Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w16 Kwenye Kunene pp. 27-31
  • Oñgeni Mandyikala Nehambu Tyina Ndyiava

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Oñgeni Mandyikala Nehambu Tyina Ndyiava
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2016
  • Tanga mo Omutala Womulavi (Wokulilongesua)
  • Onthele-kati
  • OKULILONGESILA KOVAKULU
  • OKUHIMBIKA OMUENYO OMUPE
  • OKUIVISA ONONDAKA ONONGWA KOVILONGO OVIKUAVO
  • “OKUIVISA POVILONGO VIKAHI POKATI KELUNGA”
  • “HUKU UHOLE UNA WAVA NEHAMBU”
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2016
w16 Kwenye Kunene pp. 27-31

EHIPULULO LIOMUENYO

Oñgeni Mandyikala Nehambu Tyina Ndyiava

Tyapopiwa na Ronald J. PARKIN

ETYI ndyina omanima 12 andyiimbuka okuti ndyina otyipuka tyimwe tyakolela ndyipondola okuava. Mokueenda kwo tyonge, omukuatate umwe wamphula inkha nahanda okukaivisa. Ame ankho nalumwe naivisile, mahi nongotyo andyitavela. Atuende movilinga viokuivisa, iya amphe omikanda vimwe vipopia konthele Youhamba wa Huku. Amphopila okuti: “Ove ivisa kovanthu vekahi nthele ina etapalo, ame ndyiivisa nthele ei.” Andyitili unene owoma, mahi andyihimbika okuivisa umbo na umbo. Andyihuvu etyi natala okuti naava omikanda aviho. Tyotyili, ovanthu ovanyingi ankho vetyihanda.

Ame natyitwa mo 1923, mepundaumbo lio Chatham, mo Inglaterra. Momanima oo, Ovita Viotete Viouye Auho ankho viapwa iya ovanthu ankho vasoka okuti nouye maukala nawa. Mahi otyo atyihamoneka. Etyi tyahamonekele ovanthu ovanyingi avasoyo unene, okukutikinyamo ovo tate. Ovo tate tupu avanumana no nonkhalamutwe mbongeleya yova Batista ankho vahanda vali okulipaka kounene. Etyi ndyina omanima etyive, me ehimbika okuenda komaliongiyo Onombangi mba Jeova. Momaliongiyo oo, omphange umwe ankho ulongesa ovana Ombimbiliya nomukanda A Harpa de Deus. Ame ankho ndyihole etyi ndyilongeswa.

OKULILONGESILA KOVAKULU

Puetyi ankho ndyimukuendye, ankho ndyihole okulongesa ovanthu ekevelelo lio Mbimbiliya. Ovikando ovinyingi ankho ndyiivisa andyike umbo na umbo, mahi tyina ndyiivisa na vakuetu ndyililongesila kuvo. Mongeleka, monthiki imwe ame ndyikahi nokuivisa nomuivisi umwe omukulu, atulivasi nonkhalamutwe imwe yongeleya, ame andyiti: “Tala otyinkhombo.” Omukuatate atalameka omusikaleta amphopila tupumphame kepundi. Ati: “Olie wekuavela otyilinga tyokukoyesa ovalie ovinkhombo? Tupopile ovanthu nondaka onongwa nehambu iya atuyeke Jeova evekoyese.” Monthiki oyo, andyinoñgonoka okuti okukuatesako vakuetu tyieta ehambu.​—Mateus 25:31-33; Atos 20:35.

Omukuatate omukuavo wandongesa okuti, opo ukale nehambu mokuava pamwe tyesukisa okupwa elundo. Omukai wae ankho kahande Onombangi mba Jeova. Nthiki imwe ankhongo opo ndyikalie keumbo liae. Anumana unene etyi omulume wae akaivisile monthiki oyo iya ahimbika okutuyumba onopakote mbo saa. Omulume wae ehemuluisa okondola onopakote ombo pomphangu yambo. Etyi palamba omanima amwe, oumphua-lundo wae aukuatesako omukai wae ambatisalwa akala Ombangi ya Jeova.

Mu Tungonkhe yo 1939, etyi ankho ndyina omanima 16, otyilongo tyo Grã-Bretanha atyihimbika ovilwa no Alemanha. Mu Tyitalale yo 1940, ame na me atumbatisalelwa mepundaumbo litiwa Dover. Mu Pepo Linene andyimono omafualali omanyingi alambela ponthele yeumbo lietu ekahi ketuku-tuku enene. Vahupa Kovita vialingilwa ko Dunquerque. Andyiimbuka okuti vanumana unene iya vetupu vali ekevelelo. Ame ankho nahanda okuvepopila konthele Youhamba wa Huku nokuveavela ekevelelo. Pakala katutu menima olio, o Alemanha aihimbika okuyumba omatetenda mo Grã-Bretanha. Ovinthiki aviho, ono aviau mbatyinda omatenda mbulambela apa tukala. Ankho tyivelesa owoma okuiva omuvielo womatenda tyina atoka. Monthiki onkhuavo, atumono onondyuo mbahanyua. Ovitateka ovio viankhuatekasako okuimbuka okuti Ouhamba wa Huku oo vala maumaneko ovitateka vio vanthu.

OKUHIMBIKA OMUENYO OMUPE

Mo 1941, andyinyingila movilinga viomuvo auho, tupu andyihimbika omuenyo wehambu. Etyi nehenehimbike ovilinga ovio ankho ndyiundapa pomphangu imwe palingwa onowato mbovita. Mahi, ovaumbili va Jeova ankho vetyii okuti Ovakristau kavapondola okulipaka movita. Iya mo 1941, atunoñgonoka okuti tyapenga okukuatesako okulinga omauta. (João 18:36) Pomphangu ankho ndyiundapa tupu ankho palingwa onowato mbovita mbuendela kohi yomaande. Otyo natundila movilinga ovio andyihimbika ovilinga viokuivisa viomuvo auho. Otyilongo tyotete nehimbika okuivisa okalongo okatutu mo Inglaterra, katiwa Cirencester.

Puetyi ndyina omanima 18, andyianye okuenda kovilwa, mokonda yotyo andyipakwa mokaleya andyikalamo onohanyi 9. Atyindyihama unene etyi vandyikila mokaleya andyike. Pakala vala katutu, ovayungi no nonkhuatua avehimbika okumphula omokonda yatyi napakelwa mokaleya. Andyihambukwa unene okuvepopila konthele yekolelo liange.

Etyi natunda mokaleya, ame nomukuatate omukuavo utiwa Smith,a atuivisa momapundaumbo omanyingi oko Kent, potyilongo ame natyitilwa. Opo valuise o Londres ono aviau mbo ko Alemanya ankho opo mbukuata. Okuhimbikila mo 1944, omatenda alamba pomiliau ankho aihanwa okuti “omatenda okunthanana” atokesilwa ko Kent. Tyotyili omatenda oo ankho ono aviau muhaendela omunthu. Tyina ankho tutehelela okuti ikahi nokutalama okuuna, ankho tutyii okuti maitutana. Onthue atuho ankho tuna vala owoma. Pomuvo opo ankho tulongesa Ombimbiliya ombunga imwe yovanthu vetano. Pamwe ankho tupumphama mombuelo yomesa imwe yotyivela. Inkha ondyuo ihanyuapo omesa oyo opala ituyakulile. Ombunga aiho ankho yambatisalwa.

OKUIVISA ONONDAKA ONONGWA KOVILONGO OVIKUAVO

Konyima yovilwa, andyuundapa omanima evali ngomukokoli ndyila kokumbili kuo Irlanda. O Irlanda ankho otyilongo tyelikalela unene no Inglaterra. Ame na Leonard ankho tuenda movilinga viokuivisa umbo na umbo otyo tupopia okuti tuno misionaliu iya tukahi nokuovola ondyuo opo tukalemo. Tupu ankho tuava omikanda vietu momatapalo. Ovanthu ankho vasoka okuti tuvityova mokonda tuivisa motyilongo muna ovanthu ovanyingi Vokatolika! Onthiki imwe omulume umwe apopi okuti metuvete, andyityipopila epulisa, alipopi okuti: “Oityi ove ukevela?” Tupu ko Irlanda omalombe okatolika ankho atumina ovanthu. Inkha ovanthu vetavela omikanda vietu mavataatwa movilinga. Apeho tyina ametyinoñgonoka etyi tukahi nokulinga ankho tuiluka pondyuo tukala.

Pahe atuimbuka okuti tyina tuamailukila komphangu onkhuavo, otyiwa okuivisa apa tuheiwe nelombe. Ngotyo atuhimbika okuivisa ovanthu vakala kokule neumbo lietu. Konyima pahe atuhimbika okuivisa vana vakala popepi neumbo lietu. Mepundaumbo lio Kilkenny, ankho tulilongesa Ombimbiliya nomukuendye umwe ankho tulongesa tutatu mosimano, namphila ankho ovanthu vetuyele. Mokonda ame ankho ndyityihole tyokulongesa ovanthu Ombimbiliya, moluotyo ankho nahanda okulongeswa opo ndyikale omisionaliu.

Etyi tualongesiwa mosikola yo Giliade onohanyi ononthano ko Nova York, ame novakuatate vetatu navo ankho vekahi mosikola atutumwa opo tukaivise kokalongo kakala pokati Kelunga lio ko Caribe. Mu Kuhuhu yo 1948, atutundu Mepundaumbo lio Nova York nowato itiwa Sibia. Ame nalumwe naendelele mowato ngauna, ankho nakala nolumbwe. Mahi Gust Maki omukuatate umwe tualongesiwa nae ko Giliade ankho omunongo kokutaha owato. Wetulongesa ovipuka ovitutu ngokuviukisa owato nokutala pomakina yokuhongola ondyila. Oungendi wetu tueulinga ononthiki 30 iya atuvasiwa novipepe ovinene. Mahi Gust atahe nawa alo ko Bahamas.

“OKUIVISA POVILONGO VIKAHI POKATI KELUNGA”

Etyi tuaivisa onohanyi mbehehi potyilongo tyikala pokati kelunga litiwa Bahamas, atuende kovikuavo vitiwa Sotavento no ko Barlavento. Ovilongo ovio vikala pokati kovilongo vitiwa Virgens no Trinidad. Paendwa ono kilometro 800. Mokueenda kuomanima etano, tuaivisa kovilongo vikala pokati kelunga kuhena onombangi mba Jeova. Pamwe tukala onosimanu ononyingi katutyivili okutuma omikanda nokutambula. Mahi ankho tuna ehambu liokuivisa konthele ya Jeova “movilongo vikala pokati kelunga.”​—Jeremias 31:10.

Tyina ankho tuamehiki potyilongo tyimwe, ovanthu ankho vahambukwa unene aveya okutuwana kelunga. Ovanthu ovanyingi ankho kavenemone owato ngo wetu tupu kavenemone ovindele. Ovanthu vamwe onondyandyi iya vei nawa Ombimbiliya. Ovikando ovinyingi, ovanthu ovanyingi, vetuavela ombisi, novinyango vitiwa o abacates no amendoins. Namphila owato wetu omututu, mahi oko tuteleka, nokulala nokukoha ovikutu.

Ankho tukatalelapo ovanthu nokuvekonga opo veye okutehelela elongomona lio Mbimbiliya. Konyima atuende kowato atuhiki ongendyo. Ankho tyituhambukiswa okutala ovanthu tyina veya. Tyina ovanthu valauka onomphunga novikandiyelo viavo viatema ankho tyikahi ngo nonthungululu. Pamwe ankho kuya ovanthu ovanyingi avetulingi omapulo alo kunthikovela unene. Ovanthu ankho vetyihole tyokuimba, ngotyo atuundapesa onomakina opo tupole onokopia oviimbo Viouhamba. Ame navakuetu atuho vekuana atuhimbika okuimba. Tyina vametutehelela navo pahe avaimbi nonthue. Vena onondaka onongwa. Ankho otyiwa!

Tyina tuamalongesa omunthu Ombimbiliya, ovalongwa vamwe ankho vetulandula komulongwa omukuavo. Ankho vahanda navo vakalepo vali tyina vakuavo valongeswa. Tyina tuamakala onosimano mbumwe pomphangu imwe, tuenda konkhuavo. Vamwe povalongwa vetu ankho vena vali esuko Nombimbiliya ankho tuveita opo vatualeko okulongesa vakuavo alo tukondoka. Ankho otyiwa okutala oñgeni vamwe ankho vetyilinga noukuatyili.

Ovilongo ovio ovinyingi hono kuna onongendi. Mahi kohale ovilongo ovio viokuna omaande avinguluka, nomiti, ankho omphangu ongwa. Ovikando ovinyingi ankho tutunda kotyilongo tyimwe kounthiki atuende ko tyikuavo. Omwii wohanyi kelunga ankho ukahi ngondyila yatwa ituala koutakelo. Ankho tyihiwa okutala onombisi nokuiva omuvielo womaande.

Etyi tuaivisa omanima etano povilongo ovio, atuende ko Porto Rico opo tukalande omutole wowato. Etyi tuehikako, atuvasiko omisionalia imwe ongwa itiwa Maxine Boyd, andyimuhande. Tunde pouna wae ankho una ombili movilinga viokuivisa onondaka onongwa. Konyima akaundapa ngo misionalia ko República Dominicana mahi atunduko mo 1950 mokonda youtumini wo Katolika. Mokonda ndyikala mowato, ankho ndyina okukala vala ko Porto Rico ohanyi ike. Konyima andyikondoka kovilongo vikala pokati kelunga opo ndyikaivise. Pahe andyilipopila okuti: ‘Ronald, inkha uhanda omuhikuena ou tyipopia liwa.’ Etyi palamba onosimano ononthatu andyimuiti opo tulinepe, apalambe vali onosimanu ononthatu pahe atulinepe umwe. Ame na Maxine atupopilwa opo tukakale omisionaliu mo Porto Rico, pahe anahakondoka vali nowato womutole.

Mo 1956, atuhimbika okutalelapo omawaneno iya ankho tutyihole tyokutalelapo ovakuatate. Ovanyingi puvo ankho vahepa unene. Mongeleka, kondye yepundaumbo litiwa Potala Pastillo, ankho kuna nombunga onombali Mbonombangi mba Jeova vena ovana ovanyingi. Ame ankho ndyivehikilapo otyipuka tyitiwa o flauta. Nthiki imwe andyipulu Hilda umwe povakainthu, inkha uhanda okukaivisa. Amphopila okuti: “Ndyihanda mahi hipondola. Mokonda ndyitupu ono sapato.” Atumulandela ono sapato iya atuende nae movilinga viokuivisa.” Etyi palamba omanima omanyingi mo 1972, ame na Maxine atukatalelapo ombetele yoko Brooklyn, iya omphange imwe wakuata Mosikola yo Giliede eya akutomphola nonthue. Ankho ukahi nokuenda ko Equador oku atumwa okukaivisa, ati: “Munthyinangela? Ame ndyimukainthu una muapele onosapato.” Ankho o Hilda! Atuhambukwa unene alo umwe atulili!

Mo 1960, atuhinbika okuundapa mo mbetele yoko Porto Rico, ankho ondyuo imwe onthutu ikala po Santurce, mepundaumbo lio San Juan. Ponthyimbi ame na Lennart Johnson ankho tuna ovilinga ovinyingi. Ovo vatetekela okukala Onombangi mba Jeova mo República Dominicana. Mo 1957 availukila ko Porto Rico. Konyima, Maxine atumu omukanda kovanthu veviita. Mosimano ike ankho utuma omikanda vilamba povityita ekwi. Ankho uhole unene ovilinga ovio mokonda ankho ulongesa ovanthu ovo aveho konthele ya Jeova.

Ame ndyityihole tyokuundapa mo mbetele mokonda tyindyavela omphitilo yokuundapesa ononkhono mbange movilinga via Jeova. Mahi ha apeho tyapepuka. Mongeleka, mokueenda kuotyonge tyotete tyovilongo tyalingilwa mo Porto Rico mo 1967, andyisukalala unene novilinga napelwe. Omukuatate Nathan Knorr, ankho uhongolela ovilinga vio Nombangi mba Jeova pomuvo opo, eya ko Porto Rico. Asoko okuti ame hakaovolele omatuku-tuku opo atyinde onomisionaliu, mahi ankho netyilinga. Amphopila okuti wesukisa okukala omunthu wonganeka nawa ovipuka, iya ankho wanumana. Ame ankho hahandele okutañguna, naame andyinumana. Mahi nongotyo, nthiki imwe ame na Maxine atulivasi nomukuatate Knorr etukongo tukalie keumbo liae.

Atukatalelapo ombunga yange ko Inglaterra ovikando ovinyingi. Tate yange ehetavela otyili pomuvo ame na me tuetavela otyili. Mahi etyi ovakuatate vatunda ko Mbetele avatalelapo otyilongo tyetu, Me ankho uveita vakalale keumbo lietu. Tate aimbuka okuti ovakuatate ovo voko Mbetele veliola unene omutima. Velikalela unene no nonkhalamutwe mbonongeleya ankho ei. Mo 1962, tate ambatisalwa akala Ombangi ya Jeova.

Omukai wange onthyolwe, Maxine wanyima mo 2011. Ame nahanda unene okulivasa momukai wange tyina amatutila. Okusoka kotyipuka otyo tyinthyambukiswa unene! Omanima 58 tuakala kumwe, tuamona oñgeni Onombangi mba Jeova mo Porto Rico veliyawisa, ankho vena 650 avakala 26.000! Mo 2013 ombetele yo ko Porto Rico aihimbika okuhongolelwa no Mbetele yoko Estados Unidos. Ame andyikakala ko mbetele yo Wallkill, ko Nova York. Nakala ko Porto Rico omanima 60, ame ankho ko Porto Rico ndyilitehelela ngemboto liliyavela okuti ko-kee, ko-kee, tyina kukahi nokunthikovela. Ame ankho ndyihole otyilongo tyo Porto Rico, mahi omuvo wehikapo wokutundako.

“HUKU UHOLE UNA WAVA NEHAMBU”

Nkhele ndyityihole tyo kuundapela Huku mo Mbetele. Ndyina omanima alamba po 90 iya pahe ovilinga viange okupameka ovakuatate no nomphange vombunga yo Mbetele. Napamekale ovakuatate no nomphange valamba po 600. Vamwe puvo veya okupopia naame konthele yovitateka viavo ine viombunga. Ovakuavo vahanda okupopilwa oñgeni vena okuundapa nehambu mo Mbetele. Tupu, vamwe vahanda okupamekwa pahe vanepa ine vatumwa vakale ovakokoli ndyila. Ame ndyisuka novanthu aveho vapopia naame. Ovikando ovinyingi ndyivepopila okuti: “ ‘Huku uhole ovanthu vaava nehambu.’ Ngotyo kala nehambu movilinga viove. Ukahi nokuundapela Jeova.”​—2 Coríntios 9:7.

Inkha uhanda okukala nehambu mo Mbetele ine komphangu onkhuavo tyakolela usoke apeho omokonda yatyi ovilinga viove viakolela. Ovilinga aviho tulinga mo Mbetele viakolela mokonda vikuatesako “omupika wekolelo nokualunguka.” Ovo vekahi nokuavela okulia ovanthu va Huku mouye auho. (Mateus 24:45) Katyesukisile opi ukahi nokuundapela Jeova, onthue atuho tuna elao liokumuhambukiswa. Ngotyo tulingei etyi Jeova etuita nehambu, mokonda “Huku uhole una waave nehambu.”

a Ehipululo lio muenyo wa Leonard Smith likahi mo A Sentinela ya 15 ya Abril yo 2012.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma