye Omupe, mamukalingwa “ovipuka aviho ovipe,” okukutikinyamo omankhanya ange. (Revelação 21:5) Nanoñgonoka vali nawa omulao oo etyi nasokolola kuetyi Jesus alingile novanthu vokuankhia. Wahakula ovilema iya alo umwe avelula okutui komunthu umwe ankho kuatetuako. (Mateus 12:13; Lucas 22:50, 51) Omilao via Jeova nomahuviso a Jesus vimpha onthumbi yokuti apa katutu mandyikakala omulume una atyiho, wafuapo.

Bernhard Merten no mukai wae

Nomukai wange Elke ndyihole unene

Otyipuka tyathyambukiswa vali, okuanoñgonoka Jeova Huku. Wakala tate yange, epanga tupu wakala otyiholamo tyange iya no nonkhono mbange. Ame nelitehelela ngo Hamba David wapopia okuti: “Jeova oe ononkhono mbange . . . Uhole okunkhuatesako iya omutima wange uhambukwa.” (Salmo 28:7) Ame nahanda okueendela motyili otyo apeho nkhele tyina ndyina omuenyo. Ame nalinga ononkhono opo ndyinoñgonoke Ondaka ya Huku.

Otyipuka tyathyambukiswa vali, okuanoñgonoka Jeova Huku. Wakala tate yange, epanga tupu wakala otyiholamo tyange iya no nonkhono mbange. Ame nelitehelela ngo Hamba David wapopia okuti: “Jeova oe ononkhono mbange . . . Uhole okunkhuatesako iya omutima wange uhambukwa.” (Salmo 28:7) Ame nahanda okueendela motyili otyo apeho nkhele tyina ndyina omuenyo. Ame nalinga ononkhono opo ndyinoñgonoke Ondaka ya Huku.

a Opo ukale nenoñgonoko liafuapo konthele yononthiki mbahulililako, tala okapitulu 9 kati:, “Okuti Tukahi Umwe ‘Kononthiki Mbokuhulilila’?” momukanda Oityi Ombimbiliya Tyilityili Ilongesa? walingua no Nombangi mba Jeova iya tupu ukahi mo www.pr418.com.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma