OSAPI YO KONDYE | OITYI OMBIMBILIYA IPOPIA KONTHELE YOMUENYO NONONKHIA?
Etyi Ombimbiliya Ipopia Konthele Yomuenyo Nononkhia
Tyina tutanga Mombimbiliya momukanda wa Gênesis tunoñgonoka okuti, Huku wapopilile Andau omulume wo tete, okuti: “Komiti aviho vio motyikunino upondola okulia ngetyi uhanda. Mahi, komuti wenoñgonoko liotyiwa notyivi, wahalieko, mokonda onthiki uliako, tyotyili monkhi.” (Gênesis 2:16, 17) Elondolo olio liayandyuluka nawa, lialekesa okuti inkha Andau wetavelele otyitumino tya Huku ñgeno kankhile, ñgeno watualako okukala nomuenyo motyikunino tyo Endene.
Andau ketavelele otyitumino tya Huku, walia kotyinyango tyailikwa etyi omukai wae Eva emuavela-tyo. (Gênesis 3:1-6) Etyi tyatundililako tyimoneka nawa hono. Apostolu Paulu wetyihangununa okuti: “Mokonda yomunthu wike vala onkhali yanyingila mouye, iya onkhali yaeta ononkhia. Moluotyo ononkhia mbeliyandyana kovanthu vatyo aveho, mokonda aveho valinga onkhali.” (Romanos 5:12) ‘Omulume oo wike’ tyili o Andau. Mahi, opo onkhali, omokonda yatyi yeeta ononkhia?
Etyi Andau alinga onkhali. Mokonda ketavelele otyitumino tya Huku. (1 João 3:4) Ondyambi yonkhali ononkhia ngetyi Huku apopilile Andau. Inkha Andau watuaileko nokutavela otyitumino tya Huku, ñgeno kavalingile onkhali, iya ovana vae ñgeno kavankhi. Huku kalingile ovanthu opo vankhie, mahi wevelinga opo vakale-ko apeho.
Tyotyili “ononkhia mbeliyandyana movanthu aveho” ngetyi Ombimbiliya ipopia. Mahi, okuti tyina omunthu amankhi pena etyi tyihupapo? Ovanthu ovanyingi vapondola okupopia okuti, enga, omunthu una ohande yahankhi. Opo muaina Huku wakembele Andau. Ñgeni ngotyo? Omokonda inkha onthue tyina tuamankhi molutu luetu mutunda tyimwe tyitualako vali nomuenyo komphangu onkhuavo, opo ondyambi yonkhali hanonkhia-ko, ngetyi Huku apopia. Ombimbiliya ipopia okuti: “Huku kapondola okukemba.” (Hebreus 6:18) Tyotyili o Satanasi wakembele Eva etyi emupopila okuti: “Tyotyili kamamunkhi.”—Gênesis 3:4.
Otyo tyikatula omapulo amwe. Inkha elongeso liokuti omunthu una ohande yahankhi o liomatutu, opo oityi tyimoneka-po tyina omunthu amankhi?
OMBIMBILIYA IVIUKISA OVIPUKA
Ehipululo tuvasa mu Gênesis lipopia oñgeni ovipuka viatungwa liati: “Jeova Huku watunga omunthu nonthata iya afili momayulu ae omphepo yomuenyo, iya omunthu akala nomuenyo.” Ondaka yokuati “omunthu akala nomuenyo,” yapolwa mondaka yo Hebreu néfesh.a Ondaka oyo ihangununa okuti, “otyipuka tyatungwa tyifima.”—Gênesis 2:7, okatoi.
Ombimbiliya yayandyuluka nawa etyi yapopia okuti ovanthu kavatungilwe nohande yahankhi. Mahi, kese wike “omunthu una omuenyo.” Nove inkha wovolola nawa Mombimbiliya kumavasimo ondaka yati, “ohande yahankhi.”
Inkha Ombimbiliya kaipopi etyi ovanthu vaihana okuti ohande yahankhi, opo omokonda yatyi onongeleya ononyingi mbulongesa otyikuavo? Ekumbululo tulivasa muetyi ankho tyilingwa ko Egitu yokohale.
ELONGESO LIOMATUTU LILIYANDYANA
Heródoto omuhipululi waliko pokati komanima 500-401 Puetyi Kristu eheneye wapopia okuti, ova Egitu “ovo ovanthu vatetekela okuyakulila elongeso liokuti ovanthu vena ohande yahankhi.” Tupu ova Mbambilonia navo ankho vasoka okuti omunthu una ohande yahankhi. Menima 332 P. K. E. puetyi Alexandre Omunene ahimbika okutumina Kovilongo vio Koutundilo ovanongo vamwe ova Gregu ankho vayandyanesale elongeso olio. Pakala vala katutu aliliyandyana moutumini auho wo va Gregu.
Mombimbiliya kumavasi-mo oversikulu ina ondaka “ohande yahankhi”
Motyita tyo tete P.K omalongeso evali ova Judeu ova Essênio nova ova Faliseu, navo ankho valongesa okuti tyina omunthu amankhi ohande yae kainkhi. Omukanda umwe wati: “Elongeso liokuti omunthu una ohande yahankhi ova Judeu velilongesa-lio kova Gregu nomalongeso a Platão.” Tyelifwa notyo, omuhipululi utiwa Josefu wapopia okuti elongeso olio, kaliatukile Movihonekwa Vikola, mahi liatuka “melongeso liovana vo va Gregu,” eli ngwe apopia okuti o limwe pomahipululo o mitologia.
Etyi oviso vio va Gregu viatualako nokuliyandyana, vana veliti Ovakristau navo avahimbika okuvilongesa. Omuhipululi utiwa Jona Lendering, wati: “Platão wasoka okuti ohande yetu ankho ikalale pomphangu ikahi nawa, iya pahe ikahi mouye umwe ukahi omapita, otyo atyipepuka nawa okuhonyeka omalongeso a Platão no Ovakristau o mouye.” Tupu elongeso olio liomatutu liokuti omunthu una ohande yahankhi alinyingila mongeleya “Yovakristau,” pahe alikala elongeso lio vakristau.
“OTYILI MATYIMUYOVOLA”
Motyita tyo tete, apostolu Paulu walondolele okuti: “Ondaka ya Huku ipopia okuti kononthiki mbo komutwe, vamwe mavakayapuka mekolelo, avakatehelela onondaka mbuveyapula nomalongeso ovilulu.” (1 Timóteo 4:1) Onondaka ombo, ombotyotyili! Elongeso liokuti omunthu una ohande yahankhi o limwe “pomalongeso ovilulu.” Elongeso olio kaliapopilwe Mombimbiliya, liatuka momalongeso omatutu.
Onthue tuna ehambu mokonda Jesus wati: “Mamunoñgonoka otyili, iya otyili atyimuyovola.” (João 8:32) Tyina tukala nenoñgonoko liotyili tyo Mbimbiliya, onthue tuyovoka komalongeso ahankhimaneka Huku, no komalongeso onongeleya mbomatutu. Tupu, otyili tyo Ndaka ya Huku tyituyovola koviso vielikuata no nonkhia.—Tupu tala okakasa kati: “Vokuankhia Velipi?”
Omutungi wetu kahande vala ovanthu vakaleko vala omanima 70 ine 80 pano pohi iya konyima avakakala komphangu onkhuavo. Ngwe uhanda ovanthu vakale umwe pano pohi. Etyi Huku ahandela ovanthu otyilekeso tyokuti utuhole, iya tyotyili metyifuisapo umwe. (Malaquias 3:6) Onondaka ombu mbomuhoneki wono salmu mbutupameka: “Ovaviuki mavakapiñgana ohi, avakakalako apeho.”—Salmo 37:29.
a Ono Mbimbiliya mbumwe ngetyi o Almeida, ondaka néfesh yapitiyua okuti, “ohande ina omuenyo.” Ono Mbimbiliya ononkhuavo onomphe mbeipitiya okuti, “otyipuka tyatungwa tyina omuenyo” Bíblia na Linguagem de Hoje no Nova Tradução na Linguagem de Hoje mbuti, “una omuenyo.”