Lanem Big Leson From Wanfala Smol Island
RAPA NUI, hem wanfala 170 square kilometer volcanic island wea klosap no eni tree stap long hem, and hem stap farawe winim evri pis land long world wea pipol stap.a Distaem full island hem showimaot history bilong hem, insaed diswan hem olketa rok statue bilong hem wea olketa kolem moai. Wanfala strong pipol bilong bifor nao wakem olketa.
Samfala moai, wea olketa karvem from rok bilong volcano, stap deep insaed graon mekem hed nomoa showaot. Long samfala, top haf long body nao showaot, and samfala showim yet hair stael wea olketa kolem pukao. Bigfala haf long olketa nating finis and stap long ples wea olketa wakem or long saed road, hem luk olsem olketa wakman daonem olketa tul and lusim waka semtaem. Samfala standap seleva, or long laen wea maet kasem 15-fala insaed, wea evriwan tanem baksaed long saedsea. Iumi savve minim, hao for longfala taem nao olketa moai mekem olketa visitor konfius.
Long last tu-thri year nomoa, olketa savveman start for minim no olketa moai nomoa, bat, olketa reason why nao strong pipol wea wakem olketa moai brekdaon. Hem interesting for lukim hao olketa pruv wea olketa faendem garem mining wea winim history nomoa. Encyclopædia Britannica hem sei diswan givim “wanfala nambawan leson for world distaem.”
Datfala leson hem hao for lukaftarem earth and evri samting bilong hem. Hem tru, earth hem moa spesol winim wanfala smol island, bat diswan no minim iumi shud missim leson bilong Rapa Nui. Fitim iumi for iusim lelebet taem for reviewim samfala main samting long history bilong Rapa Nui. Story bilong iumi start long 400 C.E. taem olketa firstfala famili arrive long olketa bigfala kanu. Olketa eye bilong seabird wea flae antap nomoa lukluk kam.
Wanfala Paradaes Island
Island hia no garem staka difren kaen plant, bat hem garem bigfala forest bilong hauhau palm and toromiro tree, witim olketa smol tree, herb, fern, and grass. Maet six difren kaen land bird nao stap, insaed diswan olketa owl, heron, rail, and parrot wea evriwan kamap planti long disfala farawe ples. Discover magasin talem hao Rapa Nui hem “nambawan ples long Polynesia and maet long full Pacific for olketa seabird leim egg.”
Maet taem olketa pipol hia kam long island olketa tekem kam olketa kokorako and rat wea fit for kaikaim and teist naes tumas long olketa. Olketa tekem kam tu olketa taro, yam, kumara, banana, and sugarcane. Graon hem gud so olketa kwiktaem kliarem for plantim garden—samting wea go ahed taem namba bilong pipol grow. Bat Rapa Nui hem smol nomoa and, nomata hem garem staka tree, hem savve finis tu.
History Bilong Rapa Nui
Iumi kasem savve abaotem Rapa Nui from thrifala difren samting: pollen bilong flaoa, archaeology and paleontology. For studyim pollen hem minim for tekem pollen from olketa mud wea stap long botom long smol lake or swamp. Diswan bae showimaot olketa difren kaen plant and sapos olketa staka or nomoa for planti handred year. Pollen wea moa deep insaed long mud long botom long smol lake or swamp hem markem taem wea moa olo tu.
Archaeology and paleontology lukluk strong long kaen samting olsem olketa haos, samting pipol iusim for kaikai, moai, and olketa bon bilong animal wea olketa kaikaim. From olketa record bilong Rapa Nui stap long piksa raeting nomoa and hem hard for minim, iumi no sure gud long olketa date bifor white man hem kam, so samfala samting no garem pruv. And tu, samfala samting wea iumi lukim long daon maet kamap long semtaem lelebet. Olketa date long dark raeting, hem minim Common Era.
400 Midolwan 20 and 50 Polynesian pipol kam, maet long olketa double kanu wea 15 meter or moa long and each wan fit for karem 8,000 kilogram.
800 Tree pollen long mud hem start for katdaon, maet diswan minim olketa start for katem daon bush finis. Grass pollen hem start for kamap planti taem grass start for grow long olketa klia ples.
900-1300 Olketa bon showimaot hao wanfala long evri thrifala animal wea olketa kasem for kaikaim hem dolphin. For tekem kam olketa dolphin from open sea, olketa wea stap long island need for iusim olketa bigfala kanu wea olketa wakem from log bilong olketa bigfala palm tree. Evri samting for muvim and standim ap olketa moai, wea olketa start for wakem finis, hem kam from olketa tree. Olketa garden wea kamap moa big and need for firewood go ahed for olsem kaikaim forest area.
1200-1500 Barava taem bilong construction bilong olketa statue. Olketa Rapa Nui iusim staka samting for wakem olketa moai and platform wea hem sidaon antap. Archaeologist Jo Anne Van Tilburg hem raet olsem: “Kastom bilong olketa Rapa Nui barava encouragem olketa for wakem moa and moa big statue.” Hem talem tu hao “olketa wakem samting olsem 1,000 statue insaed 800 go kasem 1,300 year . . . , wanfala for evri seven go kasem naen pipol wea stap.”
Luk olsem olketa no worshipim olketa moai, bat maet olketa iusim long kastom for berem man or saed long garden. Maet olketa tingim olsem ples wea olketa spirit savve stap. Luk olsem hem piksarem tu paoa, position, and laen bilong man wea wakem.
1400-1600 Pipol kamap planti tumas, wea hem samting olsem 7,000 and 9,000. Olketa last forest hem finis, maet from olketa bird wea karem pollen and seed dae finis. Discover hem sei: “No eniwan miss, evri land bird bilong island hia hem dae.” Olketa rat tu help for finisim olketa forest; olketa pruv showim hao olketa kaikaim olketa nat bilong palm.
Graon hem start for lus, olketa stream start for drae, and wata hem start for short nao. Olketa no lukim eni bon bilong dolphin long samting olsem 1500, maet from no eni tree stap wea big fitim olketa for wakem kanu for go long open sea. Eni chance for ranawe from island hia hem finis nao. Evri seabird hem finis from evri pipol hangre fogud. Olketa start for kaikaim moa kokorako.
1600-1722 Wei wea olketa tree finis, olketa wakem land moa, and wei wea graon kamap iusles help for mekem olketa harvest fail. Bigfala hangre barava kamap big nao. Olketa Rapa Nui divaed long tufala sekson. Firstfala pruv bilong living wea brekdaon hem start long disfala taem, maet wei for kaikaim man tu. Diswan hem taem bilong olketa man for faet. Pipol start for stap long olketa cave for sef lelebet. Long samting olsem 1700, namba bilong olketa pipol barava katdaon kasem 2,000 nomoa.
1722 Dutch explorer Jacob Roggeveen nao first man from Europe for faendem island. Diswan happen long Easter, so hem nemem Easter Island. Hem recordim firstfala tingting bilong hem: “[Easter Island] luk rabis and hem barava givim saen bilong poor living and ples wea no garem eni samting.”
1770 Long taem olsem olketa Rapa Nui wea stap yet wea againstim each other start for daonem statue bilong nara man. Taem explorer bilong Britain, Captain James Cook visit kam long 1774, hem lukim planti statue wea foldaon finis.
1804-63 Wei for meetim nara pipol hem start for kamap big. Wei for slave, wea kamap big tumas long Pacific, and sik barava spoelem staka. Really culture bilong olketa Rapa Nui hem olsem finis long datfala taem.
1864 Kasem disfala taem olketa foldaonem finis evri moai, and samfala olketa aotem hed bilong olketa.
1872 Olketa 111 native pipol nomoa stap long island.
Rapa Nui kamap olsem province bilong Chile long 1888. Insaed long last tu-thri year namba bilong pipol long Rapa Nui hem 2,100. Chile hem talemaot hao full island hem olsem wanfala samting bilong history. For keepim lelebet history bilong Rapa Nui, olketa standim ap moa planti long olketa statue.
Wanfala Leson for Distaem
Why nao olketa Rapa Nui no lukim samting wea start for happen and trae stopem? Lukim toktok bilong samfala savveman saed long diswan.
“Olketa forest . . . no finis insaed wanfala day nomoa—hem isisi finis, bihaen staka year . . . Luk olsem olketa wea interest for katem daon tree, olketa man for wakem karving, olketa bigman, and olketa chief bae winim eniwan wea trae for givim warning abaotem danger bilong wei for finisim evri tree.”—Discover.
“Kost bilong wei wea olketa chus for showimaot olketa idea saed long spiritual and politik, hem wanfala island world wea long planti wei, hem nating luk olsem natural island wea stap firstaem.”—Easter Island—Archaeology, Ecology, and Culture.
“Samting wea happen long Rapa Nui showim hao wei for no kontrolem wei for grow and laek for changem environment wea gogo hem brekdaon hem no samting bilong disfala taem nomoa, bat hem wei bilong man.”—National Geographic.
Waswe sapos distaem iumi no lukim eni change long disfala wei bilong man? Waswe sapos olketa man go ahed for hard tumas long earth bilong iumi—island bilong iumi long spes—long wei wea bae spoelem laef long hem? Followim wanfala man for raet, iumi winim Rapa Nui long wanfala wei. Iumi garem olsem example olketa “history bilong olketa community wea brekdaon.”
Bat, samfala maet askem, waswe, olketa man lisin long olketa history hia? Bigfala wei for katem daon forest and wei for killim dae evribit staka living samting long earth mekem hem luk olsem nomoa nao. Long Zoo Book, Linda Koeber raet olsem: “Wei for killim dae evribit wan or tu or fifti difren animal bae duim samting wea iumi no savve long hem. Wei for killim dae evribit living samting hem mekem olketa change kamap bifor iumi minim wanem nao bae kamaot from diswan.”
Wanfala rascal wea aotem olketa rivet screw wanwan from wanfala plane no savve wanem rivet screw nao bae mekem plane hia crash; bat taem datfala last rivet screw hem aot, then future bilong datfala plane hem set nao, nomata maet hem no crash long nextfala flight bilong hem. Long wei wea semsem, olketa man go ahed for aotem olketa living “rivet screw” bilong earth kwiktaem tumas, winim 20,000 difren kaen insaed long wanfala year, and olketa nating slow daon! Hu nao savve long what taem nao hem bae leit tumas for evriting gud bak? And waswe, savve long samting olsem bae help for changem eni samting?
Datfala buk Easter Island—Earth Island talem disfala interesting toktok: “Datfala man (or woman) wea katem daon lastfala tree [long Rapa Nui] lukim hao hem lastfala tree. Bat hem go ahed for katem daon.”
“Iumi Mas Changem Religion Bilong Iumi”
Easter Island—Earth Island talem moa: “Sapos eni hope hem stap, hem mas long wei for changem religion bilong iumi. Olketa god bilong iumi distaem bilong selen, science, and niu savve, for mekem living kamap moabeta evritaem, and wei for resis tugeta—olketa samting wea pipol tingse garem paoa olsem wanfala god—olketa nao olsem olketa bigfala statue long olketa platform long Easter Island. Each vilij resis witim narawan for standim ap statue wea moa big. . . . Moa and moa strong go for duim karving, for muvim and standim ap olketa, diswan finisim evri gud samting . . . and hem iusles.”
Wanfala wise man hem sei: “Mi savve, O Jehovah, wei bilong man hem no bilong hem. Hem no bilong man wea wakabaot for disaedem gogo bilong hem.” (Jeremiah 10:23) Creator bilong iumi nomoa savve showim iumi hao for ‘disaedem gogo bilong iumi.’ And tu, hem nomoa savve sevem iumi from nogud samting wea kasem iumi distaem. Hem promis for duim diswan insaed long Word bilong hem, Bible—wanfala buk wea recordim planti gud and nogud example tu bilong pipol wea stap bifor. Disfala buk savve olsem wanfala ‘laet for road bilong iumi’ long olketa taem bilong darkness.—Psalm 119:105.
Gogo, datfala road bae leadim olketa man wea obey long wanfala paradaes bilong peace and planti samting—wanfala niu world wea insaed long hem bae wanfala smol ples long South Pacific wea nem bilong hem Rapa Nui.—2 Peter 3:13.
[Footnote]
a Nomata olketa pipol wea stap long island kolem olketa seleva and island Rapa Nui, nem wea moa pipol savve long hem for disfala island hem Easter Island, and Easter Islanders for olketa pipol.
[Map on page 21]
(Lukim pablikeson for olketa nara information)
Easter Island
[Credit Line]
Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.
[Piksa long page 21]
“Olketa wakem samting olsem 1,000 statue”
[Olketa piksa long page 23]
Full earth, wea olketa farawe island insaed tu, bae kamap wanfala paradaes