Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—April
APRIL 1-7
GUD SAMTING FROM BIBLE | 1 CORINTH 7-9
“Iusim Singol Laef Bilong Iu for Jehovah”
(1 Corinth 7:32) Mi no laekem iufala for wari. Man wea singol hem warim nomoa for duim waka bilong Lord, bikos hem laek for mekem Lord hem hapi.
Duim Gud Samting Taem Iu Singol
3 Plande taem man wea singol savve free for duim moa samting winim man wea marit. (1 Cor. 7:32-35) Hem savve garem chance for duim samfala samting moa long ministry, showimaot love long olketa narawan, and for fren gud witim Jehovah. Staka Christian luksavve and tinghae long gud samting wea olketa kasem taem olketa singol and olketa hapi nomoa for “stap singol” yet. Maet olketa narawan no plan for singol, bat taem living bilong olketa change, olketa prea abaotem datwan and luksavve Jehovah savve helpem olketa tu for hapi. So olketa hapi nomoa for stap singol nomata living bilong olketa change.—1 Cor. 7:37, 38.
(1 Corinth 7:33, 34) Bat man wea marit hem wari abaotem olketa samting bilong disfala world bikos hem laek for mekem waef bilong hem hapi. 34 Tingting bilong hem divaed nao. Woman wea no marit and young gele hem warim nomoa for duim waka bilong Lord, bikos hem laekem body and tingting bilong hem for holy. Bat woman wea marit hem wari abaotem olketa samting bilong disfala world bikos hem laek for mekem hasband bilong hem hapi.
Olketa Main Point From Wan and Tu Corinthians
7:33, 34—Olketa wea marit wari abaotem olketa wanem “samting long world”? Paul hem storyim olketa samting wea man needim evriday, wea olketa Christian wea marit mas tingim tu. Olketa samting hia hem kaikai, kaleko, and ples for stap. Bat hem no minim olketa nogud samting long world wea olketa Christian mas no duim.—1 John 2:15-17.
(1 Corinth 7:37, 38) Bat sapos samwan hem hapi nomoa for stap singol bikos hem disaedem datwan finis long heart bilong hem and hem savve kontrolem hemseleva, bae hem kasem gud samting. 38 Man wea disaed for marit bae kasem gud samting, bat man wea disaed for stap singol bae hem kasem staka gud samting.
w96 10/15 12-13 par. 14
Stap Single—Wanfala Door Bilong Way for Free for Work
14 Wanfala single Kristian wea iusim way wea hem no marit for aftarem olketa selfish goal hem no “moabeta” winim olketa Kristian wea marit. Hem stap single, no “for duim work bilong kingdom,” but olketa samting bilong hemseleva. (Matthew 19:12) Man or woman wea no marit should “worry for olketa samting bilong Lord,” worry for “mekem Lord hapi,” and ‘servim Lord olowe and no letem eni samting pullim hem.’ Diswan meanim for servim Jehovah and Kraest Jesus evribit and no letem eni samting divaedem hem. Only sapos olketa duim datwan nao olketa Kristian man and woman wea no marit duim samting wea “moabeta” winim olketa Kristian wea marit.
Faendem Gudfala Point
(1 Corinth 7:11) Bat sapos hem lusim hasband bilong hem, hem mas gohed for stap singol nomoa, or go bak long hasband bilong hem. Hasband tu mas no lusim waef bilong hem.
lv 220-221
Wanem Bible Talem Abaotem Divorce and Wei for Separate
Samfala samting savve happen wea nogud tumas wea savve mekem samfala Christian disaed for separate or divorce nomata hasband or waef no durong. Sapos olsem, Bible talem stret for ‘hem mas gohed for stap singol nomoa, or go bak long hasband or waef bilong hem.’ (1 Corinth 7:11) Christian olsem no free for maritim eni difren wan moa. (Matthew 5:32) Tingim tu-thri samting wea long tingting bilong samfala hem reason for hasband and waef separate.
Hasband no sapotim famili. Famili savve poor sapos hasband no provaedem wanem famili needim nomata hem fit for duim datwan. Bible sei: “Sapos eniwan hem no provaedem need bilong . . . olketa wea stap long haos bilong hem, hem showimaot hem no garem faith and hem worse winim man wea no biliv.” (1 Timothy 5:8) Sapos hasband gohed for no sapotim waef and olketa pikinini, waef seleva savve disaed for go long kot for separate mekem hasband savve helpem hem and olketa pikinini. Sapos samwan accusim wanfala brata and sei hem no provaedem need bilong famili, olketa elder bae lukluk gud long datwan. Hasband wea nating willing for provaedem need bilong famili savve disfellowship.
Marit partner killim hem nogud. Samwan wea killim nogud marit partner bilong hem savve spoelem health bilong hem, or killim hem dae tu. Sapos hem Christian, olketa elder mas lukluk long datwan for savve sapos hem tru or nomoa. Man savve disfellowship sapos hem savve kros fogud and hem garem wei for raf tumas.—Galatia 5:19-21.
Marit partner stopem hem for no worshipim Jehovah. Marit partner savve mekem hem hard for Christian worshipim trufala God, or forcem hem for duim samting wea brekem law bilong God. Bible sei: “God nao hem ruler wea mifala mas obeyim and no olketa man.” Taem samting olsem happen, maet Christian disaed for separate mekem hem savve followim wanem datfala scripture talem.—Acts 5:29.
(1 Corinth 7:36) Bat sapos hem hard for samwan stap singol and hem no young tumas, hem savve marit sapos datwan nao samting wea hem laekem. Hem no duim eni sin.
Iu Savve Stap Klin Insaed World Bilong Dirty Fasin
So, olketa young pipol shud no hariap for marit taem olketa first garem feeling for laekem sex. Marit minim man givim promis, and hem need for mature for keepim datfala responsibility. (Genesis 2:24) Hem moabeta for weit for ‘ovarem finis young laef’—datfala taem wea feeling bilong sex hem strong and savve twistim wei for disaed. (1 Corinthians 7:36) And tu, hem barava no wise and hem sin for pipol wea laek for marit for duim dirty fasin bikos luk olsem no eni gudfala marit partner hem stap!
APRIL 8-14
GUD SAMTING FROM BIBLE | 1 CORINTH 10-13
“Jehovah Bae Helpem Iumi for Winim Olketa Test”
(1 Corinth 10:13) Eni samting wea switim iufala for duim samting wea no stret hem kasem olketa nara man tu. Bat God hem keepim olketa promis bilong hem and hem bae no letem samting for switim iufala wea iufala no fit for winim. Bae hem helpem iufala for winim datwan mekem iufala no givap.
Kwestin From Reader
Aposol Paul sei Jehovah “bae no letem samting for switim iufala wea iufala no fit for winim.” (1 Cor. 10:13) Waswe, datwan minim Jehovah luksavve finis long wanem kaen hard taem nao iumi fit for winim, and then hem chusim which test nao bae kasem iumi?
▪ Sapos datwan hem tru, tingim hao datwan savve affectim laef bilong iumi. Olsem example, son bilong wanfala brata hem suisaed. Datfala brata hem sorre fogud. Hem ting olsem: ‘Waswe, Jehovah savve finis long samting wea bae happen long future, and then hem luksavve mi and waef bilong mi bae fit for winim disfala barava nogud samting?’ Long disfala nogud world bilong Satan, staka bae kasem olketa barava nogud samting. So waswe, hem stret for tingse Jehovah nao kontrolem evri samting wea happen long laef bilong iumi?
Distaem bae iumi story raonem 1 Corinth 10:13, and bae iumi lukim Bible no sapotim datfala tingting wea sei Jehovah savve finis long wanem kaen hard taem nao iumi fit for winim, and then hem chusim which test nao bae kasem iumi. Why nao iumi sei olsem? Bae iumi storyim fofala reason.
First samting, Jehovah wakem iumi long wei wea iumi free for disaed seleva. Hem laekem iumi for disaedem seleva wanem iumi bae duim long laef bilong iumi. (Deut. 30:19, 20; Josh. 24:15) Sapos iumi disaed for duim samting wea mekem Jehovah hapi, then bae Jehovah savve leadim iumi. (Prov. 16:9) Bat sapos iumi mekem olketa nogud disison, iumi bae kasem nogud samting wea kamaot from datwan. (Gal. 6:7) So sapos Jehovah nao chusim which test nao bae kasem iumi, waswe, hem stret for sei iumi free for disaed seleva?
Mek-tu samting, Jehovah no protectim iumi from “nogud samting wea seknomoa happen.” (Eccl. 9:11) Maet wanfala man hem stap long wanfala ples and seknomoa wanfala nogud samting kasem hem and hem dae nao. Jesus story abaotem wanfala taoa wea seknomoa foldaon and killim dae 18-fala pipol. Hem sei God no kosim datfala nogud samting for happen. (Luke 13:1-5) So waswe, hem stret for sei bifor wanfala nogud samting happen, God disaedem finis hu nao bae laef and hu nao bae dae?
Mek-thri samting, iumi evriwan mas chus for faithful long Jehovah or nomoa. Satan sei pipol bilong Jehovah worshipim Hem bikos Hem blessim olketa. Satan sei iumi bae no faithful long Jehovah sapos iumi kasem olketa nogud samting. (Job 1:9-11; 2:4; Rev. 12:10) Sapos Jehovah protectim iumi from samfala hard taem wea hem savve iumi no fit for winim, maet bae hem luk olsem samting wea Satan hem talem hem tru.
Mek-foa samting, nomata Jehovah fit for savve long evri samting wea bae happen long iumi long future, hem chus for no duim datwan. (Isa. 46:10) Bible storyim samfala example wea showimaot taem wea God hem chus for no savve long samfala samting. (Gen. 18:20, 21; 22:12) Jehovah hem lovem iumi and evritaem duim stret samting, so hem letem iumi for disaedem samting seleva.—Deut. 32:4; 2 Cor. 3:17.
So wanem nao Paul minim taem hem sei Jehovah “bae no letem samting for switim iufala wea iufala no fit for winim”? Paul hem storyim wanem Jehovah savve duim taem man kasem hard taem, and no bifor hem kasem hard taem. Sapos iumi trustim Jehovah, bae hem helpem iumi long eni hard samting wea kasem iumi. (Ps. 55:22) Tufala reason nao stap why Paul talem disfala toktok. Distaem bae iumi storyim tufala reason hia.
Firstfala reason hem bikos olketa hard taem wea kasem iumi “hem kasem olketa nara man tu.” From iumi stap long disfala nogud world bilong Satan, iumi bae kasem olketa hard taem, and maet barava nogud samting tu. Bat sapos iumi trust long Jehovah, bae iumi no givap taem iumi kasem olketa hard taem and bae iumi gohed faithful long hem. (1 Pet. 5:8, 9) Long olketa verse bifor 1 Corinth 10:13, Paul storyim samfala test wea olketa Israelite kasem long wilderness. (1 Cor. 10:6-11) Olketa wea trust long Jehovah olketa winim olketa test hia. Bat samfala Israelite no obeyim Jehovah. Samting wea mekem olketa no faithful long Jehovah hem bikos olketa no depend long hem.
Mek-tu reason hem bikos “God hem keepim olketa promis bilong hem.” Taem iumi lukim hao Jehovah lukaftarem pipol bilong hem long bifor kam kasem distaem, iumi luksavve hem no enitaem lusim “olketa wea lovem hem and obeyim olketa law bilong hem.” (Deut. 7:9) Iumi lanem long Bible Jehovah hem evritaem keepim promis bilong hem for lukaftarem olketa pipol bilong hem. (Josh. 23:14) So iumi savve sure Jehovah bae duim tufala samting hia for iumi: (1) Jehovah bae no letem eni samting for switim iumi wea iumi no fit for winim, and (2) hem bae ‘helpem iumi for winim’ datwan.
Wanem nao Jehovah duim for helpem olketa wea trustim hem for winim hard taem wea olketa kasem? Sapos hem will bilong Jehovah, hem savve finisim datfala hard taem. Bat tingim disfala toktok bilong aposol Paul: “Bae [Jehovah] helpem iufala for winim datwan mekem iufala no givap.” So Jehovah savve helpem iumi taem hem strongim iumi for gohed faithful. Distaem bae iumi storyim hao hem duim datwan:
▪ Jehovah comfortim iumi long “eni hard taem wea iumi kasem.” (2 Cor. 1:3, 4) Hem savve iusim Bible, holy spirit, and olketa pablikeson wea kam from datfala wakaman wea faithful for mekem iumi garem peace long heart, and for iumi savve kontrolem feeling bilong iumi.—Matt. 24:45; John 14:16; Rome 15:4.
▪ Jehovah savve iusim holy spirit bilong hem for leadim iumi. (John 14:26) Holy spirit savve helpem iumi for tingim olketa story long Bible and olketa Bible principle for helpem iumi mekem olketa wisefala disison.
▪ Jehovah savve iusim olketa angel bilong hem for helpem iumi.—Heb. 1:14.
▪ Jehovah savve iusim olketa brata and sista for helpem iumi. Samting wea olketa talem and duim savve strongim iumi.—Col. 4:11.
So wanem nao iumi lanem from toktok bilong Paul long 1 Corinth 10:13? Jehovah no chusim which test nao bae kasem iumi. Bat iumi sure sapos iumi trustim Jehovah, datwan bae mekem iumi no givap taem iumi kasem eni test. Iumi savve Jehovah bae evritaem helpem iumi mekem iumi gohed faithful long hem.
(1 Corinth 10:13) Eni samting wea switim iufala for duim samting wea no stret hem kasem olketa nara man tu. Bat God hem keepim olketa promis bilong hem and hem bae no letem samting for switim iufala wea iufala no fit for winim. Bae hem helpem iufala for winim datwan mekem iufala no givap.
(1 Corinth 10:13) Eni samting wea switim iufala for duim samting wea no stret hem kasem olketa nara man tu. Bat God hem keepim olketa promis bilong hem and hem bae no letem samting for switim iufala wea iufala no fit for winim. Bae hem helpem iufala for winim datwan mekem iufala no givap.
Faendem Gudfala Point
(1 Corinth 10:8) Iumi mas no durong tu olsem samfala long olketa duim, gogo 23,000 long olketa dae insaed wanfala day.
Kwestin From Reader
Why nao 1 Corinthians 10:8 sei 23,000 Israelite nomoa dae insaed wan day from olketa duim fornication, bat long Numbers 25:9 hem sei hem 24,000?
Samfala difren samting nao maet mekem namba bilong tufala verse hia hem difren. Maet datfala really namba hem midolwan 23,000 and 24,000, dastawe olketa savve chusim namba wea hae winim or low winim datwan.
Tingim nara samting. Aposol Paul iusim example bilong samting wea happen long olketa Israelite long Shittim olsem wanfala warning for olketa Christian long Corinth bifor, wea staka pipol savve hem taon wea fulap witim dirty fasin. Hem raet olsem: “Iumi mas no duim fornication, olsem samfala long olketa duim fornication, wea from datwan twenti-thri thousand dae insaed wanfala day.” Taem Paul talem datfala namba 23,000, hem storyim nomoa olketa wea Jehovah killim dae from olketa duim fornication.—1 Corinthians 10:8.
Bat, Numbers chapter 25, hem sei hao “Israel worshipim Baal Bilong Peor; and kros bilong Jehovah hem start for hot againstim Israel.” Then, Jehovah komandim Moses for killim dae “olketa chief and bigman bilong olketa pipol.” Then Moses, komandim olketa judge for go duim datwan. Gogo, taem Phinehas kwiktaem for killim dae wanfala Israelite wea tekem go wanfala Midianite woman long camp, “datfala panis hem stop.” Datfala story end witim disfala toktok: “Namba bilong olketa wea dae from datfala panis hem kasem twenti-foa thousand.”—Numbers 25:1-9.
Luk olsem “olketa chief and bigman bilong olketa pipol” wea olketa judge killim dae and olketa wea Jehovah seleva killim dae olketa insaed datfala namba wea stap long Numbers. Maet samting olsem wan thousand chief and bigman nao olketa judge killim dae, wea mekem total namba for kasem 24,000. Maet olketa chief and bigman hia wea leadim pipol go rong, no duim fornication, no join insaed olketa party, or no agree for olketa narawan duim, bat olketa hia barava guilty for “join witim Baal Bilong Peor.”
Wanfala research buk saed long Bible hem storyim hao datfala word “join,” hem savve minim tu wei for “join witim narafala person.” Olketa Israelite dedicate long Jehovah, bat taem olketa “join witim Baal Bilong Peor,” olketa endim wei wea olketa dedicate long God. Samting olsem 700 year bihaen, Jehovah tok thru long profet Hosea and sei olsem abaotem olketa Israelite: “Olketa seleva nao go long Baal Bilong Peor, and go ahed for dedicatem olketa seleva long datfala nogud samting, and olketa kamap olsem datfala rabis samting wea olketa lovem.” (Hosea 9:10) Evriwan wea duim datwan fit for kasem barava strong judgment from God. So, Moses remindim olketa son bilong Israel: “Iufala lukim witim eye bilong iufala seleva wanem Jehovah duim bikos long Baal Bilong Peor, hao evri man wea followim Baal Bilong Peor, God bilong iufala Jehovah hem killim olketa dae midolwan iufala.”—Deuteronomy 4:3.
(1 Corinth 11:5, 6) Woman wea no kavarem hed bilong hem taem hem prea or talemaot toktok bilong God hem mek shame long hed bilong hem. Hem olsem hem rezam full hed bilong hem nao. 6 Sapos wanfala woman no kavarem hed bilong hem, hem shud katem short nomoa hair bilong hem. Bat sapos hem no fitim for woman katem short hair bilong hem or rezam hed bilong hem, hem mas kavarem hed bilong hem.
(1 Corinth 11:10) From diswan, and bikos long olketa angel, woman mas kavarem hed bilong hem for showimaot hem stap anda long hasband bilong hem.
Kwestin From Reader
Sapos wanfala brata joinim Bible study wea sista conductim, waswe, sista mas kavarem hed?
▪ Long “Kwestin From Reader” wea stap long Wastaoa bilong July 15, 2002, hem sei sista mas kavarem hed sapos brata wea baptaes or man wea anbaptaes pablisa hem joinim Bible study wea sista hia conductim. Bat bihaen datfala wakaman wea faithful and wise lukluk moa long diswan, hem luksavve iumi mas changem hao iumi minim diswan.
Hem fitim sista for kavarem hed sapos brata wea baptaes hem joinim Bible study wea hem conductim. Taem sista hia duim datwan, hem respectim arrangement bilong hedship insaed kongregeson, bikos waka for teach insaed kongregeson hem responsibility bilong olketa brata. (1 Cor. 11:5, 6, 10) Nara samting tu, datfala sista savve askem brata for conductim study sapos hem fit for duim.
Bat sapos man wea anbaptaes pablisa hem joinim Bible study wea sista conductim, for followim Bible principle, hem no need for kavarem hed. Bat sapos datfala man hem hasband bilong hem, sista hia mas kavarem hed. Nomata olsem, konsens bilong samfala sista maet mekem olketa laek for kavarem hed taem man wea anbaptaes pablisa hem joinim Bible study wea olketa conductim.
APRIL 22-28
GUD SAMTING FROM BIBLE | 1 CORINTH 14-16
“God Nomoa Bae ‘Rul Ovarem Evriwan’”
(1 Corinth 15:24, 25) Then long end, hem bae givim datfala Kingdom go long God, wea hem nao God bilong hem and Dadi bilong hem. Diswan bae kamap bihaen hem finisim evri gavman and olketa wea garem paoa. 25 Hem mas rul olsem king go kasem taem wea God hem winim evri enemy bilong hem.
w98 7/1 21 par. 10
“Dae Hem Bae Finis Evribit”
10 “Long end” meanim end bilong Wan Thousand Year Rul bilong Kraest, taem long humble and loyal way Jesus givim back Kingdom long God and Father bilong hem. (Revelation 20:4) Purpose bilong God “for hipimap moa evri samting tugeta insaed long Kraest” bae fulfill nao. (Ephesians 1:9, 10) But firstaem, Kraest bae finisim “evri gavman and evri rul and paoa” wea againstim Sovereign will bilong God. Diswan hem meanim moa samting winim way for finisim evribit samting long Armageddon. (Revelation 16:16; 19:11-21) Paul say: “[Kraest] mas rul olsem king go kasem taem wea God putim olketa enemy under long leg bilong hem. Olsem lastfala enemy, dae hem bae finis evribit.” (1 Corinthians 15:25, 26) Yes, evri samting wea kamap from sin bilong Adam and dae bae finis evribit. For mekem diswan happen, God hem mas emptyim finis “olketa memorial tomb” taem hem resurrectim olketa wea dae finis for laef back moa.—John 5:28.
(1 Corinth 15:26) Dae nao hem lastfala enemy wea bae hem finisim.
kr-E 237 par. 21
Kingdom Mekem Plan Bilong God for Earth Kamap Tru
21 Wanem nao bae happen long dae? Dae nao hem “lastfala enemy” and no eniwan long iumi savve finisim dae. (1 Cor. 15:26) Bat waswe, dae hem enemy wea Jehovah no savve winim? Tingim disfala profesi wea Isaiah talem: “Lod [Jehovah] nao bae hemi finisim dae, an draemap tias blong evriwan.” (Aesaea 25:8) Trae for piksarem datfala taem. Bae iumi no go long eni dae moa, bae iumi no garem eni beregraon, and no eniwan bae krae bikos samwan hem dae! Evriwan bae hapi narawe taem Jehovah mekem promis bilong hem kamap tru for mekem pipol laef bak! (Readim Aesaea 26:19.) Long datfala taem, evri nogud samting wea man kasem from dae bae finis nao.
(1 Corinth 15:27, 28) God putim “evri samting anda long paoa bilong Christ.” Bat samting wea hem klia nao, God, wea hem putim evri samting anda long paoa bilong Christ, no stap anda long paoa bilong hem, nomata datfala toktok hem sei, ‘evri samting stap anda long paoa bilong Christ.’ 28 Bat bihaen God hem putim evri samting anda long paoa bilong Son bilong hem, then Son hia bae putim hemseleva anda long paoa bilong God, wea hem nao putim evri samting anda long paoa bilong Son. Diswan hem for God nomoa rul ovarem evriwan.
Peace for Wan Thousand Year, and for Olowe!
17 Taem Bible story abaotem samting wea bae happen long end bilong datfala wan thousand year, hem iusim disfala barava naesfala toktok: “God nomoa rul ovarem evriwan.” Wanem nao mining bilong datwan? Tingim taem Adam and Eve stap long garden bilong Eden and tufala insaed long famili bilong Jehovah wea garem wan mind. Long datfala taem, Jehovah hem rulim evri samting long universe wea hem wakem, wea minim olketa long heven and olketa long earth. Olketa savve story witim Jehovah, worshipim hem, and hem blessim olketa. Jehovah nomoa “rul ovarem evriwan.”
Faendem Gudfala Point
(1 Corinth 14:34, 35) olketa woman mas stap kwaet bikos Law hem sei olketa mas stap anda long olketa man and no talem eni samting insaed long kongregeson. 35 Sapos olketa garem eni kwestin, olketa savve askem hasband taem olketa stap long haos, bikos for woman talem samting insaed long kongregeson datwan no showimaot respect.
w12 10/1 9, box
Waswe, Paul Stopem Woman for No Talem Eni Samting?
Aposol Paul sei: “Olketa woman mas stap kwaet . . . insaed long kongregeson.” (1 Corinth 14:34) Wanem nao Paul minim? Waswe, hem minim olketa woman no savve long eni samting? Nomoa, staka taem Paul story abaotem wei wea olketa woman teachim gud samting. (2 Timothy 1:5; Titus 2:3-5) Long leta wea Paul raetem for olketa long Corinth, hem no talem olketa woman nomoa for stap kwaet. Bat hem sei olketa wea toktok long difren languis and olketa wea talem profesi tu shud “stap kwaet” taem narawan gohed for story. (1 Corinth 14:26-30, 33) Masbi samfala Christian woman laek for savve moa abaotem samting wea olketa lanem, and hem kastom bilong olketa long datfala taem for askem kwestin long man wea story. So for evri samting no olobaot, Paul sei: “Sapos olketa garem eni kwestin, olketa savve askem hasband taem olketa stap long haos.”—1 Corinth 14:35.
(1 Corinth 15:53) Body wea savve rotten hem change go long body wea no savve rotten, and body wea savve dae hem change go long body wea no savve dae.
it-1-E 1197-1198
Body wea Laef Bak No Savve Rotten
Olketa wea bae rul witim Jesus long heven kasem semkaen resurrection olsem Jesus. Olketa bae garem spirit body wea no savve dae and no savve rotten. Olketa hia faithful go kasem taem olketa dae and human body bilong olketa hem rotten. Bat olsem Paul talem klia long 1 Corinth 15:42-54, olketa laef bak and kasem spirit body wea no savve rotten. Taem Bible sei olketa no savve dae, hem storyim laef bilong olketa long heven, olketa bae laef olowe, and body bilong olketa no savve dae moa. God givim body wea no savve rotten long olketa, wea diswan minim no eniwan or eni samting savve spoelem datfala body. So luk olsem God givim paoa long olketa anointed wan wea laef bak for gohed laef seleva and no depend long eni nara samting for gohed laef, wea datwan mekem olketa difren from olketa man and olketa angel. Diswan showimaot God barava trustim olketa. Nomata olketa no savve dae moa and God givim paoa long olketa for gohed laef seleva and no depend long eni nara samting for gohed laef, olketa stap anda long God. Olsem Hed bilong olketa Christ Jesus, olketa stap anda long Dadi bilong hem and followim wanem God laekem and talem.—1Co 15:23-28.
APRIL 29–MAY 5
GUD SAMTING FROM BIBLE | 2 CORINTH 1-3
“Jehovah Hem ‘God wea Givim Iumi Comfort wea Iumi Needim’”
(2 Corinth 1:3) Praisem God wea hem Dadi bilong Lord bilong iumi Jesus Christ. Hem Dadi wea kaen and sorre long iumi, and hem God wea givim iumi comfort wea iumi needim.
“Krae Witim Olketa wea Krae”
4 Dadi bilong iumi long heven tu hem lusim olketa wea hem lovem, olsem Abraham, Isaac, Jacob, Moses, and King David taem olketa dae. (Num. 12:6-8; Matt. 22:31, 32; Acts 13:22) Bible storyim Jehovah barava luk forward long taem wea hem bae resurrectim olketa hia wea faithful long hem. (Job 14:14, 15) Long datfala taem, olketa bae hapi and garem gudfala health. Jehovah sorre tu taem firstborn Son bilong hem dae. Bible sei Jesus nao datwan wea God lovem tumas. (Prov. 8:22, 30) Hem hard for iumi minim feeling bilong Jehovah taem hem lukim pipol duim nogud samting long Son bilong hem gogo hem dae.—John 5:20; 10:17.
(2 Corinth 1:4) Nomata long eni hard taem wea iumi kasem, hem comfortim iumi. So from God hem comfortim iumi, iumi tu savve comfortim olketa narawan wea kasem hard taem.
“Krae Witim Olketa wea Krae”
14 Hem no isi for iumi savve long wanem for talem long samwan wea feel sorre. Bat Bible sei: “Toktok bilong olketa wea wise hem healim man.” (Prov. 12:18) Staka naesfala toktok for comfortim narawan hem stap long disfala brochure Taem Samwan wea Iu Lovem Hem Dae. Staka taem hem gud for krae witim olketa wea krae. (Rome 12:15) Gaby, wea hasband bilong hem dae sei samfala taem hem krae, datwan nao wanfala wei for hem talemaot feeling bilong hem. Gaby sei: “Taem olketa fren bilong mi krae witim mi, datwan comfortim mi. Long taem olsem, mi feel olsem olketa narawan sorre witim mi.”
Faendem Gudfala Point
(2 Corinth 1:22) Hem putim mark bilong hem long iumi tu. Hem nao datfala holy spirit long heart bilong iumi, wea hem wanfala promis for showimaot iumi bae kasem olketa blessing wea bae kamap.
Kwestin From Reader
Wanem nao “promis”and “mark” wea evri anointed Christian kasem from God?—2 Cor. 1:21, 22.
▪ Promis: Wanfala buk sei Greek word wea iumi transleitim “promis” long 2 Corinth 1:22 hem “wanfala word wea olketa iusim saed long law and bisnis” taem man givim lelebet selen firstaem for peim wanfala samting. Datwan mekem hem garem raet saed long law for kasem datfala samting taem hem peim full kost bilong hem. Long 2 Corinth 5:1-5 hem showimaot God peim full kost bilong olketa anointed Christian taem olketa kasem reward for stap long heven and garem body wea no savve rotten and no savve dae.—1 Cor. 15:48-54.
Long Greek languis wea pipol iusim distaem, toktok wea olketa iusim for engagement ring hem kam from word wea iumi transleitim “promis.” Datfala toktok hem fitim olketa wea bae kamap waef bilong Christ.—2 Cor. 11:2; Rev. 21:2, 9.
▪ Mark: Long bifor, olketa putim mark long wax for showimaot man hem ownim wanfala samting, or samting hem tru, or for mekem agreement. God iusim holy spirit for putim mark long olketa anointed Christian for showimaot hem ownim olketa. (Eph. 1:13, 14) Olketa anointed Christian wea gohed faithful bae kasem lastfala mark bifor olketa dae or bifor datfala big trabol hem start.—Eph. 4:30; Rev. 7:2-4.
(2 Corinth 2:14-16) Bat iumi thankiu long God wea hem leadim iumi long wanfala march witim Christ. Datwan hem olsem march wea pipol duim taem olketa win long samting. Savve abaotem God hem samting wea smel naes and hem iusim waka wea iumi duim for mekem pipol long evri ples savve smelem datwan. 15 Iumi and datfala message abaotem Christ, hem samting wea smel naes long God. Olketa wea bae sev witim olketa wea bae finis, smelem datwan tu. 16 Long olketa wea bae finis, datfala smel hem samting wea kam from dae and hem leadim olketa go for dae. Long olketa wea bae sev, datfala smel hem samting wea kam from laef and hem leadim olketa go for laef. Hu nao fit for duim kaen waka olsem?
Waswe, Iu Savve Finis?
Wanem nao aposol Paul minim taem hem storyim “wanfala march”?
▪ Paul sei: “God . . . leadim iumi long wanfala march witim Christ. Datwan hem olsem march wea pipol duim taem olketa win long samting. Savve abaotem God hem samting wea smel naes and hem iusim waka wea iumi duim for mekem pipol long evri ples savve smelem datwan. Iumi, and waka wea iumi duim for preach abaotem Christ, hem samting wea smel naes long God, and olketa wea bae sev, witim olketa wea bae finis, smelem datwan tu. Long olketa wea bae finis, datfala smel hem samting wea kam from dae and hem leadim olketa go for dae. Long olketa wea bae sev, datfala smel hem samting wea kam from laef and hem leadim olketa go for laef.”—2 Corinthians 2:14-16.
Aposol Paul storyim wei bilong pipol long Rome for garem wanfala march for mekhae long wanfala bigman wea winim enemy bilong kantri bilong olketa. Taem olketa march olsem, olketa savve tekem olketa samting wea olketa winim long faet and olketa prisoner. Then, olketa tekem olketa buluka for sakrifaesim and long taem hia tu, pipol talem toktok for mekhae long bigman long army and olketa soldia wea winim faet. Taem olketa march finis, olketa sakrifaesim olketa buluka and maet olketa killim dae staka prisoner.
Disfala toktok “samting wea smel naes long God” hem minim samfala bae kasem laef and samfala bae dae. The International Standard Bible Encyclopedia sei datfala toktok “samting wea smel naes long God” “maet kam from wei bilong pipol long Rome for bonem incense taem olketa march. Samting wea smel naes piksarem gud samting for olketa wea win bat maet datwan mekem olketa prisoner luksavve olketa bae dae.”