Hu Nao Garem Blame—Iu Or Olketa Gene Bilong Iu?
OLKETA scientist waka hard for trae pruvim hao olketa genea nao kosim fasin for depend long alcohol, homosexual fasin, dirty fasin, raf fasin, olketa nara nogud fasin, and dae tu. Waswe, bae iumi feel hapi sapos iumi faendaot iumi no garem blame for samting wea iumi duim from samting hia kamaot from olketa gene bilong iumi? Hem wei bilong iumi olketa man for blamem narawan or nara samting for olketa mistek bilong iumi.
Sapos olketa gene nao garem blame, olketa scientist sei maet wei stap for changem olketa, hem nao for aotem olketa nogud fasin thru long genetic engineering. Wei wea olketa man win distaem for mekem map bilong full human genome hem strongim hope bilong olketa for duim kaen samting olsem.
Bat, wei wea olketa ting for duim diswan hem from olketa tingse hem tru hao olketa gene bilong iumi garem blame for evri sin and mistek bilong iumi. Waswe, olketa faendem inaf pruv for blamem olketa gene bilong iumi? Hem klia hao ansa bilong disfala kwestin bae barava affectim tingting bilong iumi abaotem iumiseleva and future bilong iumi. Bat, bifor iumi lukluk long olketa pruv, bae iumi lanem samfala interesting samting from start bilong olketa man.
Hao Sin Hem Start
Klosap evriwan savve, or herem story abaotem wei wea firstfala man and woman, Adam and Eve, kamap olketa sinner long garden bilong Eden. Waswe, God wakem tufala witim wanfala mistek insaed olketa gene bilong tufala, wea minim tufala bae sin and no obey?
Creator bilong tufala, Jehovah God, wea evri samting wea hem duim hem perfect, hem talemaot hao nambawan samting wea hem creatim long earth hem “gud tumas.” (Genesis 1:31; Deuteronomy 32:4) For pruvim moa hao hem satisfae long waka bilong hem, hem blessim firstfala man and woman and givim instruction for tufala garem pikinini, for fulimap earth witim olketa man, and for lukaftarem creation bilong hem long earth. Man wea no hapi long waka bilong hem bae hard for duim samting olsem.—Genesis 1:28.
Saed bilong creation bilong firstfala man and woman, Bible talem iumi: “God hem creatim man long image bilong hemseleva, long image bilong God nao hem creatim hem; hem creatim tufala olsem man and woman.” (Genesis 1:27) Diswan no minim hem wakem olketa man for luk olsem hem long physical wei bikos “God hem wanfala Spirit.” (John 4:24) Bat, hem minim olketa man garem fasin wea olsem God, and wei for savve long gudfala fasin, wanfala conscience. (Romans 2:14, 15) Olketa garem free will tu, olketa fit for ting raonem wanfala samting and for disaed wanem for duim.
Nomata olsem, diswan no minim God no givim eni direction long firstfala parents bilong iumi. Olketa kasem warning abaot wanem nao savve kamaot from rong fasin. (Genesis 2:17) So pruv hem showaot hao taem Adam feisim wanfala disison saed long wanem nao stret or no stret, hem chus for duim samting wea hemseleva tingse hem fitim hem long datfala taem. Hem followim waef bilong hem for duim rong samting winim wei for tingim hao hem fren witim Creator or samting wea bae kamaot from wanem hem duim. Bihaen, hem trae for blamem Jehovah, long wei for sei waef wea Jehovah givim hem nao leadim hem go rong.—Genesis 3:6, 12; 1 Timothy 2:14.
Samting wea God duim abaotem sin bilong Adam and Eve, hem showimaot interesting samting. Hem no trae for stretem wanfala ‘mistek’ insaed olketa gene bilong olketa. Bat, hem duim wanem hem talem tufala finis bae kamaot from samting tufala duim, wea minim gogo, tufala dae. (Genesis 3:17-19) Disfala history bilong start bilong olketa man helpem iumi minim gud olketa fasin bilong man.b
Pruv wea Showaot Iumi Kanduit Blamem Olketa Gene
For longfala taem, olketa scientist duim bigfala waka for trae faendem samting insaed olketa gene wea kosim olketa sik and fasin bilong olketa man and hao for healim. Bihaen sixfala research team waka for tenfala year, olketa luksavve long gene wea join witim Huntington’s disease, bat olketa barava no savve hao nao datfala gene kosim sik hia. Report bilong Scientific American abaotem disfala research talem toktok bilong scientist Evan Balaban, wea sei bae hem “barava moa hard for faendem olketa gene wea garem blame for fasin wea no stret.”
For tok stret, research wea trae for luksavve long olketa gene wea join witim fasin bilong man, hem fail. Olsem example, wanfala report insaed Psychology Today, wea storyim waka for trae for pruvim hao olketa gene nao kosim sorre feeling hem sei: “Information abaotem olketa big sik long mind showimaot klia hao iumi kanduit sei olketa gene nao kosim.” Datfala report storyim wanfala example: “Pipol bilong America wea born bifor 1905 garem 1 percent chance for kasem sorre feeling wea no savve finis bifor olketa 75 year old. Pipol bilong America wea born fifti year bihaen, garem 6 percent chance for kasem diswan bifor olketa 24 year old!” So disfala report talem hao living bilong pipol nomoa, no samting insaed body, savve mekem bigfala change olsem kamap insaed shortfala taem.
Wanem nao olketa report hia and planti narawan showimaot long iumi? Nomata olketa gene duim waka for sheipim fasin bilong iumi, hem klia hao samfala nara samting affectim diswan tu. Wanfala main samting nao hem living raonem iumi, wea barava difren distaem. Taem hem story abaotem hapitaem wea young pipol laekem distaem, datfala buk Boys Will Be Boys, hem sei bae hem hard for olketa pikinini for garem olketa hae standard from olketa “growap witim wei for lukluk for planti thousand hour long television and video wea pipol attakim, sutim, busarem, katem, aotem skin, or katemaot arm or leg bilong narawan, and taem olketa pikinini lisin long music wea mekhae long rape, suisaed, olketa drug, alcohol, and bighed tingting.”
Hem klia tumas, Satan, “ruler bilong disfala world,” hem mekem disfala world garem samting for satisfaem olketa rabis feeling wea man garem. And no eniwan savve denyim hao diswan affectim iumi evriwan long bigfala wei.—John 12:31; Ephesians 6:12; Revelation 12:9, 12.
Main Samting wea Spoelem Olketa Man
Olsem iumi lukim finis, olketa problem bilong olketa man start long taem wea firstfala man and woman sin. Wanem nao kamaot from diswan? Nomata olketa laen pikinini bilong Adam no garem blame for sin bilong Adam, olketa born kam witim sin, wei for no perfect, and dae olsem part long living bilong olketa. Bible hem sei: “Dastawe, thru long wanfala man sin hem kam insaed long world and dae hem kam from sin, dastawe dae hem kasem evri man bikos evriwan sin.”—Romans 5:12.
Wei wea olketa man no perfect minim hem mas mekem olketa mistek. Bat datwan no minim hem no savve kasem blame for samfala samting. Bible showim hao Jehovah bae appruvim olketa wea live followim olketa mark bilong hem and garem faith long samting wea hem provaedem for laef. From loving-kaeness and mercy bilong hem, Jehovah provaedem samting for olketa man for baem bak samting wea Adam lusim. Datfala samting hem ransom sakrifaes bilong perfect Son bilong hem, Jesus Christ, wea sei: “God lovem world tumas dastawe hem givim only-born Son bilong hem, mekem evriwan wea showimaot faith long hem no need for dae bat kasem laef olowe.”—John 3:16; 1 Corinthians 15:21, 22.
Aposol Paul talemaot wei wea hem barava tinghae long disfala samting wea God provaedem. Hem sei: “Mi wanfala iusles man nomoa! Hu nao bae sevem mi from disfala body wea bae dae? Thankiu long God thru long Jesus Christ Lord bilong iumi!” (Romans 7:24, 25) Paul savve finis hao sapos hem wiki and foldaon long sin, hem savve askem God for forgiveness long faondeson bilong ransom sakrifaes bilong Jesus Christ.c
Olsem long first century, distaem tu planti wea garem dirty living bifor or laef wea luk olsem iusles, kasem stretfala savve abaotem truth from Bible, changem samfala samting, and garem chance for kasem blessing bilong God. Change wea olketa mas duim hem no isi, and planti go ahed for stragol witim olketa feeling wea savve spoelem man. Bat witim help bilong God, olketa fit for keepim faithful fasin and kasem hapi from olketa servem hem. (Philippians 4:13) Lukim wanfala example bilong samwan wea duim olketa bigfala change for mekem God hapi.
Experience wea Encouragem Man
“Taem mi young boy long boarding skul, mi duim homosexual fasin, bat mi nating tingse mi wanfala homosexual. Dadi and mami bilong mi divorce, and mi lukaotem love wea mi no kasem from tufala. Bihaen mi finisim skul, mi mas obeyim law for serve long army. Insaed army wanfala grup bilong olketa homosexual garem accommodation klosap long mi. Mi laekem tumas living bilong olketa, so mi start for kaban witim olketa. Bihaen mi kaban witim olketa for wanfala year, mi start for ting long miseleva olsem wanfala homosexual. Mi tingse, ‘diswan nao wei bilong mi wea mi no savve changem.’
“Mi start for lanem toktok bilong olketa and mi go long olketa homosexual club, wea planti alcohol and drug stap. Nomata hem luk barava spesol and naes, really hem barava nogud tumas. Deep insaed heart bilong mi, mi luksavve hao fasin olsem hem no stret and no garem future.
“Long wanfala smol taon, mi lukim meeting go ahed insaed wanfala Kingdom Hall bilong Olketa Jehovah’s Witness. Mi go insaed and lisin long datfala tok, wea storyim living long Paradaes long future. Bihaen, mi meetim samfala Witness and olketa invaetem mi for go long wanfala assembly. Mi go, and hem samting wea niu long mi—for lukim olketa hapi famili worshipim God tugeta. Mi start for studyim Bible witim olketa Witness.
“Nomata mi stragol, mi start for live followim samting wea mi lanem from Bible. Mi lusim dirty living bilong mi. Bihaen mi study for 14 month, mi dedicatem laef bilong mi long Jehovah and baptaes. Hem nao firstaem insaed laef bilong mi wea mi garem olketa trufala fren. Mi helpem samfala narawan for lanem truth bilong Bible, and distaem mi serve olsem wanfala ministerial servant insaed long Christian kongregeson. Jehovah barava blessim mi.”
Iumi Garem Blame
Hem no stret for blamem olketa gene bilong iumi for evri rong samting iumi duim. Psychology Today hem sei winim wei for helpem iumi stretem or winim olketa problem bilong iumi, wei for blamem olketa gene “maet teachim iumi hao samting wea iumi no savve stretem nao kosim olketa problem wea iumi garem. Winim wei for daonem namba bilong olketa problem wea iumi kasem, luk olsem diskaen tingting mekem olketa kamap moa big.”
Hem tru, iumi mas stragol againstim samfala strongfala nogud samting, and insaed diswan hem feeling bilong iumi for duim sin and wei wea Satan trae hard for pullim iumi for no obeyim God. (1 Peter 5:8) Hem tru tu hao olketa gene bilong iumi maet affectim iumi long samfala difren wei. Bat diswan no olsem wanfala excuse. Olketa tru Christian garem samfala strongfala help—Jehovah, Jesus Christ, holy spirit bilong God, Word bilong hem Bible, and Christian kongregeson.—1 Timothy 6:11, 12; 1 John 2:1.
Bifor nation bilong Israel go insaed long Promis Land, Moses talem olketa moa abaotem responsibility bilong olketa front long God, taem hem sei: “Mi putim laef and dae front long iufala, blessing and curse; and iufala mas chusim laef mekem iufala go ahed for laef, iufala and olketa pikinini bilong iufala, long wei for lovem Jehovah, God bilong iufala, and for lisin long voice bilong hem and for stap klosap long hem.” (Deuteronomy 30:19, 20) Distaem tu, evri man wanwan mas disaed seleva for servem God and live followim olketa mark bilong hem. Iuseleva nao mas chus.—Galatians 6:7, 8.
[Olketa Footnote]
a Wanfala gene hem part bilong wanfala cell bilong samting wea laef wea kontrolem lukluk, wei wea hem grow and kamap mature.
b Lukim Awake! bilong September 22, 1996, page 3-8.
c Lukim buk Savvy Wea Lead Go long Laef Olawe, page 62-9, wea Olketa Jehovah’s Witness pablisim.
[Olketa Piksa long page 9]
Waswe, mistek insaed olketa gene bilong Adam and Eve minim tufala bae sin?
[Olketa Piksa long page 10]
Waswe, man wanwan shud acceptim blame for olketa disison bilong hem?
[Credit Line]
Drug user: Godo-Foto
[Piksa long page 11]
Waka for trae pruvim hao olketa gene nao bihaenem fasin bilong man, hem fail
[Piksa long page 12]
For live followim Bible savve helpem olketa wea honest for change