Lukluk Long World
Isi for Fren Witim Pikinini wea Fren Gud Witim Narawan
Datfala magasin long Germany, Psychologie Heute sei: “For garem olketa niu stael kaleko and olketa niu samting no minim bae evriwan laekem iu. Insaed long grup wea evriwan sem age, samting wea bae mekem olketa nara pikinini for laekem wanfala pikinini hem wei wea disfala pikinini savve fren gud and no from wanem pikinini hia garem.” Judith Schrenk and Christine Gürtler, tufala savveman wea studyim fasin bilong pipol long Max Planck Institute for Human Development, long Berlin, duim wanfala survey long 234 pikinini wea class thri and faev long ten-fala primary skul. Tufala lukim hao olketa pikinini laekem kaen pikinini wea fren gud and savve story gud witim olketa. No eniwan laek for frenim kaen pikinini wea hitim narawan or mekfani long narawan. Report hia sei: “Nomata sapos pikinini hem naesbola or hem garem staka selen, diswan nating important long olketa skulfren.”
Fasin for Kros Hem Nogud for Iu
Valentina D’Urso, teacher long Padua Univeristy long Italy, wea studyim fasin bilong pipol, sei: “Fasin for kros hem go ahed for kamap big insaed long world bilong iumi, bat hem duim nogud samting long body.” Masol kamap taet, wei wea heart waka and brith kamap moa fast, and full body barava taet. Fasin for kros savve spoelem tu wei bilong man for tingting gud and mekem hem no kontrolem wanem hem duim. D’Urso sei: “Iumi mas redy for deal witim samting wea savve mekem iumi kros bifor datwan kamap . . . Witim kwaet fasin iumi mas sei ‘Mi no agree,’ then bae iumi garem gudfala laef.”
Luksavve Long Pikinini wea Bae Suisaed
Wanfala report insaed niuspepa bilong Mexico City, Milenio, hem sei: “Eiti percent long olketa pikinini wea traem or barava suisaed talemaot or raetem firstaem hao olketa bae suisaed samfala day or month bifor.” Main reason why olketa young wan no laek for laef hem from pipol deal witim olketa long nogud wei (long physical wei, saed long feeling, or long toktok), samwan spoelem olketa saed long sex, famili brekdaon, and olketa problem long skul. José Luis Vázquez, wanfala savveman saed long sik long mind long Mexican Institute of Social Security, talem hao dae hem olsem normal samting long television and long olketa movie, video game, and olketa buk, gogo olketa pikinini tingse laef no important tumas. Hem talem tu hao 15 long evri 100 pikinini midolwan eit and ten year garem tingting for suisaed, and 5 percent long olketa hia barava killim olketa seleva dae. Disfala niuspepa sei taem pikinini story abaotem wei for suisaed, pipol mas no tingse pikinini hia hem kon nomoa or hem laekem pipol for feel sorre for hem, bat diswan hem wanfala serious samting. Hem sei moa: “Parents shud stap witim and plei witim pikinini, no stopem wei for story tugeta, and evritaem showimaot love long olketa.”
Young Pipol Depend Long Nicotine
Datfala National Post niuspepa long Canada sei: “Firstfala brith wea man tekem long cigarette hem savve mekem wanfala teenager for depend long hem. Diswan hem difren from tingting bilong planti wea sei wei for depend long nicotine hem no kamap kwiktaem bat only bihaen man hem smok tumas for samfala year.” Long wanfala research wea olketa studyim 1,200 teenager for samting olsem six-fala year, olketa lukim hao: “Wei for depend long smoke hem moa strong winim hevi wea olketa feelim from olketa wea sem age, and hem olsem tu nomata long olketa wea smoke samfala taem nomoa.” Disfala study sei, “saen bilong wei for depend long nicotine hem stap long planti young wan wea iusim tobacco midolwan taem olketa first smokim nicotione and taem olketa start for smok evriday.” Olketa savveman hia sei pipol mas changem olketa campaign for stopem smoke for no helpem nomoa olketa young wan for stap klia long hevi for smoke, bat tu for helpem olketa wea smoke finis for winim wei for depend long nictotine.