Letem “Toktok” Bilong Jehovah Protectim Iu
LONG 490 B.C.E. long war long Marathon, samting olsem 10 thousand go kasem 20 thousand soldia bilong Athens feisim army bilong Persia wea barava strong winim olketa. Main teknik bilong olketa Greek hem wei for march barava klosap long each other. Olketa shield bilong olketa join tugeta and luk olsem wall witim olketa spia. Disfala wei for faet hem mekem army bilong Athens winim army bilong Persia wea barava big tumas.
Olketa trufala Christian faet insaed wanfala spiritual faet. Olketa faet againstim enemy wea barava strong tumas—olketa ruler bilong disfala wicked world wea Bible kolem “olketa world ruler bilong disfala darkness, . . . olketa wicked spirit long ples bilong olketa.” (Ephesians 6:12; 1 John 5:19) Pipol bilong God gohed for win—bat no witim strong bilong olketa seleva. Jehovah nao protectim and teachim olketa, olsem Psalm 18:30 talem: “Toktok bilong Jehovah hem gud. Hem wanfala shield for olketa wea mekem hem olsem ples for stap sef.”
Tru nao, Jehovah protectim olketa loyal servant bilong hem from eni samting wea savve spoelem spiritual saed bilong olketa, thru long klinfala “toktok” bilong hem wea stap long Holy Bible. (Psalm 19:7-11; 119:93) Solomon hem sei olsem abaotem wisdom wea stap long Word Bilong God: “No lusim datwan and bae hem keepim iu gud. Lovem, and bae hem protectim iu.” (Proverbs 4:6; Ecclesiastes 7:12) Hao nao wisdom bilong God protectim iumi? Tingim example bilong Israel bifor.
Pipol wea Wisdom Bilong God Protectim Olketa
Law Bilong Jehovah protectim olketa Israelite and leadim olketa long evri part long laef. Olsem example, olketa law saed long kaikai, wei for stap klin, and for sikman stap separate, hem stopem olketa for no kasem staka sik wea spoelem pipol long olketa nara nation. Science just savve long standard bilong Law Bilong God long mek-19 century bihaen olketa faendaot abaotem bacteria. Law Bilong Jehovah savve mekem economy and community gohed gud from hem protectim Israel from pipol wea raverave, hem deal witim land, wei for baem bak samting, and wei for kamap free from kaon. (Deuteronomy 7:12, 15; 15:4, 5) Law Bilong Jehovah hem keepim gud land bilong Israel tu! (Exodus 23:10, 11) Olketa komandment wea againstim false worship hem protectim olketa from samting wea savve spoelem spiritual saed bilong olketa, olsem olketa demon, wei for sakrifaesim olketa pikinini, and staka nara nogud samting, witim barava nogud wei bilong pipol for baodaon long olketa idol.—Exodus 20:3-5; Psalm 115:4-8.
Hem klia tumas, “toktok” bilong Jehovah for Israel “hem no toktok nating”; bat hem minim laef and olketa wea followim datwan savve stap longtaem. (Deuteronomy 32:47) Diswan hem semsem for olketa Christian wea obeyim wise toktok bilong Jehovah distaem, nomata olketa no anda long datfala Law covenant. (Galatians 3:24, 25; Hebrews 8:8) Tru nao, winim wei for followim olketa law, olketa Christian garem staka Bible principle wea savve leadim and protectim olketa.
Pipol wea Olketa Principle Protectim Olketa
Olketa law hem no fitim evri samting. Bat, olketa Bible principle fitim staka samting and stap for olowe. Olsem example, tingim principle wea stap long James 3:17, wea part long hem sei: “Wisdom from antap hem fastaem klin, then keepim peace.” Hao nao datfala Bible principle savve protectim pipol bilong God distaem?
Long hia, klin hem minim saed long fasin. So, olketa wea tinghae for stap klin saed long fasin no stap klia nomoa from dirty fasin, bat samting wea lead go long datwan tu, olsem wei for tingting tumas abaotem sex and for lukluk long olketa dirty piksa. (Matthew 5:28) And tu, tufala wea ting for marit wea followim datfala principle long James 3:17 no duim samting wea lead go long wei for lusim fasin for kontrolem seleva. From olketa followim olketa Bible principle, olketa no tingse Jehovah bae hapi long olketa nomoa sapos olketa holehole bat no barava brekem law bilong God. Olketa savve Jehovah “lukim heart” and bae duim samting followim datwan. (1 Samuel 16:7; 2 Chronicles 16:9) From olketa wise for followim olketa principle bilong Jehovah, olketa no spoelem mind and feeling bilong olketa, and olketa protectim olketa seleva from olketa sik wea kamaot from sex wea big tumas long world distaem.
James 3:17 hem sei tu hao wisdom bilong God hem “keepim peace.” Iumi savve Satan hem trae for mekem iumi lusim Jehovah long wei for putim raf fasin insaed heart bilong iumi, thru long olketa nogud buk, music, olketa movie, and olketa computer game wea encouragem man for duim barava raf and nogud samting! (Psalm 11:5) Wei wea raf criminal fasin kakamap big hem barava showaot klia hao Satan bihaenem olketa samting hia. Wanfala niuspepa long Australia, The Sydney Morning Herald, hem storyim raf fasin olsem taem hem talem toktok bilong Robert Ressler, wea hem nao faswan for talem datfala English toktok “serial killer.” Ressler hem sei dirty piksa wea muvim olketa criminal long olketa year bilong 1970 “no barava nogud tumas olsem distaem.” Dastawe, Ressler tingse long “future olketa man for killkill bae kamap staka moa.”
Tru nao, tu-thri month bihaen hem talem datwan, wanfala man iusim gun for killim dae 16-fala pikinini and teacher bilong olketa long wanfala kindergarten long Dunblane, Scotland, then hem killim hemseleva dae. Long month bihaen, nara krangge man iusim gun for killim dae 32 pipol long wanfala kwaet taon long Port Arthur, Tasmania, long Australia. Long United States, insaed olketa year wea just go pas, plande raf wei for killkill hem kamap long olketa skul wea mekem pipol long America for ask, Why nao datwan happen? Long June 2001, main nius evriwea long world hem abaotem wanfala mentol man long Japan wea kam long wanfala skul and busarem witim naef 8-fala pikinini long class-wan and class-tu and katem nara 15 pipol. Hem tru, iumi no really savve wanem hem muvim man for duim olketa wicked samting olsem, bat pipol tingse raf fasin long television, movie, and video nao kosim diswan. Phillip Adams, man long Australia wea raet for olketa niuspepa hem sei: “Sapos wanfala wan minute advertisement long television savve muvim pipol for baem datfala samting wea olketa lukim, mi sure wanfala tu-hour movie bae barava affectim tingting bilong pipol.” Long haos bilong datfala man wea killkill long Port Arthur, olketa police faendem and tekem 2,000 video wea raf and wea garem olketa dirty piksa.
Olketa wea followim olketa Bible principle protectim mind and heart bilong olketa from evrikaen hapitaem wea savve mekem feeling for barava laekem raf fasin. Dastawe, olketa no letem “spirit bilong world” affectim tingting and samting wea olketa duim. Bat, ‘spirit bilong God nao teachim’ olketa, and olketa waka hard for lovem olketa frut bilong spirit, wea insaed diswan hem peace. (1 Corinthians 2:12, 13; Galatians 5:22, 23) Olketa duim diswan thru long wei for evritaem studyim Bible, prea, and ting raonem olketa gud samting. Olketa no kaban tu witim pipol wea garem raf tingting, bat olketa kaban witim pipol wea laek for stap long niu world bilong God wea garem peace. (Psalm 1:1-3; Proverbs 16:29) Tru nao, wisdom bilong God barava givim protection!
Letem “Toktok” Bilong Jehovah Protectim Heart Bilong Iu
Taem Satan testim Jesus long wilderness, Jesus pruvim stret from Word Bilong God hao Satan hem rong. (Luke 4:1-13) Nomata olsem, hem no story long Devil for showimaot hu nao garem bigfala savve. Jesus hem iusim Bible for againstim Satan and hem story from heart bilong hem. Datwan nao mekem datfala plan bilong Devil wea win long Eden hem fail long Jesus. Olketa trik bilong Satan bae no winim iumi tu sapos iumi fulimap heart bilong iumi long olketa toktok bilong Jehovah. No eni samting hem moa important winim datwan, from “olketa samting bilong laef kamaot from [heart].”—Proverbs 4:23.
Nara samting moa, iumi mas gohed for protectim heart bilong iumi, and no givap. Nomata Satan fail long wilderness, hem no givap for testim Jesus. (Luke 4:13) Hem bae no givap long iumi tu, and bae hem traem enikaen plan for brekem faithful fasin bilong iumi. (Revelation 12:17) Dastawe, iumi mas followim Jesus long wei for garem deep love for Word Bilong God, and long semtaem prea evritaem for holy spirit and wisdom. (1 Thessalonians 5:17; Hebrews 5:7) Jehovah promisim evriwan wea haed long hem hao no eni samting bae spoelem spiritual saed bilong olketa.—Psalm 91:1-10; Proverbs 1:33.
Word Bilong God Protectim Kongregeson
Satan kanduit stopem datfala “big crowd” from wei for winim datfala big trabol. (Revelation 7:9, 14) Nomata olsem, hem gohed nomoa for trae spoelem olketa Christian mekem Jehovah no appruvim olketa. Olketa long Israel bifor foldaon long datfala plan and 24,000 nao dae just bifor olketa go insaed Promis Land. (Numbers 25:1-9) Hem tru, olketa Christian wea showimaot trufala wei for repent kasem loving help mekem olketa kamap gud moa long spiritual wei. Bat, olsem Zimri wea no repent long taem bilong Bible, olketa distaem wea no repent savve spoelem olketa narawan long spiritual wei and saed long fasin. (Numbers 25:14) Olsem olketa soldia wea march klosap tugeta long each other wea torowem olketa shield bilong olketa, olketa no mekem olketa seleva nomoa for stap long danger bat olketa narawan tu.
Dastawe, Bible givim disfala komand: “No kaban witim eniwan wea olketa kolem wanfala brata wea duim fornication or wea hem greedy or worshipim idol or tok againstim narafala man or wea savve drunk or forcem narawan for givim selen. Nomata for kaikai witim man olsem, iufala mas no duim. . . . Aotem wicked man from midolwan long iufala.” (1 Corinthians 5:11, 13) Iumi agree hao disfala wise “toktok” hem barava protectim wei wea Christian kongregeson hem klin long spiritual wei and long fasin!
Long wei wea barava difren, plande religion bilong Christendom and olketa apostate tu tingim hao toktok olsem from Bible hem no fitim tingting bilong pipol distaem wea sei enikaen fasin hem olraet nomoa. Dastawe, olketa excuse for sei evrikaen wicked sin hem olraet, nomata midolwan olketa bigman bilong church. (2 Timothy 4:3, 4) Bat, lukim hao Proverbs 30:5, wea hem tu storyim “toktok” bilong Jehovah for protectim man, hem talem disfala komand long verse 6: “No addim eni samting long toktok bilong [God], mekem hem no judgem iu, and showimaot iu man for laea.” Tru nao, olketa wea changem Bible olketa worse winim eni nara man wea laea! (Matthew 15:6-9) So iumi barava hapi hao iumi part long wanfala organization wea barava respectim Word Bilong God.
Samting wea “Smel Swit” Protectim Olketa
From pipol bilong God followim Bible and sharem witim nara pipol message bilong comfort, olketa olsem samting wea “smel swit” wea mekem Jehovah hapi. Bat for olketa man wea no laekem, transleison bilong J. B. Phillips sei olketa wea talemaot datfala message “smel olsem samting wea dae.” Tru nao, world bilong Satan barava spoelem disfala tokpiksa wei for smel bilong olketa wea wicked and diswan mekem olketa no laekem or maet heitim tu olketa wea talemaot datfala “samting wea smel swit bilong Christ.” Bat, olketa wea strong for talemaot gud nius kamap “samting wea smel swit bilong Christ midolwan olketa wea bae sev.” (2 Corinthians 2:14-16) Olketa wea garem honest heart olsem barava feel nogud long hypocrite fasin and laea samting wea gohed insaed giaman religion. Dastawe, taem iumi openem Bible and sharem message bilong Kingdom, diswan pullim olketa kam long Christ and olketa laek for lanem staka samting moa.—John 6:44.
So no feel wikdaon taem samfala no lisin long message bilong Kingdom. Bat, tingim datfala “samting wea smel swit bilong Christ” olsem spiritual protection wea mekem nogud pipol stap klia from spiritual ples wea pipol bilong God stap, and wea long semtaem, pullim kam olketa wea garem gud heart.—Isaiah 35:8, 9.
From olketa Greek soldia long Marathon march barava klosap long each other and holem olketa shield bilong olketa witim full paoa bilong olketa, olketa winim datfala faet nomata enemy barava staka fogud. Long sem wei tu, olketa loyal Witness bilong Jehovah barava sure for winim datfala spiritual faet bilong olketa, from datwan hem ‘samting wea olketa kasem.’ (Isaiah 54:17) Dastawe, iumi mas gohed for mekem Jehovah ples bilong iumi for haed long wei for gohed for “barava hol strong long word bilong laef.”—Philippians 2:16.
[Piksa long page 31]
‘Wisdom from antap hem klin, then keepim peace’