Bible Buk Namba 13—1 Chronicles
Man wea Raetem: Ezra
Ples Hem Raetem: Jerusalem (?)
Taem Hem Finis Raetem: c. 460 B.C.E.
Taem Hem Storyim: Bihaen 1 Chronicles 9:44: 1077–1037 B.C.E.
1. Wanem nao olketa wei wea Wan Chronicles hem important part long word bilong God wea helpem man?
WASWE, Wan Chronicles hem list bilong olketa laen dadi nomoa? Waswe, hem repeatim nomoa samting wea stap insaed buk bilong Samuel and Kings? Nomoa nao! Hem wanfala important part long word bilong God—hem important long datfala taem bikos hem organizem moa datfala nation and worship bilong olketa, and hem important and help for showimaot example long worship bilong God for bihaen datfala taem, and for distaem tu. Wan Chronicles garem samfala long olketa barava naes toktok bilong praise long Jehovah wea stap insaed long Bible. Hem givim olketa nambawan piksa abaotem Kingdom bilong Jehovah wea raeteous fasin bae stap, and evriwan wea hope long datfala Kingdom bae kasem gud samting sapos olketa studyim. Olketa Jew and olketa Christian tu barava tinghae long tufala buk bilong Chronicles. Man for transleitim Bible, Jerome, hem barava tinghae tumas long Wan and Tu Chronicles dastawe hem ting long tufala olsem “faondeson bilong Old Testament” and sei “tufala barava important tumas, and eniwan wea sei hem savve gud long olketa holy raeting, bat hem no savve long tufala hia, hem giamanim hemseleva nomoa.”a
2. Wanem nao reason for raetem Chronicles?
2 Firstaem, tufala buk bilong Chronicles wanfala buk, or roll, nomoa, bat olketa divaedem bihaen for mekem hem isi. Wanem nao reason for raetem Chronicles? Tingim samting wea go ahed taem olketa raetem. Samting olsem 77 year go pas finis from taem olketa stap olsem prisoner long Babylon. Olketa Jew stap moa long land bilong olketa. Bat, staka start for lusim worship bilong Jehovah long temple wea olketa buildim moa long Jerusalem. King bilong Persia givim paoa long Ezra for appointim olketa judge and teacher bilong law bilong God (and bilong king) and for mekem haos bilong Jehovah luk naes. Olketa need for garem stretfala list bilong olketa laen dadi mekem pipol wea fit nomoa savve serve olsem priest and tu for mek sure long olketa samting wea evri tribe kasem, from diswan nao saportim waka bilong olketa priest. From olketa profesi bilong Jehovah abaotem Kingdom, hem barava important tu for garem klia and stretfala list bilong laen bilong Judah and David.
3. (a) Wanem nao Ezra laekem olketa Jew for luksavve long hem? (b) Why nao hem mekhae long history bilong Judah, and hao nao hem strongim wei wea klin worship hem important?
3 Ezra wantem tumas for muvim olketa Jew hia wea kam bak for lusim wei bilong olketa for no kea and mekem olketa luksavve olketa kasem loving-kaeness bilong Jehovah wea mekem covenant witim olketa. So, long Chronicles, hem showim olketa full history bilong datfala nation and start bilong olketa man, from taem bilong first man, Adam. From kingdom bilong David nao main samting, hem mekhae long history bilong Judah, bat hem no storyim tumas nogud fasin bilong ten-tribe kingdom. Hem storyim wei wea olketa gudfala king bilong Judah waka for buildim and mekem kamap gud moa temple and strong for lead long worship bilong God. Hem showimaot olketa sin bilong religion wea leadim kingdom for foldaon, and hem strongim tu promis bilong God for mekem diswan kamap gud moa. Hem mekhae long wei wea klin worship hem important tumas taem hem storyim planti samting abaotem temple, olketa priest bilong hem, olketa Levite, olketa wea savve singsing tumas, and samfala moa. Hem barava encouragem olketa Israelite for garem record bilong history wea mekhae long reason for kam bak bilong olketa from prisoner—wei for mekem worship bilong Jehovah long Jerusalem kamap gud moa.
4. Wanem nao pruvim Ezra hem raetem Chronicles?
4 Wanem nao pruv wea showimaot Ezra raetem Chronicles? Tufala last verse bilong Tu Chronicles hem semsem olsem tufala first verse bilong Ezra, and Tu Chronicles hem finis midol long Ezra 1:3. So man wea raetem Chronicles mas raetem Ezra tu. Diswan showaot tu long wei wea stael, languis, olketa word, and spelling bilong Chronicles and Ezra semsem. Samfala toktok wea stap insaed tufala buk hia no stap insaed eni nara Bible buk. Ezra, wea raetem buk bilong Ezra, mas raetem Chronicles tu. History bilong olketa Jew saportim diswan.
5. Wanem nao olketa mark saed long spiritual wei and saed long world wea Ezra garem?
5 No eniwan hem fit olsem Ezra for putim tugeta disfala history wea tru and stret. “From Ezra nao redyim heart bilong hem for lukluk long law bilong Jehovah and for duim and for teachim rul and justice long Israel.” (Ezra 7:10) Jehovah helpem hem witim holy spirit. World ruler bilong Persia luksavve long wisdom bilong God long Ezra and givim hem bigfala paoa long gavman long distrik bilong Judah. (Ezra 7:12-26) From hem garem paoa from God and gavman, Ezra savve putim tugeta story bilong hem from olketa best record wea stap.
6. Why nao iumi savve trustim wei wea Chronicles hem stret?
6 Ezra hem man for duim nambawan research. Hem lukluk gud long olketa old buk bilong history bilong olketa Jew wea olketa gudfala profet bilong datfala taem hipimap, and tu raeting bilong olketa nara pipol wea keepim pablik record. Samfala raeting wea hem lukim maet olketa record bilong gavman long Israel and Judah, list bilong olketa laen dadi, record wea olketa profet raetem abaotem history, and record wea olketa tribe and famili hed garem. Ezra hem tok abaotem samting olsem 20 ples wea hem tekem olketa information hia.b From hem talem olketa samting hia klia, Ezra hem honest for givim chance long pipol wea stap dat taem for chekim olketa samting wea hem raetem sapos olketa laek, and diswan givim strongfala pruv long wei wea toktok bilong hem stret and tru. Iumi distaem savve garem sem reason for trustim wei wea olketa buk bilong Chronicles stret evribit olsem olketa Jew long taem bilong Ezra garem sem trust.
7. Wanem taem nao olketa raetem Chronicles, hu nao ting long hem olsem tru, and wanem taem nao hem storyim?
7 Bikos Ezra “go from Babylon” long mek-seven year bilong king Artaxerxes Longimanus bilong Persia long year 468 B.C.E., and Ezra no raetem eni samting abaotem taem wea Nehemiah arrive long 455 B.C.E., luk olsem hem finis for raetem Chronicles midolwan long tufala date hia, maet long year 460 B.C.E., long Jerusalem. (Ezra 7:1-7; Neh. 2:1-18) Olketa Jew long taem bilong Ezra acceptim Chronicles olsem trufala part bilong ‘evri Scripture wea kam from God and gudfala.’ Olketa kolem diswan Div·rehʹ Hai·ya·mimʹ, wea minim “Samting wea Happen Long Olketa Day,” hem nao, history bilong olketa day or taem. Samting olsem 200 year bihaen, olketa wea transleitim Greek Septuagint sei Chronicles hem buk wea fit for stap insaed long Bible. Olketa divaedem datfala buk long tufala part and, from olketa ting hem join witim Samuel and Kings or witim full Bible long datfala taem, olketa kolem Pa·ra·lei·po·meʹnon, wea minim “Olketa Samting wea Olketa No Tok Abaotem (wea Olketa Aotem).” Nomata nem hia no barava fitim, samting wea olketa duim showimaot olketa ting long Chronicles olsem hem stret evribit, and kam from God. Taem hem redyim Latin Vulgate, Jerome sei: “Iumi fit for kolem [olketa] Khro·ni·konʹ bilong full history bilong God.” Hem luk olsem olketa tekem disfala title “Chronicles” from diswan. Wanfala chronicle hem record bilong olketa samting wea happen wea followim order wea olketa happen. Bihaen hem listim olketa laen dadi, Wan Chronicles story abaotem taem bilong King David, from 1077 B.C.E. go kasem taem wea hem dae.
WEI WEA HEM HELPEM IUMI
22. Hao nao Wan Chronicles encouragem olketa nara Israelite wea stap long taem bilong Ezra?
22 Olketa nara Israelite wea stap long taem bilong Ezra kasem planti gud samting from buk bilong hem. From olketa garem disfala history long wanfala buk wea klia and storyim gud saed, olketa tinghae long loving mercy bilong Jehovah for olketa long saed bilong loyal fasin bilong hem long datfala Kingdom covenant witim King David and for nem bilong hemseleva. From olketa kasem encouragement, olketa savve go ahed moa witim klin worship bilong Jehovah witim strong. List bilong olketa laen dadi strongim trust bilong olketa long sekson bilong olketa priest wea waka long temple wea olketa wakem moa.
23. Hao nao Matthew, Luke, and Stephen iusim gud Wan Chronicles?
23 Wan Chronicles hem helpem tumas tu firstfala Christian kongregeson. Matthew and Luke savve iusim list bilong olketa laen dadi insaed for showimaot hao Jesus Christ hem “son bilong David” and hem datfala Messiah wea garem legal raet. (Matt. 1:1-16; Luke 3:23-38) Taem hem givim lastfala witness bilong hem, Stephen story abaotem wei wea David ask for buildim wanfala haos for Jehovah and hao Solomon nao duim building waka. Then hem showimaot hao “Most Hae hem no stap insaed long olketa haos wea olketa man wakem,” wea showimaot hao temple long taem bilong Solomon piksarem olketa nambawan samting long heven.—Acts 7:45-50.
24. Wanem samting long gudfala example bilong David nao iumi savve followim distaem?
24 Waswe long olketa tru Christian distaem? Wan Chronicles shud buildimap and muvim faith bilong iumi. Iumi savve duim planti samting for followim gudfala example bilong David. Hem barava difren from Saul wea no garem faith, long wei wea hem evritaem askem Jehovah long evri samting! (1 Chron. 10:13, 14; 14:13, 14; 17:16; 22:17-19) Taem hem tekem ark bilong Jehovah long Jerusalem, taem hem singim psalm for givim praise, taem hem organizem olketa Levite for service, and taem hem ask for buildim wanfala nambawan haos for Jehovah, David showimaot wei wea Jehovah and worship bilong Hem nao first samting long tingting bilong hem. (16:23-29) Hem no man for komplen. Hem no lukaotem olketa spesol privilege for hemseleva bat lukaotem wei for duim nomoa will bilong Jehovah. So, taem Jehovah assignim son bilong David for buildim datfala haos, witim full heart David givim instruction, taem, strong, and riches bilong hem long son bilong hem for redyim datfala waka wea bae start bihaen hem dae. (29:3, 9) Nambawan example bilong wei for lovem God!—Heb. 11:32.
25. Wan Chronicles shud muvim iumi for ting hao long nem and Kingdom bilong Jehovah?
25 Last samting nao olketa lastfala chapter. Barava nambawan languis wea David iusim for praisem Jehovah and givim glory long “nambawan nem” bilong hem shud muvim iumi for tinghae witim hapi long privilege bilong iumi distaem for talemaot glory bilong Jehovah and Kingdom bilong hem thru long Christ. (1 Chron. 29:10-13) Letem faith and hapi bilong iumi semsem olsem David taem iumi talemaot thankiu for Kingdom bilong Jehovah wea bae stap olowe long wei for givim iumiseleva long service bilong Hem. (17:16-27) Tru nao, Wan Chronicles mekem theme bilong Bible, hem nao Kingdom bilong Jehovah thru long Seed bilong hem, shaen moa big, and mekem iumi luk forward long olketa nara part long olketa purpose bilong Jehovah.
[Footnote]
a Clarke’s Commentary, Vol. II, page 574.
b Insight on the Scriptures, Vol. 1, page 444-5.