Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • g03 10/8 pp. 23-25
  • Lisin Long Universe Long Australia

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Lisin Long Universe Long Australia
  • Wekap!—2003
  • Subheding
  • Faendemaot Olketa Secret Bilong Universe
  • Lukim Samting wea Man No Savve Lukim
  • Waswe, Iumi Nomoa Stap?
  • Kwaet Plis! Mi Trae for Lisin
Wekap!—2003
g03 10/8 pp. 23-25

Lisin Long Universe Long Australia

FROM MAN WEA RAET FOR WEKAP! LONG AUSTRALIA

WANFALA kangaroo seknomoa liftim hed bilong hem, tanem ear bilong hem go long wanfala noise wea hard for herem. Datfala saond hem kam from olketa radio telescope antenna wea isisi muv long wanfala laen. Long there, datfala kangaroo and olketa telescope antenna stap kwaet tugeta—science and nature long wan ples.

Diswan hem klosap long Narrabri, wanfala taon long New South Wales, Australia, long Australia Telescope National Facility (ATNF). Sixfala antenna stap wea sheip olsem dish, faevfala savve muv and wanfala hem no savve muv. Olketa dish hia join witim nara tufala dish, wanfala wea klosap long taon bilong Parkes wea big bilong hem 64 meter from wan saed go kasem nara saed, and narawan klosap long Coonabarabran wea big bilong hem 22 meter. Taem olketa dish hia waka tugeta, olketa kamap olsem wanfala maeti antenna. Sapos olketa joinim olketa hia witim olketa nara telescope long Tidbinbilla, klosap long Canberra, and long Hobart, Tasmania, diswan mekem hem kamap big go moa.

Olketa maeti antenna hia savve point go long eni part bilong skae long south haf bilong earth for faendemaot olketa secret bilong universe. Why nao man laek duim diswan? Wanfala brochure abaotem ATNF sei: “Lelebet feeling for laek savve abaotem samting gogo mekem man faendemaot olketa interesting samting.”

Faendemaot Olketa Secret Bilong Universe

Long October 1961, governor-general bilong Australia, Lord De L’Isle, announcem hao datfala telescope long Parkes hem start for waka nao. Hem talem witim strong: “Disfala telescope bae pullim interest bilong olketa scientist evriwea long world, and hem wanfala barava important samting wea bae help for faendemaot olketa secret bilong universe.”

Wei wea governor-general hem feel sure long diswan hem fitim. Wei for iusim disfala telescope hem wanfala important samting wea happen saed long radio astronomy wea hem wanfala niu samting long science long datfala taem. Datfala buk Beyond Southern Skies hem sei: “Day wea olketa start for iusim datfala telescope long Parkes . . . hem wanfala spesol day for science long Australia. Olketa kasem idea for wakem datfala telescope tenfala year bifor, and hem tek fofala year for designim and nara tufala year for buildim.”

Dr. David McConnell, bigman long datfala Narrabri Center, talem Wekap! hao ATNF hem big winim eni narawan long south haf bilong earth, and hem sei moa: “Olketa man wea iusim radio wave for lukluk long universe from planti difren kantri kam for iusim ATNF for duim science research and studyim universe. Datfala ATNF stap long ples wea barava fitim for duim kaen research olsem.”

Lukim Samting wea Man No Savve Lukim

No olsem olketa telescope wea man savve luk thru long hem, radio telescope kolektem radio-frequency radiation and then olketa changem datfala information for kamap olketa piksa. Datwan hem no isi samting bikos olketa radio signal barava nating strong.

For example, olsem Rick Twardy, scientific services officer long ATNF long Parkes hem talem, sapos olketa changem for kamap electric, evri energy from olketa radio signal wea datfala Parkes telescope hem kolektem insaed 40 year wea go pas, bae hem laetem wanfala 100-watt laet bulb for barava sismol part bilong wan second nomoa! Bihaen olketa kolektem olketa signal, olketa sendem long wanfala maeti computer wea kolektem and joinim olketa signal hia witim olketa signal from olketa antenna. David McConnell explainim hao “long Narrabri olketa garem wanfala computer wea savve readim 6,000 million pis information evri second.” Computer hia redyim disfala information and then sendem go long ATNF headquarter long Sydney, wea olketa changem datwan for kamap olketa radio piksa. Taem olketa joinim olketa piksa hia witim information from olketa telescope wea man luk thru long hem, olketa faendemaot samfala nambawan samting abaotem universe.

Samfala taem maet olketa iusim nomoa wanfala long olketa telescope hia for duim samfala research project. Olsem example, olketa bigfala dish olsem datwan long Parkes, best wan for kasem olketa barava wik radio signal from radiation wea kamaot evritaem from olketa pulsar, wea hem nao olketa star wea katdaon and wea spin fast tumas. Dastawe, telescope hia barava help for faendem winim haf long olketa pulsar wea olketa faendem long universe. Olketa iusim diswan tu for kasem and sendem go olketa piksa bilong firstfala taem man wakabaot long moon, and hem duim bigfala part for help sevem Apollo 13 spaceship wea klosap lus. Olketa iusim diswan tu for faendem planti nara samting olsem datfala Einstein ring and olketa samting wea stap bihaen wanfala supernova hem pisis.—Lukim box.

Waswe, Iumi Nomoa Stap?

Nomata main waka long ATNF hem for duim science research and for ansarem olketa hardfala kwestin abaotem universe, wanfala smol grup bilong pipol wea duim research iusim ATNF for trae kasem ansa for nara kwestin: Waswe, eni nara samting wea laef stap long universe? Pipol for duim research wea garem nem exobiologist ting raonem disfala kwestin. Disfala nem hem kam from wei for joinim Greek word exo, wea minim “aotsaed,” witim bios, wea minim “laef.”

Hao nao olketa savve iusim olketa radio telescope for ansarem hardfala kwestin olsem? Long tingting bilong samfala exobiologist, sapos olketa nara samting wea laef stap long universe, luk olsem olketa bin stap for longfala taem winim iumi olketa man, and savve finis abaotem olketa radio signal and iusim olketa for sendem kam message long earth. Samfala scientist barava feel sure hao olketa bae faendem olketa nara samting wea laef wea olsem olketa man.

Bat planti no feel sure olsem. Samfala exobiologist talem stret hao olketa radio signal wea firstaem olketa tingse hem showimaot laef hem stap long universe, gogo olketa just faendemaot hao hem tru, “olketa kam from olketa samting wea laef, bat datwan hem iumi nomoa”! Dr. Ian Morison, chief operations engineer long British Jodrell Bank radio telescope, sei: “Twenti year bifor, mifala tingse maet klosap wan million nara difren kaen community bilong laef stap long galaxy bilong iumi. Bat long tingting bilong mi distaem, luk olsem iumi olketa man nomoa stap and iumi spesol.”

Nomata iumi olketa man spesol, iumi mekem planti problem for olketa man wea studyim universe and mekem hem hard for olketa savve kolektem information from universe. Hem go ahed for kamap moa hard for lisin long universe from electronic noise wea iumi mekem.

Kwaet Plis! Mi Trae for Lisin

Science News talem hao hem hard for herem olketa natural radio wave wea kam from samting long universe from olketa radio wave wea moa strong wea pipol mekem, “tru nao olketa radio wave hia kamap strong tumas.” Noise hia kam from olketa computer, microwave oven, mobile telephone, television and radio, military radar, and radar and radio signal from air traffic kontrol and olketa satellite system. Olketa mas separatem olketa signal hia from signal wea kam from olketa galaxy long space.

For help long diswan, olketa putim olketa radio telescope long Australia and long olketa nara kantri long ples wea stap farawe from bigfala taon. Nomata olsem, maet hem no farawe inaf from noise. Article long Science News sei: “Olketa wea iusim olketa radio telescope fraet nogud gogo no eni kwaet ples stap for duim research bilong olketa. . . . Maet wanday olketa savve haedem olketa telescope long ples wea bae kwaet for olowe: hem nao long nara saed bilong moon.”

Bat, nomata long olketa problem olsem, ATNF research showimaot olketa samting abaotem nambawan universe wea eye bilong iumi bae nating savve lukim. Diswan shud mekem iumi ting raonem wei wea earth hem spesol samting long universe wea big fogud and shud fulimap iumi witim feeling for tinghae long Datwan wea Wakem universe and earth.

[Box/Piksa long page 24, 25]

WANEM NAO UNIVERSE?

Olketa Galaxy

Staka star wea gravity holem olketa tugeta olsem wanfala grup

[Piksa]

Radio piksa bilong M81 galaxy grup

[Credit Line]

Image courtesy of NRAO/AUI/NSF

Olketa Quasar

Olketa samting wea olsem star wea maet olketa nao stap farawe and moa braet winim eni nara samting long universe

[Piksa]

Radio piksa bilong wanfala quasar wea stap six billion laet-year from earth. Olketa tingse hem kasem energy from wanfala barava mamaeti blak hol

[Credit Line]

Copyright Australia Telescope, CSIRO

Olketa Pulsar

Olketa tingse olketa hia olketa neutron star wea spin fast tumas, wea evritaem sendem go aot radiation, especially olketa radio wave

[Picture]

Long disfala piksa, pulsar hem datfala samting long midol bilong Crab Nebula wea no klia tumas

[Credit Line]

Hale Observatory/NASA

Olketa Nova

Olketa star wea seknomoa kamap planti thousand taems moa braet and then isisi go bak olsem bifor

Olketa Supernova

Olketa nova wea planti million taems moa braet winim sun

[Picture]

Samting wea leftova from wanfala Supernova: Radio piksa long red, X-ray long blue, laet wea eye savve lukim long green

[Credit Line]

X-ray (NASA/CXC/SAO)/optical (NASA/HST)/radio (ACTA)

Olketa Einstein Ring

Waswe, wanfala galaxy savve haed bihaenem narawan? Nomoa, sapos olketa laen ap stret witim earth. Galaxy long front hem kamap olsem wanfala maeti gravity lens wea bendim laet or olketa radio wave from galaxy bihaen for kamap samting wea luk olsem olketa ring bilong laet

[Credit Line]

HST/MERLIN/VLBI National Facility

[Piksa long page 25]

(Lukim pablikeson for olketa nara information)

Long sem wei wea olketa X-ray piksa savve showim insaed body, olketa radio wave piksa savve help for showim iumi olketa samting long universe

RADIO

MICROWAVE

INFRARED

SAVVE LUKIM

ULTRAVIOLET

X RAY

GAMMA RAY

[Credit Line]

Steven Stankiewicz

[Piksa long page 23]

Antap: Faevfala long sixfala antenna klosap long Narrabri

[Credit Line]

S. Duff © CSIRO, Australia Telescope National Facility

[Piksa long page 23]

Datfala 64 meter dish klosap long Parkes

[Credit Line]

Photo Copyright: John Sarkissian

[Credit Line long page 23]

J. Masterson © CSIRO, Australia Telescope National Facility

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem