Waswe, Laef Stap Bihaen Man Dae?
SAMTING olsem 3,500 year bifor, Job hem ask: “Sapos wanfala man hem dae, waswe, hem savve laef moa?” (Job 14:14) Disfala kwestin konfiusim olketa man for planti thousand year. Insaed olketa year hia, pipol long evri ples ting raonem diswan and kasem olketa difren idea.
Planti wea sei olketa nao Christian biliv long heven and hell. Long narasaed, olketa Hindu biliv long reincarnation. Taem hem storyim tingting bilong olketa Muslim, Emir Muawiyah, wea waka long wanfala office bilong Islam religion, hem sei olsem: “Mifala biliv wanfala day bilong judgment bae kamap bihaen long dae, taem iu go front long God, Allah, wea hem olsem for go long kot.” Long datfala taem, biliv bilong Islam religion sei Allah bae lukluk gud long laef bilong man wanwan and sendem hem go long paradaes or long hellfire.
Long Sri Lanka, olketa Buddhist and Catholic openem big olketa door and window taem eniwan insaed famili bilong olketa dae. Olketa laetem wanfala oil lamp, and leim coffin long wei wea leg bilong man wea dae hem feisim front door. Olketa biliv wei for duim olketa samting hia bae helpem spirit bilong man wea dae for go aot from datfala haos.
Ronald M. Berndt bilong University of Western Australia sei olketa Aborigine bilong Australia biliv hao “long spiritual wei olketa man no savve dae.” Samfala tribe long Africa biliv hao bihaen long dae, man nating hem bae kamap devildevil, bat important man bae kamap wanfala spirit bilong laen dadi, wea bae kasem honor olsem leader wea pipol no savve lukim.
Long samfala kantri, lokol kastom wea join witim Christian Wei mekem kamap olketa biliv long wanem nao happen long man taem hem dae. Olsem example, kastom bilong planti Catholic and Protestant long West Africa hem for kavarem olketa mirror taem samwan hem dae mekem no eniwan savve luk insaed and lukim spirit bilong man wea dae.
Olketa ansa long kwestin abaotem ‘Wanem nao happen taem iumi dae?’ olketa difren evribit. Bat, main idea hem: Samting insaed long wanfala person hem kanduit dae and hem go ahed for laef bihaen man dae. Samfala pipol biliv disfala “samting” hem wanfala spirit. Olsem example, long samfala part bilong Africa and evriwea long Pacific, staka biliv wanfala spirit—no wanfala soul—hem kanduit dae. Samfala languis no garem word for “soul” tu.
Waswe, man wea laef garem wanfala spirit wea kanduit dae? Waswe, datfala spirit really lusim body taem man dae? Sapos olsem, wanem nao happen long spirit hia? And wanem hope nao stap for olketa wea dae finis? Olketa kwestin hia fit for kasem ansa. Nomata wanem ples or religion iu kam from, man kanduit ranawe from dae. So olketa kwestin hia barava affectim iumi wanwan. Mifala encouragem iu for faendaot moa abaotem diswan.