Bible Garem Secret Toktok?
SAMTING olsem tufala year bihaen olketa killim dae Prime Minister bilong Israel, Yitzhak Rabin, long 1995, wanfala journalist talemse hao witim help bilong computer, hem faendem toktok abaotem diswan wea stap haed insaed olketa toktok bilong Bible wea garem firstfala Hebrew languis. Datfala journalist, Michael Drosnin, raetem hao hem trae for warnim prime minister winim wan year bifor olketa killim hem bat nomoa nao.
Olketa nara buk and story tu talem hao disfala haed toktok givim barava pruv hao Bible hem kam from God. Waswe, kaen haed toktok olsem stap? Waswe, haed toktok olsem nao hem pruv for bilivim hao Bible hem kam from God?
Wanfala Niu Idea?
Disfala idea abaotem haed toktok insaed long Bible hem no niu wan. Hem wanfala main idea long Cabala, wanfala kastom biliv bilong olketa Jew. Olketa teacher bilong Cabala talemse simpol mining bilong Bible toktok hem no tru mining bilong hem. Olketa biliv God hem iusim olketa leta insaed Hebrew Bible olsem symbol, wea sapos man minim gud hem bae luksavve go moa long planti truth. Long tingting bilong olketa, God nao markem evri Hebrew leta and position bilong hem long Bible for fitim wanfala plan bilong hem.
Jeffrey Satinover, wanfala man wea lukluk insaed olketa haed Bible toktok, talem hao olketa Jew hia bilivse olketa Hebrew leta wea olketa iusim for raetem story bilong creation garem bigfala paoa wea haed. Hem raet: “Genesis hem no storyim nomoa wanem hem happen; hem nao barava tul for duim creation, wanfala plan long mind bilong God wea showaot long creation.”
Wanfala mek-13 century Cabala teacher, Bachya ben Asher bilong Saragossa, Spain, raet abaotem wanfala haed toktok wea hem faendem taem hem readim evri mek-42 leta insaed lelebet part bilong Genesis. Disfala wei for missim samfala leta followim samfala order for kasem samfala haed toktok hem nao teknik wea pipol iusim distaem for followim datfala idea for lukaotem haed toktok long Bible.
Computer “Showimaot” Haed Toktok
Taem nomoa computer yet, samting wea man fit for duim for lukluk insaed long Bible toktok hem no mas big. Bat long August 1994, Statistical Science niuspepa garem wanfala story wea Eliyahu Rips from Hebrew University long Jerusalem and olketa fren bilong hem wea duim research talem samting wea mekem pipol sapraes fogud. Olketa talem hao taem olketa aotem evri spes midolwan olketa leta and followim samfala wei for missim samfala leta insaed long Hebrew toktok bilong Genesis, olketa faendem nem bilong 34-fala big teacher wea stap haed insaed long olketa word hia, witim samfala nara information, olsem date wea olketa born or dae, wea stap klosap long nem bilong olketa.a Bihaen olketa testim idea bilong olketa moa, olketa man hia pablisim tingting bilong olketa hao information wea olketa faendem from Genesis hem barava kanduit kamaot nating—wea pruvim hao God givim information wea stap haed insaed long secret toktok long Genesis for planti thousand year go finis.
Taem hem iusim disfala wei for lukluk, man for raet Drosnin hem duim olketa test bilong hemseleva, taem hem lukaotem haed information insaed first faevfala buk bilong Hebrew Bible. Drosnin sei hem faendem nem bilong Yitzak Rabin insaed long Bible taem hem iusim evri mek-4,772 leta. So taem hem putim 4,772 leta long each laen, hem lukim hao nem bilong Rabin (readim kam daon) hem akrosim wanfala laen (Deuteronomy 4:42, wea read akros) wea Drosnin transleitim olsem “wanfala man for kill nao bae killim hem dae.”
Deuteronomy 4:42 hem tok abaotem man wea no min for killim man dae. Dastawe, planti tok daonem wei wea Drosnin hem duim diswan, and olketa sei hao kaen teknik olsem man savve iusim for faendem semkaen message long eni toktok nomoa. Bat Drosnin no laek for change mind, and hem challenge olsem: “Taem olketa wea againstim mi olketa faendem message abaotem dae bilong Prime Minister hem stap haed insaed [story buk] Moby Dick, then bae mi bilivim olketa.”
Pruv wea God Nao Showimaot?
Professor Brendan McKay, bilong Computer Science Department long Australian National University, acceptim challenge bilong Drosnin and hem mekem bigfala computer research long olketa English toktok bilong Moby Dick.b Taem hem iusim sem teknik olsem Drosnin, McKay sei hem faendem “profesi” abaotem dae bilong Indira Gandhi, Martin Luther King, Jr., John F. Kennedy, Abraham Lincoln, and samfala moa. MacKay talemse Moby Dick tu hem talem “profesi” abaotem dae bilong Yitzhak Rabin.
Kam bak moa long Genesis long Hebrew languis, Professor McKay and olketa kaban bilong hem challengem tu samting wea Rips and olketa kaban bilong hem faendem. Olketa sei samting wea kamaot hem no from datfala message hem from God, bat hem kamaot followim nomoa teknik wea man hem followim—wea man wea duim datfala research nao kontrolem. Raoa saed long diswan hem go ahed yet distaem.
Narafala problem kamaot tu from toktok wea sei God minim for haedem olketa secret toktok hia insaed long “standard” or “firstfala” Hebrew raeting. Rips and olketa wea waka witim hem talemse olketa iusim “main transleison bilong Genesis, wea planti pipol acceptim” for duim research bilong olketa. Drosnin hem raet: “Evri Bible wea garem firsfala Hebrew languis wea stap distaem barava semsem nomata olketa leta bilong hem tu.” Bat diswan hem tru? Instead for iusim “standard” toktok, tu-thri difren Hebrew Bible stap tuday, wea kamaot from olketa difren manuscript bilong bifor. Hem tru Bible message hem no difren, bat evri manuscript no garem barava sem leta.
Planti transleison tuday kamaot from Leningrad Codex—hem nao barava oldfala full Hebrew Masoretic manuscript—wea olketa copyim maet klosap long year 1000 C.E. Bat Rips and Drosnin iusim difren manuscript, wea olketa kolem Koren. Shlomo Sternberg, wanfala Orthodox teacher and man bilong maths long Harvard University, minim hao Leningrad Codex hem “difren from Koren version wea Drosnin iusim, insaed Deuteronomy seleva 41-fala leta nao difren.” Olketa Dead Sea Scroll garem samfala part bilong Bible wea olketa raetem winim 2000 year go finis. Spelling insaed olketa scroll hia samtaem hem difren tumas from olketa Masoretic manuscript wea kamap bihaen. Insaed samfala scroll, olketa addim samfala leta insaed for showimaot vowel saond, from olketa no wakem yet eni wei for raetem vowel saond long datfala taem. Insaed olketa nara scroll, no mas staka leta nao olketa iusim. Taem man markem evri difren Bible manuscript wea stap bae hem lukim hao mining bilong olketa Bible toktok hem nating change nomoa. Bat, hem klia tu hao spelling and namba bilong olketa leta hem savve difren tu.
Disfala wei for lukaotem secret toktok hem depend long raeting wea barava semsem. Sapos wanfala hem change then diswan bae barava changem olketa namba–and message, sapos eni message hem stap. God hem keepim message bilong hem thru long Bible. Bat hem no keepim evri leta for stap sem, olsem from hem wari nogud spelling hem change long olketa century wea go pas. Waswe, diswan no showim hao hem nating putim haed toktok insaed long Bible?—Isaiah 40:8; 1 Peter 1:24, 25.
Waswe, Iumi Needim Haed Toktok Long Bible?
Aposol Paul barava raetem klia hao “evri Scripture kam from God and gud for teachim, for kaonselem, for stretem olketa samting, for givim discipline long raeteous fasin, mekem man bilong God hem fit evribit, barava redy for duim evri gudfala waka.” (2 Timothy 3:16, 17) Datfala klia and stret toktok insaed long Bible hem no hard tumas for minim or followim, bat planti pipol chus for no herem. (Deuteronomy 30:11-14) Olketa profesi wea stap klia long Bible givim strongfala reason for bilivim hao God nao givim kam.c No olsem olketa haed toktok, Bible profesi hem no depend long man nating, and olketa no ‘kamaot from tingting bilong eni man.’—2 Peter 1:19-21.
Aposol Peter raet hao “no from olketa kleva giaman story nao mifala mekem iufala savve abaotem paoa and taem wea Lord bilong iumi Jesus Christ stap moa.” (2 Peter 1:16) Disfala idea wea sei Bible garem haed toktok kam from kastom tingting bilong olketa Jew nomoa, wea iusim “kleva giaman” teknik wea haedem and tanem klia mining bilong Bible wea kam from God. Olketa Hebrew Scripture barava tok strong againstim kaen teknik olsem wea no followim tru samting.—Deuteronomy 13:1-5; 18:9-13.
Iumi hapi tumas from iumi garem klia message and instruction bilong Bible, wea helpem iumi for savve long God! Diswan hem barava winim wei for trae savve long Creator from enikaen haed message wea kamaot from wei wea wanfala man nomoa minim samting and tingting wea kamaot from help bilong wanfala computer.—Matthew 7:24, 25.
[Olketa Footnote]
a Long Hebrew languis, olketa savve iusim leta tu for minim namba. Dastawe, olketa date hem kamaot from olketa leta and no olketa namba.
b Hebrew hem languis wea no garem vowel. Olketa wea read nao putim vowel followim story. Sapos man no followim story, mining bilong word hem savve barava change sapos hem putim difren vowel. English garem vowel, so hem hard go moa for duim kaen research olsem long olketa word.
c For moa information abaot hao Bible hem kam from God and olketa profesi bilong hem, lukim brochure A Book for All People, wea Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. nao pablisim.