January
Monday, January 1
Traem best for keepim biliv bilong iufala hem strong.—Jude 3.
Wanfala young gele ran go long dadi bilong hem. Hem barava hapi for lukim dadi bilong hem kam bak from wanfala faet. From dadi bilong hem winim datfala faet, gele hia hapi tumas and hem singsing and dance. Bat then samting wea dadi bilong hem duim and talem mekem hem seke tumas. Dadi brekem kaleko bilong hem and sei: “Sorre tumas, gele bilong mi! Iu brekem heart bilong mi.” Then hem storyim promis wea hem talem long Jehovah wea bae barava changem laef bilong gele bilong hem. Dota bilong hem bae no marit and no garem eni pikinini. Nomata olsem, gele bilong hem stretawe talem dadi bilong hem for keepim promis bilong hem. Samting wea dota bilong Jephthah talem showimaot hem barava trustim Jehovah and hem luksavve hem bae evritaem kasem gud samting sapos hem duim wanem Jehovah laekem. (Judg. 11:34-37) Jephthah praod tumas long dota bilong hem. Hem savve Jehovah bae barava hapi long wei wea dota bilong hem willing for sapotim disison wea hem mekem. Jephthah and dota bilong hem barava trustim Jehovah, nomata long taem wea hem no isi for duim wanem Jehovah laekem. Tufala laekem Jehovah for hapi long tufala, and tufala willing for duim eni samting wea Jehovah laekem. w16.04 1:1, 2
Tuesday, January 2
Iufala herem finis story abaotem Job. Hem no givap long olketa hard taem wea kasem hem [and] samting wea Jehovah duim for hem.—Jas. 5:11.
Samfala taem, maet wanfala fren or samwan long famili talem toktok wea mekem iu feel nogud. Or maet iu garem bigfala sik, or iu sorre bikos samwan wea iu lovem hem dae. Sapos olketa samting hia kasem iu, example bilong Job savve encouragem iu. (Job 1:18, 19; 2:7, 9; 19:1-3) Job no savve why nao staka nogud samting kasem hem, bat hem nating givap. Wanem nao helpem hem for gohed faithful? Firstfala samting, hem lovem Jehovah and hem “fraet long God.” (Job 1:1) Job laek for evritaem faithful long God, nomata long taem wea hem hard tu. Nara samting tu, Jehovah storyim long Job samfala long olketa nambawan samting wea hem creatim, for helpem Job luksavve long bigfala paoa bilong hem. Diswan mekem Job barava sure Jehovah bae duim samting for finisim olketa hard taem wea kasem hem. (Job 42:1, 2) And hem nao samting wea happen. Bible sei: “Jehovah finisim hard taem wea kasem Job and mekem hem kamap rich moa. Jehovah givim long hem staka samting winim wanem hem garem bifor.” Job hem “laef for longfala taem and hem garem gudfala laef.”—Job 42:10,17. w16.04 2:11, 13
Wednesday, January 3
Iufala mas olsem olketa snek long wei for lukaot and garem gudfala tingting. And iufala mas olsem olketa kurukuru long wei for no duim nogud samting.—Matt. 10:16.
Iumi showimaot iumi lukaot taem iumi luksavve wanem nao olketa danger samting. And iumi showimaot iumi no duim nogud samting taem iumi no teksaed. Taem pipol start for storyim olketa samting saed long politik, iumi mas careful. Olsem example, taem iumi story abaotem Kingdom long eniwan, iumi mas careful for no praisem or tok againstim idea bilong eni politik party or eni bigman long politik. Iumi no storyim plan bilong olketa man for stretem olketa problem long world, bat iumi laek for storyim Kingdom nao bae finisim evri problem long disfala world. Sapos pipol argue abaotem wanfala topic, olsem wei for man maritim man or for killim dae baby long bele, storyim long olketa wanem Bible talem and wei wea iumi traem best for followim wanem Bible talem. Sapos samwan storyim hao gavman shud changem samfala law long kantri, iumi no teksaed, and iumi no trae for forcem hem for changem tingting bilong hem. w16.04 4:8, 9
Thursday, January 4
So iufala go and teachim pipol . . . for kamap disaepol bilong mi.—Matt. 28:19.
First samting iumi mas duim nao hem for go long pipol. Then Jesus sei for iumi mas mekem disaepol, baptaesim olketa, and teachim olketa. Wanfala savveman sei: “Each disaepol nao mas ‘go’ for duim disfala waka, nomata hem go long pipol long area bilong hem or long nara kantri.” (Matt. 10:7; Luke 10:3) Waswe, Jesus laekem each wan long olketa disaepol for preach seleva, or hem laekem olketa for preach olsem wanfala grup wea organize? From hem hard for wanfala man preach “long evri kantri,” olketa disaepol bilong hem mas organize olsem wanfala grup for duim disfala preaching waka. Datwan nao wanem Jesus minim taem hem sei hem bae teachim olketa disaepol hao for “fishing for kasem pipol.” (Matt. 4:18-22) Jesus no story abaotem kaen fishing wea wanfala man iusim fishing laen and bait, and weitim fish for kam kaikai. Bat Jesus tingim kaen fishing wea olketa fisherman iusim olketa net for fishing. Diskaen wei for fishing, staka pipol nao mas waka tugeta, olketa mas organize gud, and mas waka hard.—Luke 5:1-11. w16.05 2:3, 4
Friday, January 5
Trustim Jehovah long full heart bilong iu and no depend long savve bilong iuseleva. Tingim hem long evri samting wea iu duim, and hem nao bae showim iu stretfala wei for iu followim.—Prov. 3:5, 6.
Wanem nao iumi savve duim for savve long tingting bilong Jehovah? Barava important samting iumi savve duim hem nao for readim and studyim Bible evritaem. Taem iumi duim datwan, iumi savve ting raonem olketa kwestin hia: ‘Wanem nao mi lanem abaotem Jehovah from diswan? Why nao hem duim diswan?’ And iumi laek for olsem David wea askem Jehovah for helpem hem savve long tingting bilong hem. David sei: “Jehovah, teachim mi mekem mi savve long olketa wei bilong iu, and olketa road bilong iu. Mekem mi followim trufala toktok bilong iu and teachim mi, from iu God wea sevem mi. Evri hope bilong mi long iu.” (Ps. 25:4, 5) Taem iu ting raonem samting wea iu readim long Bible, hem gud for tingim wanem taem nao iu savve iusim datwan. Waswe, maet iu savve iusim long famili, long waka ples, long skul, or long ministry? Taem iu luksavve long datwan, bae hem isi for iu savve hao for iu followim wanem iu lanem. w16.05 3:9, 11
Saturday, January 6
Elder mas no garem blame long eni samting.—1 Tim. 3:2.
Jehovah nao storyim olketa spiritual mark wea olketa elder mas kasem. Jehovah expectim olketa brata wea lukaftarem kongregeson for garem olketa gudfala wei. (1 Tim. 3:2-7) Diswan showimaot Jehovah lovem olketa brata and sista long kongregeson. Bible sei hem baem kongregeson “long blood bilong Son bilong hem.” (Acts 20:28) So Jehovah expectim olketa elder for showimaot gudfala example, and bae olketa givim ansa long Jehovah for wei wea olketa lukaftarem kongregeson. Jehovah laekem iumi for hapi and stap gud insaed long kongregeson. (Isa. 32:1, 2) Taem iumi read abaotem olketa spiritual mark hia, iumi luksavve Jehovah barava lovem iumi. Bat evri Christian savve lanem samting from olketa spiritual mark hia. Olsem example, Jehovah expectim iumi evriwan for no ova tumas and for garem gudfala tingting. (Phil. 4:5; 1 Pet. 4:7) Taem olketa elder “showimaot gudfala example for olketa sheepsheep,” iumi savve lane from olketa and “garem sem faith olsem olketa.”—1 Pet. 5:3; Heb. 13:7. w16.05 5:8-10
Sunday, January 7
Heart nao hem samting wea hem barava important for iu protectim.—Prov. 4:23.
Iumi mas protectim heart bilong iumi mekem iumi willing for Jehovah gohed trainim iumi. Samfala samting wea savve spoelem heart bilong iumi nao hem sapos iumi praod, gohed duim sin, and iumi no garem strongfala faith. Sapos iumi no keakea, olketa samting hia savve mekem iumi bighed and no willing for obeyim God. (Dan. 5:1, 20; Heb. 3:13, 18, 19) Hem nao samting wea happen long King Uzziah bilong Judah. (2 Chron. 26:3-5, 16-21) Long firstaem, Uzziah hem obeyim God and fren gud witim hem, so God stap witim hem. Bat taem hem garem bigfala paoa, hem kamap praod tumas. From hem barava praod, hem laek for bonem incense long temple, nomata olketa priest nomoa garem raet for duim datfala waka. Taem olketa priest talem Uzziah for no duim datwan, hem kros fogud! Jehovah panisim Uzziah, and hem garem leprosy go kasem taem hem dae. (Prov. 16:18) Wei for praod savve mekem iumi start for tingse iumi gud winim narawan, and maet iumi no laek for followim kaonsel wea iumi kasem from Bible.—Rome 12:3; Prov. 29:1. w16.06 2:3, 4
Monday, January 8
Iufala mas patient and mas lovem narawan.—Eph. 4:2.
Hao nao iu ting long olketa brata and sista wea garem difren culture? Maet languis, kaleko, wei, and kaikai bilong olketa hem barava difren from iu. Waswe, iu no laek associate witim olketa bikos olketa difren from iu? Waswe, iu associate nomoa witim olketa wea iufala kam from sem ples? Hao nao iu ting long olketa elder long kongregeson, circuit, or branch office wea olketa young winim iu, or wea kam from difren kantri? Sapos iumi no careful, maet olketa samting hia affectim tingting bilong iumi and spoelem wei wea iumi wan mind. Wanem nao savve helpem iumi for no garem kaen tingting olsem? Paul givim gudfala advaes long olketa Christian long Ephesus. Pipol wea stap long datfala taon olketa rich, and kam from staka difren ples. (Eph. 4:1-3) Paul encouragem olketa for hambol, garem naesfala wei, patient, and lovem narawan. Olketa fasin hia olketa olsem olketa strongfala post wea sapotim wanfala haos. w16.06 3:17, 18
Tuesday, January 9
Iufala mas lukaot and keakea nogud iufala greedy.—Luke 12:15.
Satan laekem iumi for iusim strong bilong iumi for kasem staka selen and olketa material samting winim wei for duim wanem Jehovah laekem. (Matt. 6:24) Bat sapos iumi busy nomoa for kasem olketa samting wea iumiseleva laekem, bae iumi no hapi or maet iumi kasem problem saed long selen. Or barava nogud samting nao, datwan savve spoelem faith wea iumi garem long Jehovah and Kingdom bilong hem. (1 Tim. 6:9, 10; Rev. 3:17) Jesus sei “wei for laek garem evri nara samting” hem olsem olketa nila grass wea savve stopem wanfala seed for grow and for no garem frut.” (Mark 4:14, 18, 19) Distaem iumi barava klosap long end bilong world bilong Satan. So hem no taem for iumi gohed kasem staka material samting. And iumi shud no tingse bihaen long bigfala trabol bae iumi still garem olketa samting wea iumi ownim distaem, nomata olketa samting hia barava spesol long iumi.—Prov. 11:4, ftn.; Matt. 24:21, 22. w16.07 1:5, 6
Wednesday, January 10
Iumi evritaem kasem staka blessing from disfala nambawan wei bilong hem for kaen tumas.—John 1:16.
Long wanfala early morning, wanfala man wea ownim grape planteison hem go long market for lukaotem samfala man for kam waka long planteison bilong hem. Hem talem olketa haomas selen nao bae hem peim long olketa, and olketa willing for waka. Bat from hem needim staka wakaman, long datfala day hem go bak tu-thri taem long market for faendem samfala wakaman moa. Hem talem olketa bae hem peim olketa wanem hem fitim. Long end long day, datfala man kolem kam olketa wakaman hia for givim pei bilong olketa. And nomata olketa wea waka full day or waka for wanfala hour nomoa, hem givim evriwan sem pei nomoa. Bat taem olketa wea waka full day komplen, datfala man sei: ‘Fren, mi no ravem iu. Iu agree for mi peim iu wanem hem fitim, iaman? Selen bilong mi ia! Mi savve iusim for eni samting wea mi laekem. Or hao, iu jealous bikos mi kaen long olketa nara wakaman?’ (Matt. 20:1-15) Disfala tokpiksa bilong Jesus teachim iumi wanfala important samting abaotem wei wea Jehovah hem kaen tumas.—2 Cor. 6:1. w16.07 3:1, 2
Thursday, January 11
Mi wakem evri niu samting. . . . Raetem bikos man savve trustim olketa toktok hia and hem barava tru.—Rev. 21:5.
Hem barava important distaem for preachim gud nius abaotem Kingdom bikos end hem klosap tumas! (Mark 13:10) Iumi mas no forget, goal bilong iumi taem iumi preach hem for mekhae long Jehovah. Iumi duim olsem taem iumi talem long pipol hao evri blessing wea bae kamap long niu world hem olketa samting wea Jehovah duim from hem kaen tumas. Taem iumi preach, iumi savve helpem pipol for luksavve taem Kingdom hem rul olketa man bae kasem staka gudfala samting from datfala ransom and gogo olketa bae kamap perfect. Bible sei: “Olketa samting wea hem wakem [bae] no slave moa long sin and dae. From datwan olketa bae free olsem olketa pikinini bilong God, wea datwan hem nambawan samting.” (Rome 8:21) Datwan bae happen bikos Jehovah hem kaen tumas. w16.07 4:17-19
Friday, January 12
Hasband mas givim long waef wanem waef hem fit for kasem. Waef tu mas givim long hasband wanem hasband hem fit for kasem.—1 Cor. 7:3.
Bible no storyim wanem nao hasband and waef shud duim or no duim long each other bifor tufala sleep tugeta, bat Bible sei hem stret for tufala showimaot tufala lovem each other. (Song of Sol. 1:2; 2:6) Olketa Christian hasband and waef shud kaen and tingim feeling bilong tufala. Taem iumi lovem God and olketa narawan bae iumi no letem eniwan or eni samting for spoelem marit bilong iumi. Samfala hasband and waef no stap gud tugeta or spoelem marit bilong olketa from olketa lukluk long olketa rabis piksa. Iumi mas stap klia long eni samting wea savve switim iumi for lukluk long olketa rabis piksa, or for laekem samwan wea hem no marit partner bilong iumi. Iumi mas stap klia tu, long wei for switim feeling bilong samwan wea no marit partner bilong iumi, bikos for duim olsem hem no showimaot love. Iumi mas evritaem tingim, God hem savve long tingting bilong iumi and evri samting wea iumi duim. Datwan bae helpem iumi for duim samting wea God hapi long hem and for gohed faithful long marit partner bilong iumi.—Matt. 5:27, 28; Heb. 4:13. w16.08 2:7-9
Saturday, January 13
Mifala gohed prea long God for givim iufala stretfala savve abaotem wanem hem laekem.—Col. 1:9.
Why nao hem barava important for olketa Christian long Colossae readim and studyim olketa Holy Raeting? Datwan bae helpem olketa for garem wisdom and wei for minim samting mekem olketa savve duim wanem hem “fitim pipol wea worshipim Jehovah for mekem hem hapi.” And tu, olketa bae duim “evri gudfala waka” wea Jehovah laekem olketa for duim, especially for preachim gud nius. (Col. 1:10) So sapos iumi garem Bible study, iumi mas helpem hem for luksavve wei for evritaem readim and studyim Bible seleva savve helpem hem for fren gud witim Jehovah. Bat sapos iumiseleva no tinghae long wei for studyim Bible seleva, hard for iumi helpem olketa Bible study bilong iumi tu for tinghae long wei for studyim Bible seleva. Sapos iumi readim Bible and ting raonem evritaem, diswan bae helpem iumi long laef bilong iumi and long ministry. Olsem example, taem samwan askem iumi wanfala hard kwestin long ministry, iumi bae fit for iusim Bible for ansarem kwestin bilong hem. Sapos iumi storyim long narawan hao iumi barava kasem gud samting from wei for studyim Bible seleva, datwan maet encouragem olketa narawan for studyim gud Bible mekem olketa tu kasem gud samting from datwan. w16.08 4:3, 4
Sunday, January 14
Iumi insaed wanfala faet wea . . . iumi faetem . . . olketa demon wea stap long heven.—Eph. 6:12.
Hem barava important for iumi againstim olketa samting long world wea savve spoelem iumi. Olketa samting hia nao tingting bilong pipol long world, olketa idea bilong man, wei for durong, wei for drunk, and for tekem drug. Iumi mas faet hard tu for winim olketa wik point bilong iumi, and for no givap taem iumi wikdaon. (2 Cor. 10:3-6; Col. 3:5-9) Waswe, iumi fit for winim Satan, world bilong hem, and olketa wik point bilong iumi? Yes, iumi fit for winim bat hem bae no isi! Paul sei hem olsem wanfala man for boxing. Hem sei: “Mi no hit olobaot.” (1 Cor. 9:26) Iumi mas faetem olketa enemy bilong iumi olsem wanfala man for boxing. Jehovah nao helpem and trainim iumi long disfala faet. Hem iusim Bible, olketa Bible pablikeson, meeting, assembly, and olketa convention for helpem iumi. Waswe, iumi followim evri samting wea iumi lanem? w16.09 2:2, 3
Monday, January 15
Christ tu bat no duim nomoa wanem hemseleva laekem.—Rome 15:3.
Olsem Jesus iumi tu shud ting long wei for duim wanem God laekem and helpem olketa narawan olsem hem important winim wanem iumiseleva laekem. So iumi bae no werem kaleko wea iumiseleva laekem bat wea maet mekem pipol no laek for lisin long message wea iumi preach abaotem. (Rome 15:2) Hem responsibility bilong dadi and mami for teachim pikinini for savve hao for followim olketa Bible principle. From dadi and mami and olketa pikinini laek for mekem Jehovah hapi, bae olketa mek sure kaleko and lukluk bilong olketa hem showimaot respect. (Prov. 22:6; 27:11) Hao nao dadi and mami savve teachim pikinini for respectim God bilong iumi wea holy, and for followim olketa standard bilong hem? Dadi and mami shud showimaot gudfala example long diswan. And tufala shud teachim pikinini for savve long wea nao gudfala ples for baem kaleko and for chusim kaleko wea fitim. Olketa pikinini savve chusim kaleko wea olketa laekem, bat samting wea barava important nao, kaleko wea olketa chusim mas mekhae long Jehovah, God wea olketa worshipim. w16.09 3:13, 14
Tuesday, January 16
Student hem no winim teacher bilong hem. Bat student wea teacher barava lanem hem gud, bae hem olsem teacher bilong hem nao.—Luke 6:40.
Pipol laek for lisin long Jesus taem hem story bikos hem lovem Jehovah and hem savve gud long olketa Holy Raeting. Olketa savve Jesus lovem olketa tu. So olketa lisin gud long hem. (Luke 24:32; John 7:46) Olsem tu, taem pikinini lukim dadi and mami lovem Jehovah, datwan bae helpem hem for lovem Jehovah tu. (Deut. 6:5-8; Luke 6:45) So dadi and mami, gohed for studyim gud Bible and evritaem readim olketa pablikeson bilong iumi. Interest for lane abaotem olketa samting wea Jehovah wakem. (Matt. 6:26, 28) Taem iu lanem staka samting abaotem Jehovah, bae iu teachim gud pikinini bilong iu abaotem hem. Taem iu lanem samting abaotem Jehovah, storyim datwan long pikinini bilong iu. Iu savve storyim olketa samting hia long enitaem nomoa, no long taem wea iufala prepare for olketa meeting or taem bilong famili worship nomoa. w16.09 5:6, 7
Wednesday, January 17
No eniwan long olketa savve story long Jew languis.—Neh. 13:24.
Sapos iumi no savve minim gud samting wea iumi herem long olketa meeting from olketa iusim difren languis, datwan savve spoelem spiritual saed bilong iumi. Taem Nehemiah go long Jerusalem, hem lukim samfala pikinini long there no savve long Hebrew languis. From olketa Israelite iusim Hebrew languis long worship bilong olketa, olketa pikinini hia no minim wanem olketa herem, so datwan affectim wei wea olketa fren witim Jehovah. (Neh. 8:2, 8) Samfala dadi and mami wea joinim kongregeson wea iusim difren languis luksavve olketa pikinini no gohed gud long spiritual wei. Why nao olsem? Taem iumi readim olketa pablikeson bilong iumi long nara languis, maet datwan no kasem heart bilong iumi olsem sapos iumi readim long languis bilong iumiseleva. And tu, from hem no isi for story gud long difren languis, datwan savve mekem mind bilong iumi taed and hem savve affectim spiritual saed bilong iumi. So nomata sapos iumi laek for helpem kongregeson wea iusim difren languis, hem important for iumi protectim spiritual saed bilong iumi.—Matt. 4:4. w16.10 2:4-6
Thursday, January 18
Faith hem kliafala pruv wea showimaot samting wea man hope long hem, hem tru, nomata hem no savve lukim datwan.—Heb. 11:1
Faith hem spesol samting bat hem no samting wea evriwan garem. (2 Thess. 3:2) Jehovah helpem olketa wea worshipim hem for garem faith. (Rome 12:3; Gal. 5:22) Iumi barava thankiu long Jehovah bikos hem helpem iumi for garem faith! Jehovah givim kam Son bilong hem mekem evriwan wea garem faith long Jesus, God savve forgivim sin bilong olketa. Diswan mekem pipol fit for fren witim Jehovah and olketa fit for kasem laef olowe. (John 6:44, 65; Rome 6:23) Jehovah kaen tumas long iumi! Nomata iumi born sin and fit for dae, Jehovah luksavve iumi fit for duim olketa gudfala samting. (Ps. 103:10) Hem helpem iumi for savve long gud nius abaotem Jesus and sakrifaes bilong hem. Long datfala taem nao iumi start for showimaot faith long Jesus, followim example bilong hem, and iumi garem hope for laef olowe!—1 John 4:9, 10. w16.10 4:1, 2
Friday, January 19
[Paul] encouragem olketa disaepol [long Macedonia].—Acts 20:2.
Staka taem nao aposol Paul storyim olketa gud samting abaotem olketa nara Christian. Hem savve gud long samfala hia bikos olketa savve gogo tugeta for staka year. Nomata olsem, hem nating raet abaotem wik point bilong olketa bat hem praisem olketa. Olsem example, Paul hem sei abaotem Timothy: “Hem olsem pikinini bilong mi. Mi lovem hem and hem faithful for duim waka bilong Lord.” Paul sei tu hem barava sure Timothy bae tingim and lukaftarem olketa nara Christian. (1 Cor. 4:17; Phil. 2:19, 20) Paul talem olketa Christian long Corinth hao Titus hem wanfala brata wea waka witim hem for helpem olketa. (2 Cor. 8:23) Masbi taem Timothy and Titus herem samting wea Paul talem abaotem tufala, datwan barava encouragem tufala! Paul and Barnabas putim laef bilong tufala long danger for encouragem olketa nara Christian. Olsem example, tufala savve staka pipol long Lystra laek for killim tufala. Nomata olsem, tufala go bak long there for encouragem olketa niu disaepol and for helpem olketa for gohed faithful long Jehovah. (Acts 14:19-22) Long Ephesus, nomata bihaen wanfala big sekson kros long Paul and laek for killim hem, hem encouragem olketa disaepol long there.—Acts 20:1. w16.11 1:10, 11
Saturday, January 20
Iufala mas no garem difren tingting bat mas wan mind long tingting bilong iufala.—1 Cor. 1:10.
Jehovah nao leadim and teachim olketa wea insaed long organization bilong hem long earth. Hao nao hem duim datwan? Hem markem Christ for hem “hed bilong kongregeson,” and Christ markem “datfala wakaman wea faithful and wise” for teachim and leadim pipol bilong God. (Matt. 24:45-47; Eph. 5:23) Olsem governing body long first century, datfala wakaman barava tinghae long Bible bikos hem kam from God. (1 Thess. 2:13) Bible encouragem iumi for evritaem go long olketa meeting. (Heb. 10:24, 25) Hem talem iumi evriwan for bilivim olketa sem teaching insaed Bible. Bible sei tu for Kingdom hem first samting long laef bilong iumi. (Matt. 6:33) Iumi kasem instruction from Bible for preach long haos tu haos, long olketa pablik ples, and long eni ples wea iumi meetim pipol. (Matt. 28:19, 20; Acts 5:42; 17:17; 20:20) Bible garem instruction for olketa elder savve followim for keepim kongregeson klin. (1 Cor. 5:1-5, 13; 1 Tim. 5:19-21) And Bible sei iumi mas klin long body, garem klinfala tingting, and garem gudfala wei.—2 Cor. 7:1. w16.11 3:7, 8
Sunday, January 21
Iufala mas go aot from hem nao.—Rev 18:4.
Plande year bifor World War I, Charles Russell and olketa nara Bible Student luksavve olketa religion wea sei olketa Christian no teachim truth insaed Bible. So olketa barava stap klia from olketa false religion hia. Long year 1879, Zion’s Watch Tower sei evri church wea sei olketa followim Christ bat wea olketa sapotim gavman, olketa part long Bigfala Babylon wea Bible sei hem olsem wanfala jury woman. (Rev. 17:1, 2) Olketa wea faithful for worshipim God luksavve sapos olketa gohed for sapotim false religion, God bae no blessim olketa. So staka long olketa raetem leta long church bilong olketa for talem bae olketa no member long church moa. Samfala readim leta bilong olketa front long evriwan long church bilong olketa. w16.11 5:2, 3
Monday, January 22
Olketa wea letem spirit bilong God for bossim olketa tingim nomoa samting bilong spirit.—Rome 8:5.
Evri year, long taem bilong Memorial bilong dae bilong Jesus, iumi savve readim Rome 8:15-17. Olketa verse hia storyim wei wea olketa anointed Christian luksavve olketa garem datfala hope for go long heven. Olketa anointed Christian nao main wan wea Rome chapter 8 story for olketa. Olketa kasem “holy spirit” and ‘weitim God for adoptim olketa olsem olketa son bilong hem,’ and for ‘sevem olketa from body bilong olketa wea sin and dae.’ (Rome 8:23) Long future olketa hia bae kamap olketa son bilong God long heven. Bihaen olketa baptaes, God iusim ransom for forgivim sin bilong olketa, and hem ting long olketa olsem olketa raeteous. Diswan mekem olketa fit for kamap olketa spiritual son bilong hem. (Rome 3:23-26; 4:25; 8:30) Distaem, Jehovah savve ting long olketa faithful Christian wea garem hope for laef long earth olsem olketa raeteous tu. So kaonsel wea stap long Rome chapter 8 savve helpem olketa tu. w16.12 2:1-3
Tuesday, January 23
No wari.—Matt. 6:34.
Wanem nao Jesus minim taem hem sei, “no wari”? Jesus no sei man wea worshipim God bae no warim eni samting. Long hia, Jesus hem helpem olketa disaepol bilong hem for luksavve wei for wari nating or wari tumas bae no stretem problem wea kasem man. Olketa problem bae kamap evriday, so olketa Christian shud no wari abaotem olketa samting wea happen finis, or olketa samting wea olketa tingse bae hem happen long future, bikos datwan bae mekem wari bilong olketa hem big go moa. Samfala taem maet wanfala Christian wari abaotem samting wea hem tingse bae happen long future. Bat hem nogud for wari abaotem olketa samting wea no happen yet. Why nao olsem? Bikos staka taem samting wea iu tingse bae hem nogud tumas, hem no happen olsem. And tu, no forget, God savve helpem iu long eni samting wea happen long iu. Iu fit for trustim wei wea God bae blessim olketa wea faithful long hem, and bae hem helpem olketa for no wari tumas abaotem olketa samting wea happen finis, olketa samting wea kasem olketa distaem, and olketa samting wea bae happen long future. w16.12 3:13, 16
Wednesday, January 24
Olketa wea hambol nao olketa wise.—Prov. 11:2.
Taem Jehovah chusim Saul for kamap king, Saul hem hambol and pipol respectim hem. (1 Sam. 9:1, 2, 21; 10:20-24) Bat bihaen Saul kamap king, hem start for bighed. Wantaem, staka thousand Philistine nao kam for faetem olketa Israelite. Profet Samuel talem Saul hem bae kam and mekem sakrifaes long Jehovah. Bat taem profet Samuel no arrive yet, staka insaed army bilong Israel olketa lusim Saul bikos olketa fraet. Saul no patient for weitim Samuel so hemseleva mekem datfala sakrifaes. Saul no garem raet for mekem datfala sakrifaes and Jehovah no hapi taem hem duim datwan. (1 Sam. 13:5-9) Taem Samuel kasem olketa, hem tok strong long Saul from hem no obeyim Jehovah. Bat long tingting bilong Saul, hem no duim eni rong samting. Saul mekem olketa excuse for samting wea hem duim, and hem blamem olketa narawan tu for datwan. (1 Sam. 13:10-14) Start long datfala taem, Saul duim staka nara samting wea showimaot hem no hambol. So Jehovah rejectim hem for waka olsem king. (1 Sam. 15:22, 23) Long firstaem Saul hem gudfala king bat gogo hem kamap praod.—1 Sam. 31:1-6. w17.01 3:1, 2
Thursday, January 25
David . . . hem barava wan mind witim mi.—Acts 13:22.
King David hem wanfala faithful man, and Jehovah lovem hem tumas. (Acts 13:22) Nomata olsem, David hem durong witim Bath-sheba, wea datwan hem bigfala sin. (2 Sam. 11:1-21) David hem no savve changem samting wea happen finis. And nogud samting wea kamaot from datfala sin bae affectim hem long full laef bilong hem. (2 Sam. 12:10-12, 14) So David needim faith. Hem mas sure taem hem barava repent, Jehovah bae forgivim hem and helpem hem for no givap taem hem kasem olketa nogud samting wea kamaot from sin bilong hem. From iumi no perfect, iumi evriwan savve duim sin. Bat samfala sin wea iumi duim hem big winim olketa narawan, and samfala taem iumi no savve changem samting wea happen finis. Olsem David, maet iumi kasem olketa nogud samting wea kamaot from wanem iumi duim. (Gal. 6:7) Bat iumi barava sure taem iumi repent, God bae helpem iumi for winim hard taem wea iumi kasem, nomata olketa hard taem hia hem kamaot from wanem iumiseleva duim.—Isa. 1:18, 19; Acts 3:19. w17.01 1:10-12
Friday, January 26
Olketa man no savve minim evri samting wea God duim long disfala world. Nomata olketa trae hard for minim olketa samting hia, hard for olketa minim. And nomata wanfala wise man hem sei hem savve, hem no barava savve.—Eccl. 8:17.
Wei for hambol bae helpem iumi for mekem olketa gudfala disison nomata iumi no savve wanem nao bae kamaot from disison bilong iumi. Olsem example, maet iumi tingting for duim full-taem service, bat wanem nao bae happen sapos iumi sik? Waswe sapos dadi and mami bilong iumi sik and needim iumi for helpem tufala? Taem iumi olo, hu bae iumi lukaftarem iumi? Nomata iumi prea and ting raonem olketa kwestin hia, bae iumi no kasem ansa for evri kwestin hia. (Eccl. 8:16, 17) Bat sapos iumi trust long Jehovah, bae iumi luksavve wanem iumi fit for duim and wanem iumi no fit for duim and acceptim datwan. Bifor iumi mekem eni disison, iumi duim research abaotem datwan, askem advaes long olketa narawan, and important samting nao hem for prea long Jehovah abaotem datwan. Then iumi mas letem holy spirit bilong Jehovah for leadim iumi. (Eccl. 11:4-6) Jehovah savve blessim olketa disison bilong iumi, or hem savve helpem iumi for duim nara samting wea fitim will bilong hem.—Prov. 16:3, 9. w17.01 4:14
Saturday, January 27
Iu mas no kaikaim frut from datfala tree.—Gen. 2:17.
Adam and Eve mas disaedem wanem for duim. Waswe, bae tufala obeyim God, or duim samting wea datfala snek talem? Sorre tumas, tufala disaed for no obeyim God. (Gen. 3:6-13) Taem Adam and Eve brekem law bilong God, tufala no perfect nao. And tu, tufala kamap enemy bilong God bikos God barava heitim nogud samting. From Jehovah hem barava holy hem bae no acceptim samting wea nogud. (Hab. 1:13) Sapos Jehovah no duim samting abaotem sin bilong Adam and Eve, evriwan long heven and earth bae no garem eni hope. Bae olketa angel and olketa man tu no sure hu nao olketa bae fit for trustim. Bat Jehovah seleva hem followim olketa standard bilong hem, and no enitaem bae hem lusim datwan. (Ps. 119:142) Nomata Adam and Eve free for disaed seleva, tufala still kasem nogud samting from wei wea tufala againstim Jehovah. Gogo tufala dae and go bak long dust wea Jehovah wakem tufala long hem.—Gen. 3:19. w17.02 1:8, 10, 11
Sunday, January 28
Samting wea mekem man laef nao, hem no kaikai nomoa, bat hem evri toktok wea kamaot from mouth bilong Jehovah.—Matt. 4:4.
Start long taem wea Jesus duim ministry go kasem taem hem dae, hem iusim olketa Holy Raeting for leadim hem. Nomata taem hem redi for dae, hem talem toktok abaotem Messiah from olketa Holy Raeting. (Matt. 27:46; Luke 23:46) Bat olketa bigman long religion long taem bilong Jesus nating tinghae long toktok bilong God. Olketa no laek for followim toktok bilong God sapos hem no sapotim biliv bilong olketa. Taem Jesus story abaotem olketa bigman hia, hem talem disfala toktok bilong God wea profet Isaiah talem: “Long toktok nomoa pipol hia mekhae long mi bat olketa no lovem mi. Olketa hard waka nating for worshipim mi bikos olketa sei olketa law bilong man hem teaching wea kam from God.” (Matt. 15:7-9) Jesus hem iusim toktok bilong God taem hem teachim pipol. Taem olketa bigman long religion askem olketa kwestin long hem, hem no iusim tingting bilong hemseleva for ansarem olketa bat hem iusim olketa Holy Raeting for teachim pipol.—Matt. 22:33-40. w17.02 3:18, 19
Monday, January 29
Respectim evri difren kaen man. . . . Showimaot respect for king.—1 Pet. 2:17.
Iumi Olketa Jehovah’s Witness duim best bilong iumi for showimaot iumi respectim olketa bigman long gavman. Hem tru, samting wea olketa bigman long gavman expectim iumi for duim for showimaot respect hem no semsem long evri kantri. Nomata olsem, iumi stap anda long olketa taem olketa duim waka bilong olketa. Bat sapos olketa askem iumi for duim samting wea bae mekem iumi for no obeyim Jehovah, bae iumi no duim datwan. Long olketa taem olsem, Jehovah nao iumi mas obeyim and no olketa man. (1 Pet. 2:13-16) Iumi savve lane from example bilong pipol bilong Jehovah long bifor wea showimaot respect long olketa bigman long gavman. Joseph and Mary showimaot gudfala example long diswan. Taem gavman bilong Rome duim wanfala census and askem evriwan for go bak long ples wea olketa born, Joseph and Mary go long Bethlehem for register nomata hem klosap tumas for Mary bornem baby. (Luke 2:1-5) Aposol Paul tu hem respectim olketa bigman long gavman. Taem olketa accusim hem and sei hem duim samting wea no stret, hem showimaot respect taem hem defendim hemseleva front long King Herod Agrippa and Festus, wea hem bigman bilong Judea, wanfala province bilong Rome.—Acts 25:1-12; 26:1-3. w17.03 1:9, 10
Tuesday, January 30
Olketa samting wea happen long olketa . . . hem stap long olketa Holy Raeting for warnim iumi.—1 Cor. 10:11.
Taem olketa Israelite start for followim nogud wei bilong pipol long Canaan, Jehovah no protectim olketa from olketa enemy. (Judg. 2:1-3, 11-15; Ps. 106:40-43) Masbi hem no isi for olketa famili wea lovem Jehovah for gohed faithful long datfala taem. Nomata olsem, Bible story abaotem samfala wea gohed faithful long datfala taem, olsem Jephthah, Elkanah, Hannah, and Samuel. Olketa hia barava laek for mekem Jehovah hapi. (1 Sam. 1:20-28; 2:26) Tingting and wei bilong pipol distaem tu hem olsem pipol long Canaan bifor. Staka pipol durong, raf, and laekem tumas selen. Bat Jehovah warnim iumi for no duim olketa samting olsem. Hem laek protectim iumi from olketa nogud samting, olsem hem laek protectim olketa Israelite tu. Iumi no laek for duim olketa nogud samting wea olketa Israelite duim. (1 Cor. 10:6-10) Iumi mas no followim wei bilong pipol long world. (Rome 12:2) Waswe, iu traem best for duim olsem? w16.04 1:4-6
Wednesday, January 31
Man wea minim samting bae hem savve hao for followim stretfala wei.—Prov. 1:5.
Jehovah hem givim iumi olketa gudfala advaes insaed long Bible. So hem important for iumi duim research, and prea long Jehovah for helpem iumi. Jehovah savve helpem iumi for garem olketa gudfala wei wea iumi needim, mekem iumi savve disaedem samting wea followim wanem hem laekem. Bifor iumi mekem eni important disison, hem gud for tingim olketa kwestin hia: ‘Waswe, wanem mi disaedem showimaot mi lovem Jehovah? Waswe, datfala disison bae mekem famili bilong mi hapi and stap gud tugeta? And waswe, disison wea mi mekem showimaot mi kaen and patient?’ Jehovah no forcem iumi for lovem hem and for worshipim hem. Hem respectim raet wea iumi garem for disaedem samting seleva, and disison wea iumi mekem sapos iumi bae worshipim hem or nomoa. (Josh. 24:15; Eccl. 5:4) Bat hem expectim iumi for duim wanem iumi disaedem wea followim Bible. Sapos iumi trustim direction wea kam from Jehovah and followim olketa Bible principle, datwan savve helpem iumi for mekem olketa wise disison wea Jehovah bae hapi long hem.—Jas. 1:5-8; 4:8. w17.03 2:17, 18