Lukluk Long World
Gud Samting From Wei for Susum Baby
Doctor for operatem brain, Dr. Sanjay Gupta sei olsem long Time magasin: “For olketa baby wea just born no eni kaikai winim” milk bilong susu. “Taem iumi markem olketa baby wea susu witim olketa baby wea kasem kaikai long botol, planti taem olketa wea no susu admit long hospital, garem ear infection, beleran, skin problem, allergy and planti nara problem winim olketa wea susu.” Olketa report talem tu hao wei for susum baby savve protectim hem from olketa sik saed long lungs. Wanfala research from Denmark talem hao “olketa full-grown pipol wea susu taem olketa baby for seven go kasem naenfala month savve lane gud winim olketa wea susu for tufala week nomoa.” The American Academy of Pediatrics sei hem gud for olketa mami susum baby for sixfala month, and sapos fitim, for wanfala year or winim. U.S.News & World Report hem sei: “Luk olsem no olketa baby nomoa wea kasem gud samting from wei for susu.” Wanfala research wea 150,000 woman nao insaed long hem long 30 kantri showimaot hao “for evri year wea wanfala woman susum baby hem daonem chance bilong hem for kasem breast cancer long 4.3 percent.” Nomata olsem, “long America haf long olketa mami nomoa susum baby for samting olsem tu or thrifala month.”
Leit Nius, Kwiktaem Duim Samting
The New York Times sei: “Olketa Masai pipol wea stap long farawe part bilong Kenya, wea only tol samting olketa lukim nao hem olketa acacia tree and giraffe wea kaikaim olketa, barava no savve long olketa tol building. So taem Kimeli Naiyomah go bak long smol vilij bihaen hem skul long United States, olketa Masai hard for minim wanem nao happen long Sept. 11 long New York, ples wea farawe tumas. Samfala pipol long disfala community wea keepim olketa buluka nating herem nius abaotem datfala samting.” Taem Naiyomah, wea visitim Manhattan long September 11, talem olketa long vilij hao hem barava lukim datfala samting wea happen eit-fala month bifor, olketa feel sorre tumas and laek for duim samting for help. From diswan, olketa donatem 14-fala buluka, barava best samting wea wanfala Masai savve givim, for helpem olketa wea safa from datfala disaster. Report long Times magasin talem hao from hem hard for sendem go olketa buluka hia, datfala bigman long U.S. embassy wea acceptim olketa sei hem “maet sellim olketa buluka and peim olketa Masai nekles for givim long America.”
Olketa Pikinini Isi for Depend Long Nicotine
Niuspepa long London, The Guardian, hem sei: “Body bilong olketa pikinini savve depend long tobacco insaed first tu-thri day wea olketa start for smoke and maet bihaen firstfala cigarette nomoa. Long 332 young pipol wea traem tobacco, nomata olketa brithim wanfala taem nomoa, 40% bilong olketa showimaot olketa saen wea minim body hem depend long cigarette. Long 237 wea smoke long wei wea hem go insaed lungs, 53% showimaot olketa saen wea minim body depend long hem.” Dr. Joseph DiFranza, from University of Massachusetts Medical School long United States wea leadim datfala research wea go ahed for 30 month, hem chekim klosap 700 student wea 12 and 13 year taem research hia hem start. DiFranza hem sei: “Bifor datfala research, pipol tingse hem tekem tufala year for body bilong olketa pikinini for depend long tobacco, and for kamap olsem, olketa mas smokem haf packet evriday. Samfala pikinini hia depend long tabacco tu-thri day nomoa bihaen olketa start for smoke. . . . [Mi] tingse planti taem wei for depend long nicotine hem start long first cigarette wea pikinini smokem.” DiFranza tingse hem moa isi for olketa teenager depend long cigarette winim full-grown man bikos brain bilong olketa hem still grow. DiFranza hem sei: “Mi laekem olketa pikinini for lanem hao tobacco hem no samting for traem nomoa. Sapos man hem smoke hem kanduit missim nogud samting. Iumi need for mekem olketa pikinini savve hao wei for smoke, nomata wanfala cigarette nomoa, savve lead go long wei for depend long hem for full laef.”
Katem Olketa Shark
Evriwea long world, olketa fisherman luk aotem olketa shark, katemaot fin bilong olketa and torowem body go bak long sea. Science News hem report: “Disfala nogud wei for spoelem olketa shark hem from pipol wantem tumas datfala expensive [shark fin] supsup.” Long August 2002, klosap long coast bilong Mexico, U.S. Coast Guard kasholem wanfala ship from Hawaii bihaen olketa faendaot hem fulap witim 32 ton bilong olketa shark fin. No eni nara part bilong body bilong olketa shark stap long datfala ship. Datfala magasin talem hao “olketa killim dae samting olsem 30,000 shark for kasem olketa shark fin hia, and olketa torowe samting olsem 580,000 kilogram bilong shark meat. Raonem world, olketa fishing bisnis killim dae samting olsem 100 million shark evri year.” From price bilong olketa shark fin hem winim $1,528 for 450 gram, moa and moa pipol luk aotem olketa shark hia bat no staka stap.