Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • g04 1/8 pp. 8-11
  • Taem Olketa Germ No Spoelem Eniwan

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Taem Olketa Germ No Spoelem Eniwan
  • Wekap!—2004
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Olketa Plan for Full World
  • Olketa Samting wea Stopem Wei for Win
  • Waka wea Gavman Duim
  • Taem Olketa Germ Bae No Spoelem Man
  • Danger Hia Hem Hao Big?
    Wekap!—2004
  • Olketa Germ wea Faetem Medicine—Hao Olketa Savve Kam Bak Moa
    Wekap!—2004
  • Insaed
    Wekap!—2004
  • 6-fala Wei for Keepim Gud Health Bilong Iu
    Wekap!—2004
Samfala Moa
Wekap!—2004
g04 1/8 pp. 8-11

Taem Olketa Germ No Spoelem Eniwan

OLKETA germ, olketa important for mekem evriting go ahed for laef. Staka tumas stap insaed graon and long body bilong iumi. Olsem datfala box “Olketa Difren Kaen Germ,” long page 7, hem talem, “planti million million bacteria stap insaed body bilong iumi.” Klosap evriwan helpem iumi—olketa barava important—saed long health. Nomata samfala germ nomoa kosim sik, iumi fit for feel sure hao klosap bae no eni germ spoelem iumi.

Bifor iumi storyim wanem nao bae finisim olketa germ wea spoelem iumi, iumi lukim firstaem wanem planti pipol duim distaem for protectim olketa from olketa germ wea kosim sik. Witim wei for readim datfala box “Samting Iu Savve Duim,” tingim tu samting wea olketa savveman saed long health duim for finisim olketa germ wea faetem medicine.

Olketa Plan for Full World

Dr. Gro Harlem Brundtland, wea bifor hem director general bilong World Health Organization (WHO), hem storyim olketa samting wea olketa trae for duim. Long wanfala Report on Infectious Diseases 2000, anda long heding: “Overcoming Antimicrobial Resistance,” hem sei olketa need for mekem wanfala “plan for full world mekem olketa savve kontrolem olketa germ wea faetem medicine.” Hem sei tu hao olketa need for “garem gudfala wei for story midolwan evriwan wea waka saed long health,” and hem strongim disfala point: “Iumi garem chance for startim wanfala bigfala faet againstim olketa sik wea isi for kasem narawan.”

Long 2001, WHO raetem wanfala “Plan for Full World for Kontrolem Wei wea Olketa Germ Faet Againstim Antimicrobial.” Datfala plan storyim hao for helpem pipol wea waka long health and nara pipol tu for luksavve long “wanem for duim and hao for duim.” Insaed datfala plan hem wei for teachim pipol hao for protectim olketa seleva from sik, and tu teachim olketa hao for iusim gud olketa antibiotic and nara antimicrobial taem olketa sik.

Witim diswan, olketa talem pipol wea waka long health—olketa doctor and nurse and tu eni narawan wea waka long hospital and ples for keepim olketa olo—for mas duim moa samting for stopem olketa sik for kasem narawan. Sorre nao, research showimaot hao planti wea waka long health still no wasim hand or changem hand-glove taem olketa go lukim nara sikman.

Olketa research showimaot tu hao samfala doctor givim antibiotic nomata long taem wea olketa shud no duim diswan. Wanfala reason hem from pipol nao ask tumas for doctor givim olketa antibiotic from olketa tingse hem bae finisim sik kwiktaem. So samfala doctor givim diswan for mekem olketa hia hapi nomoa. Planti taem olketa doctor hia no explainim gud long olketa patient or no garem samting for helpem olketa luksavve wanem germ nao kosim sik. And tu, olketa maet givim olketa niu kaen antibiotic wea kostim planti selen bat wea savve finisim planti difren kaen germ. And diswan tu hem wanfala samting wea mekem wei wea olketa germ faetem medicine hem kamap big.

Olketa nara samting wea WHO storyim insaed Plan for Full World hem olketa hospital, program bilong gavman saed long health, pipol wea wakem kaikai, olketa company wea wakem olketa medicine, and olketa wea mekem law. Datfala report laekem evriwan hia for waka tugeta for faet againstim danger wea kasem full world from olketa germ wea savve faetem medicine. Bat waswe, kaen program olsem bae waka gud?

Olketa Samting wea Stopem Wei for Win

Disfala Plan for Full World wea WHO mekem hem sei wanfala main samting nao stopem olketa for winim olketa problem bilong health. Hem feeling bilong pipol for aftarem samting—selen. Bible hem sei wei for lovem selen savve mekem “planti nogud samting” kamap. (1 Timothy 6:9, 10) WHO talem olsem: “Wei for waka tugeta witim olketa company wea wakem medicine hem important tu, insaed diswan hem wei for kontrolem wei wea olketa company sendem pipol for sellim medicine long olketa wea waka long health and tu for mas lukluk gud long olketa program wea company sponsarem for teachim olketa wea waka long health.”

Olketa company wea wakem medicine savve trae hard for doctor iusim medicine bilong olketa. Distaem olketa company hia savve tok stret long pipol tu thru long wei for advertise long television. Diswan mekem planti for ova tumas for iusim olketa medicine, wea gogo hem kamap main samting wea kosim olketa germ wea faetem medicine for kamap staka.

Long wanfala part wea storyim hao for iusim antimicrobial long olketa animal wea man savve kaikaim, datfala plan bilong WHO for full world hem sei: “Long samfala kantri olketa doctor bilong animal kasem wages wea 40% or winim datwan hem kam from wei for sellim medicine, so olketa no willing for kat daon long wei for iusim olketa antimicrobial.” Olsem olketa raetem finis, olketa germ wea faetem medicine hem kamap staka tumas from olketa ova tumas for iusim antibiotic.

Wei for wakem olketa antibiotic hem barava big. Long United States, evri year olketa wakem samting olsem 20 million kilogram antibiotic! Samting olsem haf nomoa long olketa medicine wea olketa wakem long full world hem for pipol iusim. Nara haf hem for agriculture or for feedim olketa animal. For mekem olketa animal grow kwiktaem, olketa savve mixim antibiotic insaed feed bilong olketa animal.

Waka wea Gavman Duim

Wanfala important point kamap long datfala Executive Summary bilong Plan for Full World bilong WHO wea sei: “Big haf bilong disfala responsibility for mekem plan hia for waka gud hem bilong each kantri. Olketa gavman garem bigfala waka for duim saed long diswan.”

Hem tru, planti gavman garem olketa program for kontrolem wei wea olketa germ faetem olketa antimicrobial, and strongim wei for waka tugeta insaed kantri and tu witim olketa nara kantri. Olketa program hia deal witim wei for recordim gud wei wea pipol iusim antimicrobial and olketa germ wea faet againstim medicine, wei for kamap gud saed long wei for kontrolem sik, wei for iusim stret olketa antimicrobial saed long medical and agriculture, wei for duim research for minim why olketa germ faet againstim medicine, and wei for wakem olketa niu medicine. Report on Infectious Diseases 2000 wea WHO wakem hem no givim eni hope. Why nao olsem?

Report hia point go long “olketa gavman wea no savve disaed strong and no putim health olsem important samting.” Hem sei tu: “Sik—and tu wei wea olketa germ faetem medicine—kamap big long olketa ples wea garem war, poor living, wei for planti pipol muv go stap tugeta and wei for spoelem environment long ples wea staka pipol stap.” Bat sorre nao, from evri problem hia olketa gavman bilong man no savve stretem.

Bat, Bible talem hao wanfala gavman nao bae finisim olketa problem wea kamap from sik and tu hem bae finisim sik evribit. Iu maet tingse samfala germ bae olowe spoelem man, bat gudfala reason stap wea mekem man biliv hao future bae moabeta.

Taem Olketa Germ Bae No Spoelem Man

Longtaem bifor, Isaiah wanfala profet long Bible hem storyim wanfala gavman wea strong winim bilong olketa man and hem talem tu datwan wea bae rulim. Lukim hao King James Bible hem storyim disfala profesi: “From wanfala pikinini hem born for iumi, wanfala son hem givim long iumi: and bae hem karem gavman long shoulder bilong hem: and olketa bae kolem hem Nambawan, Man for Givim Kaonsel, Maeti God, Father for Olowe, Prince Bilong Peace.”—Isaiah 9:6, mifala nao mekem italic.

Hu nao disfala pikinini, disfala prince, wea bae kasem paoa for rul? Lukim wei wea olketa showimaot hu nao hem bifor hem born. Angel Gabriel talem datfala Virgin Mary: “Lukim! iu bae garem pikinini insaed long bele bilong iu and bornem wanfala son, and iu mas kolem nem bilong hem Jesus. Diswan bae kamap nambawan. . . , and kingdom bilong hem bae no savve finis.”—Luke 1:31-33.

Taem Jesus kamap full grown, hem pruvim hem nao datfala Ruler bilong Kingdom gavman bilong God. Jesus no talemaot nomoa “gud nius bilong kingdom” long evri ples bat tu showimaot hem garem paoa for finisim evrikaen sik. Bible sei hao “planti pipol kam long hem, and tekem kam pipol wea leg nogud, hand nogud, blind, no savve toktok, and planti moa, and olketa putim front long leg bilong hem, and hem healim olketa; so olketa pipol sapraes tumas taem olketa lukim man wea no savve toktok hem tok nao, and man wea cripple hem wakabaot nao, and blind man hem lukluk moa.”—Matthew 9:35; 15:30, 31.

Tru nao, nomata wanem kaen sik man kasem, Jesus savve healim. Nomata samfala pipol wea dae finis hem mekem olketa laef bak! (Luke 7:11-17; 8:49-56; John 11:38-44) Tru, olketa wea kasem healing long datfala taem, and tu olketa wea laef bak, gogo dae bihaen. Nomata olsem, olketa mirakol bilong Jesus showimaot samting wea hem bae duim long future for pipol wea stap long disfala earth anda long Kingdom rul bilong hem. Bible promis hao long datfala taem “no eniwan bae sei: ‘Mi sik.’ ”—Isaiah 33:24; Revelation 21:3, 4.

Distaem, iumi barava luksavve hao evriwan savve sik and dae. Olketa germ spoelem planti million pipol, planti dae from diswan. Nomata olsem, from body bilong olketa man hem barava nambawan samfala no minim why nao iumi savve kamap sik. Medical doctor Lewis Thomas hem raet abaotem wei wea bacteria hem important and hem lukim hao olketa sik happen “olsem wanfala accident.” Hem sei: “Maet hem from wanfala samting hem no waka gud dastawe body bilong wanfala patient hem no savve protectim hemseleva.”

Tru nao, olketa wea garem strongfala body savve safa samfala taem nomoa from infection bilong bacteria. Nomata olsem, bae gogo pipol kamap olo and dae. Bible hem sei sin wea iumi kasem from Adam, wea firstaem hem perfect man, hem nao samting wea kosim sik and dae. Bible sei: “Thru long wanfala man sin hem kam insaed long world and dae hem kam from sin, dastawe dae hem kasem evri man bikos evriwan sin.”—Romans 5:12.

Bat, God sendem kam Son bilong hem long earth for givim perfect laef bilong hem olsem wanfala ransom for mekem olketa man free from samting wea kamap from sin. (Matthew 20:28) Bible sei olsem: “Pei bilong sin hem dae, bat present wea God givim hem laef olowe thru long Christ Jesus Lord bilong iumi.” (Romans 6:23; 1 John 5:11) Anda long rul bilong Kingdom bilong God, healing wea kamap from ransom sakrifaes bilong Christ bae happen. Then olketa germ, nomata olketa wea distaem kosim sik, bae no savve spoelem eniwan.

Waswe, hem gud idea for lane abaotem datfala Kingdom gavman wea Bible promisim, wea bae stretem evri problem bilong olketa man? Olketa Jehovah’s Witness bae hapi tumas for helpem iu for lanem moa samting.

[Box long page 9]

Samting Iu Savve Duim

Wanem nao iu savve duim for daonem danger wea kamap from olketa germ wea faetem medicine? World Health Organization hem provaedem samfala idea for helpem iumi. First samting, hem talem iumi samfala samting wea iumi savve duim for katem daon sik and wei wea infection savve kasem narawan. And tu, hem storyim hao for pipol iusim gud olketa antimicrobial.

Really, best wei for katem daon sik and wei wea hem isi for kasem narawan hem for duim samting for keepim man healthy. Wanem nao iu savve duim for missim wei for sik?

Samting for Duim for Missim Sik

1. Duim best for followim thrifala samting hia: kaikai gud, inaf exercise, and inaf rest.

2. Garem fasin for keepim iuseleva klin. Olketa savveman long health strongim hao wei for wasim hand hem nao barava best wei for protectim man from sik and for stopem sik for kasem narawan.

3. Mek sure iu keepim gud kaikai bilong iu and famili bilong iu. Evritaem tingim hao hand bilong iu and ples wea iu redyim kaikai hem mas klin. And tu, mek sure wata wea iu iusim for wasim hand and kaikai bilong iu hem klin. From olketa germ savve laekem tumas olketa kaikai, kukim gud olketa meat. And keepim gud olketa kaikai long ice box or long nara stretfala ples.

4. Long olketa kantri wea olketa nogud sik savve pas go long narawan thru long olketa insect, no gogo aotsaed tumas long naet or long early morning from dat taem nao olketa insect hia savve baetem man. And evritaem iusim olketa Mosquito net and putim net long window and door.

5. Wei for go nila hem savve helpem body for faet againstim olketa germ wea stap long area bilong iu.

Wei for Iusim Olketa Antimicrobial

1. Story witim doctor bifor iu peim or tekem eni antibiotic or antimicrobial. Wei for peim long stoa hem no helpem man wea peim bat hem mekem olketa wea sellim nomoa garem selen.

2. No ask olowe for doctor givim iu antibiotic. Sapos iu duim datwan, maet hem bae givim nomoa from hem no laekem iu for go long nara doctor. Olsem example, olketa virus nao kosim flu, and antibiotic hem no for finisim kof. Wei for tekem antibiotic taem iumi garem wanfala virus maet stopem olketa bacteria wea bae helpem iu, maet hem bae mekem olketa germ wea faetem medicine for kamap staka.

3. No tingse iu mas garem olketa niu kaen medicine—maet hem no best wan for iu and maet hem kostim moa selen.

4. Lane abaotem olketa medicine from stretfala ples: Medicine hia hem for wanem? Wanem nao samfala nogud samting wea maet kamap from disfala medicine? Hao nao medicine hia hem waka and hao nao maet medicine hia hem danger for iu tekem?

5. Sapos hem fitim for iu tekem wanfala antiboitic, iu mas tekem full dose wea doctor givim, nomata sapos iu feel gud finis. Last part long datfala dose hem for mek sure datfala infection hem finis evribit.

[Piksa long page 10]

Anda long raeteous gavman bilong God, pipol bae garem hapi living wea no eni germ savve spoelem man

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem