Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • g03 10/8 pp. 5-9
  • Why Nao Raf Fasin Big Tumas Distaem?

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Why Nao Raf Fasin Big Tumas Distaem?
  • Wekap!—2003
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Why Nao Olketa Duim?
  • Famili Laef Brekdaon
  • Olketa Heit Grup and Cult
  • Niuspepa, Radio, Television and Raf Fasin
  • Olketa Drug
  • Isi for Kasem Weapon for Killkill
  • Pipol No Savve Deal Witim Problem
  • Ansa Bilong Bible
  • Waswe, Wei for Raf Bae Finis Enitaem?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Pablik)—2016
  • Hao Nao God Ting Long Raf Fasin?
    Wekap!—2002
  • Raf Fasin—Why Nao Hem Big Tumas?
    Wekap!—2003
  • Kwestin From Reader
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2005
Wekap!—2003
g03 10/8 pp. 5-9

Why Nao Raf Fasin Big Tumas Distaem?

EVRI raf fasin hem wicked. Bat hem moa hard for minim olketa raf fasin wea no garem eni purpose. Wei wea no eni kliafala reason for showimaot why nao olketa duim diswan mekem staka police konfius. From distaem hem moa isi for kasem nius thru long television, radio and niuspepa, nius abaotem olketa barava raf fasin savve kasem full kantri, or full world tu, insaed tu-thri hour nomoa. Wanfala report wea World Health Organization hem pablisim sei “raf fasin hem affectim evri kantri and klosap evri community.”

Insaed olketa year wea go pas, raf fasin wea mekem man seke tumas hem kamap moa big long olketa ples wea pipol ting hem sef. Olsem example, for longfala taem Japan hem ples wea raf fasin no happen tumas long hem. Bat, long Ikeda, long June 2001, wanfala man go insaed long wanfala skul witim bigfala naef for katem meat and busarem samfala pikinini. Insaed 15 minute hem killim dae eitfala pikinini and 15-fala moa garekil. Taem iu joinim diswan witim olketa nara report from Japan, olsem wei wea young pipol killim dae olketa stranger for hapitaem nomoa, man luksavve bigfala change kamap.

Nomata long olketa kantri wea criminal fasin hem big, pipol seke long samfala raf fasin wea happen distaem. Diswan hem barava tru bihaen long datfala September 11, 2001, attak long World Trade Center long New York. Savveman Gerard Bailes talem disfala koment: “Hem mekem world kamap olsem difren ples, wea danger tumas and iumi hard nao for savve wanem bae happen.”

Why Nao Olketa Duim?

Hem hard for blamem wei for killkill olabaot long wanfala samting nomoa. Samting wea mekem samfala criminal fasin moa hard for pipol minim nao hem wei wea no eni reason stap for olketa wea duim. Olsem example, hem hard for minim why wanfala man bae wakabaot go long wanfala stranger and busarem hem dae or why man bae draev go and sutim wanfala haos wea hem no savve hu nao insaed.

Samfala sei raf fasin hem wei bilong man. Olketa narawan sei krangge killkill olsem hem no fasin bilong man.—Lukim box “Born Kam Witim Raf Fasin?”

Planti savveman tingse staka reason and samting wea happen nao kosim man for killkill krangge. Report wea FBI (Federal Bureau of Investigation) Academy pablisim long United States sei tu: “Wei for killkill hem no samting man wea garem stret, normal tingting bae duim.” Samfala bigman bae no agree witim disfala toktok. Nomata olsem, staka agree. Pipol wea duim kaen killkill olsem tingting bilong olketa hem miss lelebet. Samting hem affectim gudfala tingting bilong olketa, wea gogo mekem olketa duim samting wea ova tumas. Wanem nao muvim pipol for duim kaen samting olsem? Bae iumi lukim tu-thri samting wea olketa savveman sei maet kosim diswan.

Famili Laef Brekdaon

Man for raet for Wekap! magasin askem Marianito Panganiban, wanfala man for toktok for National Bureau of Investigation long Philippines, abaotem laef bilong pipol wea duim raf fasin wea ova tumas. Hem sei: “Olketa kam from olketa famili wea brekdaon. Olketa no kasem inaf kea and love. Olketa no strong saed long fasin long wei wea olketa no garem eni stret wei for followim and then olketa go rong.” Staka pipol wea duim research sei klosap evri raf criminal kam from famili wea olketa famili member no fren gud and raf.

Wanfala report bilong U.S. National Center for the Analysis of Violent Crime hem listim samfala samting wea showimaot wanem kaen young wan maet killim pipol long skul. Olketa nao: pikinini no fren gud witim dadi and mami, dadi and mami wea no luksavve sapos pikinini kasem problem, parents and pikinini no klos, parents wea markem lelebet or no eni tambu long pikinini, and olketa pikinini wea evritaem laek stap seleva, garem dabol laef wea kosim dadi and mami for no savve long really wei bilong olketa.

Distaem staka pikinini kam from famili wea brekdaon. Samfala moa garem parents wea spendem lelebet taem nomoa witim olketa. Staka thousand young wan growap witim klosap no eni mark saed long fasin and famili. Samfala savveman ting kaen living olsem savve lead go for pikinini no savve hao for fren witim pipol, wea mekem moa isi for olketa killim pipol and staka taem nating feel sorre.

Olketa Heit Grup and Cult

Olketa pruv showimaot samfala heit grup or cult bihaenem samfala criminal fasin. Long Indiana, U.S.A., wanfala blak man wea 19 year hem lusim stoa and baeleg go bak for haos bilong hem. Tu-thri minute bihaen, hem dae saed road from samwan sutim hem long hed. Wanfala young man wea no savve long hem nao sutim hem. Why? Man wea killkill hia hem sei wei for killim dae wanfala blak man bae mekem hem fit for member long wanfala organization wea apim white kala skin and bae hem kasem wanfala spiderweb tattoo olsem reward for samting hem duim.

Datfala nerve-gas attak long Tokyo long 1995; datfala wei wea staka suisaed long Jonestown, Guyana; and wei wea 69 member bilong Order of the Solar Temple dae long Switzerland, Canada, and France, olketa evriwan kamap from olketa cult. Olketa example hia showimaot hao samfala grup garem strongfala paoa ovarem tingting bilong samfala pipol. Olketa leader wea savve tumas for pullim pipol muvim olketa for duim “krangge samting” thru long wei for switim olketa witim reward.

Niuspepa, Radio, Television and Raf Fasin

Samfala sei pruv showimaot hao niuspepa, radio and television encouragem pipol for duim raf fasin. Wei for evritaem lukim raf fasin long television, long movie, long video game, and long Internet kosim conscience bilong man for no waka gud and encouragem raf fasin. Dr. Daniel Borenstein, president bilong American Psychiatric Association, hem sei: “Olketa duim winim 1,000 study insaed winim 30 year bilong research wea showimaot bigfala wei wea raf fasin long television, olketa movie and video hem kosim olketa pikinini for raf.” Front long wanfala U.S. Senate komiti, Dr. Borenstein sei: “Mifala sure wei for lukim olowe olketa difren kaen raf fasin olsem hapitaem hem barava spoelem mind bilong pipol.”—Lukim box “Raf Computer Game—Tingting Bilong Wanfala Doctor.”

Olketa point go long samfala example for pruvim diswan. Tingim datfala man wea sutim dae hasband and waef wea wakabaot long saedsea for lukim sun kamap, wea iumi storyim finis. Olketa lawyer faendaot wei for lukluk olowe long wanfala raf movie nao muvim man hia for killkill. Tufala student savve spendem staka hour for pleim olketa raf video game gogo olketa go sutsut long wanfala skul and killim dae 15-fala pipol. And tu, olketa evritaem lukim olketa movie wea mekhae long raf fasin and wei for killkill.

Olketa Drug

Long United States, namba bilong killkill wea olketa teenager duim hem kamap thrifala taem moa big insaed eitfala year. Olketa saveman sei diswan kamap from wanem? Olketa gang, especially olketa gang wea deal witim drug wea olketa kolem crack cocaine. Long winim 500 pipol wea olketa killim dae long Los Angeles, California, “police sei 75 percent kamap from olketa gang.”

Wanfala report wea FBI Academy mekem no longtaem go nomoa hem sei: “Olketa killkill staka taem join witim drug.” Samfala wea drug spoelem hed bilong olketa killkill taem drug affectim olketa. Samfala iusim raf fasin for stopem eniwan wea laek stopem wei wea olketa sellim drug. Hem klia, olketa drug barava big samting wea bihaenem wei wea pipol killkill.

Isi for Kasem Weapon for Killkill

Olsem iumi storyim long firstfala article, wanfala man sutim dae 35-fala pipol long Tasmania, Australia. Naentin pipol garekil. Datfala man garem military-style semiautomatic weapon. Diswan mekem staka pipol for biliv nara reason why raf fasin kamap big hem bikos hem isi for pipol kasem kaen weapon olsem.

Long Japan, olketa reportim 32-fala killkill saed long gun long 1995, wea staka long olketa hem midolwan olketa raf gang. Long United States diswan hem winim 15,000. Wanem nao mekem tufala kantri hia difren? Samfala sei hem from Japan garem olketa strict law saed long wei for kasem gun.

Pipol No Savve Deal Witim Problem

Taem olketa herem olketa raf fasin wea ova tumas, samfala maet sei, ‘Man hia mas krangge!’ Bat, no evriwan wea duim kaen raf fasin olsem olketa krangge. Bat, staka long olketa faendem hard for deal witim olketa problem long laef. Olketa savveman sei nogud wei bilong man nao maet gogo kosim hem for duim samting wea ova tumas. Samfala long olketa nogud wei hia hem: wei for no savve lane and fren gud witim pipol; wei wea samwan spoelem olketa saed long sex or long physical wei; no savve stap gud witim pipol; heitim wankaen sekson, maet olketa woman; no feel sorre taem duim rong; and feeling for laek kontrolem pipol.

Nomata wanem nao problem bilong olketa, hard samting wea olketa deal witim kamap moa big gogo hem spoelem tingting bilong olketa, and diswan mekem olketa duim olketa krangge samting. Example nao wanfala nurse wea laekem tumas for pipol praisem hem. Hem savve nilam olketa smol pikinini witim medicine wea mekem masol relax gogo hem stop brith. Then hem hapi tumas taem pipol praisem hem from hem “sevem” each pikinini. Bat hem no fit for sevem evriwan long olketa. Olketa putim hem long prison for diswan.

Hem klia from olketa example hao olketa difren samting nao affectim pipol for duim raf fasin wea ova tumas. Bat, nara important samting wea kosim diswan hem stap.

Ansa Bilong Bible

Bible helpem iumi for minim wanem nao go ahed for happen distaem and reason pipol duim olketa samting wea ova tumas. Hem storyim klia olketa fasin wea iumi lukim wea big tumas distaem. Olsem example, 2 Timothy 3:3, 4 sei pipol bae “no garem love” and olketa bae “no savve kontrolem seleva, raf tumas, no lovem gudfala fasin,” and “followim mind bilong seleva.” Long nara buk insaed Bible, Jesus sei: “Love bilong planti pipol bae kamap cold.”—Matthew 24:12.

Bible hem sei: “Insaed long olketa last day nogud taem wea hard for deal witim bae stap.” (2 Timothy 3:1) Tru nao, olketa samting iumi lukim pruvim iumi stap insaed olketa last day bilong disfala system. Living and fasin bilong pipol kamap moa worse. Waswe, iumi fit for expectim olketa problem hia for finis kwiktaem? Bible hem ansa: “Olketa wicked man and man for laea bae go ahed for moa worse.”—2 Timothy 3:13.

Waswe, diswan minim olketa man no wei nao from barava raf fasin and criminal fasin wea kamap worse? Nextfala article bae ansarem gud disfala kwestin.

[Box long page 6]

BORN KAM WITIM RAF FASIN?

Samfala sei olketa man born kam witim feeling for duim raf fasin or for killkill. Pipol wea bilivim evolution sei iumi kam from olketa wild animal and kasem raf wei bilong olketa. Olketa kaen tingting olsem minim iumi man born kam witim wei for raf and no eni hope stap for iumi free from diswan.

Bat, staka pruv showimaot diswan no tru. Olketa idea wea iumi storyim antap no explainim why samfala raf fasin hem moa big long samfala ples winim nara ples. Olketa no savve explainim why samfala ples raf fasin olsem normal nomoa, bat for nara pipol hem lelebet nomoa and no eniwan killim dae nara man. Savveman Erich Fromm showimaot hao idea wea sei iumi born kam witim raf fasin from olketa monkey hem no stret. Hem sei olketa man nomoa savve enjoyim wei for killkill bat olketa monkey kamap raf nomoa taem olketa needim samting or taem olketa mas protectim olketa seleva.

Insaed buk, The Will to Kill—Making Sense of Senseless Murder, bilong Professor James Alan Fox and Professor Jack Levin sei: “Hem moa isi for samfala man kamap raf winim narawan, bat olketa evriwan garem free will. Nomata olketa difren samting muvim man for killkill, hem mas disaed, and hem mas givim ansa and kasem blame sapos hem duim datwan.”

[Box long page 7]

RAF COMPUTER GAME​—TINGTING BILONG WANFALA DOCTOR

Dr. Richard F. Corlin, president bilong American Medical Association bifor, givim wanfala tok long samfala niu doctor long Philadelphia, Pennsylvania, U.S.A. Long tok hia hem storyim olketa computer game wea encouragem raf fasin. Samfala game man savve kasem point from wei for killim man, moa point for wei for sutim body, and barava hae point for sutim man long hed. Blood sut aot, and olketa meat bilong hed kamaot.

Dr. Corlin talem hao hem tambu for pikinini draev, drinkim beer, and smoke. Then hem sei: “Bat iumi letem olketa kasem training for iusim gun nomata olketa barava young, long taem olketa no savve yet for kontrolem feeling for duim samting and no garem eni mature tingting and discipline long sef wei for iusim olketa weapon olketa plei witim nao. . . . Iumi need for teachim olketa pikinini bilong iumi from taem olketa barava smol hao raf fasin hem spoelem man nomoa.”

Sorre tumas, winim wei for lanem hao criminal fasin hem spoelem man, olketa pikinini planti taem safa from raf fasin. Olketa report showimaot hao gun killim dae tenfala pikinini long United States evriday. Dr. Corlin hem sei: “Moa pikinini dae from gun long United States winim eni nara kantri long world.” Long end bilong tok bilong hem, hem sei: “Gun hem bigfala danger wea savve spoelem gudfala living bilong kantri bilong iumi. Diswan hem really samting.”

[Box long page 9]

OLKETA SAMTING WEA BIHAENEM RAF FASIN

Staka savveman sei olketa samting long daon savve kosim criminal fasin wea ova tumas:

Famili brekdaon

Pipol wea heitim wanfala sekson, pipol wea ova tumas

Olketa cult

Hapitaem wea raf

Lukim raf fasin evritaem

Iusim Drug

Hard for deal witim problem

Isi for kasem weapon for killkill

Mentol sik

[Piksa long page 8]

Wanfala long faevfala bomb wea killim dae winim 12-fala pipol and 80 moa garekil, Quezon City, Philippines

[Credit Line]

AP Photo/Aaron Favila December 30, 2000

[Piksa long page 8]

Tufala student killim dae wanfala teacher, 12-fala student, and tufala seleva long Columbine High School, Colorado, U.S.A.

[Credit Line]

AP Photo/Jefferson County Sheriff’s Department April 20, 1999

[Piksa long page 8, 9]

Car bomb wea killim dae winim 182 pipol and 132 garekil long wanfala naetclub long Bali, Indonesia

[Credit Line]

Maldonado Roberto/GAMMA October 12, 2002

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem