Vekuatesako Vakondoke Tyihasete!

“Okulie matwii nako? Ove una onondaka mbomuenyo wahapu.”—JOÃO 6:68.

1. Oityi Petulu apopile etyi ovalongwa vamue vasapo Jesus?

JESUS KRISTU wasiluepo no valongwa vamue vehetavelele onondonga mbae. Moluotyo, Jesus apulu ono apostolu okuti: “Nonwe muhanda okuenda?” Simau Petulu emukumbulula okuti: “Tatekulu okulie matwii nako? Ove una onondaka mbomuenyo wahapu.” (João 6:51-69) Ankho vetupu vali oku mavainako. Mongeleya yo va Judeu ankho mutupu “onondaka mbomuenyo wahapu.” Tupu hono mo Mbambilonia Onene, eongano lio nongeleya ambuho mbomatutu, kamuvasiwa onondaka mbomuenyo. Kese, umue watunda motyunda tya Huku, mahi uhanda okupandwa na Jeova, “ou omuvo wokupahukapo” nokukondoka motyunda.—Romanos 13:11, King James Version.

2. Oityi tuna okunoñgonoka konthele yokukuatesako una walinga onkhali?

² Jeova ankho wasukalala nonongi mbavomba mbo Isilayeli. (Tanga Ezequiel 34:15, 16.) Tupu, ovakulu vomawaneno Ovakristau vena otyilinga nehando liokukuatesako vana vekahi ngonongi vatunda mewaneno. Pamue omuivisi umue utumwa okulilongesa naumue wayekapo okuivisa pahe uhanda okuvatelwa. Inkha unoñgonoka okuti omunthu oo walinga onkhali onene, oityi ena okulinga? Omuivisi oo wesukisa okumuavela ondundo opo eketyipopie kovakulu vewaneno. Inkha keketyipopile, omuivisi wesukisa okuketyipopila ovakulu vewaneno.—Levítico 5:1; Gálatas 6:1.

3. Oñgeni omulume ankho una onongi 100, akalele etyi avasa ike ankho yavomba?

³ Onthele yotete, yapopia ongeleka ya Jesus yomulume ankho una onongi 100. Etyi avombesa ike, wasapo onokhuavo 99 akaovola ina yavomba. Omulume oo ahambukwa unene etyi eivasa! (Lucas 15:4-7) Nonthue tuhambukwa unene tyina ongi ya Huku yavombele aikondoka motyunda. Mokonda yohole, ovakulu vewaneno no vakuatate ovakuavo mewaneno, hamue veholiale okumutalailapo. Navo, tupu vahanda omunthu akondoke motyunda, opo akuatesueko na Huku nokuyakulilwa nokupewa ononkhano onongwa. (Deuteronômio 33:27; Salmo 91:14; Provérbios 10:22) Inkha vena omphitilo yokuava ombatelo konthele oyo, oityi vapondola okulinga?

4. Oityi tupondola okunoñgonoka monondaka mba Gálatas 6:2, 5?

⁴ Vapondola okuavela omunthu ondundo yokukondoka mewaneno, mokumupopila noluembia okuti Jeova uhole onongi Mbae, nokulekesa okuti ketuiti ovipuka tuhevili. Oe uhanda tulilongese Ovihonekwa, nokuenda komaliongiyo Ovakristau, nokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wae. Upondola okutanga Gálatas 6:2, 5 nokulekesa okuti Ovakristau vapondola okulikuatesako okutyinda omulemo, mahi “kese umue una okutyinda omutengi wae muene” wokuumbila Jeova. Nawike upondola okukala nekolelo mu Huku polukalo luetu.

Okuti “Omasukalalo Omuenyo” Ekupola Motyunda?

5, 6. (a) Okutehelela nawa vokuayekapo okuivisa tyina vapopia oñgeni veliivite, tyakolela mokonda yatyi? (b) Oñgeni movevatela okuimbuka okuti okuyekapo okuliongiya novanthu va Huku tyiveetela ovitateka?

⁵ Ovakulu vewaneno novaivisi ovakuavo valongoka nawa, vesukisa okutehelela nawa vokuayekapo okuivisa, tyina vapopia oñgeni veliivite, opo vetyivile okuvevatela. Soka ñgeno ove umukulu wewaneno utalelapo ovalinepi vamue vayekapo ewaneno mokonda “yomasukalalo omuenyo.” (Lucas 21:34) Pamue etyi tyevetepulula alo vayekapo okuivisa, okuhena onombongo ine ovilinga viombunga vieliyawisa. Tyafuile vati, ankho vahanda okutepulula ovitateka viavo. Mahi, ove wesukisa okulekesa okuti okuyekapo ewaneno hatyoko tyivevatela. (Tanga Provérbios 18:1.) Upondola okuvepula nounongo okuti: “Okuti pahe, muna ombembwa tunde etyi muayekapo okuenda komaliongiyo? Omuenyo wombunga yenyi ukahi vali nawa? Okuti na hono ‘okuhambukilwa Jeova tyimupameka?”—Neemias 8:10.

⁶ Okusokolola nawa komapulo oo, matyikuatesako vana vayepako okuivisa, okuimbuka okuti ombembwa yavo nekolelo liavo viatepuluka, mokonda kavaende vali komaliongiyo. (Mateus 5:3; Hebreus 10:24, 25) Upondola okuvekuatesako okunoñgonoka okuti tyevepola ehambu, okuayekapo okuivisa onondaka onongwa. (Mateus 28:19, 20) Moluotyo, oityi tyaviuka vesukisa okulinga?

7. Vokuatunda motyunda vesukisa okupewa ondundo yokulinga tyi?

⁷ Jesus wati: “Liyungei nawa opo omitima vienyi vihakale nelelele liokulia unene, nokunwa unene, no kusukalala novipuka viomuenyo . . . Tualeiko okukala tyalunguka. Likuambelei apeho, opo muhupe kovipuka ovio aviho mavikeya.” (Lucas 21:34-36) Vamue vokuatunda motyunda, pahe vahanda okukala vali nombembwa vali nayo. Vapondola okupewa ondundo opo velikuambele okuita ononkhono mba Huku nombatelo yae, nokulinga ngetyi vaita momalikuambelo.—Lucas 11:13.

Okuti Kuna Etyi Tyevepundukisa?

8, 9. Oñgeni upondola okukuatesako omunthu welipunduka?

⁸ Mokonda ovanthu ovakuankhali, pokati kavo mapamoneka apeho ovitateka, iya otyo tyipondola okupundukisa vakuavo. Vamue tyivepundukisa, okutala omunthu umue wahumbua mewaneno, walinga otyipuka tyahaviukile. Inkha umue wayekapo okuivisa mokonda yovitateka ngovio, omukulu memutalelapo, upondola okulekesa okuti Jeova kapundukisa naumue. Ngotyo, omokonda yatyi omunthu ayekelapo oupanga wae na Huku novanthu Vae? Anthi, otyipuka tyaviuka, okutualako okuumbila Huku nonthumbi yokuti “Omukoyesi wouye auho,” wii nawa ovitateka ovio. Moluotyo, mekevitetulula monkhalelo yaviuka. (Gênesis 18:25; Colossenses 3:23-25) Inkha omunthu umue ulipunduka atoko, kakala vala pohi ahakatuka.

⁹ Pala okuvatela ovanthu ovo okukondoka, omukulu wewaneno upondola okulekesa okuti mokueenda kuomuvo, vamue vaimbuka okuti ovipuka vievepundukisile, vitupu vali esilivilo enene. Tyotyili, tyina ankho tyevepundukisile hamue katyipo vali. Inkha omunthu ulinga oviponyo mokonda waviyulua, okulikuambela nokusokolola nawa, matyimuvatela okuimbuka okuti tyili ankho watokala onondonga ombo. Ngotyo, kayeke eviyulo olio, limupundukise.—Salmo 119:165; Hebreus 12:5-13.

Okuti Pena Elongeso Ahanoñgonokele Nawa?

10, 11. Oñgeni matuvatela una uhanoñgonokele nawa elongeso limue lio Mbimbiliya?

¹⁰ Vamue tyafuile vatunda mohambo ya Huku, mokonda kavetavela elongeso limue lio Vihonekwa. Ova Isilayeli vokuayovolelwe koupika mo Egitu, ‘valimbilwe ovilinga [Huku]’ evelingilile, iya “kavakevelele onondonga mbae.” (Salmo 106:13) Okuhinangelesa una wayekapo okuivisa, okuti “omupika wekolelo nokualunguka” ukahi nokuava okulia kuakolela kuopamphepo, matyimuvatela. (Mateus 24:45) O ngotyo, potete omunthu oo anoñgonoka otyili. Moluotyo, omokonda yatyi ahatokolela okuendela vali motyili?—2 João 4.

¹¹ Tyina ovakulu vakuatesako vana vatunda mohambo ya Huku, vapondola okupopia konthele yovalongwa vana vasilepo Jesus, mokonda kavetavelele elongeso liae. (João 6:53, 66) Mokonda vayekapo okueenda na Kristu novalanduli vae vekolelo, ankho vetupu vali ehambu nesuko novipuka viopamphepo. Mokuayekapo okuliongiya newaneno lio Vakristau, okuti vavasile omphangu onkhuavo ina okulia okuna-muenyo kuopamphepo? Au, kutupu omphangu naike!

Okuti Walinga Onkhali Onene?

12, 13. Inkha umue watunda motyunda, iya apopi okuti walinga onkhali ononene, oñgeni mavatelwa?

¹² Vamue vayekapo okuivisa nokuenda komaliongiyo, mokonda valinga onkhali onene. Tyafuile vasoka okuti inkha vapopia kovakulu vewaneno onkhali yavo, mavatundiswa mewaneno. Mahi, inkha vayekapo otyivi otyo, nokulivela tyotyili, kavapolwa mewaneno. (2 Coríntios 7:10, 11) Anthi, mavayakulwa nawa, iya ovakulu vewaneno mavevepe ombatelo vesukisa mopamphepo.

¹³ Inkha ove umuivisi watumua okukuatesako omunthu wayekapo okuivisa, iya ekupopila okuti walinga onkhali onene, molingi ñgeni? Ngetyi tuetyimonale pombanda, ove kulipake motyitateka ngotyo. Mahi, umupopila akapopie novakulu vewaneno. Inkha oe kahande okuenda, ove wesukisa okulekesa okuti wesuka nenyina lia Jeova, nonkhalelo ongwa yewaneno, mokulandula ehongolelo lia Huku konthele oyo. (Tanga Levítico 5:1.) Ovakulu vewaneno vetyii oñgeni mavakuatesako kese umue uhanda okukondoka, nokulinga ehando lia Huku. Pamue tyesukisa okumuavela eviyulo noluembia. (Hebreus 12:7-11) Inkha vaimbuka okuti omunthu oo walinga onkhali ku Huku, mahi otyituwa otyo otyivi pahe wetyiyekapo nokuelivela tyotyili, ovakulu vewaneno mavemuvatela. Iya Jeova upondola okumuevela.—Isaías 1:18; 55:7; Tiago 5:13-16.

Tyina Omona Akondoka Tyihambukiswa

14. Monondaka mbove, popia ongeleka ya Jesus yomona omupeseli.

¹⁴ Una watumua okuvatela ongi yatunda mohambo, upondola okutomphola nae konthele yongeleka ya Jesus ivasiwa mu Lucas 15:11-24. Ongeleka oyo, ilekesa omukuendye wapesela epingo liae, mokutyinda omuenyo wasila. Iya ahimbika okuyala omuenyo oo wasila. Pahe ankho wankhia ondyala, nokueivaluka keumbo, iya asoko okukondoka! Etyi nkhele ekahi kokule, he wemumona, ahateka ahumbakana omona wae, nokumupa onombesinyu nehambu enene. Okusokolola nawa ongeleka oyo kumue na una watunda mohambo, matyimupe ondundo yokukondoka. Mokonda ouye uno apa katutu mauhanyaunuako, wesukisa okukondoka liwa meumbo.

15. Omokonda yatyi vamue vatundila mewaneno?

¹⁵ Ovanyingi vatunda mewaneno, kavekahi ngomona oo omupeseli. Vamue vahimbika okuenda vala katutu-katutu, ngatyina owato utahua nomphepo alo pokati komeva. Ovakuavo valemenwa nomasukalalo omuenyo, avahimbika okupakela ponthele ovilinga via Huku. Nkhele ovakuavo veliyeka okupundukiswa na vamue mewaneno. Ine vatundamo mokonda kavatavela elongeso limue lio Vihonekwa. Kavehi velipaka movituwa ovivi. Onondonga ombo, mbupondola okuvatela kese mukuatate opo akuateseko vana vatunda motyunda mokonda yomahunga elikalaila, opo vakondoke putyina lihenetake unene.

“Liepeko Wakondoka Meumbo, Mona Wange!”

16-18. (a) Oñgeni omukulu wewaneno akuatesako omukuatate wayekelepo okuivisa? (b) Oityi ayekelelepo okuivisa, oñgeni akuatesuako? Oñgeni ovakuatate mewaneno vemuyakula?

¹⁶ Omukulu umue wewaneno lio Vakristau wati: “Ovakulu aveho vewaneno lietu, vasuka unene nokutalelapo vana vayekapo okuivisa. Ame nasoka komukuatate umue nelilongesile nae alo anoñgonoka otyili. Wakala omanima 25 tyihaivisa vali, iya akala novitateka ovinyingi. Moluotyo, nemuhangununina okuti okuendela movitumino vio Mbimbiliya matyimuvatela. Etyi pakala katutu, etavela okulilongesa Ombimbiliya, nokuhimbika okuya Kondyuo Yomaliongiyo. Otyo, atyimukuatesako okupameka etokolo liae liokukondoka motyunda.”

¹⁷ Omokonda yatyi omukuatate oo ayekelelepo okuivisa? Oe wati: “Ame nahimbika okusuka vali unene novipuka viouye, tyipona via Huku. Konyima, andyiyekepo okulilongesa, nokuivisa, nokuenda komaliongiyo. Okuhulililako, namona vala okuti hikahi vali mewaneno lio Vakristau. Mahi, navatelwa nomukulu wewaneno wasuka tyotyili na ame, opo ndyikondoke.” Ovitateka viomukuatate oo viahimbika vala okutepuluka, etyi etavela okulilongesa Ombimbiliya. Pahe wati: “Naimbuka okuti momuenyo wange ankho ndyitupu vali ohole nehongolelo lia Jeova no lieongano liae.”

¹⁸ Oñgeni ewaneno liayakula omukuatate oo? Oe wati: “Nelitehelela ngatyina ame omona omupeseli wapopilue na Jesus Kristu. Omphange umue omukulu utualako nekolelo liapama, ukahi mewaneno omanima 30, wati, ‘Liepeko wakondoka meumbo Mona wange!’ Onondaka ombo mbehikile tyili komutima wange. Tyotyili ankho neya meumbo. Iya ndyipandula unene omukulu wewaneno novakuatate aveho mewaneno, vakala noluembia, nesuko, nokankhenda, nokuapwa elundo na ame. Ohole yavo vena na Jeova na vakuavo, tyotyili yambatela okukondoka motyunda.”

Vepa Ondundo Vakondoke Pahetyino!

19, 20. Oñgeni moavela ondundo vokuayekapo okuivisa opo vahasete okukondoka motyunda? Iya oñgeni movelekesa okuti Huku ketuiti ovipuka tuhevili?

¹⁹ Onthue tukahi kononthiki mbahulililako, iya onthyulilo youye ikahi popepi unene. Anthi, avela ondundo vokuayekapo okuivisa, opo vaye komaliongiyo Ovakristau. Velondola vahimbike tyihasete. Lekesa okuti Satanasi wovola okunyona oupanga wavo na Huku. Tupu, uhanda vasoke okuti okuyekapo efendelo lio tyotyili, matyivetepulula omulemo momuenyo. Veavela onthumbi yokuti okukala ovalanduli va Jesus, otyo vala matyivepe epameko lio tyotyili.—Tanga Mateus 11:28-30.

²⁰ Hinangelesa vokuayekapo okuivisa, okuti Huku ukevelela tumulingile etyi tuvila. Etyi Maliya omphange ya Lasalu apopiwa mokonda yokuawavekele Jesus omulela unika nawa ulanda onombongo ononyingi, Jesus wati: “Muyekei . . . Oe walinga etyi apondola.” (Marcos 14:6-8) Jesus wapandele omuhepe waavele oumbongo wehehi mondyuo ya Huku. Tupu, nae walingile etyi apondola. (Lucas 21:1-4) Ovanyingi puonthue tupondola okuenda komaliongiyo Ovakristau nokuivisa Ouhamba wa Huku. Nombatelo ya Jeova, ovanyingi hono vokuayekapo okuivisa, vapondola okuya okulinga ovilinga ovio.

21, 22. Onthumbi patyi upondola okuavela vana vakondoka ku Jeova?

²¹ Pamue umue ukahi ngongi watunda mohambo, iya pahe una owoma wokulivasa vali novakuatate. Muhinangelesa ehambu liakalelepo etyi omona omupeseli akondoka meumbo. Vana vakondoka mewaneno, vaetela vakuavo ehambu ngolio. Vepa ondundo opo vakondoke pahetyino, okufuena ku Huku nokuyala Eliapu.—Tiago 4:7, 8.

²² Vana vakondoka ku Jeova, vakevelela okuyakulwa nehambu enene. (Lamentações 3:40) Okuhinangela etyi ankho vaumbila nawa Huku, tyiveetela ehambu enene. Tyotyili, vana vakanyauka okukondoka motyunda, vakevelela ononkhano onongwa ononyingi!

[Oñgeni Ove Mokumbulula? 22]

Oñgeni Ove Mokumbulula?

• Oñgeni ove movatela Omukristau welipunduka ayekepo okuivisa?

• Oityi tyipondola okuvatela una watunda mohambo ya Huku, mokonda yolusoke ena konthele yelongeso?

• Oñgeni matuvatela una ukahi nokulikondola okukondoka mewaneno?

[Olutalatu pefo 23]

Okusokolola nawa ongeleka ya Jesus yomona omupeseli, tyipondola okuvatela vamue okukondoka motyunda?