Waswe, Iu Tinghae Long Spiritual Samting wea Iumi Kasem From Jehovah?
“God hem acceptim pipol wea no Jew mekem hem savve chusim samfala wea no Jew tu for garem nem bilong hem.”—ACTS 15:14.
1, 2. (a) Wanem nao “haos bilong David,” and taem profesi sei God bae wakem moa datfala haos, wanem nao datwan minim? (b) Hu nao pipol bilong Jehovah distaem?
LONG 49 C.E., governing body hipap long Jerusalem for wanfala meeting. James hem sei: “Olsem Symeon [Peter] hem storyim gud long iumi finis, distaem God hem acceptim pipol wea no Jew mekem hem savve chusim samfala wea no Jew tu for garem nem bilong hem. Diswan hem semsem witim samting wea olketa profet talem. Olketa sei: ‘Bihaen olketa samting hia, mi bae kam bak and wakem moa haos bilong David wea foldaon. Bae mi mekem datfala haos for gud bak. Diswan hem for pipol savve lukaotem Jehovah. Olketa hia nao hem olketa man wea stap yet, and olketa wea no Jew wea garem nem bilong mi. Hem nao toktok bilong Jehovah wea hem duim evri samting hia, and wea hem disaed for duim long bifor kam yet.’”—Acts 15:13-18.
2 Datfala toktok “haos bilong David” hem minim olketa king wea kam from famili laen bilong David. Haos hia hem “foldaon” taem olketa aotem lastfala king bilong Judah, Zedekiah, from position bilong hem olsem king. (Amos 9:11) Bat datfala profesi sei God bae wakem moa datfala haos. Diswan minim narawan from laen bilong David bae kamap king, and datwan hem Jesus. (Ezek. 21:27; Acts 2:29-36) James storyim tu hao long profesi bilong Amos, olketa Jew and olketa wea no Jew bae rul olsem olketa king witim Jesus long heven. Distaem, smol sekson bilong olketa anointed Christian nao pipol ‘wea garem nem bilong Jehovah.’ Plande million “nara sheepsheep” bilong Jesus helpem olketa distaem for preachim gud nius.—John 10:16.
OLKETA JEW KAMAP PRISONER
3, 4. Wanem nao helpem olketa Jew wea stap long Babylon for fren gud witim Jehovah?
3 Taem olketa Jew kamap prisoner long Babylon, datwan barava showimaot klia “haos bilong David” hem foldaon nao. Olketa long Babylon worshipim olketa laea god. So hao nao pipol bilong God gohed faithful long 70 year wea olketa stap olsem prisoner long Babylon? Samting wea helpem olketa hem sem samting wea helpem pipol bilong Jehovah distaem for gohed faithful nomata olketa stap long world bilong Satan. (1 John 5:19) Olketa spiritual samting wea pipol bilong Jehovah kasem nao helpem olketa for gohed faithful long hem.
4 Wanfala samting wea iumi kasem from Jehovah hem full Bible. Olketa Jew long Babylon no garem full Bible. Bat olketa savve long Law bilong Moses and Tenfala Komandment. Olketa savve long “olketa singsing abaotem Zion” and staka proverb. Olketa savve tu long story bilong olketa narawan wea faithful long Jehovah long bifor. Olketa Jew krae bikos olketa laek go bak long hom bilong olketa, and olketa nating forgetim Jehovah. (Readim Psalm 137:1-6.) Evri samting hia helpem olketa for fren gud witim Jehovah, nomata olketa stap long Babylon wea pipol worshipim staka laea god.
TRINITY HEM NO NIU TEACHING
5. Wanem nao samfala trinity god bilong pipol bilong Babylon and Egypt bifor?
5 Long bifor kam, pipol worshipim olketa trinity god, wea minim thrifala god insaed long wanfala god. Olsem example, pipol long Babylon worshipim wanfala trinity god wea hem moon-god, sun-god, and woman god bilong love and war. Olketa bilong Egypt worshipim trinity god wea hem dadi, mami, and son. Nomata olketa god hia trinity god, long tingting bilong pipol, thrifala no evritaem garem sem paoa or position. Long Egypt wanfala trinity god hem datfala god Osiris, woman god Isis, and son bilong tufala Horus.
6. Wanem nao Trinity, and why nao pipol bilong Jehovah no bilivim datwan?
6 Distaem, olketa religion wea sei olketa Christian, olketa tu biliv long Trinity. Olketa bigman bilong religion sei God hem Dadi, Son, and holy spirit. Bat disfala teaching mekem hem luk olsem Jehovah no garem full paoa bikos hem mas sharem datwan witim nara tufala wea part long datfala Trinity. Pipol bilong Jehovah no bilivim disfala laea teaching. Iumi savve “Jehovah nao God bilong iumi, and wanfala Jehovah nomoa hem stap.” (Deut. 6:4) Jesus talem datfala sem toktok, and olketa tru Christian bilivim samting wea hem talem.—Mark 12:29.
7. Man wea laek baptaes and kamap tru Christian mas bilivim wanem samting abaotem God?
7 Jesus sei olsem long olketa disaepol bilong hem: “Iufala go and teachim pipol long evri kantri for kamap disaepol bilong mi. Baptaesim olketa hia long nem bilong Dadi and bilong Son and bilong holy spirit.” (Matt. 28:19) Diswan showimaot man wea laek baptaes for kamap tru Christian and kamap wanfala Jehovah’s Witness hem mas biliv Dadi, Jehovah, hem garem paoa ovarem Jesus. Hem mas biliv Jesus hem Son bilong God, wea kam long earth for sevem iumi, and hem mas biliv holy spirit hem paoa bilong God, and no part bilong wanfala Trinity. (Gen. 1:2) For savve Trinity teaching hem no tru and no mekhae long God hem nara spesol samting wea iumi kasem from Jehovah.
SPIRITISM
8. Wanem nao biliv bilong pipol long Babylon abaotem olketa god and olketa demon?
8 Pipol long Babylon biliv tu long olketa demon and long spiritism. The International Standard Bible Encyclopaedia hem sei olketa long Babylon biliv olketa demon savve mekem man sik. Pipol hia savve prea long olketa god bilong olketa for protectim olketa from olketa demon.
9. (a) Hao nao staka Jew lanem olketa laea teaching abaotem olketa demon? (b) Wanem nao protectim iumi from spiritism?
9 Taem olketa Jew stap long Babylon, staka long olketa lanem olketa laea teaching. Gogo, plande Jew start for bilivim Greek teaching wea sei olketa gudfala demon tu stap. Bat God talem iumi spiritism, wea hem wei for duim samting wea join witim devildevil, hem rong and savve spoelem man. Olketa tru teaching wea iumi kasem from Jehovah helpem iumi for luksavve long diswan. (Isa. 47:1, 12-15) Iumi kasem protection bikos iumi stap klia long spiritism, olsem Jehovah hem talem iumi for duim.—Readim Deuteronomy 18:10-12; Revelation 21:8.
10. Wanem nao Bigfala Babylon, and wea nao olketa laea teaching bilong hem kam from?
10 Distaem, plande pipol long olketa false religion tu duim spiritism olsem pipol long Babylon bifor olketa duim. Dastawe Bible kolem evri false religion long earth, Bigfala Babylon. (Rev. 18:21-24) Olketa false religion hia barava olsem religion long Babylon bifor bikos evri laea teaching and false worship kam from hem. Klosap nao Jehovah bae finisim Bigfala Babylon bikos long spiritism, wei for worshipim idol, and olketa nara sin wea hem duim.—Readim Revelation 18:1-5.
11. Wanem warning nao olketa buk bilong iumi talem abaotem spiritism?
11 Jehovah sei hem “barava heitim” spiritism. (Isa. 1:13) Long mek-19 century, staka pipol duim spiritism. Dastawe long May 1885, Zion’s Watch Tower hem story abaotem diswan. Hem sei olketa religion long bifor garem teaching wea sei olketa wea dae finis laef yet, and hem sei olketa kastom biliv long evri difren kantri hem kam from datfala teaching wea sei pipol wea dae finis stap long nara ples. And tu, datfala Watch Tower sei olketa demon savve laea for act olsem man wea dae finis and wea laek story witim olketa wea laef yet. From diswan, olketa demon trikim staka pipol. Wanfala old buk bilong iumi wea garem title, What Say the Scriptures About Spiritism? talem semkaen warning, and olketa buk bilong iumi distaem tu storyim olketa warning olsem.
WASWE, OLKETA WEA DAE FINIS GOHED SAFA LONG NARA PLES?
12. Wanem nao Solomon talem abaotem olketa wea dae finis?
12 “Evriwan wea savve long olketa tru teaching” savve olketa wea dae finis no gohed safa long nara ples. (2 John 1) Iumi agree witim toktok bilong Solomon wea sei: “Dog wea laef hem winim lion wea dae finis. Olketa wea laef savve olketa bae dae, bat olketa wea dae finis no savve long eni samting . . . Iu mas waka hard long evri samting wea iu duim, bikos taem iu go long Sheol [grev bilong olketa man], wea hem nao ples wea iu bae go long hem, bae iu no waka, no garem eni tingting, no garem savve, and no wise tu.”—Eccl. 9:4, 5, 10.
13. Wanem nao olketa Jew start for bilivim wea kam from religion and culture bilong Greece?
13 Jehovah talem long olketa Jew tru samting abaotem pipol wea dae finis. Bat taem olketa bigman bilong Greece tekovarem Judah and Syria, olketa trae for mekem pipol acceptim religion and culture bilong Greece. Gogo olketa Jew start for bilivim soul bilong man gohed for laef taem man hem dae. Olketa sei disfala samting wea iumi no savve lukim hem go long narafala ples and safa long there. Pipol bilong Greece no first wan wea bilivim diswan. Datfala buk, The Religion of Babylonia and Assyria, hem sei olketa long Babylon tingse nara ples hem stap wea olketa strongfala god and demon mekem pipol safa long there. Diswan showimaot olketa long Babylon biliv taem man dae, hem garem wanfala soul wea gohed for laef.
14. Wanem samting nao Job and Abraham bilivim abaotem pipol wea dae finis, and hope for olketa hia?
14 Nomata Job no garem Bible, hem savve long tru samting abaotem pipol wea dae finis. Job savve tu, sapos hem dae, God bilong hem, Jehovah, wea lovem hem bae laekem tumas for mekem hem laef bak. (Job 14:13-15) Abraham tu biliv man wea dae finis savve laef bak. (Readim Hebrew 11:17-19.) Sapos soul bilong man no savve dae, God bae no need for mekem datfala man laef bak. Spirit bilong God helpem Job and Abraham for garem faith long resurrection. Olketa tru teaching hia hem nara gudfala samting iumi kasem from Jehovah.
IUMI NEEDIM RANSOM WEA ‘CHRIST PEIM FOR SEVEM IUMI’
15, 16. Wanem nao sevem iumi from sin and dae?
15 Iumi thankiu long God from hem talem iumi tu abaotem samting wea hem duim for sevem iumi from sin and dae. (Rome 5:12) Iumi savve Jesus “no kam for olketa narawan mas waka for helpem hem. Hem kam for hem savve waka for helpem olketa, and for givim laef bilong hem, wea datwan hem price for baem bak staka pipol.” (Mark 10:45) Iumi hapi tumas for savve abaotem ‘price wea Christ Jesus peim for sevem iumi’!—Rome 3:22-24.
16 Long first century, for pipol kasem forgiveness from God, olketa mas repent from olketa sin wea olketa duim and showimaot faith long sakrifaes bilong Jesus. Iumi tu mas duim sem samting distaem. (John 3:16, 36) Sapos man laek gohed bilivim olketa laea teaching olsem Trinity and soul wea no savve dae, bae hem no kasem eni gud samting from sakrifaes bilong Christ. Bat iumi no olsem. Iumi savve long tru samting abaotem Son bilong God wea “givim laef bilong hem for iumi kamap free, wea minim iumi kasem forgiveness for sin bilong iumi.”—Col. 1:13, 14.
GOHED WORSHIPIM JEHOVAH!
17, 18. Wanem nao savve helpem iumi for lane abaotem history bilong iumi, and why nao hem gud for iumi duim datwan?
17 Iumi kasem from God olketa nara samting wea hem teachim iumi, witim olketa nara help and blessing tu. Olketa Yearbook bilong iumi storyim experience bilong pipol bilong Jehovah raonem full world. Iumi savve lane abaotem history bilong Olketa Jehovah’s Witness long olketa video Faith in Action, Part 1 and 2, and olketa buk olsem Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom. Plande taem olketa magasin bilong iumi tu garem laef story bilong olketa brata and sista bilong iumi.
18 Hem bae encouragem iumi for savve long history bilong Olketa Jehovah’s Witness, olsem hem encouragem tu pipol bilong Israel taem olketa lane abaotem samting wea God duim for helpem olketa. (Ex. 12:26, 27) Taem Moses hem olo, hem sei olsem long olketa Israelite: “Tingim olketa taem bifor and tingim olketa samting wea happen long olketa genereson bifor. Askem dadi bilong iu, and hem bae storyim long iu. Askem olketa grani bilong iu, and olketa bae storyim long iu tu.” (Deut. 32:7) Iumi evriwan hapi for praisem God and story long nara pipol abaotem olketa samting wea hem duim. (Ps. 79:13) Olketa samting wea iumi lanem from history bilong iumi savve helpem iumi for gohed faithful long Jehovah.
19. From iumi savve long olketa tru teaching, wanem nao iumi shud duim?
19 Nomata iumi stap long disfala nogud world, iumi hapi iumi kasem olketa tru teaching from God. (Prov. 4:18, 19) So iumi mas gohed studyim Bible and preach long pipol. Iumi garem sem tingting olsem datfala man wea raetem Psalm. Hem sei: “Mi bae story abaotem raeteous wei bilong iu nomoa. God bilong mi, iu teachim mi from taem mi young yet, and kam kasem distaem mi gohed for tok abaotem olketa nambawan waka bilong iu. And nomata mi olo distaem and hair bilong mi hem white nao, plis God, iu no lusim mi, mekem mi savve story abaotem paoa bilong iu long evriwan wea bae born kam bihaen long mi.”—Ps. 71:16-18.
20. (a) Taem iumi faithful long Jehovah, wanem nao datwan showimaot? (b) Wanem nao tingting bilong iu abaotem raet bilong Jehovah for rul, and abaotem wei for iu gohed faithful long hem?
20 Taem iumi faithful long Jehovah, iumi showimaot iumi bilivim Jehovah nao garem raet for rul ovarem iumi, and hem fitim for iumi olketa man worshipim hem. (Rev. 4:11) Jehovah givim iumi holy spirit bilong hem for helpem iumi talemaot gud nius long nara pipol, comfortim olketa, and givim hope long olketa. (Isa. 61:1, 2) Nomata Satan trae for rulim olketa man and pipol bilong God tu, iumi tinghae long olketa spiritual samting wea iumi kasem from Jehovah, and iumi disaed strong for gohed faithful long Jehovah, and praisem hem distaem and for olowe.—Readim Psalm 26:11; 86:12.