“Wu ne Leli mẹ Rhirhiẹ ye Uvuẹn i Paradais”

1. Me yi Jesu ọ ta rẹn ohi owu ra kanren kẹriẹ bọmọke o ki hwu? (Luke 23:39-43)

JESU ọrhẹ ihi awanva ra kanren kẹriẹ, i mẹrẹn omiamiamo ọke aye a guọlọ hwuẹ. (Luke 23:32, 33) Ihi awanva na a ta erharhere ẹmro kpahen Jesu, omarana aye rhẹ idibo yi-i. (Matt. 27:44; Mark 15:32) Ọrẹn, owu usuẹn aye no wene uruemru ọnẹyen. Nọ tare: “Jesu, karorhọ mẹ uvuẹn Uvie ọnọ.” Jesu nọ kpahenrhọ riẹn: “Urhomẹmro mia ta wẹn inyenana, wu ne leli mẹ rhirhiẹ ye uvuẹn i Paradais.” (Se Luke 23:39-43.) Dedevwo ohi na o rhon urhomu edje “Uvie idjuwu na” ri Jesu o ghwoghwori, o vwo oborẹ o djerie phia taghene ọye orhiẹ odibo i Jesu-u. Habaye, Jesu ọ ta taghene ọhworhare na ọnọ ruẹ Uvie odjuwu na-a. (Matt. 4:17) Jesu ọ ta kpahen Paradais rọ sa obaro uvuẹn otọrakpọ na. Mesoriẹ ana sabu ta omaran?

2. Me yo djerie phia taghene ohi rọ ghwẹriẹre na onyẹ i Jew?

² Ọkezẹko, ohi rọ ghwẹriẹre na onyẹ i Jew. Ohi ọrana nọ ta rẹn ọreva ye: “Wu vwa zofẹn Osolobrugwẹ kakaka, ra mẹriẹn taghene wu ha aruẹ ẹzeguon owu?” (Luke 23:40) Itu i Jew na a ga Osolobrugwẹ owu, ọrẹn ihworho egbamwa na i vwo imwẹro kpahen isolobrugwẹ buebun. (Ex. 20:2, 3; 1 Cor. 8:5, 6) Orhianẹ ihi na ihworho egbamwa na, manẹ omana yọ nọ onọ na, “Wu vwa zofẹn isolobrugwẹ na kakaka?” Habaye, e dje i Jesu bru “igegede oghwa Israel ri vruru,” orhiẹ ihworho egbamwa na-a. (Matt. 15:24) Jehova o ji djephia rẹn emọ Israel taghene ọye ọnọ rhọmọ eri hwuru na nuhwu. Ọkezẹko, ohi rọ ghwẹriẹre na o rhe kpahen ọnana, jerẹ oborẹ ẹmro enẹyen i djephia, no rorori taghene Jehova ọnọ rhọmọ i Jesu nuhwu no sun uvuẹn Uvie Osolobrugwẹ. Ọhworhare na o vwo ifiẹrorhọ taghene Jehova ọnọ rhọmiẹ nuhwu.

3. Me yẹ ohi rọ ghwẹriẹre na ọnọ sabu karorhọ ọke i Jesu ọ hunute Paradais? Dje yi fiotọre. (Genesis 2:15)

³ Fọkime ọye onyẹ i Jew, ohi rọ ghwẹriẹre na ọnọ sabu rhe kpahen Adam ọrhẹ Eve kugbe i Paradais ri Jehova ọ maren aye rhọ bi. Omarana, ohi na ọnọ sabu mẹrẹnvwrurhe taghene Paradais ri Jesu ọ hunute na, ono rhiẹ ogba ro vwo erhumu uvuẹn otọrakpọ na.​—Se Genesis 2:15.

4. Me yẹ ẹmro ri Jesu ọ ta rẹn owu usuẹn ihi na ono mwu ọwan roro kpahen?

⁴ Ẹmro ri Jesu ọ ta rẹn ohi na ọnọ sabu mwuien roro kpahen oborẹ akpọ uvuẹn Paradais ono rhirhiẹ. Itiọrurhomẹmro, ana sabu yono emru kpahen Paradais nẹ usun ufuoma ọrẹ Orodje Solomon. Habaye, ene ji fiẹrorhọ taghene Jesu rọ do ghwẹ Solomon, ọnọ wian kugbe rhẹ eri ne lelie sun nẹ aye i ruẹ otọrakpọ na rhiẹ Paradais. (Matt. 12:42) Ọrẹ imwẹro, o fori nẹ “igegede ereva” na i vwo ọdamẹ kpahen oborẹ aye ine ruo, nẹ aye i sabu mwuovwan aye ine rhirhiẹ Paradais.​—John 10:16.

MARHẸ AKPENYERẸN ONO RHIRHIẸ UVUẸN PARADAIS?

5. Me we fiẹrorhọ taghene akpọ ono rhirhiẹ uvuẹn Paradais?

⁵ Me yọ ruẹ ẹhọn ọke we roro kpahen akpenyerẹn uvuẹn Paradais? Ọkezẹko, we roro kpahen ogba ro vwo erhumu omamọ jerẹ ogba Eden. (Gen. 2:7-9) Wu na ji sabu karorhọ aruẹmẹrẹn rẹ ọmẹraro Micah ọ ya rhotọre taghene ihworho i Jehova owuowọnwan ine siyẹ “obotọre orhan ọrẹ i vine ọrhẹ i fig ọnẹyen.” (Mic. 4:3, 4) Wu na sabu karorhọ oborẹ i Baibol na ọ tare taghene emaren ine buon. (Ps. 72:16; Isa. 65:21, 22) Omarana, wu na sabu mẹrẹn oma uvuẹn ogba ro vwo erhumu omamọ, wu siyẹ kẹrẹ imẹdjẹ rọ vuọnren rhẹ emaren imemerhen. Wu na ji sabu roro kpahen aphẹrẹ ro vwo obọdẹn ọrhen idodo ọrhẹ ewawọ sansan. Ọkezẹko, wu ne rhe rhon edon echẹẹ ihworho ekrun ọrhẹ igbehian​—tobọ te era rhọmọnuhwu​—ra riamerhen okugbe owuowọnwan. Ọsoso ekwakwa erana ina phia. O vwo ẹfro-o, aruẹ erhirhiẹ erana ina homaphia uvuẹn otọrakpọ na. Ọrẹn, ana ji wian owian rọ rhuọnrhuọn oma uvuẹn Paradais.

6. Me ye ne ruo uvuẹn Paradais? (Ni ifoto na.)

⁶ Jehova ọ maren ọwan rhẹ omẹgbanhon ra na riamerhen owian ọwan. (Eccl. 2:24) Ene vwo ewian buebun uvuẹn Usun Ẹgbukpe Uriusionrin ọrẹ Kristi. Ihworho ri vabọ ukpokpogho rode na, ọrhẹ iduduru ihworho ra rhọmọnuhwu, ina guọlọ ewun aye ine kurhọ, emaren, ọrhẹ ekete aye ine rhirhiẹ. Ana riamerhen owian ra na sabu ruẹ ekwakwa erana gba. Jerẹ oborẹ Adam ọrhẹ Eve ina hẹrote ogba Eden lele ro rhiẹ oghwa aye bi, ọwan i vwo uphẹn re ne ruẹ otọrakpọ na rhiẹ Paradais. Roro kpahen oborẹ ọnọ merhoma te re ne yono iduduru ihworho ri vwa ghwai rhe kpahen Jehova ọrhẹ ọhọriẹ, ji ha userhumu rẹn idibo i Jehova ri nyerẹnren bọmọke i Jesu ọ ki rhiẹ otọrakpọ na, yono kpahen oborẹ ọ phia vrẹn ne!

7. Imwẹro ọgo ya na sabu vwo, mesoriẹ?

⁷ E vwo imwẹro taghene akpenyerẹn uvuẹn Paradais ono vwo ufuoma, ene vwo i kemru kemru ra guọlọre, ono ji lele ẹkwaphiẹrhotọre. Mesoriẹ? Fọkime Jehova o dje rẹn ọwan oborẹ akpọ ono rhirhiẹ uvuẹn otọre usun i Jesu ne. Iyẹnrẹn usun Orodje Solomon o djerie phia.

USUN I SOLOMON ỌNỌ SABU LẸRHẸ ỌWAN RHE OBORẸ I PARADAIS ONO RHIRHIẸ

8. Marhẹ ẹmro ri ha Psalm 37:10, 11, 29 i rugba lele ọke Orodje David ọ ya aye hin? (Se “Enọ rẹ Otu re se Ẹbe Ọwan i Nọren” rọ ha Oghwa Odẹrẹ ọnana.)

⁸ Jehova o mwu Orodje David ya kpahen oborẹ akpenyerẹn ono rhirhiẹ ọke orodje ro vwo ẹghwanren, rọ ji fuevwan ono siyẹ aga usuon na. (Se Psalm 37:10, 11, 29.) Ọgbọ buebun, ọwan e se Psalm 37:11 rẹn awọrọ ọke ra ta kpahen Paradais rọ sa na. Ọrana oserhọ fọkime Jesu ọ hunute oghwẹmro ọrana ọke rọ tẹmro oberun ugbenu na, ji djephia taghene ono rugba uvuẹn obaro na. (Matt. 5:5) Ọrẹn, ẹmro i David o ji dje kpahen oborẹ akpenyerẹn ono rhirhiẹ uvwre ọke usun Orodje Solomon. Ọke i Solomon o suẹn Israel, ihworho i Jehova i riamerhen ufuoma oghẹnrensan ọrhẹ otọre rọ “vuọnren rhẹ imiki ọrhẹ amiahon.” Jehova ọ tare bi: “Are arha nyalele irhi mẹ . . . , Mi ne fiẹ ufuoma rhẹ otọre are, are ni ne semerhẹn, o vwo ohworho rọ nọ lẹrhẹ are zofẹ-ẹn.” (Lev. 20:24; 26:3, 6) Ive erana i rugba uvwrọke usun i Solomon. (1 Chron. 22:9; 29:26-28) Jehova o ji ve taghene evwọkon na “i rhe rhirhiẹ ye-e.” (Ps. 37:10) Omarana, usuẹn ẹmro ri ha Psalm 37:10, 11, 29 i rugba ọke ahwanren, aye ephian ine ji rugba obaro na.

9. Me yẹ orodje ọmase ro suẹn Sheba ọ ta kpahen usun Orodje Solomon?

⁹ Orodje ọmase ro suẹn Sheba no rhon kpahen ufuoma ọrhẹ efe rẹ emọ Israel a riamerhiẹn uvuẹn otọre usun i Solomon. Ọye no nẹ amwa yen riẹ Jerusalem no rhiẹromẹrẹn erhirhiẹ na. (1 Ki. 10:1) Ọke rọ dabu ni uvie i Solomon so hin, nọ tare: “Ibiẹ iyẹnrẹn ya nẹ mẹ. . . . Omamerhomẹ ọ havwiẹ rẹn ihworho enọ, omamerhomẹ o rhirhiẹ ye rẹn idibo enọ re meviẹ kẹruọ ọke ephian, ji kerhọ ẹghwanren enọ!” (1 Ki. 10:6-8) Ọrẹn, oborẹ aye i riamerhiẹn uvuẹn otọre usun i Solomon, udje oborẹ i Jehova ono ru rẹn ituakpọ uvuẹn otọre usun i Jesu.

10. Izede ego yi Jesu ọ do ghwẹ Solomon?

¹⁰ Jesu ọ do ghwẹ Solomon ọrẹ kizede kizede. Solomon ohworho rọ vwọ gba, ro ji rusọ uvuẹn orhienbro yi, ro lele fi akpenyerẹn ọgbogbanhon rẹn ihworho i Jehova. Ọrẹn, Jesu Osun rọ gbare ro vwo ruẹ sọ. (Luke 1:32; Heb. 4:14, 15) Jesu ọ sẹrorẹ atamwuien udabọ edamuni egbogbanhon ri nẹ abọ Echu rhe. Kristi o djephia ne taghene ọ sabu ruẹ ọdanda-an, yanghene ruẹ oborẹ ọnọ suẹ ẹkuọn rẹn ihworho ro suẹ-ẹn. Ghini uphẹn ọduado ri Jesu o rhiẹ Orodje ọwan.

11. Ayọmo yi na ha userhumu rẹn Jesu sun?

¹¹ Jesu ọrhẹ awan 144,000 ri ne lelie wian, ina hẹrote ituakpọ, ji ha ọhọre i Jehova kpahen otọrakpọ na te orugba. (Rev. 14:1-3) Aye i rhiẹromẹrẹn edamuni ọrhẹ ojẹriọ buebun ne ọke aye e rhiẹ ehworhare ọrhẹ emẹse, omarana aye ina sabu vwẹruọ erhirhiẹ ọwan. Ọrẹ izede kirighwo, owian ọgo yẹ aye ina wian?

OWIAN ỌGO YẸ ERA DJẸHA NA INA WIAN?

12. Owian ọgo yi Jehova ọnọ yẹ awan 144,000 na?

¹² Owian ra yi Jesu ọrhẹ era djẹha na, ọ doro omamọ ghwẹ owian ra yẹ Solomon. Orodje Solomon ọ hẹrote iduduru ihworho uvuẹn ẹkwotọre owu. Ọrẹn, eri ne suon uvuẹn Uvie Osolobrugwẹ, ina hẹrote iduduru mani iduduru ihworho buebun re nyerẹn uvuẹn ọsoso otọrakpọ na. Ọrana ghini uphẹn ọduado ri Jehova ọ yẹ awan 144,000 na!

13. Owian oghẹnrensan ọgo yẹ era djẹha na ina wian?

¹³ Jerẹ i Jesu, awan 144,000 na ina ga ẹrhẹ irodje ọrhẹ irherẹn. (Rev. 5:10) Uvuẹn otọre Urhi Moses, irherẹn na yi vwo owian ọrukaro aye ina ha userhumu rẹn ihworho na sẹrorẹ omọkpokpọ aye, ji daji kẹrẹ i Jehova. Urhi na “uhoho ekwakwa irhorhomu ra sa,” omarana ana sabu ta taghene eri ne leli Jesu sun, ina ha userhumu phia hẹrote omọkpokpọ ihworho i Jehova, nẹ aye i ji rha ga ye. (Heb. 10:1) Ọwan e rhe oborẹ irodje ọrhẹ irherẹn na ine ru tẹmro rẹn emotọre Uvie na ri ha otọrakpọ na-a. Oborẹ ẹkwaphiẹrhotọre i Jehova ọ havwọ ephian, e vwo imwẹro taghene ihworho ri ne rhirhiẹ i Paradais rọ sa na, ina mẹrẹn ọkpọvi aye i guọlọre.​—Rev. 21:3, 4.

ME YẸ “IGEGEDE EREVA” NA INE VI RU NẸ AYE I SABU RHIRHIẸ PARADAIS?

14. Onyerẹnkugbe ọgo yọ havwiẹ uvwre ‘igegede ereva’ na ọrhẹ imizu Kristi?

¹⁴ Jesu o se ihworho ri ne lelie sun “ibiẹ igegede.” (Luke 12:32) Nọ ji ta kpahen ẹko ọrọrọ, rẹ ọye o seri “igegede erọrọ.” Ẹko eva enana, ine rhiẹ ẹko igegede owu. (John 10:16) Ẹko eva erana a wian kugbe vwana ne, aye ina ji wian kugbe ọke re ne ruẹ otọrakpọ na rhiẹ Paradais. Uvwre ọke ọrana, “ibiẹ igegede” na i riẹ odjuwu ne, eri rhiẹ ‘igegede ereva’ na, ni ne vwo uphẹn aye ina riamerhen otọrakpọ na bẹmẹdẹ. Ọrẹn, o vwo ekwakwa ro fori nẹ ‘igegede ereva’ na i ru, nẹ aye i sabu mwuovwan akpọ i Paradais.

15. (a) Marhẹ ‘igegede ereva’ na e ru wian kugbe rhẹ imizu i Kristi? (b) Marhẹ wu ne ru hẹrokele udje omizu ọhworhare rọ ha ekete ra rhẹ imwu na? (Ni ifoto na.)

¹⁵ Ohi rọ ghwẹriẹre na o hwuru, omarana orho vwo uphẹn ro no dje ọdaremẹro ro vwori kpahen oborẹ Kristi o ru riẹn vuọnvuọ-ọn. Ọrẹ ovẹnẹ, ‘igegede ereva’ na i vwo uphẹn buebun aye ine dje ekpẹmẹ aye phia rẹn Jesu. Jerẹ udje, ọwan e dje ẹguọlọ ọwan phia nyoma oborẹ a ha userhumu rẹn imizu Kristi lele. Jesu ọ tare taghene ọnọ ha igegede na guẹnzọn sekpahen ọrana. (Matt. 25:31-40) Ana sabu hobọtua imizu Kristi nyoma re ne vwobọrhọ owian aghwoghwo na ọrhẹ ọre ruẹ idibo sasasa. (Matt. 28:18-20) Omarana, ọwan i guọlọ dabu ha ẹbe re yono i Baibol na re tiobọnu ruiruo, jerẹ ọbe na Riamerhen Akpenyerẹn Bẹmẹdẹ! Orhianẹ wu vwa ha i Baibol yono ohworho vwana-a, damoma ne wu ha uyono i Baibol mwu rẹn ihworho buebun.

16. Me ye ne ruo na sabu rhirhiẹ otọre usun Uvie Osolobrugwẹ?

¹⁶ O fo na hẹrhẹ ọke re ne rhirhiẹ Paradais, ne ki rhiẹ aruẹ ihworho ri Jehova ọ guọlọre uvuie-en. Vwana, ana sabu damoma rha ta urhomẹmro uvuẹn ẹmro ọrhẹ irueruo ọwan, ji vwo uruemru dẹndẹn. Ana sabu vwo atamwu kpahen Jehova, ohworho ra rọnmọren, ọrhẹ imizu ukoko na. Ọke arha damoma nyalele irhi egbagba i Jehova uvuẹn akpọ ọkon ọnana, nọ nọ phẹrẹ re ne nyerẹn mwu aye uvuẹn Paradais na. Ana ji sabu vwo iruemru ọrhẹ ena re djephia taghene ọwan e mwuegbe re ne rhirhiẹ akpọ ọrana. Se urhomu-ẹmro na “Wu Mwuegbe ne wu na ‘ha Otọrakpọ na Riuku’?” rọ ha Oghwa Odẹrẹ ọnana.

17. Ofori nẹ ẹhẹn ọwan orho kpokpo ọwan fọkiẹ edandan re ru vrẹn ne? Dje yi fiotọre.

¹⁷ O ji fo na damoma kpariroro vrẹn ẹhẹn obrorhiẹn ro kpokpo ọwan fọkiẹ edandan eghwaghwa re ru vrẹn ne. Itiọrurhomẹmro, o fo na ha izobo otan na kpahen obọ “ha arudo ruẹ ọdanda-an.” (Heb. 10:26-31) Ọrẹn, ana sabu vwo imwẹro taghene arha ghini ghwẹriẹ nẹ ọdandan ọghwaghwa re ruru, rhiabọ ha userhumu ri Jehova o tiobọnẹ, ji wene iruemru ọwan, ọye ọ harhomu ọwan phẹlẹphẹlẹ ne. (Isa. 55:7; Acts 3:19) Karorhọ ẹmro i Jesu ọ ta rẹn otu i Pharisee na: “Mi rhe me se iruedandan o rhiẹ evwata-a.” (Matt. 9:13) Izobo otan na o vwo omẹgbanhon rọ nọ harhomu edandan ọwan ephian.

WU NA SABU RHIRHIẸ YE BẸMẸDẸ UVUẸN PARADAIS

18. Me wu guọlọ lele ohi ra kanren kẹrẹ i Jesu ta kpahen?

¹⁸ Wa mẹrẹn oma uvuẹn i Paradais, ọke we gbikun rhẹ ohi ro leli Jesu tẹmro kugbe na? O vwo ẹfro-o, are awanva ine dje ọdaremẹro are i vwo kpahen izobo i Jesu phia. Wu na sabu ta riẹn no gbikun kpahen ọsoso oborẹ ọ phiare uvwre inọke ri kẹta uvuẹn akpenyerẹn i Jesu uvuẹn otọrakpọ na, ọrhẹ oborẹ oma o rurie ọke i Jesu ọ kpahenrhọ orẹ ye. Habaye, ọye ọnọ ji sabu nọ kpahen oborẹ akpenyerẹn ọ havwọ uvwre ẹdẹ oba akpọ Echu. Ono rhiẹ uphẹn ọduado ra na ha i Baibol yono ihworho jerẹ ọhworhare ọrana!​—Eph. 4:22-24.

19. Mesoriẹ ana riamerhen akpenyerẹn uvuẹn Paradais? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

¹⁹ Ana riamerhen akpenyerẹn uvuẹn Paradais. Ana mẹrẹn ihworho ri vwo aruẹ uruemru sansan, ọrhẹ obọdẹn owian ra na wian. Ọrọ mai ghanren, ene rhe yono kpahen Jehova rhọ kẹdẹkẹdẹ, ji rha riamerhen ekwakwa ro tiobọnẹ. Ekwakwa re ne yono kpahiẹn, i hiẹn dẹ-ẹ, ono ji vwo ekwakwa buebun re ne yono kpahen emama yen. Ọke erhe nyerẹn rhọ, ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova no kodorhọ. Oma ọ merhen ọwan taghene Jehova ọrhẹ Jesu, i ve rẹn ọwan taghene ana sabu nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn Paradais!