Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w23 Hitandyila pp. 26-30
  • Netyimona Okuti Ovanthu va Huku Ovipuka Viveenda Vala Nawa

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Netyimona Okuti Ovanthu va Huku Ovipuka Viveenda Vala Nawa
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2023
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • IRLANDA DO NORTE — “OTYILONGO TYONOMBOMBA NOMAUTA”
  • SERRA LEOA — ONTHUMBI MU HUKU NGWE MUNA OLUHEPO
  • NIGÉRIA — OKUNOÑGONOKA OVITUWA VIOTYILONGO TYEHE-TYETU
  • KO QUÊNIA — VAKWETU MEWANENO VAPWILE ELUNDO
  • ESTADOS UNIDOS — ONTHUMBI MU HUKU NAMPHILA VENA-TYO
  • “Vana Vekutehelela” Mavakayovolwa
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2019
  • Okulinga Etyi Jeova Etuita Apeho Tyituetela Ouwa
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2017
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2023
w23 Hitandyila pp. 26-30
O Robert Landis.

EHIPULULO LIOMWENYO

Netyimona Okuti Ovanthu va Huku Ovipuka Viveenda Vala Nawa

TYAPOPIWA NA ROBERT LANDIS

NOOVE tyipondola uhinangela etompho wali nalio nomunthu umwe ohelilimbwa. Ame etompho liatyo ngoolio nahamalimbwa apa twali nalio palamba-le omanima 50, mahi oko Quênia ankho tuli kokatupia tupumphi nepanga liange. Ankho twapia nomutenya twakala onohanyi ononyingi nokweenda. Pahe ankho tupumphi tuli nokutomphola ovipuka vimwe twamona mofilimi ipopia viomakapela. Epanga liange ati: “Ovipuka vina havioko-ale Ombimbiliya ipopia.”

Ame andyiyolo mokonda tyina ndyitala epanga liange kuti-ale omunthu womokapela. Andyimupulu okuti: “Oityi ove wii tyipopia Ombimbiliya?” Ngwe ahankhumbulula-le liwa. Mahi pahe antholela okuti mee yae Ombangi ya Siovaa, ya wemulongaisile Ombimbiliya. Pahe otyo atyimphe umwe olumbwe andyimuti vimphopile ovipuka ekulongesile.

Atuti umwe tomphole-tomphole atee mokati kovinthiki. Epanga liange amphopila okuti Ombimbiliya yati Satanasi oe uli nokutumina ouye. (Suau 14:30) Tyipondola hamwe otyipuka otyo ove utyii-ale tundee kohale, mahi ame, opo umwe vala opo netyiiva. Atyingwangwanesa! Apeho ankho ndyiiva ovanthu vati Huku yolwembia oe ukahi nokutumina ouye. Mahi tyina ndyityitala ankho katyilikwate nawa mokonda yovipuka ovivi ndyimona. Opo nkhele ankho ndyina vala omanima 26, mahi ovipuka ankho ndyimona vinthokotesa omutima kavilifwe-ale pano.

Tate ankho utaha o aviyau yomatolopa mo Estado Unidos. Ame nkhele vala tyaututu ankho ndyisoka okuti ovanthu vapondola okuhanya-ko ouye nonombomba mbusilisa omphepo ambwipaa ovanthu. Pomuvo watyo opo omatolopa ankho etupu-ale vali otyinkhe apondola umwe okututanesa ombomba yatyo ngooyo. Ovilwa vio Vietnam viakalele omanima aeho ndyili nokulongeswa mo California. Ame andyilipake kumwe na vakwetu tulongeswa navo, vatutumba umwe nokuti ovipuka ñgeno vina okuviuka, otyo tweenda-enda momatapalo. Pamwe ankho opulisa iya tyamaneka aitutaata onthwe atukahateka otyo ipasula omauta atunda omwihi uhitakanesa ovanthu. Oo wali omuvo umwe wehangahahi vala, wovanthu vehetavela kovatumini. Ankho tyiti vala ovanene vatyo vopulitika vamwe vaipawa, tupu ovanthu vakalela vala okuyaya momatapalo. Pahe ankho ovanthu tyiyaelela vala, tyiti vala ou upopia etyi ou upopia etyi, uti vala oviyaya viakatulwa notyipepe. Ankho tyalinga vala navi.

O Robert utai pomota yae, uli nokulekesa pomapa ondyila akwata.

O pokutunda ko Londres pokwenda nomo África

Mo 1970, andyimono ovilinga ko Alaska, ovilinga vimwe ankho vifeta umwe nawa, andyimono onombongo. Andyitundu-ko oko ankhahomboka noko Londres. Andyilande omota, andyitundu oko andyilauka nohika yatyo yotyilongo otyo mahi tyehena-le okuti ndyenda no kongandi. Andyikala onohanyi nokweenda andyihiki mo África. Mondyila omo otyo tulivasa novanthu navo veli-vo nokutaula ovilwa, vahanda-vo hamwe navo vakahupa.

Mahi pahe okutala ovipuka ndyiete neetyi neivile tyapopia Ombimbiliya, andyiti naina, opo otyili umwe etyi yati kuna otyilulu tyimwe otyikalavi tyili nokutumina ouye. Pahe ankho nahanda vala okunoñgonoka, oityi opo Huku eli nokulinga?

Etyi pakala vala onohanyi mbumwe pahe andyityinoñgonoka etyi Huku eli nokulinga. Mahi pahe konyima andyinoñgonoka ovanthu vamwe ovalume novakai vakakatela umwe mu Huku yotyotyili ngwe vena ovitateka ovinyingi. Andyivehumbu unene.

IRLANDA DO NORTE — “OTYILONGO TYONOMBOMBA NOMAUTA”

Etyi nakondoka ko Londres, andyitomphola nomukulu umwe mee yepanga liange, amphe Ombimbiliya. Etyi napita ko Amsterdã ko Holanda, nthiki imwe, umwe Ombangi ya Siovaa ambasi ndyili nokutanga Ombimbiliya ndyipumphi petapalo pena olusi, ankhwatesako ndyiinoñgonoke vali nawa. Etyi natunda oko andyiende noko Dublin, mo Irlanda. Oko andyivasiko Ombetele Yonombangi mba Siovaa. Andyiende pombundi yatyo andyitotola pepito, andyiyelulwa nomukulu umwe ankho utiwa Arthur Matthews, omukulu umwe omunongo wamona-mona-le ovipuka ovinyingi. Andyiti nahanda okulongeswa Ombimbiliya, ngwe etavela tulilongaise nae.

Andyilipake-mo umwe mokulilongesa Ombimbiliya, andyihimbika okutanga omikanda aviho vilingwa Nonombangi. N’ombimbiliya yatyo mwene andyiitange. Ankho nahambukwa unene! Tyina namai komaliongiyo ankho ndyimona umwe novana vei ovipuka vimwe ovanthu vokwatanga unene vatutaumba navio omanima nomanima otyo vehevinoñgonoka-le. Vetyii umwe: ‘Oityi kouye kwakalela ovivi? Huku olie? Omunthu nga ankhia wenda napi?’ Omapanga ange pahe ankho Onombangi mba Siovaa vala. Otyo atyimphepukila mokonda motyilongo otyo ankho ndyitupu vali ava ndyii, ankho ndyii umwe vala Onombangi. Vankhwatesileko umwe andyihumbu Siovaa, naame andyisuku umwe natyo tyokulinga etyi ahanda.

Ame na Nigel na Denis

Tyina tyiti mo 1972, andyimbatisalwa. Andyihimbika ovilinga vioukokoli-ndyila womuvo auho, andyeende mewaneno limwe lina vala ovanthu vehehi mo Newry ko Irlanda do Norte. Andyikalukala mondywo imwe yatungwa nomamanya ikala ponthele pomphunda. Apa ankho ndyikala ponthele yatyo pena epembe limwe muhole okulila onongombe. Tyina ndyina elongomona ndyenda ponongombe ombo andyimbukalela komutwe andyilingi ngatyina ombo ndyili nokupopila. Pokulia opo mbuti umwe ambuli ambutalama otyo mbuvoya uti mbutyiivite. Otyili, ngwe kambupopi mahi ankho mbukwatesako andyityivili okulingila elongomona olio mounyingi. Tyina tyiti mo 1974, andyikala omukokoli-ndyila wavilapo, atukaundapa na Nigel Pitt epanga liange enene.

Pomuvo watyo opo mo Irlanda do Norte “ankho muluwa vala.” Pahe vamwe ankho vati otyilongo “tyonombomba nomauta.” Ankho tyakaka-mo unene okuvasa vala ovanthu momatapalo veli nokulwa, vamwe vankhia, nomatuku-tuku eli nokupia nonombomba. Ankho velitutumbisa ngootyo tyati umwe vamwe o vopulitika vamwe o vomakapela. Mahi, tyilinge vo Protestante tyilinge vo Katolika ankho vetyilwete umwe nawa okuti Onombangi mba Siovaa vetupu nakwike vahula mopulitika. Pahe onthwe ankho twivisa umwe vala nawa vetupu etyi vetulinga. Novanthu ankho tuvasa pomaumbo tyina vameivi okuti kongandi makuluwa ankho vetulondola avati oko mwahayeiko endei no kongandi.

Mahi no ngootyo ankho nkhele pena ñgoo ovipuka vimwe vilingisa otyiho. Nthiki imwe, atyiti naame na Denis Carrigan nae omukokoli-ndyila, atweende atukaivisa mepunda-umbo limwe liehena Onombangi mahi ngootyo onthiki yotete vala twayamo, katuneendemo-ale. Etyi omukai umwe etumona ati onwe mweliholeka vala mumatolopa oko Grã-Bretanha, tyafwa wapopile ngootyo mokonda onthwe katupopi elaka liavo. Otyipuka otyo atyitutilisa unene owoma, ngwe ankho okwimbilinywa netolopa ine kwaipaelwe uloywa ponongolo. Pahe atukatalama pombale twavasa omukai oo wokwati tumatolopa, atutalama vala pondye tukevelela ekalela. Tyina tukati ñgana kuna kuya etuku-tuku ngapo litalama. Omukai oo mombale alupukamo aende petuku-tuku akatomphola novalume vevali veli metuku-tuku otyo vayola vetulekaisa. Ovalume ovo vo metuku-tuku avahimbika okutaha katutu etuku-tuku aveya no pwoonthwe avetupulu onoola ekalela lilamba. Pahe etyi ekalela lieya avehimbika okutomphola no wokulitaha, etyi vekahi nokupopia nii katutyiivite-ale. Mekalela ankho mutupu-ale vali ovanthu onthwe vala tuli-mo, pahe atuti umwe vena etyi vahanda okutulinga mavetutwala nohika. Mahi nii vala kavetulingile-ale natyike. Pokutuluka mekalela andyipulu wokutaha andyiti: “Ovalume vana ankho onthwe veli nokupopia?” Ngwe ati: “Ame onwe ndyimwii nawa nevetolela-tyo-ale. Mwahalingei otyiho onwe mutupu-ale etyi mamulingwa.”

O Robert na Pauline monthiki velinepa.

O monthiki twelinepa, mu Março yo 1977

Mo 1976 atulingila otyonge mo Dublin, omo atulivasi-mo na Pauline Lomax, omukokoli-ndyila wavilapo ankho watunda ko Inglaterra, omuhikwena umwe una oupanga omuwa na Huku, ulikondola koututu, uhole ovanthu. Ankho veya nomphange yae utiwa o Ray, wekulila-le motyili. Etyi pakala enima, atulinepe na Pauline, atutwalako nokuundapa movilinga vioukokoli-ndyila wavilapo ko Ballymena, mo Irlanda do Norte.

Pena omuvo umwe twakalele notyilinga tyokupila omawaneno, atukwatesako vakwetu ko Belfast, mo Londonderry, omo namo ankho mulingisa vala otyiho. Mahi atyitupameka okutala onthumbi ya vakwetu vayeka-po umwe onongeleya mbavo, neevi ankho valongeswa, nokapungulula kalingwa-mo, avayeke-po umwe no tyokuliyele tyakaka-mo, avalingila Siovaa. Ngwe pahe ankho Siovaa uli umwe nokuveyamba, nokuveyakulila!

Mo Irlanda nakala-mo omanima 10. Tyina tyiti mo 1981 atukongwa kosikola yo Sileyande 72. Etyi yapwa, atutumwa ko Serra Leoa, mo África.

SERRA LEOA — ONTHUMBI MU HUKU NGWE MUNA OLUHEPO

Mo Serra Leoa atukala mondywo imwe yonomisionaliu, twali-mo novanthu vamwe vekahi nawa, ankho tuna-mo 11. Ankho tuna otyitelekwa tyike, noundywo utatu wokulikohela, notelefone ike, nomakina ike yokukoha ovikutu, nonkhwavo vali ike yokukukutisa. Ankho tukati vala ñgaa olusi lwapita. Mondywo ankho tuli muna ovimphuku, tupu pamwe ankho tukati vala ñgaa, onyoka.

Oo Robert na vakwavo vali vena onomota mbavo veli nokuyauka ondongi.

Tuli nokuyauka ondongi twenda no kotyonge ko Guiné

Namphila mondywo ankho tukala ongootyo mukahi, mahi ovilinga viokwivisa ankho vituhambukiswa. Ovanthu vena onthilo n’Ombimbiliya, ngwe vetutehelela umwe nawa. Ovanyingi avahimbika okulilongesa Ombimbiliya, avetavela otyili. Pahe vo potyilongo opo, ame ankho vanthi “Tate Robert.” Pauline ankho vemuti “Mee Robert.” Konyima oku pahe andyihimbika okuundapa unene no Mbetele, anahaundapa vali unene movilinga viokwivisa, pahe ovanthu avahimbika okutumbula Pauline vati “Mee Pauline.” Ame avanthi “Tate Pauline.” Otyipuka otyo Pauline ankho utyihole unene!

Oo Robert na Pauline netuku-tuku liavo.

Omo Serra Leoa twenda movilinga viokwivisa

Onombangi ovanyingi vakala-mo vahepa, mahi Siovaa apeho uvepa etyi vesukisa, ya pamwe notyipuka vala evepa-tyo ankho tyihuvisa. (Mat. 6:33) Ndyihinangela omuhikwena umwe, ankho una onombongo mbokulanda okulia kwavo novana vae, mahi onombongo ombo ambuho embwavela omukwendye umwe womewaneno ankho wavela omalalia akalande ovihemba. Monthiki yatyo umwe, pakala vala katutu, omuhikwena oo aendelwa nomukai umwe weya okuvindwa, mahi ankho vehelilaele-ale nae, emufete onombongo. Ovipuka viatyo ngoovio ankho viakaka unene.

NIGÉRIA — OKUNOÑGONOKA OVITUWA VIOTYILONGO TYEHE-TYETU

Ko Serra Leoa twakalele-ko omanima etyive, pahe atutumwa ko Mbetele yoko Nigéria. Pahe ankho tuli mo Mbetele imwe onene. Ame ankho otyilinga ndyilinga-le ko Serra Leoa, otyo ñgoo ndyilinga ko Nigéria, mahi Pauline wapelwe otyilinga otyikwavo, ya tyemupwiyile unene. Mwene ankho wetyiliya okuundapa onoola 130 onohanyi mbatyo ambuho movilinga viokwivisa, ngwe ankho una ovanthu ovanyingi eli nokulongesa Ombimbiliya veli umwe nokukula. Pahe ankho otyilinga tyae okunyika. Tyemupwiyile unene okutyiliya otyilinga otyo, mahi wetyimwene okuti vakwavo ankho vapanda unene ovilinga alinga, nae pahe ahimbika nokwovola onomphitilo mbokupameka vakwavo mo Mbetele.

Mo Nigéria ankho muna ovipuka ovinyingi twehetyiliyile, ngwe ankho tuna ovipuka ovinyingi tuna okunoñgonoka. Nthiki imwe, omukwendye umwe eya moseketa yange, weya nomuhikwena umwe wetavelwa pahe aundape mo Mbetele, ankho wemweeta tulikukunye. Tyina ame ndyitandaveka umwe okuvoko na tulikwatesepo, ngwe eya no ponomphai mbange elipetamena-po. Andyitumphuluka, poola yatyo umwe opo, momutwe wange amuya onotesitu onombali: Ovilinga 10:25, 26, nomukanda Eholololo 19:10. Pahe andyilipulu andyiti: ‘Ndyimupopile okuti wahalinge ñgaa?’ Mahi tupu andyisoko andyiti, pala omuhikwena ou eketavelwe eye mo Mbetele, omokonda etyi tyipopia Ombimbiliya utyii.

Atyindingi umwe navi otyipuka otyo alinga pokwelikukunya, etyi natunda opo andyiketyovola vali nawa ndyityinoñgonoke. Andyinoñgonoka okuti, naina etyi tyalinga omuhikwena oo, motyilongo tyavo otyo tyilingwa ngootyo monohika mbumwe pokulikukunya nomunthu. Novalume vatyo umwe otyo valinga pokulikukunya. Omunthu ulinga ngootyo, ngootyo una onthilo, hakuti una nokufenda; ngwe no m’Ombimbiliya umwe pena ava vetyilingaile. (1 Sam. 24:8) Andyiti umwe nalingile omuhikwena una nemutalele vala anahapopi natyike, hamwe ñgeno tyemukundisa vala ngwe naina mwene otyo tyilingwa.

Mo Nigéria nanoñgonokele-mo ovanthu ovanyingi vali nonthumbi yapama mu Huku omanima nomanima. Umwe o Isaiah Adagbona.a Ngwe wanoñgonoka-le otyili pweetyi nkhele omututu, mahi etyi pakala avele otyilunda. Atumwa akakale mondywo imwe mukala vala ava vena otyilunda, mondywo omo, ankho oe vala aike Ombangi ya Siovaa. Namphila ankho eyelwe, alongesa vakwavo vena ouvela ngo wae valamba po 30, avetavela umwe otyili, mohika yatyo omo veli, amukala umwe ewaneno.

KO QUÊNIA — VAKWETU MEWANENO VAPWILE ELUNDO

Oko Quênia twahonyenena nonguluve

Mo 1996 atutumwa ko Mbetele yoko Quênia. Opo pahe ngootyo o lya vali ndyenda-mo, lyo tete opweetyi nakahombokele ovilwa. Ankho tukala mo Mbetele. Mo Mbetele ankho tupilwa umwe hinga novindondi. Okumona umwe ovahikwena ankho vatyinda ovinyango, vivetaata umwe tyokwahanda okuvepola-vio. Nthiki imwe, omuhikwena umwe mo Mbetele, pokwalupuka mokwalutu yae, ondyanena eisi umbululu. Etyi akondoka, uvasa ovindondi vieyula-mo vili nokulia ovikulia asa-mo. Aulula onkhu alupusuka-mo ayeila-po. Ovindondi navio avikeivala okukwena avilupusukila pondyanena.

Ame nomukai wange Pauline atweende mewaneno lielaka lyo Swahili. Twakala-mo vala katutu, andyipewa onthele yokweendaisa Elilongeso Liomukanda Mewaneno (eli pehepano tuti Elilongeso Li’ombimbiliya Mewaneno). Ngwe elaka liatyo ankho hilipopi-ale nawa, uti vala omona ulilongesa pahe okupopia. Pahe ankho ndyililongesa umwe nawa, ndyiketyivile vala okutanga nawa omapulo atyo. Mahi tyina omunthu amakumbulula vala monondaka mbae mwene, ahapopi etyi tyahonekwa, opo neetyi apopia hityiivi-ale vali. Ankho tyimphwilisa unene, pahe ankho vakwetu mewaneno ndyiveetehila-mo vala onkhenda. Mahi tyanthyuvisile umwe unene okutala okuti vana mwene ankho vapwa vala elundo, veliola umwe omutima.

ESTADOS UNIDOS — ONTHUMBI MU HUKU NAMPHILA VENA-TYO

Mo Quênia katwakalelemo-ale enima. Tyina tyiti mo 1997 atwiihanwa ko Mbetele yo ko Brooklyn, mo Nova York. Motyilongo omo pahe twaya, otyilongo tyovahona vala, ngwe ouhona nao una-vo ovitateka viao. (Pro. 30:8, 9) Mahi no motyilongo umwe omo muna vala ovahona, ankho muna ovanthu ovanyingi vapamena vala mu Huku. Vakwetu Onombangi vakala omo, vamanena umwe omuvo wavo, no viavo vena-vio, ha mokwovola ouhona, mahi omukukwatesako ovilinga oviwa vilingwa neongano lya Siovaa.

Twakala omanima omanyingi nokutala onthumbi vakwetu vena-yo mu Huku namphila vena ovitateka ovinyingi vielikalaila. Mo Irlanda, ovanthu ankho vapamena umwe vala mu Huku ngwe muna ovilwa. Mo África, vapamena umwe mu Huku ngwe ovanyingi vahepa, vamwe velitungaila vala kokule. Mo Estados Unidos, vapamena umwe vala mu Huku namphila motyilongo omo, ovanyingi vena-tyo. Tyotyili, Siovaa uhambukwa unene tyina atala pano pohi, amono ovanthu ngoovo vemuhole mbili vena ovitateka ovinyingi!

Onthwe na Pauline ko Mbetele mo Warwick

Omanima ahateka vala — alamba “vali liwa konguya yomunyiki.” (Jó 7:6) Pehepano tuli nokuundapa mombala Yonombangi ko Warwick, mo Nova York, twahambukwa unene tyina nkhele tuli nokuundapa novanthu velihole umwe tyokomutima. Onthwe twahambukwa, twalemwa, otyiwa tyina tuli nokulinga atyiho tuvila tukwateseko Ohamba yetu, Kilisitu Sesusi, ou apa katutu makapa ondyambi ovanthu ovanyingi vakakatela mu Huku. — Mat. 25:34.

a Etyi tyaendaile Isaiah Adagbona tyili mo A Sentinela 1 de Abril de 1998, pefo 22 atee pefo 27. Ngwe wanyima mo 2010.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma