Hao Iu Savve Disaed Long Wisefala Wei
FREE will hem wanfala present from God. Sapos iumi no garem, iumi bae olsem olketa robot, no fit for disaedem wanem for duim. Bat from iumi garem, iumi feisim samfala challenge. Free will minim iumi mas disaedem olketa samting insaed laef bilong iumi.
Hem tru, planti disison no important tumas. Samfala narawan, olsem wanem laef waka for chusim or for marit or nomoa, savve affectim full future bilong iumi. Samfala nara disison bae affectim nara pipol. Samfala disison bilong parents savve affectim olketa pikinini long bigfala wei. And tu, iumi mas givim ansa long God for planti disison bilong iumi.—Romans 14:12.
Needim Help
Olketa man no garem gudfala record saed long wei for disaedem samting. Record showimaot hao wanfala long olketa first disison bilong olketa man hem lead go long bigfala trabol. Eve disaed for kaikaim datfala frut wea God talem stret hem tambu. From hem disaedem samting long selfish wei, hem lead go long wei wea hasband bilong hem tu no obeyim God, and gogo evri man safa long bigfala wei from diswan. Planti taem, olketa man go ahed for disaedem samting followim selfish fasin winim wei for followim olketa stretfala principle. (Genesis 3:6-19; Jeremiah 17:9) And taem iumi mas disaedem olketa important samting, planti taem iumi luksavve hao iumi no fit long samfala wei.
Iumi no sapraes hao, for disaedem olketa important samting, planti lukaotem help, no from olketa man nomoa. Bible storyim wanfala taem wea Nebuchadnezzar mas disaedem samting taem hem insaed wanfala war. Nomata hem wanfala king, hem feel olsem hem need for “duim divination,” askem olketa spirit. Dastawe, record hem sei: “Hem sekem olketa arrow. Hem iusim teraphim for askem samting; hem lukluk insaed long liver.” (Ezekiel 21:21) Long sem wei distaem, planti lukaotem help bilong olketa spirit from olketa wea talem future and olketa wea studyim star for savve long future, and samfala nara wei. Bat for trae faendem information long olketa wei olsem hem giamanim and leadim man go rong.—Leviticus 19:31.
Wanfala hem stap wea iumi savve trustim evribit and kam kasem distaem hem helpem olketa man for disaedem samting long wisefala wei. Datwan hem Jehovah God. Olsem example, long olketa taem bifor, God givim nation bilong hem, Israel, datfala Urim and Thummim—wea luk olsem olketa nao holy samting wea nation iusim taem olketa garem barava important samting for disaedem. Jehovah iusim datfala Urim and Thummim for givim olketa stret ansa long olketa kwestin and for helpem olketa elder long Israel for feel sure hao samting olketa disaedem hem followim will bilong hem.—Exodus 28:30; Leviticus 8:8; Numbers 27:21.[1]
Tingim nara example. Taem Jehovah talem Gideon for leadim olketa army bilong Israel againstim Midian, Gideon mas disaed sapos hem bae acceptim disfala bigfala privilege or nomoa. From hem laek for barava sure Jehovah bae saportim hem, Gideon ask for wanfala mirakol saen. Hem prea for wata bilong naet for mekem wanfala wool tuwet, bat graon wea stap raonem for stap drae. Long next naet, hem ask for wool stap drae and graon raonem datwan for tuwet from wata bilong naet. Jehovah kaen tumas for givim long Gideon olketa saen wea hem askem. From diswan, Gideon disaed long stretfala wei and, witim saport bilong God, hem winim evribit olketa enemy bilong Israel.—Judges 6:33-40; 7:21, 22.
Waswe Distaem?
Distaem, Jehovah still laek helpem olketa servant bilong hem for disaedem olketa important samting. Long wanem wei? Waswe, iumi shud ask for olketa ‘wool test’ olsem Gideon askem, olketa saen from Jehovah for showim iumi stretfala disison? Wanfala hasband and waef no sure sapos tufala shud muv for serve long ples wea garem bigfala need for olketa wea preachim Kingdom. For helpem tufala disaed, tufala mekem wanfala test. Tufala markem price for sellim haos. Tufala sei sapos samwan peim haos bifor wanfala date long price wea tufala markem or winim datwan, diswan bae saen from God for showaot hem laekem tufala mas muv. Sapos no eniwan peim haos, tufala bae luksavve God no laekem tufala for muv.
No eniwan peim haos. Waswe, datwan showimaot Jehovah no laekem disfala hasband and waef for serve long ples wea garem need? For tok stret, iumi bae bighed sapos iumi tingse iumi savve talem for sure wanem samting Jehovah duim or no duim for olketa servant bilong hem. Iumi kanduit sei hao distaem Jehovah hem nating duim samting for showimaot will bilong hem for iumi. (Isaiah 59:1) Nomata olsem, hem no stret for iumi expectim Jehovah for disaedem olketa important samting for iumi. Nomata Gideon, for klosap full laef bilong hem, hem mas disaedem samting seleva and no kasem eni mirakol saen from Jehovah!
Nomata olsem, Bible talem hao help from God hem stap. Hem talem hao long taem bilong iumi: “Ear bilong iufala seleva bae herem wanfala voice bihaen long iufala wea sei: ‘Diswan nao wei. Wakabaot long hem, iufala pipol,’ nogud iufala go long raet or nogud iufala go long left.” (Isaiah 30:21) Taem iumi mas disaedem olketa important samting, hem barava fitim for trae mek sure disison bilong iumi hem join witim will bilong God, and showimaot barava hae wisdom bilong hem. Hao? Thru long wei for luk long Word bilong hem and letem datwan kamap olsem ‘wanfala lamp for leg bilong iumi, and laet for road bilong iumi.’ (Psalm 119:105; Proverbs 2:1-6) For duim diswan, iumi need for mekem grow wei bilong iumi for kasem stretfala savve from Bible. (Colossians 1:9, 10) And taem iumi mas disaedem samting, iumi need for duim careful study long evri Bible principle wea affectim datfala samting. Kaen study olsem bae helpem iumi for “mek sure long olketa samting wea moa important.”—Philippians 1:9, 10.
And tu, iumi shud story long Jehovah long prea and feel sure hem lisin long iumi. Iumi savve kasem comfort taem iumi explainim long loving God bilong iumi samting wea iumi mas disaedem and olketa nara samting saed long datwan! Then, iumi savve feel sure for askem help for disaed long stretfala wei. Planti taem, holy spirit bae mekem iumi rememberim olketa Bible principle wea fitim, or maet helpem iumi for minim moa klia wanfala scripture wea fitim problem bilong iumi.—James 1:5, 6.
Jehovah provaedem tu olketa wea mature long kongregeson and iumi savve storyim samting iumi mas disaedem witim olketa. (Ephesians 4:11, 12) Bat, taem iumi askem narawan, iumi mas no olsem samfala wea askem evriwan go kasem taem olketa faendem man wea talem samting olketa laek herem nomoa. Then olketa followim advaes bilong hem. Iumi mas no forgetim tu warning example bilong Rehoboam. Taem hem mas disaedem wanfala important samting, hem kasem nambawan advaes from olketa olo man wea serve witim dadi bilong hem. Bat, winim wei for followim kaonsel bilong olketa, hem askem olketa young man wea growap witim hem. From hem followim advaes bilong olketa, hem no disaed long wisefala wei and from diswan bigfala part bilong kingdom bilong hem lus.—1 Kings 12:1-17.
Taem iu lukaotem kaonsel, askem olketa wea kasem finis savve long laef and wea savve gud long Bible and garem bigfala respect for olketa stretfala principle. (Proverbs 1:5; 11:14; 13:20) Sapos iu savve duim, iusim taem for ting raonem olketa principle and evri nara information wea iu faendem wea fitim problem bilong iu. Taem Word bilong Jehovah helpem iu for minim evri samting klia, stret samting for disaedem maet showaot moa klia.—Philippians 4:6, 7.
Olketa Samting wea Iumi Disaedem
Samfala samting isi for disaedem. Taem olketa aposol kasem order for no duim witnessing waka, olketa savve olketa mas go ahed for preach abaotem Jesus, and olketa stretawe talem Sanhedrin disison bilong olketa for obeyim God and no man. (Acts 5:28, 29) Olketa narafala disison maet needim lelebet moa taem for ting raonem from Bible no barava storyim datfala samting. Nomata olsem, olketa Bible principle savve helpem iumi for disaed long best wei. Olsem example, nomata planti difren kaen hapitaem stap distaem wea no stap long taem bilong Jesus, Bible talem klia samting wea Jehovah hapi long hem and samting wea mekem hem no hapi. So, eni Christian wea enjoyim hapitaem wea apim raf fasin, dirty fasin, or bighed fasin hem disaed long nogud wei.—Psalm 97:10; John 3:19-21; Galatians 5:19-23; Ephesians 5:3-5.
Samfala taem, tufala difren disison evriwan maet stret. For serve long ples wea garem bigfala need hem nambawan privilege and savve lead go long olketa bigfala blessing. Bat sapos wanfala man for samfala reason disaed for no duim, hem still savve duim gudfala waka long hom kongregeson bilong hem. Samfala taem, iumi maet need for disaedem samting wea savve givim iumi chance for showimaot hao deep nao love bilong iumi for Jehovah or wanem nao main important samting long laef bilong iumi. So, Jehovah letem iumi for iusim free will for showimaot wanem nao really stap long heart bilong iumi.
Planti taem, samting wea iumi disaedem hem affectim nara pipol. Olsem example, olketa Christian long first century hapi tumas for free from planti tambu bilong Law. Diswan minim olketa savve acceptim or rejectim kaikai wea no klin anda long Law. Nomata olsem, olketa kasem advaes for tingim conscience bilong nara pipol taem olketa disaed for kaikai or nomoa. Samting wea Paul talem abaotem diswan savve fitim planti disison bilong iumi: ‘No kamap samting wea mekem [pipol] stambol.’ (1 Corinthians 10:32) Wei for no want for mekem narawan stambol maet helpem iumi for disaedem planti samting. Bikos tingim, for lovem neiba hem mek-tu nambawan komandment.—Matthew 22:36, 39.
Samting wea Kamaot From Disison Bilong Iumi
Long end, gud samting bae evritaem kamaot from iumi disaedem samting followim gudfala conscience and olketa Bible principle. Bat firstaem, iumi maet kasem samting wea hard for deal witim from disison bilong iumi. Taem olketa aposol talem Sanhedrin disison bilong olketa for go ahed preach abaotem Jesus, olketa whipim olketa bifor olketa go free. (Acts 5:40) Taem thrifala Hebrew—Shadrach, Meshach, and Abednego—disaed for no bow daon long gold image bilong Nebuchadnezzar, laef bilong olketa stap long danger. Olketa redy for wei wea disison bilong olketa maet minim olketa mas dae. Bat olketa savve hao God bae appruvim and blessim olketa.—Daniel 3:16-19.
Sapos iumi kasem olketa hard samting taem iumi mekem disison followim conscience bilong iumi, hem no reason for tingse disison bilong iumi hem no stret. Nomata olketa best disison, “taem and samting wea iumi no expectim” savve affectim long nogud wei. (Ecclesiastes 9:11) And tu, samfala taem Jehovah letem iumi kasem olketa problem for testim sapos iumi disaed strong for duim datfala samting. Jacob mas faet witim wanfala angel for full naet bifor hem kasem wanfala blessing. (Genesis 32:24-26) Iumi tu maet need for deal witim hard taem, nomata taem iumi duim samting wea stret. Nomata olsem, taem iumi disaedem samting fitim will bilong God, iumi savve feel sure hem bae helpem iumi for stand strong and long end, blessim iumi.—2 Corinthians 4:7.
So, taem iu disaedem important samting, no depend long wisdom bilong iuseleva. Lukaotem olketa Bible principle wea fitim datwan. Story long Jehovah. Sapos iu savve duim, askem nara mature Christian. Then stand strong. Iusim free will wea iu kasem from God long gudfala wei. Disaedem samting long gudfala wei and showimaot long Jehovah hao heart bilong iu hem stret front long hem.
[Piksa long page 28]
Luk long Word bilong God bifor iu disaedem important samting
[Olketa Piksa long page 28, 29]
Story long Jehovah abaotem samting iu mas disaedem
[Piksa long page 30]
Iu savve storyim important samting wea iu mas disaedem witim olketa mature Christian