Taem Baby Bilong Iu Krae Olowe
FROM MAN WEA RAET FOR WEKAP! LONG CANADA
Doctor talem nao wanem mami bin expectim. Baby bilong hem garem bigfala pain long bele (Colic). Globe and Mail niuspepa bilong Canada sei diswan affectim “wanfala long evri fofala pikinini.” Olketa saen bilong diswan nao pikinini krae for staka hour for samting olsem thrifala day insaed wanfala week. Wanem nao mami or dadi wea wari abaotem diswan savve duim? Doctor wea deal witim sik bilong olketa pikinini sei staka taem parents—and pikinini—mas weit nomoa for diswan isisi kat daon. Bat waswe, bae olketa weit for shortfala taem or longfala taem?
Wanfala study wea olketa just duim nomoa for olketa mami wea baby bilong olketa garem bigfala pain long bele long Canada, showim hao winim 85 percent long olketa baby hia kamap gud lelebet taem olketa thrifala month. Disfala research wea Doctor Tammy Clifford, director bilong wei for kontrolem sik long Children’s Hospital of Eastern Ontario Research Institute duim showimaot tu hao wei for garem pikinini wea garem bigfala pain long bele no savve affectim mind bilong mami for olowe. Doctor Clifford sei: “Sixfala month bihaen olketa bornem pikinini, olketa olsem olketa mami wea baby bilong olketa no garem bigfala pain long bele. Hem olsem olketa forget nao bihaen baby stop for krae.”
Globe niuspepa sei disfala niu research wea Doctor Clifford and olketa nara doctor duim, “givim moa information abaotem baby wea garem bigfala pain long bele bikos hem showim hao thrifala grup bilong baby wea garem bigfala pain long bele nao stap: Olketa wea krae and stop taem olketa kasem thrifala month; olketa wea go ahed for garem bigfala pain long bele for samfala month and hem no katdaon; and wanfala smol grup wea kasem datfala pain, samfala month bihaen olketa born.” Olketa go ahed for duim nara research for lukim wanem hem happen long olketa pikinini hia taem olketa grow ap, and datfala mek-thri grup nao olketa barava interest long hem.
Olketa savve hao wei wea baby krae olowe hem lead go long wei for seksekem baby. Globe hem talem hao, “wei wea baby krae no savve spoelem hem, bat for seksekem baby long raf wei, nomata for lelebet taem nomoa, savve spoelem nervous system, and kosim dae tu.”
Long narasaed, maet hem gud for baby krae, nomata sapos hem krae olowe. Globe sei: “Research showimaot hao olketa baby wea krae tumas kasem moa love, smile, toktok, and wei for holem olketa from olketa wea lukaftarem olketa.”