OmapulO Ovatangi
Omokonda yatyi ko nondyale mba Jesus ankho otyitateka okukoha omaoko?
Onondyale ankho mbupopia omapita Jesus novalongwa vae mokonda yovipuka ovinyingi. Ovitumino viapelwe Moisesi vihangununa oityi tyikalesa omunthu tyasila. Mongeleka, inkha omunthu una ouvela wokutunda ohonde (onthyunga honde), inkha una otyilundu, tupu inkha ukuata otyivimbi ine otyinyama tyankhia. Ovitumino tupu ankho vipopia oityi omunthu esukisa okulinga opo asukuke. Ankho upondola okulinga otyilikutila, nokulikoha ine okutalalekwa nomata omaande.— Levítico, capítulos 11-15; Números, capítulo 19.
Ovalongesi vova Judeu vahindile ovitumino ovikuavo. Omukanda umwe upopia okuti vahinda ovipuka ovinyingi vituala omunthu okulinga ovipuka viasila, noñgeni atambulisa esilo olio kumukuavo nokupopia nawa oityi omunthu ena okulinga opo akale tyasukuka. Tupu, avahindi ovitumino vilekesa ovipuka patyi ankho visilisa omunthu netyi esukisa okulinga opo asukuke vali.
Onondyale mba Jesus vemupulile okuti: “Omokonda yatyi ovalongwa vove valia nomaoko asila, avahalandula oviso vio valume vokohale?” (Marcos 7:5) Onondyale ombo ankho kavekahi nokupopia okuti Jesus novalongwa vae vena okukoha omaoko tyina nkhele vehenelie. Tyotyili, ankho vekahi nokupopia otyiso vahinda tyokuti omunthu una okulitila omaande pomaoko tyina nkhele ehenelie. Omukanda wapopiwa pombanda wapopia okuti ononkhalamutwe mbova Judeu “ankho vatomphola omokonda yatyi vena okulitila omaande, no maande patyi vena okulitila, olie una okutila omaande iya onthele patyi yomaako ina okukohua.”
Oityi Jesus ankho asoka konthele yotyitumino otyo tyahindwa novanthu? Jesus wapopila ovalanduli vo pomuvo opo okuti: “Isaia wetyipopia nawa konthele yenyi vemphinia okuti: ‘Ovanthu ava vampha vala ehumbilo nomilungu, anthi omitima viavo vikahi kokule naame [Jeova]. Vatualako okundingila efendelo lihasilivila, mokonda valongesa omalongeso vatumwa novanthu.’ Onwe muayekapo ovitumino via Huku iya mukahi nokulandula omalongeso ovalume.”— Marcos 7:6-8.