Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w23 Hitandyila pp. 8-13
  • Pola Vali Ouwa Kokutanga Ombimbiliya

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Pola Vali Ouwa Kokutanga Ombimbiliya
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2023
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • TANGA UNOÑGONOKE
  • TANGA UVASE ONDIYAMANDE ILI MONDAKA YA HUKU
  • ETYI UTANGA TYIKULULIKE
  • OKUTANGA ONDAKA YA HUKU TYEETA EHAMBU
  • “Ondaka ya Huku ina . . . Ononkhono Ononene”
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2017
  • “Lingei Vokulinga Etyi Tyapopia Ondaka”
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2024
  • Oityi Una Okulinga Opo Tyina Utanga Ombimbiliya Oinoñgonoka Umwe Nawa?
    Kalako Nomwenyo Apeho! — Omukanda Maukukuatesako Okunongonoka Ombimbiliya
  • Tanga Ombimbiliya Opo Upoleko Ouwa Omunene
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2013
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2023
w23 Hitandyila pp. 8-13

ONTHELE YOKULILONGESWA 7

Pola Vali Ouwa Kokutanga Ombimbiliya

“Oityi ove unoñgonoka muetyi utanga?” — LUKA 10:26.

OTYIIMBO 97 Omuenyo Utei Kondaka ya Huku

ETYI MATULILONGESAa

1. Oityi tyilekesa okuti ku Sesusi ankho Ovihonekwa viesukisa unene?

PAHE soka ñgeno noove ukahi nokutehelela Sesusi tyina alongesa. Petupu otyipuka natyike ankho alongesa ehetyipolo Movihonekwa, ya ovihonekwa viatyo mwene ankho wevipaka vala momutwe! Otyo haunene tutyimona umwe nawa mokonda onondaka mbo tete apopia etyi ambatisalwa, nonondaka mbumwe apopile etyi ehungi kokunkhia, wembupolele Movihonekwa.b (Deut. 8:3; Sal. 31:5; Luka 4:4; 23:46) Momanima aeho etatu notyihupe akala pano pohi nokwivisa, okuhimbikila apa ambatisalwa atee ankhia, watangaile unene Ovihonekwa evihangaununina ovanthu. — Mat. 5:17, 18, 21, 22, 27, 28; Luka 4:16-20.

Omalutalatu: 1. O Sesusi pweetyi omona uli nokutehela nawa ovohe tyina vapopia nae. 2. O Sesusi pahe wekula-ko vali, nae no vomeumbo liavo veli nokutehelela nawa tyina Ovihonekwa vitangwa mondywo yokufendela. 3. Apa pahe Sesusi wekula umwe omukulu, uli nokutanga ombwingwa.

Etyi Sesusi ali pano pohi, walekesile umwe okuti uhole Ovihonekwa, alingi umwe etyi Ovihonekwa viatyo vipopia. (Tala opalangalafu 2)

2. Sesusi pokukula oityi tyemukwatesileko anoñgonoka nawa Ovihonekwa? (Tala olutalatu lwo kondye.)

2 Etyi Sesusi ehenehimbike okwivisa, ankho uti umwe oe utanga Ondaka ya Huku apeho, oe witehelela tyina itangwa. Tyipondola hamwe ankho wiiva oo Maliya na Susee tyina vapopia Ovihonekwa momatompho vakala nao meumbo.c (Deut. 6:6, 7) Tupu Sesusi movityasapalo viatyo aviho ankho wenda ponomphangu mbokufendela nombunga yae. (Luka 4:16) Tyina eli ponomphangu opo, ankho utehelela umwe nawa tyina Ovihonekwa vitangwa. Mokweenda kwomuvo, pahe Sesusi nae elilongesa umwe okutanga Ovihonekwa aike. Otyo tyakwatesileko umwe Sesusi, ahanoñgonoka vala Ovihonekwa mahi tupu evihumbu, ayeke umwe vimululike movipuka aviho alinga. Nkhele soka vala etyi Sesusi alingile mondywo ya Huku etyi ena omanima 12. Ovalongesi vokwii nawa Ovitumino vya Mwisesi “avahuvu unene nenoñgonoko lya [Sesusi] nomakumbululo ae.” — Luka 2:46, 47, 52.

3. Oityi matulilongesa monthele ei?

3 Noonthwe tyina tutanga Ondaka ya Huku ononthiki mbatyo ambuho tupondola umwe okwinoñgonoka, atwihumbu. Oñgeni matupolo ouwa kweetyi tutanga? Tupondola okulilongesila konondaka Sesusi apopilile ovanthu vamwe ankho valongesa vakwavo movikapela, ovahoneki Vovitumino, nova Faliseu, nova Sanduseu. Ankho apeho vatanga umwe Ovihonekwa mahi ankho kavapolo-ko ouwa kweetyi vatanga. Sesusi haunene wapopile ovipuka vitatu ankho vilingisisa ovalume ovo okwahapolo ouwa kweetyi vatanga Movihonekwa. Onondaka Sesusi evepopilile mambutukwatesako okuyawisa ounongo wetu (1) wokunoñgonoka etyi tutanga, (2) okuvasa ovipuka oviwa vikahi ngondiyamande Mondaka ya Huku, (3) okuyeka Ondaka ya Huku itululike.

TANGA UNOÑGONOKE

4. Oityi omukanda wa Luka 10:25-29 utupopila tuna okulinga tyina tuti pokutanga Ondaka ya Huku?

4 Onthwe tuhanda tyina tutanga Ondaka ya Huku, atunoñgonoka umwe nawa etyi yapopia. Ine katulingi ngootyo, kweetyi tutanga kamatupolo-ko nawa-nawa ouwa. Mongeleka, tutalei etyi Sesusi apopilile “omulume umwe ankho wii nawa Ovitumino.” (Tanga Luka 10:25-29.) Etyi omulume oo emupula okuti oityi nesukisa okulinga opo ndyikakala nomwenyo wahapu, Sesusi emupopila etyi tyili Mondaka ya Huku, emupulu okuti: “Oityi tyahonekwa Movitumino? Oityi ove unoñgonoka muetyi utanga?” Omulume oo, emukumbulula umwe ngeetyi ovihonekwa vipopia ati, tuna okuhumba Siovaa, nokukala nolwembia na vakwetu. (Lev. 19:18; Deut. 6:5) Pahe tala etyi omulume oo apula vali Sesusi, wemupula okuti: “Mukwetu olie?” Omulume oo walekesa umwe nawa okuti etyi ankho atanga ketyinoñgonokele nawa. Pahe ankho ketyii oñgeni maendela mweetyi atanga.

Ounongo wokukungunyika etyi twatanga ounongo onthwe atuho tuvila okukala nao

5. Oñgeni okulikwambela nokutanga tyelipulukwa matyitukwatesako atunoñgonoka vali nawa etyi twatanga?

5 Opo tunoñgonoke umwe nawa etyi tuna nokutanga Mondaka ya Huku, pena ovipuka vimwe twesukisa okulinga. Vimwe pwoovio ovievi. Likwambela tyina wehenehimbike okutanga. Onthwe twesukisa okukwateswako na Siovaa opo tunoñgonoke etyi tukahi nokutanga, tupu twesukisa okwiita ononkhono mbae opo mbutukwateseko twahatalukwe tyina tukahi nokutanga Ondaka yae. Pokutanga lipulukwa. Otyo matyikukwatesako onoñgonoka etyi ukahi nokutanga. Tyimwe upondola okulinga, tyina utanga Ombimbiliya, okutangela umwe peulu, nokutehelela ono aundiu mbangalavalwa mb’Ombimbiliya otyo ove ulandula-mo. Ine ulinga ngootyo, opo vala monoñgonoka umwe nawa etyi una nokutanga Mondaka ya Huku, atyikuhiki umwe komutima. (Jos. 1:8) Tyina wamamane okutanga likwambela vali ku Siovaa omupandula etyi ekwavela Ondaka yae, tupu omwiiti ekukwateseko utyivile okweendela mweetyi utanga.

Omalutalatu: 1. Omuhikwena uli nokuhoneka poupapeli etyi ahumba pokwatanga Ombimbiliya, otyo eumata m’Ombimbiliya yae. 2. Omukwendye uli nokutangela mo tablet otyo anthinda apa eli nokutanga. 3. Omuhikwena uli nokutangela Ombimbiliya mo “JW Library” otyo ahoneka-mo etyi ahumba.

Oityi tutila okuhoneka evi wanoñgonoka tyikukwatesako okukungunyika nokuhinangela etyi watanga? (Tala opalangalafu 6)

6. Oñgeni okulilinga omapulo tyina tutanga Ombimbiliya nokuhoneka ovipuka twahumba tyipondola okutukwatesako? (Tala olutalatu.)

6 Pena vali ovipuka vivali wesukisa okulinga opo unoñgonoke nawa etyi ukahi nokutanga m’Ombimbiliya. Tyina utanga, uti otyo utanga otyo ulipula. Upondola okulipula ñgana: ‘Ovalie vekahi nokupopiwa apa? Olie wapopia apa? Olie ekahi nokupopila, ya omokonda yatyi? Opi tyalingilwa, onalupi tyalingwa?’ Okulilinga omapulo ngoo, matyikukwatesako okunoñgonoka etyi ukahi nokutanga. Tupu tyina ukahi nokutanga, honeka ovipuka wahumba. Tyina uhoneka evi wahumba tyikukwatesako onoñgonoka vali nawa etyi ukahi nokutanga, tupu matyikukwatesako okuhinangela evi ukahi nokutanga. Ove upondola okuhoneka omapulo welilinga, novipuka waovolola, novipuka wapanda vali, novipuka upondola okulinga, nokuhoneka oñgeni tyekukalesa tyina watanga onovelesikulu watanga. Tyina ulinga ngootyo, molitehelela ngatyina uti Ondaka ya Huku ove umwe vala yahonekelwa.

7. Oityi twesukisa okukala natyo tyina tutanga Ombimbiliya, ya omokonda yatyi? (Mateusi 24:15)

7 Sesusi wapopia otyipuka tyimwe tyesukisa unene matyitukwatesako tunoñgonoke etyi tukahi nokutanga Mondaka ya Huku Ombimbiliya. Otyipuka otyo ekungunyiko. (Tanga Mateusi 24:15.) Ekungunyiko oityi? Ekungunyiko okwimbuka umwe nawa okutyi ovipuka vielikalela, okutyi vielifwa. Atee umwe ovipuka vina viahanoñgonokwa nawa, omunthu wokuna ekungunyiko utyivila okuvinoñgonoka. Sesusi wapopia okuti matutyivili vala okumona omaulo Ombimbiliya afwiswapo tyina tukungunyika nawa ovipuka. Opo tunoñgonoke umwe nawa etyi tukahi nokutanga m’Ombimbiliya, atupolo umwe ouwa kweetyi twatanga, twesukisa okukala nekungunyiko.

8. Oñgeni matukungunyika etyi tutanga?

8 Siovaa waavela ekungunyiko ovafendi vae. Naina, likwambela kwe omwiiti ekukwateseko utyivile okukungunyika nawa ovipuka. (Pro. 2:6) Oñgeni ove upondola okulinga ngeetyi waita melikwambelo? Tala umwe nawa etyi ukahi nokutanga oñgeni tyelikwata neetyi wii-ale. Opo utyivile okulinga ngootyo, tanga omikanda vietu vitukwatesako atunoñgonoka vali nawa Ombimbiliya, Omukanda Wokuovolola wo Nombangi mba Jeova, novikwavo vali. Omikanda ovio mavikukwatesako otyivili okunoñgonoka umwe nawa etyi ukahi nokutanga m’Ombimbiliya, nokutala etyi wesukisa okulinga opo weendele-mo. (Heb. 5:14) Tyina ove utanga, okungunyika umwe nawa etyi ukahi nokutanga, opo vala monoñgonoka umwe nawa etyi watanga Movihonekwa.

TANGA UVASE ONDIYAMANDE ILI MONDAKA YA HUKU

9. Otyili patyi ty’Ombimbiliya ova Sanduseu ankho vehetavela?

9 Ova Sanduseu ankho vei umwe nawa Ovihonekwa vivasiwa momikanda vitano vyo tete Movihonekwa vyo Hembeleu, mahi otyili tyatyo ankho tyivasiwa momikanda ovio otyo ankho vehetavela. Mongeleka tala oñgeni Sesusi akumbululile ova Sanduseu vamwe vemupulile etyi tyayemba ketutilo. Wevekumbululile okuti: “kamunetange ehipululo Mwisesi ahoneka lipopia konthele yotyinkhondo, etyi Huku emupopila okuti: ‘Ame, ame Huku ya Ambalaiau, Huku ya Isake, Huku ya Sakoo’?” (Malu. 12:18, 26) Namphila ova Sanduseu ankho vatanga-tanga-le onondaka ombo, mahi epulo Sesusi evelinga lialekesa umwe nawa okuti pena otyili tyimwe tyesukisa unene ankho vehesukile natyo — otyili tyokuti kuna etutilo. — Malu. 12:27; Luka 20:38.d

10. Tyina tuti pokutanga Ombimbiliya oityi twesukisa okutala nawa?

10 Oityi tulilongesila-ko? Tulilongesila-ko okuti, tyina tuti pokutanga Ombimbiliya twesukisa okutala umwe nawa etyi onovelesikulu mbukahi nokupopia, neetyi mbutulongesa. Etyi onthwe tuhanda hakunoñgonoka vala ovipuka viiwe-ale, mahi okunoñgonoka otyili tyaya kohi, nonondunge mbuvasiwa-mo, okuheya umwe kohi ngomunthu uheya ondiyamande.

11. Omu mutyipopila 2 Timotiu 3:16, 17, oñgeni movasi ovipuka oviwa vikahi ngondiyamande m’Ombimbiliya?

11 Oñgeni upondola okuvasa ovipuka oviwa vikahi ngondiyamande tyina utanga Ombimbiliya? Nkhele tala etyi tyapopia omukanda 2 Timotiu 3:16, 17. (Tanga.) Wati: “Ovihonekwa aviho vina . . . esilivilo” pala (1) okulongesa, (2) okuviyula, (3) okuviukisa ovipuka, (4) okutulonga opo tulinge etyi tyaviuka. Ove upondola umwe okupola oviwa ovio vikwana no komikanda vina vi’Ombimbiliya ove wahatonene okutanga. Tala umwe nawa etyi ukahi nokutanga unoñgonoke oityi tyikulongesa tyayemba ku Siovaa, no komphango yae, no konondunge mbae. Tyitala umwe nawa etyi ukahi nokutanga umone okutyi tyipondola okukuviyula. Linga ngootyo opo onovelesikulu ukahi nokutanga mbukukwateseko umone omalusoke ahaviukile uhole okukala nao, hamwe ovipuka uhole okulinga viahaviukile, na wahatunde mondyila yotyili. Tupu tala oñgeni etyi ukahi nokutanga tyipondola okukukwatesako oviukisa olusoko lumwe lwahaviukile, atee umwe pamwe lwayemba komunthu umwe wavasa movilinga viokwivisa. Ovola oityi onovelesikulu mbukahi nokukulonga matyikukwatesako noove osoko nga Siovaa. Ine usoka kovipuka ovio vikwana tyina uli nokutanga Ombimbiliya, motyivili okuvasa ovipuka oviwa vili Mondaka ya Huku vikahi ngondiyamande, neetyi utanga atyikuhambukiswa.

ETYI UTANGA TYIKULULIKE

12. Omokonda yatyi Sesusi apulila ova Faliseu okuti: “Kamunetyitange?”

12 Sesusi wapulile ova Faliseu okuti: “Kamunetyitange?” opo ahololole omalusoke omavi vakala nao tyina vatanga Ovihonekwa. (Mat. 12:1-7)e Pomuvo watyo opo, ova Faliseu ankho vapopia okuti ovalongwa va Sesusi kavena nokutavela otyitumino tyipopia Otyasapalo. Pahe Sesusi apopi ovipuka vivali viapopiwa Movihonekwa, tupu apopi otyipuka tyimwe tyivasiwa momukanda wa Oseya tyilekesa okuti ova Faliseu ankho vena otyipuka valimbwa pokupopia otyitumino Tyotyasapalo, no kokankhenda ankho valimbwa-ko. Oityi ankho ovalume ovo vahalulikilwa neetyi vatanga Mondaka ya Huku? Omokonda ankho veitanga-le vala nomutomba, tupu ankho kaveliolele omutima. Otyipuka otyo ankho vekahi tyevenyonene umwe avahanoñgonoka-le nawa etyi vatanga. — Mat. 23:23; Suau 5:39, 40.

13. Olusoko patyi tuna okukala nalo tyina tutanga Ombimbiliya, ya omokonda yatyi?

13 Onondaka ombo mba Sesusi mbutulongesa okuti tyina tuti pokutanga Ombimbiliya tuna umwe okukala nolusoko lwaviuka. Onthwe twahalingei ngova Faliseu. Tukalei nomutima utavela, nomutima ulongwa. Tuna “okutavela nomutima wapepuka etyi Ondaka ya Huku ipaka mokati ketu.” (Tia. 1:21) Ine tupepuka omutima, matuyeke etyi tutanga Mondaka ya Huku tyikale nomii komitima vietu. Opo onondunge mbuli Mondaka ya Huku mbutukwateseko umwe atukala ovanthu volwembia, tweheitangei nomutomba, mahi tuliolei omutima.

Okutyi matutyimonena ine tuli umwe nokuyeka Ondaka ya Huku itululike? (Tala opalangalafu 14)f

14. Okutyi matutalela okuti tuli nokuyeka Ombimbiliya itululike? (Tala olutalatu.)

14 Omu tutekulila vakwetu, otyo matyipopi ine tuna nokuyeka Ombimbiliya itululike. Ova Faliseu tyeveponene umwe avahayeke Ondaka ya Huku ihike komitima viavo, mahi pahe atyimoneka umwe mokonda ankho ‘vavela onombei na vana vahapengesile.’ (Mat. 12:7) Naina, omu tutekulila vakwetu noomu tutalela vakwetu, otyo matyilekesa ine tuli nokuyeka Ondaka ya Huku itululike. Tupondola okulipula okuti: Okuti twayemba umwe kokupopia ovipuka oviwa vakwetu valinga ine tuhatekela vala kokupopia ovivi viatyo? Okuti tuna okankhenda, tutyivila okwevela ine tupopia omapita vakwetu, tulinga luna lwokuti tyapwa keiho? Ine tulitala umwe nawa ngootyo, matutyimono ine etyi tuli nokutanga tuli umwe nokutyiyeka tyilulike omalusoke etu, nomutima wetu, neevi tulinga. — 1 Tim. 4:12, 15; Heb. 4:12.

OKUTANGA ONDAKA YA HUKU TYEETA EHAMBU

15. Oñgeni Sesusi ankho akala tyina atanga Ovihonekwa Vikola?

15 Sesusi ankho uhole Ovihonekwa Vikola, otyo tutyimonena umwe nawa konondaka mbapopilwe etyi nkhele eheneye pano pohi mbuvasiwa mo Salmo 40:8 mbati: “Okulinga etyi uhanda, Huku yange, otyo ame ndyihole, otyitumino tyove tyili mokati kange.” Otyo tyemukwatesileko akala nehambu, neevi ankho alinga movilinga vya Siovaa avieende umwe nawa. Noonthwe matukala vala nehambu, neevi tulinga avieende umwe nawa tyina tupaka Ondaka ya Huku momitima vietu. — Sal. 1:1-3.

16. Oityi pahe molingi upole vali ouwa kweetyi utanga Mondaka ya Huku? (Tala okakasa kati “Onondaka Mba Sesusi Mbupondola Okukukwatesako Unoñgonoke Vali Nawa Etyi Utanga.”)

16 Otyiwa tutalele konondaka Sesusi apopile, no kovipuka alingile opo tuyawise kounongo wetu wokutanga Ombimbiliya. Matunoñgonoka vala nawa etyi tutanga m’Ombimbiliya tyina tulikwambela, na tyina tutanga okulipulukwa, na tyina tutanga otyo tulilinga omapulo, na tyina tuhoneka etyi twanoñgonoka. Matutyivili vala okukungunyika nawa ovipuka twatanga tyina twovolola nawa momikanda vietu vipopia etyi tyili m’Ombimbiliya. Matuyawisa vali kounongo wetu wokulongesa Novihonekwa, atee umwe nonovelesikulu twehetyiliyile unene, tyina tuti nga twatanga atwovola umwe nawa ovipuka oviwa vili m’Ombimbiliya vikahi ngondiyamande. Tupu matuyeke Ondaka ya Huku itululike tyina twitanga nolusoko lwaviuka. Ine ovio tulinga ovio, matunoñgonoka Ombimbiliya atufwene vali ku Siovaa. — Sal. 119:17, 18; Tia. 4:8.

Onondaka Mba Sesusi Mbupondola Okukukwatesako Unoñgonoke Vali Nawa Etyi Utanga

  • Linga ononkhono unoñgonoke etyi utanga, kungunyika umwe nawa etyi utanga utyimone oñgeni moendela-mo. — Mat. 24:15; Luka 10:25-37.

  • Soka nawa kweetyi utanga m’Ombimbiliya, uheyulule umwe nawa oviwa vikahi ngondiyamande vili-mo. — Malu. 12:18-27.

  • Yeka Ondaka ya Huku ikululike, ikukwateseko umwe noomu utekulila vakwenyi. — Mat. 12:1-8.

TYINA UTANGA OMBIMBILIYA, OITYI MATYIKUKWATESAKO . . .

  • onoñgonoka etyi ukahi nokutanga?

  • ovasi ovipuka oviwa vikahi ngondiyamande vili m’Ombimbiliya?

  • oyeke Ondaka ya Huku ikululike?

OTYIIMBO 95 Otyitei Tyitualako Okuyandyuluka

a Ovanthu va Siovaa valinga ononkhono mbokutanga Ondaka yae ononthiki ambuho. Kuna vali ovanthu ovakwavo ovanyingi vatanga umwe Ombimbiliya, mahi nii kavanoñgonoka-le etyi vatanga. Novanthu vo pononthiki mba Sesusi navo otyo vali ngootyo. Matutale ovipuka Sesusi apopilile vokutanga Ondaka ya Huku, neetyi onthwe tulilongesila-ko matyitukwatesako okupola ouwa kweetyi tutanga m’Ombimbiliya.

b Etyi Sesusi ambatisalwa alembulwa nononkhono mba Huku, mokutala wahinangelele etyi ankho eli keulu. — Mat. 3:16.

c Maliya ankho wii umwe nawa Ovihonekwa, ya ankho uvipopia. (Luka 1:46-55) Tyipondola hamwe ovo Susee na Maliya ankho vetupu onombongo mbokulinga onokopiya Mbovihonekwa. Mwene ankho vatehelela umwe vala nawa tyina Ondaka ya Huku itangwa mondywo yokufendela, opo haa vetyivile okwihinangela.

d Tala onthele yati: “Achegue-Se A Deus — ‘Ele é o Deus . . . de Vivos’” mo Sentinela 1 de Fevereiro de 2013.

e Tupu tala Mateusi 19:4-6, papopia etyi Sesusi apulile ova Faliseu okuti: “Kamunetyitange?” Wevepulile ngootyo ngwe ankho vatanga-le Ovihonekwa vipopia etyi Huku atunga ovipuka, mahi onondunge mbatyo mbupopia oñgeni Huku atala otyinepo ankho kavembulwete.

f ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA OLUTALATU: Omeliongiyo Mondywo Yomaliongiyo, omukwendye umwe ukahi nokukwatesako vokuundapa konomakina, ovipuka viemupona wamanga-manga omapita. Mahi etyi eliongiyo liapwa, ava ankho eli nokuundapa navo veli nokumupandula, kavatalele vala kovipuka vina apengaisa-pengaisa.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma