Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w24 Pepo Linene pp. 14-18
  • Siovaa Watehela Omalikwambelo Ange

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Siovaa Watehela Omalikwambelo Ange
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2024
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • OTYIPUKA TYIMWE TYAMPHILULULA
  • POVILWA VYA VALI VIOUYE AUHO
  • OKUKULA MOTYILI
  • OVILINGA VIOMUVO AUHO
  • OKWAMENA OVILINGA VIOVANTHU VA HUKU MONOMBONGE
  • OVILINGA VYA HUKU MO CUBA
  • OKUKWATESAKO VAKWETU KO RUANDA
  • HAYEKELE-PO HUKU
  • Ame Ndyihole Ovipuka Nelilongesa Tupu Ndyityihole Tyokulongesa Vakuetu Konthele Ya Siovaa
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2022
  • Oku Ovilinga Viomuvo Auho—Vianthuala
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2014
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2024
w24 Pepo Linene pp. 14-18
Omukulu Marcel Gillet uli mo Mbetele yo ko Belgica.

EHIPULULO LIOMWENYO

Siovaa Watehela Omalikwambelo Ange

TYAPOPIWA NA MARCEL GILLET

NTHIKI imwe kongulohi ankho ndyiya nokutala ononthungululu, etyi nembutala, andyiikila konongolo andyilikwambela. Pomuvo watyo opo, opo nahimbika okunoñgonoka Siovaa, ankho ndyina omanima 10. Onthiki yatyo oyo, nelikwambelele andyimupopila atyiho tyili komutima. Opo umwe opo nahimbika okukala noupanga na Siovaa Huku, ‘Omuteheleli womalikwambelo.’ (Ovii. 65:2) Nkhele mankhupopila oityi nekehikila kokulikwambela ku Huku, ngwe opo nahimbika okumunoñgonoka.

OTYIPUKA TYIMWE TYAMPHILULULA

Natyitwa monthiki 22 ya Kayovo yo 1929. Natyitilwa mepunda-umbo litiwa Bastogne mo Belgica, pohika pamwe patiwa opo Noville pena onofasenda etyive. Noonthwe ankho tuna ofasenda yetu mwati nonongombe. Otyipuka tyina ankho tyikahi nawa. Ononthiki ambuho komuhuka, tyiti naame nondenge yange Raymond tukakanda. Potyilongo tyatyo opo ankho katuliyekela ovilinga, tyina tyameya-po tyokuteya, tuliteyesa-ko.

Apa tuna vomeumbo lietu mofasenda.

Tate utiwa o Emile, mee utiwa o Alice. Ankho ova Katolika vatyo mwene. Ovityalumingu viatyo aviho ankho venda kokapela. Mo 1939, ovakokoli-ndyila vamwe vatunda ko Inglaterra, aveya potyilongo tyetu, avaavela tate omukanda utiwa Consolação (ou pehepano tuti o Pahukei!). Tate kasetele-ale, etyimono okuti omukanda una wapopia otyili, pahe ahimbika okutanga Ombimbiliya. Etyi ayeka-ko okwenda kokapela, ava twelitungaila navo omapanga ae omanene, avehetyihande avanumana, pahe avalingi onondyale ononene. Ankho vakalela vala okumuyayesa otyo vemuti wahatunde mo Katolika.

Otyipuka tyina ankho valinga tate, atyindyihama. Otyo umwe otyo tyanthwaile kokulinga etyi napopia konthyimbi, okulikwambela ku Huku, andyimupopila atyiho tyili komutima wange. Etyi vokuyayesa tate vatula, pahe andyikala nawa, andyityimono umwe okuti Siovaa ‘Omuteheleli womalikwambelo.’

POVILWA VYA VALI VIOUYE AUHO

Ovita vyo Alemanha vianyingila mo Belgica, monthiki 10 ya Kapepo yo 1940. Ovanyingi motyilongo avataula-mo. Noonthwe atutaula-mo atweende no ko França. Mondyila omu twakwataile ponohika pamwe twavasile omatolopa o Alemanha no o França eli nokulwa.

Etyi twakondoka kofasenda yetu, tuvasa ovipuka ovinyingi viavakwa-mo. Twavasile-mo vala otyimbwa tyetu Bobbie, etyi tyetumona atyituhatekela. Pokwasoka kovipuka ovio namwene, andyilipulu andyiti: ‘Mahi oityi kouye kukalela ovilwa? Oityi ovanthu vamonena emone ñgaa?’

O Marcel pweetyi omukwendye.

Nahimbika okukala noupanga omuwa na Siovaa etyi ndyina omanima 10.

Pomuvo watyo opo, nthiki imwe meumbo lietu amuya omukulu umwe omukokoli-ndyila, omukulu wewaneno utiwa o Emile Schrantz,a etukwatesako unene. Etuhangununina nawa n’Ombimbiliya oityi kwakalela ononkhumbi, akumbulula novipuka ovikwavo ankho ndyilipula. Okutuka opo, andyihimbika okukala noupanga omuwa na Siovaa, mokonda ankho netyimona umwe okuti o Huku wolwembia.

No pweetyi umwe ovilwa viehenepwe ankho tulimona-le novanthu ovanyingi tufenda navo. Mohanyi ya Kwenye Kunene yo 1943, omukulu umwe utiwa o José-Nicolas Minet, eya okulinga elongomona mofasenda yetu. Apulu ati: “Olie wahanda okumbatisalwa?” Atyiti naame na tate, atuyele omavoko, atukambatisalelwa mokandongi keli ponthele pofasenda yetu.

Mohanyi ya Kayovo yo 1944, ovilwa avitokota. Vo ko Alemanha, avahimbika okuyumba onombomba mo Belgica. Ovilwa viohanyi yatyo oyo, ovanyingi veviti Batalha do Bulge. Mokonda ankho tukala popepi naapa vena nokulwila, atukala umwe ononthiki tyahaenda-enda. Nthiki imwe etyi nalupuka nkhaavela eholi ovipako, tukatehela ombomba yatutana, akutepana ovipuka vimwe avitokela keulu liondywo yetu, aiyambauluka. Etolopa limwe lyo ko America ankho lili mohambo yetu ponthele apa ame ndyili, alindyihana aliti: “Langala-po!” Andyihateka no ponthele yalio, ngapo nkhalangala, alilipolo ekapasete lialio, alilipake komutwe wange lindyamene kovipuka viya nokutepana konombomba.

OKUKULA MOTYILI

Apa omonthiki twelinepa.

Etyi ovilwa viapwa, atuhimbika okuliovaula na vakwetu vomewaneno. Onthwe ankho tuliongiyila pamwa patiwa opo Liège. Okutunda apa tukala okwenda-ko, pena onokilometulu mbukehika 90. Etyi pakala, mo Bastogne amukala otyikundyi. Etyi nahimbika okuundapa mombonge yokufetesa omalilimu, atyimphe omphitilo yokulongeswa ovitumino viotyilongo. Mo 1951 atulingi otyonge mo Bastogne. Apeya ovanthu vekehika 100. Potyonge opo, apeya nomuhikwena umwe omukokoli-ndyila una ombili, utiwa o Elly Reuter. Pala okuya kotyonge, waendele onokilometulu mbukehika 50. Pakala vala kapii, atulihande nomuhikwena oo, atulingi onomphunga. Pomuvo watyo opo, Elly ankho wakongwa Mosikola yo Sileyande, ko Estados Unidos. Pahe ahonekela kombala Yonombangi okuti nkhele kamatyitavela ende mosikola oyo mokonda una omphunga. Ombwale Knorr ankho ululika ovilinga viovanthu va Siovaa pomuvo opo, emukumbulula nawa, ati hamwe haa nthiki imwe mwenda Mosikola yo Sileyande nomulume wove. Tyina tyiti mu Hitandyila yo 1953, atulinepe.

Apa ovo Elly nomona wetu Serge.

Menima liatyo olio, atyiti naame na Elly atweende kotyonge tyalingililwe motyipembe tyokusanena ombola tyitiwa Yanque, mo Nova Iorque. Motyonge omo, atulivasi-mo na umwe nae Ombangi, apopi naame ati, ilukilei kuno ko Estados Unidos uundape movilinga viange. Etyi twapopia otyipuka otyo ku Siovaa melikwambelo, atuti hahe twaanye tukondoke ko Belgica, tukakwateseko otyikundyi tyili ko Bastogne tyina vala ovaivisi 10. Mo 1954 atuhambukwa unene etyi twamona okana okamukwendye. Atukeluku okuti o Serge. Mahi apakala vala onohanyi epandu-vali, Serge avele, anyimi. Tyetwiihamene unene, atutyipopila Siovaa melikwambelo. Otyipuka tyetupamekele unene, okusoka ketutilo.

OVILINGA VIOMUVO AUHO

Mu Kulindi yo 1961, andyivasi ovilinga vimwe vikahi nawa. Mokonda ankho ndyiundapa-mo vala onoola mbehehi, andyikala omukokoli-ndyila. Monthiki yatyo omo navasa ovilinga, andyilikalelwa na umwe uundapa mo Mbetele yomo Belgica. Amphulu ine tyitavela ndyikale omuundapi womawaneno (ou pehepano tuti omukulu omupili womawaneno). Andyimupulu andyiti: “Omunthu pala apewe otyilinga otyo, nkhele katetekela okulinga omukokoli-ndyila?” Wokwandikalela ati, yoo otyo umwe muna okulinga. Atukala ovakokoli-ndyila onohanyi etyinana. Tyina tyiti mu Tungonkhe yo 1962, atuhimbika ovilinga viokupila omawaneno.

Twakala vala omanima evali nokupila omawaneno, atukongwa tukaundape ko Mbetele mo Bruxelas. Twahimbika okuundapa mo Mbetele, mu Kulindi yo 1964. Motyilinga otyo, twamwenene-mo oviwa ovinyingi. Etyi ombwale Knorr eya okupila o Mbetele mo 1965, apakala vala kapii, andyinakwa ndyilinge umwe po vokululika o Mbetele. Otyo ankho otyipuka nahavalula-le. Atyiti naame nomukai wange, atukongwa twende Mosikola yo Sileyande 41. Etyi tyapopile ombwale Knorr atyilingi umwe otyili, ngwe apa ankho yetyipopia palamba-le omanima 13. Etyi osikola yavituka, atutumwa ko Mbetele yoko Belgica.

OKWAMENA OVILINGA VIOVANTHU VA HUKU MONOMBONGE

Nakalele omanima omanyingi motyilinga tyokwamena ovilinga vietu mo Europa, no movilongo ovikwavo vali viehe vyo mo Europa. Otyo otyilinga tyimwe otyiwa, ya tyamphele omphitilo yokulinga etyi nalongesilwe mosikola tyokunoñgonoka ovitumino. (Fili. 1:7) Motyilinga omo twelivasaile novatumini vovilongo ovinyingi vilamba 55, omu ankho ovilinga vietu viailikwa, noomu viyelwe. Pokulivasa novatumini ovo, ankho hilipopi ngatyina uti ndyii ovitumino, ankho ndyiti vala, “ame ndyimunthu wa Huku.” Apeho ankho ndyiita ku Siovaa etululike mokonda ndyityii okuti, “omutima wohamba [wovakwa-mbonge] ukahi ngomeva ahateka peke lya Siovaa. Mwene uuviukisa oku ahanda.” — Omih. 21:1.

Otyipuka tyimwe nahalimbwa, otyetyi twelivasa na umwe povanene vatyo vokululila ovilongo vyo Europa (membro do parlamento Europeu). Naitile ehimbwe pala ndyitomphole nae, pahe etavela. Etyi twelivasa ati: ‘Matukala vala noove onominutu ononthano, nii hiyawisa-ko ominutu ike.’ Andyitale pohi, andyilikwambela. Omutumini o amphulu, mahi wapula tyanumana ati: Ulinga ñgeni-ale ñgaa? Andyiyelula omutwe andyiti: “Ndyina nokupandula Huku mokonda noove umuundapi wae.” Ngwe ati: “Watiwi?” Andyimulekesa etyi tyapopia Ova Loma 13:4. Mokonda ankho o wokapela ko Protestande, okwaikula Ombimbiliya atyimuhambukiswa. Utyii etyi pahe alingile? Amphopila ati: Tupondola okutomphola onominutu 30. Etompho lietu liaendele nawa. Nae mwene pahe apopi umwe ati, una onthilo novilinga Onombangi mba Siovaa valinga.

Mokweenda kwomanima, ovanthu va Siovaa vakondya-kondya nonomphela ononyingi mo Europa, mokonda yokwehelipake po viovatumini, neetyi tyiyemba kokutekula ovana, nomalilimu, novipuka ovikwavo vali. Ponomphela ononyingi, naame naile-po, otyo ndyilitalela-ko umwe tyina Siovaa etukwatesako, omphela aituviukila. Onombangi mba Siovaa vakala-kala-le nonomphela ononyingi m’Ombonge Onene Yokwamena Ovanthu yo Europa, ya ombu mbetuviukila mbulamba po 140.

OVILINGA VYA HUKU MO CUBA

Mono 1990 omu, twaundapele na Philip Brumley wo kombala y’Onombangi, na Valter Farneti wo ko Itália, opo ovilinga vietu mo Cuba vitavelwe, mokonda ankho viailikwa. Andyihonekela kombonge yokwamena vo ko Cuba yomo Belgica. Pahe vo mombonge omo, avanake ou tulivasa nae, tutomphole nae etyi twaita. Omaliongiyo otete twakalele nao, katwetyivilile okumana-po otyitateka tyaetela ovilinga vietu okwiilikwa mo Cuba.

Omono 1990, tuna Philip Brumley na Valter Farneti ko Cuba, apa pahe o lya kwana twaya-ko.

Etyi twelikwambela ku Siovaa etululike, atuveiti tutume ku vakwetu ko Cuba on’Ombimbiliya mbuna 500, avetavela. On’Ombimbiliya ombo ambuhiki umwe nawa, avembwavailwa, atutyimono umwe okuti Siovaa ukahi nokuyamba ononkhono tukahi nokulinga. Atupopi vali no vombonge, vetuyeke tutume-ko vali on’Ombimbiliya mbuna 27.500. Napo avetavela. Etyi twakwatesako vakwetu ko Cuba vakale non’Ombimbiliya mbavo, atyinthyambukiswa unene.

Naile-ile-ko ehimbwe ko Cuba ndyikakwateseko vakwetu, ovilinga vietu vitavelwe novatumini. Pomuvo watyo opo, atukala noupanga novanthu ovanyingi vokuundapa monombonge mbotyilongo otyo.

OKUKWATESAKO VAKWETU KO RUANDA

Mo 1994, mo Ruanda amunkhinduka ovilwa. Ovilwa ovio, o vomuhoko utiwa Hutu vaipaa vomuhoko utiwa Tutsi. Apankhi ovanthu valamba po 800.000. Apankhila umwe n’Onombangi. Apaonganekwa otyikundyi matyikwatesako vakwetu motyilongo omo.

Etyi twehika mepunda-umbo enene liatyo liotyilongo otyo, mo Kigali, atweende koseketa yokupitiyila. Tyina tuvasa, otyimato tyoseketa yokupitiyila, no tyondywo yokupaka omikanda, tyatiuulwa-tiuulwa nonovala. Tyetwihamene etyi twetyiiva okuti vamwe p’Onombangi, ovalume novakai, vaipawa nononkhiki. Mahi tupu tweivile vakwetu velihole, velikwatesako na vakwavo. Twavasile-ko omulume umwe Ombangi womuhoko wo Tutsi, waholekelwe metoto na vakwavo navo Onombangi vomuhoko wo Hutu, akala-mo ononthiki 28. Etyi twalinga eliongiyo mo Kigali tupameke vakwetu, apeya ovanthu vena 900.

Omalutalatu: 1. Omukanda waloywa-loywa. 2. O Marcel novakulu vevali vokukwatesako ava vatumbukilwa novihuna.

Kokumbili: Omukanda twavasa moseketa yokupitiyila waloywa.

Kokulio: Tuli nokuundapa no vokukwatesako ava vatumbukilwa novihuna.

Etyi twatunda oko, atweende ko Zaire (pehepano o República Democrática do Congo) tukaovole-ko Onombangi ovanyingi vo ko Ruanda vataulila mepunda-umbo lyo Goma. Atuveovola atwehevevasi. Atulikwambela ku Siovaa etulekese-vo vala apa veli. Etyi twelikwambela, tukati ñgaa tuhonyena nomunthu, atumupulu atuti: Ove utupu ou wii pano Ombangi ya Siovaa? Ati: “Ndyina. Naame Ndyimbangi. Ine tyitavela, ndyipondola okumutwala ko vokukwatesako ava vatumbukilwa novihuna.” Etyi tweliongiya no vokukwatesako ava vatumbukilwa novihuna atuvepameka, pahe atukeliongiya vali no vokwataula ko Ruanda vekehika po 1.600, navo atuvepameka. Atuvetangela omukanda watumwa Nononkhalamutwe mb’Onombangi. Avahambukwa unene etyi veiva onondaka ankho mbuli pomukanda watyo opo, mbati: “Apeho tuli nokumwitila-ko momalikwambelo. Tutyii okuti, Siovaa kamemuyeke-po.” Tyapopile Ononkhalamutwe Mb’Onombangi otyili umwe, hono mo Ruanda muna Onombangi valamba po 30.000!

HAYEKELE-PO HUKU

Nahiwapo nomukai wange Elly mo 2011. Twakalele nae omanima 58. Etyi nahiwapo, andyipopila Siovaa olwihamo ndyina-lo, ngwe amphameka omutima. Tupu ndyipola ononkhono mokwivisa oviwa ovipe Viouhamba.

Pehepano omanima ndyina-o alamba 90, mahi nkhele ndyiivisa onosimanu ambuho. Ndyiundapa mo Mbetele yo Belgica, m’Oseketa Yokupopia Nonombonge. Ndyipopila vakwetu evi namona-mona, ndyipameka ovahikwena novakwendye tuna-vo mo Mbetele.

Okutuka apa nahimbika okulikwambela ku Siovaa, pena-le omanima ekehika 84. Nkhele tyo opo umwe, hayekele-po vali ondyila ei ongwa yokufwena ku Siovaa. Ndyipandula unene Siovaa wahayekele-po okutehelela omalikwambelo ange. — Ovii. 66:19.b

a Omukanda wahipulula umwe nawa ombwale Schrantz o A Sentinela 1 de Maio de 1974 pefo 282-286.

b Ombwale Marcel Gillet yanyima monthiki 4 ya Hitandyila yo 2023, pweetyi onthele ei ili nokulingwa.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma