For di Egipto pa e Tera Primintí
HOPI hende a yega di tende di e Eksodo òf liberashon for di Egipto. Pero kiko a para di Moisés i e pueblo di Dios despues ku nan a krusa Laman Kòrá? Ki direkshon nan a kohe, i kon nan a yega Riu Hordan pa drenta e Tera Primintí?
Nan meta tabata e tera di Kánaan, pero Moisés no a kohe e ruta mas kòrtiku—mas o ménos 400 kilometer riba santu kant’i kosta—ku lo a pasa stret dor di e teritorio enemigu di Filistea. Tampoko e no a pasa meimei di e península grandísimo di Sinaí, kaminda a reina un kalor intenso riba e meseta (plateau) di piedra di kalki. Nò, Moisés a guia e pueblo pa zùit, bahando a lo largu di e sabana smal kant’i kosta. Promé kaminda ku nan a kamper tabata na Mara, unda Yehova a kombertí awa brak den awa dushi.a Despues ku nan a bandoná Elim, e pueblo a murmurá ku no tabatin kuminda; Dios a manda sloke (òf patrushi) i despues mana pa nan. Na Refidim, entre otro, a bolbe surgi un kuestion tokante awa, e amalekitanan ku tabata ataká a ser derotá, i e suegro di Moisés a papia fuertemente kuné p’e buska yudansa di hòmbernan kapas.—Eks. kapítulo 15-18.
Despues Moisés a hiba Israel den direkshon di e serunan mas parti zùit, i a kamper na Seru Sinaí. Ei e pueblo di Dios a risibí e Lei, nan a konstruí e tabernakel i a ofresé sakrifisio. Den e di dos aña, nan a bai nort i krusa un “desierto grandi i teribel” rumbo p’e área di Kades (Kades-barnea). Aparentemente e biahe ei a tuma 11 dia. (Deu. 1:1, 2, 19; 8:15) Dor ku un informe negativo di dies spion a pone e pueblo haña miedu, nan tabatin ku dual pa 38 aña. (Num. 13:1–14:34) Nan a stòp entre otro na Abrona i Ezion-geber, i despues nan a bai Kades bèk.—Num. 33:33-36.
Ora ku finalmente a yega e tempu pa Israel drenta e Tera Primintí, e israelitanan no a bai direktamente pa nort. Nan ruta a hiba nan rònt di e kurason di Edòm i direkshon nort riba “e kaminda grandi di rei.” (Num. 21:22; Deu. 2:1-8) No tabata fásil pa henter un nashon—ku mucha, animal i tènt—pasa riba e kaminda aki. Nan tabatin ku baha den forma zigzag den vayenan smal i steil pa despues subi bèk for di nan. Eseinan tabata e vayenan di Zered i esun di Arnon (kasi 520 meter hundu).—Deu. 2:13, 14, 24.
Finalmente, e israelitanan a alkansá Seru Nebo. Miriam a muri na Kades i Aaron na Seru Hor. Moisés mes a muri den serkania di e tera ku e tabatin gana di drenta. (Deu. 32:48-52; 34:1-5) Josué a haña e responsabilidat pa hiba Israel den e tera, poniendo asina fin na un biahe ku a kuminsá 40 aña mas promé.—Jos. 1:1-4.
[Nota]
a E sitionan eksakto di mayoria di e kampamentunan no ta konosí.
[Kuadro na página 8]
BUKINAN DI BEIBEL SKIRBÍ DURANTE E PERIODO AKI:
Génesis
Eksodo
Levítiko
Numbernan
Deuteronomio
Jòb
Salmonan (parti di dje)
[Mapa na página 9]
(Pa e teksto den su formato kompleto, wak e publikashon)
Éksodo for di Egipto
E Ruta Ku Israel A Kohe
A7 EGIPTO
A5 Ramesés?
B5 Sukot?
C5 Etam?
C5 Pi-hahirot
D6 Mara
D6 Elim
E6 DESIERTO DI SIN
E7 Dofka
F8 Refidim
F8 Seru Sinaí (Horèb)
F8 DESIERTO DI SINAÍ
F7 Kibrot- hataava
G7 Hazerot
G6 Rimon-peres
G5 Risa
G3 Kades
G3 Bene-jaakan
G5 Hor-gidgad
H5 Jotbata
H5 Abrona
H6 Ezion-geber
G3 Kades
G3 DESIERTO DI ZIN
H3 Seru Hor
H3 Zalmona
I3 Punon
I3 Ije-abarim
I2 MOAB
I1 Dibon
I1 Almon-diblataim
H1 Jeriko
[Otro lugánan]
A3 GOSEN
A4 On
A5 Menfis (Nof)
B3 Zoan
B3 Tafnes
C5 Migdol
D3 SHUR
D5 DESIERTO DI ETAM
F5 DESIERTO DI PARAN
G1 FILISTEA
G1 Asdod
G2 Gaza
G2 Beerseba
G3 Asmon
G3 NEGÈV
H1 Yerusalèm
H1 Hebròn (Kiriat-arba)
H2 Arad (Kananeo)
H4 SEIR
H4 EDÒM
I7 MADIAN
Kamindanan Prinsipal
Kaminda pa e Tera di e Filisteonan
Kaminda pa Shur
Kaminda Grandi di Rei
Ruta di Karavana
Ruta di El Haj
[Seru]
F8 Seru Sinaí (Horèb)
H3 Seru Hor
I1 Seru Nebo
[Laman]
E2 Laman Mediteráneo (Laman Grandi)
D7/G7 Laman Kòrá
I1 Laman Salu
[Riu i roi]
A6 Riu Neil
F3 Vaye di Egipto
I2 Arnon
I3 Zered
[Plachi na página 8]
Karavananan tabata krusa e Península di Sinaí
[Plachi na página 8]
Israel a kamper dilanti Seru Sinaí
[Plachi na página 9]
Por a haña awa for di e fuentenan na Kades òf banda di dje
[Plachi na página 9]
Henter Israel mester a krusa e vaye di Arnon