Taem Samwan Iu Lovem Garem Sik Long Mind
HEM wanfala normal morning for famili bilong Johnson.a Dadi and mami witim tufala pikinini wekap and redy for datfala day. Gail talem son bilong hem Matt wea 14 year hao hem leit for skul bas. Samting wea olketa barava no expectim nao happen bihaen. Insaed haf hour nomoa, Matt spreim wall bilong rum witim paint, hem trae for bonem haos bilong trak, and trae for hangem hemseleva.
Gail and hasband bilong hem, Frank, go followim ambulance wea kam tekem Matt, and tufala hard for minim samting wea just happen. Sorre tumas, diswan hem start nomoa bilong datwan. Bihaen, Matt duim planti krangge samting wea mekem hem kamap sik go moa. Insaed faevfala year wea hem safa hem trae for killim hemseleva dae, police arrestim hem tufala taem, hem stap long sevenfala mentol hospital and staka taem go lukim olketa doctor. Olketa fren and relative konfius and no savve wanem for talem or duim.
Olketa sei 1-fala long evri 4-fala pipol evriwea long world bae sik long mind wantaem long laef bilong olketa. Taem iumi tingim disfala namba, iumi maet garem dadi or mami, pikinini, brata or sista, or wanfala fren wea sik long mind. Wanem nao bae iu duim sapos samwan iu lovem hem sik olsem?
● Luksavve long olketa saen. Hem no isi for luksavve sapos man garem sik long mind. Olketa fren and famili member maet tingim olketa change hem from change saed long hormone, sik, hem wei bilong hem nomoa, or from samfala hard samting wea kamap. Mami bilong Matt lukim samfala change long Matt, bat mami and dadi bilong hem tingse hem go thru nomoa long hard taem bilong olketa teenager wea gogo bae hem finis. Bat, olketa bigfala change saed long sleep, kaikai, or wei bilong man maet showimaot samting wea moa serious. Hem gud for go lukim wanfala doctor mekem hem givim treatment wea fitim and mekem laef bilong datwan wea iu lovem kamap moabeta.
● Lane abaotem datfala sik. Pipol wea garem sik long mind no fit for duim research abaotem olketa seleva. Dastawe, olketa niu information wea iu kasem and olketa gudfala information wea iu fit for trustim savve helpem iu for minim samting wea kasem datwan wea iu lovem. Hem savve helpem iu tu for storyim stretfala information long olketa narawan. Olsem example, Gail givim olketa medical buk long tufala grani bilong Matt wea helpem tufala for savve moa abaotem datfala sik.
● Faendem treatment. Nomata samfala sik saed long mind savve tek longtaem, taem olketa kasem treatment wea fitim olketa savve garem normal laef. Bat, samfala safa for staka year and no go luk aotem eni treatment. Long sem wei wea man wea garem big sik long heart hem needim wanfala doctor saed long heart, man wea garem sik long mind needim tu doctor wea savve hao for deal witim datwan. Olsem example, doctor saed long mind savve givim medicine wea sapos man tekem olowe bae hem savve help for kontrolem feeling bilong hem, daonem wari and mekem tingting kamap normal.b
● Encouragem datwan wea sik for kasem help. Olketa wea sik long mind maet no savve olketa needim help. Iu maet talem datwan wea sik for go lukim doctor, readim samfala buk, or story witim samwan wea win for deal witim semkaen sik. Maet datwan wea iu lovem no laek followim advaes bilong iu. Bat no hol bak for duim samting sapos samwan wea iu kea for hem stap long danger for spoelem hemseleva or olketa narawan.
● No blamem eniwan. Olketa scientist no savve yet hao olketa gene, environment, and living savve affectim brain for no waka gud. Staka samting savve kosim sik long mind olsem garekil long brain, iusim drug and ova tumas long alcohol, living wea mekem hevi kamap, body no balance long samting wea savve mekem hem waka gud, and sik wea followim famili laen. Wei for blamem eniwan long samting wea maet iu ting hem kosim datfala sik bae no helpem eniwan. Iu bae want for iusim strong bilong iu for sapotim and givim encouragement long datwan wea sik.
● No expectim tumas samting. Sapos iu expectim tumas samting from datwan wea sik winim wanem hem fit for duim, diswan savve mekem hem wikdaon. Long narasaed, sapos iu ting hem no fit for duim eni samting, datwan bae mekem hem feel olsem tu. So luksavve long really samting. Bat tu, no ting nating long olketa rong samting wea hem duim. Olsem eniwan nomoa, olketa wea sik long mind mas kasem samting from wanem olketa duim mekem olketa lanem samting. Sapos datwan wea sik duim olketa raf samting iu maet kolem kam police for protectim hemseleva or narafala pipol.
● Keepim wei for story open. Wei for story hem barava important, nomata luk olsem samfala taem hem minim difren olketa samting wea iu talem. Hem hard for savve wanem nao man wea garem sik long mind bae duim, and maet olketa feeling wea hem showimaot no fitim samting wea happen. Nomata olsem, for tok spoelem wanem hem talem bae mekem hem feel worse go moa. Taem iu luksavve wanem iu talem no helpem hem, sidaon kwaet and lisin. Luksavve long feeling and tingting bilong hem bat no judgem hem. Trae for stap kwaet. Iu and datwan wea iu lovem bae kasem gud samting sapos iu go ahed for showimaot iu kea for hem. Diswan nao happen long Matt. Samfala year bihaen, hem talem thankiu for olketa wea hem sei olketa “helpem mi taem mi no laekem help.”
● Tingim need bilong nara famili member. Taem famili mas tingting nomoa long datwan wea sik, maet olketa no tingim tumas olketa nara famili member. Long datfala taem, sista bilong Matt, Amy, feel hao parents bilong hem “no tingim hem from sik bilong brata bilong hem.” From hem no laekem olketa busy long hem, hem nating savve storyim olketa samting wea hem duim. Long semtaem, luk olsem parents bilong hem expectim hem for duim olketa samting wea brata bilong hem no fit for duim. Samfala pikinini wea insaed semkaen problem olketa mek trabol for mekem parents tingim olketa. Olketa famili olsem needim help for balancem need bilong evriwan insaed famili. Olsem example, taem famili bilong Johnson barava busy long sik bilong Matt, olketa fren long kongregeson bilong Olketa Jehovah’s Witness help long wei for barava tingim Amy.
● Helpem mind stap healthy. Staka samting nao insaed plan for helpem mind for stap healthy olsem for kaikai gud, exercise, sleep and hapitaem. Hem gud for evritaem duim samting witim olketa fren long smol grup. And tu, remember hao alcohol savve mekem problem kamap moa worse and medicine no waka. Famili bilong Johnson trae for followim wanfala wei for olketa keepim mind healthy for evriwan bat especially for son bilong tufala.
● Keepim iuseleva gud. Hevi wea kam from wei for lukaftarem samwan wea sik long mind savve spoelem gudfala health bilong iu. Hem barava important for iu tingim body bilong iu, feeling, and spiritual need bilong iu. Famili bilong Johnson olketa bilong Jehovah’s Witness. Gail bilivim hao religion bilong hem barava helpem hem for deal witim datfala famili problem. Hem sei: “Olketa Christian meeting hem medicine for katem daon hevi, taem for forgetim olketa wari wea savve kamap and for tingim olketa important samting and hope for niu world. Mi barava prea strong staka taem for help, and evritaem samfala change kamap wea katem daon pain wea mi kasem. Witim help bilong Jehovah God, mi garem peace long mind wea luk olsem hem hard bikos long samting wea kasem mifala.”
Matt kamap big boy nao and garem gudfala tingting abaotem laef bilong hem. Hem sei: “From samting wea kasem mi, mi feel olsem mi kamap gudfala man.” Sista bilong Matt, Amy, talem hao hem tu kasem gud samting from datwan. Hem sei: “Mi no garem nogud tingting abaotem nara pipol. Hard for iumi luksavve wanem nao affectim samwan. Jehovah God nomoa savve.”
Sapos samwan iu lovem hem sik long mind, hem important for lisin, givim help, garem wei for luksavve and no tok spoelem hem. Sapos iu duim olsem bae datwan helpem man wea sik for deal witim problem and go ahed gud.
[Olketa Footnote]
a Mifala changem olketa nem.
b Iu shud ting raonem olketa gud and nogud samting saed long medicine. Wekap! no mekhae or daonem eni medical treatment. Olketa Christian shud mek sure eni treatment wea olketa kasem mas fitim Bible principle.
[Piksa long page 25]
Warning Saen for Sik Long Mind
Sapos samwan iu lovem garem olketa saen hia hem need for go lukim doctor:
• Sorre longtaem or isi for feel nogud
• No laek stap witim narawan
• Barava feel hapi then barava feel sorre
• Ova tumas for kros
• Raf fasin
• Iusim drug or ova tumas long alcohol
• Ova tumas for fraet and wari
• Barava wari for no kamap baonsa
• Wei for kaikai and sleep barava change
• Garem nogud dream olowe
• Tingting hem konfius
• Mind lukim enikaen samting wea no real
• Tingting for dae or killim dae seleva
• No savve deal witim problem and evriday waka
• Problem stap bat denyim
• Sik olowe
[Piksa long page 26]
Taem iu luksavve wanem iu talem no helpem hem, sidaon kwaet and lisin