Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • wp17 No. 4 pp. 4-7
  • Etyi Ombimbiliya Ipopia Konthele Yomuenyo Nononkhia

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Etyi Ombimbiliya Ipopia Konthele Yomuenyo Nononkhia
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wounyingi)—2017
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • OMBIMBILIYA IVIUKISA OVIPUKA
  • ELONGESO LIOMATUTU LILIYANDYANA
  • “OTYILI MATYIMUYOVOLA”
  • Vokuankhia Opi Vekahi?
    Oityi Ombimbiliya Tyilityili Ilongesa?
  • Oityi Tyitiwa Ohande?
    Omapulo Ombimbiliya Akumbululwa
  • Oityi Tyipita Nomunthu Tyina Ankhia?
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2008
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wounyingi)—2017
wp17 No. 4 pp. 4-7
Otyivimbi tyili melangalo

OSAPI YO KONDYE | OITYI OMBIMBILIYA IPOPIA KONTHELE YOMUENYO NONONKHIA?

Etyi Ombimbiliya Ipopia Konthele Yomuenyo Nononkhia

Tyina tutanga Mombimbiliya momukanda wa Gênesis tunoñgonoka okuti, Huku wapopilile Andau omulume wo tete, okuti: “Komiti aviho vio motyikunino upondola okulia ngetyi uhanda. Mahi, komuti wenoñgonoko liotyiwa notyivi, wahalieko, mokonda onthiki uliako, tyotyili monkhi.” (Gênesis 2:16, 17) Elondolo olio liayandyuluka nawa, lialekesa okuti inkha Andau wetavelele otyitumino tya Huku ñgeno kankhile, ñgeno watualako okukala nomuenyo motyikunino tyo Endene.

Andau na Eva etyi vakulupa

Andau ketavelele otyitumino tya Huku, walia kotyinyango tyailikwa etyi omukai wae Eva emuavela-tyo. (Gênesis 3:1-6) Etyi tyatundililako tyimoneka nawa hono. Apostolu Paulu wetyihangununa okuti: “Mokonda yomunthu wike vala onkhali yanyingila mouye, iya onkhali yaeta ononkhia. Moluotyo ononkhia mbeliyandyana kovanthu vatyo aveho, mokonda aveho valinga onkhali.” (Romanos 5:12) ‘Omulume oo wike’ tyili o Andau. Mahi, opo onkhali, omokonda yatyi yeeta ononkhia?

Etyi Andau alinga onkhali. Mokonda ketavelele otyitumino tya Huku. (1 João 3:4) Ondyambi yonkhali ononkhia ngetyi Huku apopilile Andau. Inkha Andau watuaileko nokutavela otyitumino tya Huku, ñgeno kavalingile onkhali, iya ovana vae ñgeno kavankhi. Huku kalingile ovanthu opo vankhie, mahi wevelinga opo vakale-ko apeho.

Tyotyili “ononkhia mbeliyandyana movanthu aveho” ngetyi Ombimbiliya ipopia. Mahi, okuti tyina omunthu amankhi pena etyi tyihupapo? Ovanthu ovanyingi vapondola okupopia okuti, enga, omunthu una ohande yahankhi. Opo muaina Huku wakembele Andau. Ñgeni ngotyo? Omokonda inkha onthue tyina tuamankhi molutu luetu mutunda tyimwe tyitualako vali nomuenyo komphangu onkhuavo, opo ondyambi yonkhali hanonkhia-ko, ngetyi Huku apopia. Ombimbiliya ipopia okuti: “Huku kapondola okukemba.” (Hebreus 6:18) Tyotyili o Satanasi wakembele Eva etyi emupopila okuti: “Tyotyili kamamunkhi.”​—Gênesis 3:4.

Otyo tyikatula omapulo amwe. Inkha elongeso liokuti omunthu una ohande yahankhi o liomatutu, opo oityi tyimoneka-po tyina omunthu amankhi?

OMBIMBILIYA IVIUKISA OVIPUKA

Ehipululo tuvasa mu Gênesis lipopia oñgeni ovipuka viatungwa liati: “Jeova Huku watunga omunthu nonthata iya afili momayulu ae omphepo yomuenyo, iya omunthu akala nomuenyo.” Ondaka yokuati “omunthu akala nomuenyo,” yapolwa mondaka yo Hebreu néfesh.a Ondaka oyo ihangununa okuti, “otyipuka tyatungwa tyifima.”​—Gênesis 2:7, okatoi.

Ombimbiliya yayandyuluka nawa etyi yapopia okuti ovanthu kavatungilwe nohande yahankhi. Mahi, kese wike “omunthu una omuenyo.” Nove inkha wovolola nawa Mombimbiliya kumavasimo ondaka yati, “ohande yahankhi.”

Inkha Ombimbiliya kaipopi etyi ovanthu vaihana okuti ohande yahankhi, opo omokonda yatyi onongeleya ononyingi mbulongesa otyikuavo? Ekumbululo tulivasa muetyi ankho tyilingwa ko Egitu yokohale.

ELONGESO LIOMATUTU LILIYANDYANA

Heródoto omuhipululi waliko pokati komanima 500-401 Puetyi Kristu eheneye wapopia okuti, ova Egitu “ovo ovanthu vatetekela okuyakulila elongeso liokuti ovanthu vena ohande yahankhi.” Tupu ova Mbambilonia navo ankho vasoka okuti omunthu una ohande yahankhi. Menima 332 P. K. E. puetyi Alexandre Omunene ahimbika okutumina Kovilongo vio Koutundilo ovanongo vamwe ova Gregu ankho vayandyanesale elongeso olio. Pakala vala katutu aliliyandyana moutumini auho wo va Gregu.

Mombimbiliya kumavasi-mo oversikulu ina ondaka “ohande yahankhi”

Motyita tyo tete P.K omalongeso evali ova Judeu ova Essênio nova ova Faliseu, navo ankho valongesa okuti tyina omunthu amankhi ohande yae kainkhi. Omukanda umwe wati: “Elongeso liokuti omunthu una ohande yahankhi ova Judeu velilongesa-lio kova Gregu nomalongeso a Platão.” Tyelifwa notyo, omuhipululi utiwa Josefu wapopia okuti elongeso olio, kaliatukile Movihonekwa Vikola, mahi liatuka “melongeso liovana vo va Gregu,” eli ngwe apopia okuti o limwe pomahipululo o mitologia.

Etyi oviso vio va Gregu viatualako nokuliyandyana, vana veliti Ovakristau navo avahimbika okuvilongesa. Omuhipululi utiwa Jona Lendering, wati: “Platão wasoka okuti ohande yetu ankho ikalale pomphangu ikahi nawa, iya pahe ikahi mouye umwe ukahi omapita, otyo atyipepuka nawa okuhonyeka omalongeso a Platão no Ovakristau o mouye.” Tupu elongeso olio liomatutu liokuti omunthu una ohande yahankhi alinyingila mongeleya “Yovakristau,” pahe alikala elongeso lio vakristau.

“OTYILI MATYIMUYOVOLA”

Motyita tyo tete, apostolu Paulu walondolele okuti: “Ondaka ya Huku ipopia okuti kononthiki mbo komutwe, vamwe mavakayapuka mekolelo, avakatehelela onondaka mbuveyapula nomalongeso ovilulu.” (1 Timóteo 4:1) Onondaka ombo, ombotyotyili! Elongeso liokuti omunthu una ohande yahankhi o limwe “pomalongeso ovilulu.” Elongeso olio kaliapopilwe Mombimbiliya, liatuka momalongeso omatutu.

Onthue tuna ehambu mokonda Jesus wati: “Mamunoñgonoka otyili, iya otyili atyimuyovola.” (João 8:32) Tyina tukala nenoñgonoko liotyili tyo Mbimbiliya, onthue tuyovoka komalongeso ahankhimaneka Huku, no komalongeso onongeleya mbomatutu. Tupu, otyili tyo Ndaka ya Huku tyituyovola koviso vielikuata no nonkhia.​—Tupu tala okakasa kati: “Vokuankhia Velipi?”

Omutungi wetu kahande vala ovanthu vakaleko vala omanima 70 ine 80 pano pohi iya konyima avakakala komphangu onkhuavo. Ngwe uhanda ovanthu vakale umwe pano pohi. Etyi Huku ahandela ovanthu otyilekeso tyokuti utuhole, iya tyotyili metyifuisapo umwe. (Malaquias 3:6) Onondaka ombu mbomuhoneki wono salmu mbutupameka: “Ovaviuki mavakapiñgana ohi, avakakalako apeho.”​—Salmo 37:29.

Opo unoñgonoke vali oityi Ombimbiliya ipopia konthele yomuenyo no nonkhia, tala okapitulu 6 komukanda Oityi Ombimbiliya Tyilityili Ilongesa? walingwa no Nombangi Mba Jeova. Tupu uli mo www.pr418.com, ine polamo enyingilikilo eli.

a Ono Mbimbiliya mbumwe ngetyi o Almeida, ondaka néfesh yapitiyua okuti, “ohande ina omuenyo.” Ono Mbimbiliya ononkhuavo onomphe mbeipitiya okuti, “otyipuka tyatungwa tyina omuenyo” Bíblia na Linguagem de Hoje no Nova Tradução na Linguagem de Hoje mbuti, “una omuenyo.”

Okuti Ovanthu Vapondola Okukalako Apeho?

Omanima amwe konyima, ovanongo vapopia okuti vavasa omiti vimwe vikala kohi yomeva, vina-le omanima omanyingi-nyingi, tyipona ovipuka aviho vina omuenyo kombanda yohi. Omiti viatyo ovio vitiwa Posidonia oceanica, vivasiwa melunga Mediterraneo pokati ko Espanha no Chipre.

Inkha omiti vipondola okukalako omanima omanyingi iya opo ovanthu? Ovanongo vamwe velilongesa omuvo ovipuka vipondola okukalako, vetyimona okuti ovanthu vapondola okukalako vali ehimbwe. Mongeleka, omukanda umwe wapopia okuti: “Ovanongo vekahi nokulinga ononkhono opo vayawise vali komanima omunthu apondola okukalako.” Namphila ovanongo valinga ononkhono mahi kamavetyivili okukalesa ovanthu nomuenyo wokuahapu.

Tyotyili ovanongo kamavetyivili okutukalesa nomuenyo uhapu. Ombimbiliya ipopia konthele Yomutungi wetu, Jeova Huku okuti: “Ondyivi-ndyivi yomuenyo ikahi nove.” (Salmo 36:9) Jesus Kristu wapopilile Huku melikuambelo okuti: “Omuenyo wahapu oyou, okukala nenoñgonoko liove Huku wike yotyotyili, na Jesus Kristu una watumine.” (João 17:3) Ngotyo inkha tulinga ononkhono mbokunoñgonoka Jeova Huku Nomona wae, Jesus Kristu matukayambwa unene.

Omphandyi

Ovanthu vokuovolola vetavela okuti omiti vimwe vikala melunga vinale omanima omanyingi-nyingi

VOKUANKHIA VELI-PI?

Jesus ututilisa Lasalu

Ombimbiliya ipopia okuti vokuankhia veli melangalo, mavakatutiliswa. (João 5:28, 29) Kavekahi nokumona ononkhumbi, mokonda “vetupu vali etyi vei.” (Eclesiastes 9:5) Jesus pokulongesa waeleka ononkhia notumphoki. (João 11:11-14) Ngotyo, katuesukisile okutila owoma vana velele mononkhia, ine okuveavela tyimwe opo tukale nombembwa navo. Navo kavapondola okutukuatesako ine okutupameka, mokonda “Meendo mutupu ovilinga, nokusoka, nenoñgonoko, nounongo.” (Eclesiastes 9:10) Tyina Huku amatutilisa ovanthu makamanako ononkhia ambuhakalako vali.​—1 Coríntios 15:26, 55; Apocalipse 21:4.

Omokonda yatyi upondola okuyumba onthumbi muetyi Ombimbiliya ipopia?

Upondola okuyumba onthumbi muetyi Ombimbiliya ipopia. Mokonda yatyi? Tala ovipuka vitatu:

  • Einya notinda

    Hekulu: Ombimbiliya ina omikanda 66 omitutu viahonekwa novanthu 40 mokueenda kuomanima 1600, okuhimbikila menima lio 1513 P.K.E. alo 98 P.K. Nongotyo etyi ipopia tyelikuata kumwe. Otyo tyilekesa nawa okuti Hekulu o Huku omukulami. Huku wevepopila etyi ankho vena okuhoneka.

  • Omphandyi

    Omahipululo Otyotyili: Etyi Ombimbiliya ipopia tyelikuata nawa netyi tyaendeleko. Omukanda umwe utiwa Um Advogado Examina a Bíblia wati: “Omahipululo, no noñgano, tyina vevipopia, vati tyaendeleko kotyilongo tyimwe kohale-hale, . . . mahi Ombimbiliya tyina itupopila tyimwe, ipopia onthiki nomphangu vialingilwa.”

  • An atom

    Yelikuata Netyi Ovanongo Vapopia: Ombimbiliya hamukanda upopia ounongo wovanthu, mahi tyina upopia konthele younongo wovanthu ipopia konthele yovipuka ankho vehei. Mongeleka, mokapitulu 13 no 14 wo mukanda wa Levítico, upopia konthele yovitumino viounthate viapelwe ova Isilayeli puetyi ovanthu ankho vehei natyike konthele yomauvela elitambuliswa. Tupu Ombimbiliya ipopia okuti ohi ikahi ngo mbola itupu apa yatenthama, otyipuka ankho ovanthu ovanongo vahanoñgonokele nawa mokueenda kuomanima omanyingi.​—Jó 26:7; Isaías 40:22.

Ombu o mbumwe vala ponongeleka mbulekesa okuti etyi Ombimbiliya ipopia otyili, etyi yati: “Ovihonekwa aviho viatumwa okuhonekwa na Huku, iya vina esilivilo pala okulongesa, pala okuviyula, pala okuviukisa ovipuka, pala okulonga nouviuki.”​—2 Timóteo 3:16.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma