Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • mwbr24 May pp. 1-13
  • Olketa Reference for “Laef and Ministry Meeting Buk”

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Olketa Reference for “Laef and Ministry Meeting Buk”
  • Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—2024
  • Subheding
  • MAY 6-12
  • MAY 13-19
  • MAY 20-26
  • MAY 27–JUNE 2
  • JUNE 3-9
  • JUNE 10-16
  • JUNE 17-23
  • JUNE 24-30
Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—2024
mwbr24 May pp. 1-13

Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk

© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

MAY 6-12

GUD SAMTING FROM BIBLE PSALM 36-37

“No Feel Nogud lo Wei blo Nogud Man”

w17.04 10 ¶4

Wanem Nao Kingdom Bilong God Bae Finisim?

4 Hao nao olketa samting wea olketa nogud pipol duim affectim iumi distaem? Aposol Paul sei long olketa last day, ‘evri samting bae hem hard tumas.’ Hem sei tu: “Wei bilong olketa nogud man and olketa man for laea bae worse moa.” (2 Tim. 3:1-5, 13) Waswe, iu lukim diswan happen? Staka long iumi kasem nogud samting from wei wea pipol spoelem narawan, heitim narawan, and from olketa raf criminal. Samfala nogud pipol no shame for duim nogud samting. Olketa narawan laea for helpem pipol batawea olketa duim nogud samting for spoelem olketa. Nomata kaen samting olsem no happen long iumi, wanem olketa nogud pipol hia duim hem still affectim iumi. Iumi savve sorre tumas taem iumi herem wei wea pipol treatim nogud olketa pikinini, olketa olo, and olketa wea no savve protectim olketa seleva. Wei bilong olketa nogud pipol hia hem olsem wei bilong olketa animal or olketa demon. (Jas. 3:15) Nomata olsem, iumi hapi bikos Bible hem givim iumi hope.

w22.06 10 ¶10

Jehovah Blessim Olketa wea Forgivim Narawan

10 If iumi keepim kros bae iumi spoelem iumiseleva. Jehovah savve bae iumi garem peace sapos iumi no keepim kros. (Readim Ephesus 4:31, 32.) Hem encouragem iumi for no gohed kros. (Sams 37:8) Sapos iumi followim advaes hia datwan bae helpem iumi. Taem iumi keepim kros, datwan savve spoelem health and tingting blo iumi. (Provebs 14:30) If iumi keepim kros bae hem no affectim man wea mekem iumi feel nogud, bat hem olsem iumi drinkim poison wea spoelem iumiseleva nomoa. So taem iumi forgivim narawan, hem olsem iumi kaen lo iumiseleva. (Prov. 11:17, NWT) Bae iumi garem peace lo mind and heart and bae iumi hapi for gohed lo worship blo iumi for Jehovah.

w03 12/1 13 ¶20

“Faendem Bigfala Hapi Bilong Iu Long Jehovah”

20 Then, “olketa wea garem kwaet fasin bae kasem earth.” (Psalm 37:11a) Bat hu nao “olketa wea garem kwaet fasin”? Datfala word wea olketa transleitim “kwaet” hem kam from word wea minim “safa, hambol, mekful.” Tru nao, “olketa wea garem kwaet fasin” nao olketa wea hambol for weitim Jehovah for stretem evri nogud samting wea kasem olketa. “Olketa bae kasem nambawan hapi long bigfala peace.” (Psalm 37:11b) Nomata distaem tu, iumi faendem bigfala peace long spiritual paradaes wea stap insaed long tru Christian kongregeson.

Faendem Gudfala Point

it-2-E 445

Maunt, Maunten

Stedy, stap for olowe, or hae tumas. Bible describem olketa maunten witim wei for stedy and stap for olowe. (Isa 54:10; Hab 3:6; comparem Ps 46:2.) So taem man wea raetem Psalms hem story abaotem raeteous wei blo Jehovah hem olsem “hae maunten,” (Ps 36:6) hem maet minim olketa raeteous wei blo Jehovah hem no savve muv. Or, from olketa maunten hem hae, datwan savve minim tu hao olketa raeteous wei blo God hem hae winim wei blo olketa man. (Comparem Isa 55:8, 9.) Taem hem story abaotem wei wea olketa kapsaetem mek-seven dish blo kros blo God, Revelation 16:20 sei: “Olketa maunten lus tu.” Diswan showimaot nomata olketa samting wea hae olsem olketa maunten bat hard for misstim kros blo Jehovah.—Comparem Jer 4:23-26.

MAY 13-19

GUD SAMTING FROM BIBLE PSALM 38-39

Lusim Wei for Feel Guilty Tumas

w20.11 27 ¶12-13

Luk Stret lo Future

12 Readim 1 John 3:19, 20. Iumi evriwan savve feel guilty samfala taem. Olsem example, samfala olketa feel guilty bikos lo samting wea olketa duim bifor olketa lanem truth. Samfala, feel guilty bikos lo sin wea olketa duim bihaen olketa baptaes. Staka nao savve feel olsem. (Rome 3:23) Iumi laek for duim wanem hem stret bat “iumi evriwan savve sin staka taem.” (Jas. 3:2; Rome 7:21-23) Nomata iumi no laekem disfala wei for feel guilty, bat datwan savve helpem iumi. Why nao olsem? Bikos wei for feel guilty hem savve muvim iumi for stretem gogo blo iumi, and bae mekem iumi for disaed strong for no duim moa olketa sem mistek.—Heb. 12:12, 13.

13 Bat samfala taem iumi savve feel guilty tumas, and iumi savve gohed feel guilty nomata iumi repent and Jehovah forgivim iumi finis. Kaen wei for feel guilty olsem savve spoelem iumi. (Sams 31:10; 38:3, 4) Lo wanem wei? Tingim example blo wanfala sista wea stragol witim wei for feel guilty lo olketa sin wea hem duim bifor. Hem sei: “For wat nomoa mi waka hard for Jehovah, nomata mi waka hard bae mi no laef nomoa.” Staka lo iumi savve garem sem feeling olsem datfala sista. Hem barava important for iumi againstim disfala trap for feel guilty tumas. Tingim, Satan hapi tumas sapos iumi givap, nomata Jehovah hem no givap for helpem iumi!—Comparem 2 Corinth 2:5-7, 11

w02 11/15 20 ¶1-2

Hao Nao Iumi Savve Iusim Laef Bilong Iumi Long Wei wea Jehovah Appruvim?

HEM feel olsem namba bilong olketa day bilong laef bilong iumi smol and finis kwiktaem nomoa. David wea raetem olketa psalm ting raonem hao laef hem short tumas and diswan muvim hem for prea olsem: “Mekem mi savve, O Jehovah, long end bilong mi, and haomas nao olketa day wea mi bae laef, mekem mi savve hao mi stap for lelebet taem nomoa. Lukim! Iu mekem olketa day bilong mi tu-thri nomoa; and haomas day mi bae laef hem barava smol front long iu.” David laek for garem living wea mekem God hapi, saed long toktok bilong hem and samting hem duim. Hem talem hao hem depend long God taem hem sei: “Mi hope long iu.” (Psalm 39:4, 5, 7) Jehovah hem lisin. Hem lukim samting David duim and givim reward wea fitim datwan.

Hem isi tumas for busy evri minute bilong day and for garem living wea fast tumas and fulap witim staka samting. Diswan savve mekem iumi for wari lelebet, especially bikos iumi garem staka samting for duim and for experiencem, bat no garem inaf taem. Waswe, goal bilong iumi hem olsem goal bilong David—for iusim laef bilong iumi long wei wea God appruvim? For sure, Jehovah hem lukluk gud long iumi evriwan. Klosap 3,600 year bifor, Job, wanfala man wea fraet long God, luksavve hao Jehovah lukim olketa wei bilong hem and lukluk gud long evri samting hem duim. Job hem ask: “Taem hem askem mi for givim ansa, wanem nao mi savve sei long hem?” (Job 31:4-6, 14) Iumi savve iusim laef bilong iumi long wei wea Jehovah appruvim taem iumi markem olketa samting wea moa important saed long spiritual samting, obeyim olketa komandment bilong hem, and iusim taem bilong iumi long wisefala wei. Bae iumi lukluk gud go moa long olketa samting hia.

w21.10 15 ¶4

Wanem Iu Savve Duim for Fren Bak Witim Jehovah

Evritaem prea lo Jehovah. Dadi blo iu luksavve maet hem no isi for iu prea lo hem bikos iu feel guilty lo wanem iu duim. (Rom. 8:26) Bat hem gud for “gohed for prea” and talem Jehovah iu barava laek for fren witim hem. (Rom. 12:12) Andrej storyim taem hem reinstate and sei: “Mi feel guilty and shame tumas. Bat taem mi gohed for prea, mi start for garem peace.” Sapos iu no savve wanem for prea abaotem, readim olketa prea wea King David talem bihaen hem repent, lo Sams 51 and 65.

Faendem Gudfala Point

w22.09 13 ¶16

Waswe, Iumi Samwan wea Pipol Savve Trustim?

16 Sapos iumi laekem pipol for trustim iumi, hem important for kontrolem seleva. Datwan bae helpem iumi for stap kwaet taem samwan askem iumi for talem olketa confidential information. (Readim Provebs 10:19.) Maet iumi mas careful tu taem iumi iusim social media, nogud iumi sharem confidential information witim staka pipol. And sapos iumi sendem datfala information online, iumi no savve kontrolem hao nao bae pipol iusim or wat kaen problem nao bae hem kosim. For kontrolem seleva hem bae helpem iumi tu for no storyim olketa information wea bae mekem laef blo olketa brata and sista stap lo danger. Diswan maet happen taem olketa police kwestinim iumi sapos iumi stap lo kantri wea gavman banim waka blo iumi. Lo disfala situation and lo olketa nara situation, hem gud for followim datfala principle lo Bible wea sei for ‘mas no letem maos blong iumi fo mekem iumi sin.’ (Sams 39:1) Iumi laekem famili blo iumi, olketa fren, olketa brata and sista, or olketa narawan for trustim iumi. And for pipol trustim iumi, iumi need for kontrolem seleva.

MAY 20-26

GUD SAMTING FROM BIBLE PSALMS 40-41

Why Nao Iumi Shud Helpem Olketa Narawan?

w18.08 22 ¶16-18

Olketa wea Kaen and Willing for Give Olketa Hapi

16 Pipol wea garem trufala wei for give no expectim for kasem bak eni samting. Jesus sei: “Taem iu mekem wanfala feast, invaetem pipol wea poor, kripol, and blind. Sapos iu duim olsem bae iu hapi, bikos olketa hia no savve invaetem iu long haos bilong olketa for kaikai.” (Luke 14:13, 14) Bible sei: “Man hapi fo givim kaikai long puaman, bae hemi hapi tumas.” Hem sei tu: “Olketa pipol wea i gohed fo tingim olketa pua pipol, olketa ya nao i hapi.” (Provebs. 22:9; Sams. 41:1) Tru nao, iumi shud willing for give bikos iumi bae barava hapi taem iumi helpem narawan.

17 Taem Paul talem disfala toktok bilong Jesus wea sei, “man wea givim samting hem barava hapi winim man wea kasem samting,” diswan no minim wei for givim material samting nomoa, bat hem minim tu wei for givim encouragement, advaes, and for helpem olketa narawan. (Acts 20:31-35) Samting wea Paul talem and duim, hem teachim iumi for willing for givim taem, strong, love bilong iumi, and for iumi tingim olketa narawan.

18 Olketa wea duim research abaotem wei bilong iumi man, olketa tu faendaot hao wei for give savve mekem man hapi. Wanfala article storyim hao “pipol sei olketa barava hapi bihaen olketa duim gud samting for olketa narawan.” Olketa wea duim research sei wei for helpem narawan savve mekem man for garem olketa goal long laef and mekem laef interesting. Samfala savveman savve talem pipol for duim waka for helpem narawan mekem olketa healthy and hapi. Iumi no sapraes long samting wea olketa hia talem bikos Creator bilong iumi Jehovah, hem talem finis wei for give savve mekem iumi for hapi.—2 Tim. 3:16, 17.

w15 12/15 24 ¶7

Jehovah Bae Helpem Iu

7 Nomata olsem, sapos iumi sik Jehovah bae comfortim and sapotim iumi, olsem hem duim long olketa wea worshipim hem bifor. King David sei: “Man wea tingim olketa poor pipol bae hapi, bikos Jehovah bae sevem hem taem trabol kasem hem. Jehovah bae protectim hem and keepim hem laef.” (Ps. 41:1, 2) Taem David talem datwan, hem no minim man wea tingim olketa poor pipol bae no savve dae. So long wanem wei nao Jehovah savve helpem gudfala man hia? David sei: “Taem hem sik, Jehovah bae helpem hem. Iu bae lukaftarem hem gud taem hem sik.” (Ps. 41:3) Jehovah hem savve taem pipol bilong hem safa, and hem no forgetim olketa. Hem savve strongim olketa and helpem olketa for duim wise samting. And tu, Jehovah wakem iumi long wei wea body bilong iumi savve healim hemseleva and kamap gud moa.

w17.09 12 ¶17

Followim Example Bilong Jehovah for Sorre and Kaen Long Pipol

17 Hem tru, iumi savve kasem gud samting taem iumi kaen and sorre long narawan, bat main reason iumi duim datwan hem from iumi laek for mekhae long Jehovah and followim example bilong hem. Olketa fasin olsem love and wei for kaen and sorre long pipol hem kam from Jehovah. (Prov. 14:31) Hem nao nambawan example for iumi followim. So iumi evriwan savve duim best bilong iumi for followim example bilong God for sorre and kaen long narawan. Taem iumi duim olsem, bae iumi savve fren gud witim olketa brata and sista bilong iumi and stap gud witim nara pipol.—Gal. 6:10; 1 John 4:16.

Faendem Gudfala Point

it-2-E 16

Jehovah

Full Bible hem story abaotem wei for mekhae lo sovereignty blo Jehovah, and diswan showimaot main samting wea insaed lo plan blo Jehovah God, wea hem nao for mekem nem blo hem holy. Insaed diswan hem for kliarem wei wea pipol laek for spoelem nem blo God. Bat samting wea moa important winim datwan, hem for evri samting wea God creatim lo heven and earth for mekhae lo datfala nem and mekem hem holy. Diswan minim for olketa luksavve and respectim position blo Jehovah olsem Sovereign ruler, willing for duim, laek for worshipim hem, and hapi for duim will blo hem, bikos olketa lovem hem. Prea wea David talem lo Psalm 40:5-10 storyim olketa wei hia and tru wei for mekem nem blo Jehovah holy. (Lukim hao aposol Paul iusim olketa toktok lo disfala Psalm taem hem story abaotem Christ Jesus lo Heb 10:5-10.)

MAY 27–JUNE 2

GUD SAMTING FROM BIBLE PSALMS 42-44

Kasem Gud Samting From Education blo Jehovah

w06 6/1 9 ¶4

Olketa Main Point From Buk Tu Bilong Psalms

42:4, 5, 11; 43:3-5. Sapos eni reason mekem iumi no fit for stap witim Christian kongregeson, wei for tingim olketa taem wea iumi kaban witim olketa insaed long kongregeson bifor savve strongim iumi. Maet firstaem diswan mekem iumi feel lonely go moa, bat hem bae remindim iumi tu hao God hem wanfala ples for haed and iumi mas depend long hem for kasem help.

w12 1/15 15 ¶2

Kasem Gud Samting From Wei for Study

1 PREA: First samting hem for prea. (Ps. 42:8) Why nao olsem? Iumi shud ting long wei for studyim Bible olsem part long worship bilong iumi. Dastawe iumi need for askem Jehovah for givim holy spirit and for helpem iumi redyim mind and heart taem iumi study. (Luke 11:13) Barbara, wea missionary for longtaem sei: “Mi evritaem prea bifor mi readim or studyim Bible. Datwan mekem mi feel olsem Jehovah hem hapi long wanem mi duim and hem bae helpem mi.” Taem iumi prea bifor study datwan savve helpem iumi for minim and followim wanem iumi lanem.

w16.09 5 ¶11-12

“Iufala Mas No Wikdaon”

11 Jehovah strongim iumi long narafala wei tu. Iumi kasem Bible instruction long olketa meeting, assembly, convention, and olketa Bible skul bilong iumi. Olketa samting hia savve helpem iumi for worshipim God from iumi lovem hem, garem olketa spiritual goal, and duim wanem Jehovah laekem. (Ps. 119:32) Waswe, olketa instruction hia wea kam from Jehovah strongim iu?

12 Jehovah nao helpem olketa Israelite for winim olketa Amalekite and army bilong Ethiopia. And hem strongim Nehemiah and olketa Jew for buildim bak wall bilong Jerusalem. God bae strongim iumi tu for gohed preach nomata iumi kasem olketa hard taem, pipol againstim iumi, and no interest long message bilong iumi. (1 Pet. 5:10) Jehovah bae no duim mirakol for finisim olketa problem bilong iumi, bat iumi tu mas duim samting. Wanem nao iumi mas duim? Iumi mas readim Bible evriday, prepare for olketa meeting and attendim olketa meeting evri week, gohed duim study seleva and famili worship, and prea evritaem long Jehovah. Iumi mas no letem eni samting for stopem iumi for kasem olketa samting wea Jehovah provaedem for strongim and encouragem iumi. Sapos iu luksavve iu no strong for duim olketa samting hia, askem God for helpem iu. Sapos iu duim olsem, spirit bilong God bae “givim paoa” long iu mekem iu laek for duim olketa samting hia. (Phil. 2:13) Bat wanem nao iu savve duim for strongim olketa narawan?

Faendem Gudfala Point

it-1-E 1242

Jackal

Staka taem, Bible storyim Jackal lo tokpiksa wei. Lo story blo Job taem hem sorre hem talem hao hem kamap “brata blo olketa jackal.” (Job 30:29) Lo story abaotem taem pipol blo God lus lo faet, maet man wea raetem Psalm storyim ples for faet wea olketa jackal stap for kaikaim body blo olketa wea dae (comparem Ps 68:23), hem krae and sei: “Iu mekem mifala for distroe lo ples wea olketa jackal stap.” (Ps 44:19) Taem Babylon tekovarem Jerusalem lo 607 B.C.E. bigfala hangere hem kamap lo there, datwan mekem olketa mami for treatim nogud lo olketa own pikinini blo olketa. Dastawe Jeremiah sei “pipol blo mi” difren from olketa jackal wea lukaftarem gud pikinini blo olketa.—La 4:3, 10.

JUNE 3-9

GUD SAMTING FROM BIBLE PSALMS 45-47

Song Abaotem Marit blo Wanfala King

w14 2/15 9-10 ¶8-9

Barava Hapi Long Marit Bilong Pikinini Sheepsheep!

8 Readim Psalm 45:13, 14a. Datfala gele hem “werem naesfala kaleko for man wea hem bae maritim” and hem “luk naes tumas” taem olketa tekem hem kam for marit. Long Revelation 21:2, hem comparem gele hia witim wanfala taon, wea hem nao Niu Jerusalem. Disfala taon long heven “hem showimaot glory bilong God and hem shaen olsem wanfala barava spesol jasper ston wea hem klia fogud olsem glass.” (Rev. 21:10, 11) Buk bilong Revelation storyim wei wea Niu Jerusalem hem luk naes fogud. (Rev. 21:18-21) Dastawe man wea raetem psalm sei datfala gele hem “luk naes tumas”! Hem mas olsem nao bikos datfala marit bae kamap long heven.

9 Olketa tekem kam datfala gele long King wea hem bae maritim, wea hem Messiah. King hem iusim “toktok bilong God” for redyim gele hia and mekem hem kamap klin. Hem “holy and no eni samting rong long hem.” (Eph. 5:26, 27) Kaleko wea disfala gele werem hem barava fitim disfala marit. Bible sei: “Kaleko bilong hem garem pattern wea olketa wakem long gold cotton” and hem werem barava spesol kaleko taem olketa tekem hem kam long king. Taem gele hia maritim datfala Pikinini Sheepsheep “hem kasem privilege for werem naesfala kaleko wea klin and wea shaen fogud bikos naesfala kaleko hia piksarem olketa raeteous samting wea olketa holy wan duim.”—Rev. 19:8.

w22.05 17 ¶10-12

Wat Nao Revelation Sei Bae Happen lo Future?

10 Hao nao bae Jehovah feel taem olketa kantri attakim pipol blo hem? Hem sei: “Bae mi barava kros fogud.” (Esikiel 38:18, 21-23) Revelation chapter 19 storyim next samting wea bae happen. Jehovah sendem kam Son blo hem for protectim pipol blo hem and faetem olketa enemy. “Olketa army long heven,” wea hem nao olketa angel and datfala 144,000, bae joinim Jesus lo datfala faet. (Rev. 17:14; 19:11-15) Olketa hia bae finisim evri organization and pipol wea againstim Jehovah!—Readim Revelation 19:19-21.

11 Tingim hao olketa lo earth wea faithful bae hapi tumas bihaen God finisim olketa enemy blo hem! And tu, Bible sei olketa lo heven bae barava hapi taem Bigfala Babylon hem distroe. Bat nara samting tu bae mekem iumi evriwan hapi tumas. (Rev. 19:1-3) Revelation storyim hao wanfala spesol samting bae happen, wea hem nao “marit bilong datfala Pikinini Sheepsheep.”—Rev. 19:6-9.

12 Wat taem nao datfala marit bae kamap? Bifor datfala war blo Armageddon hem start, evriwan blo datfala 144,000 bae stap lo heven. Bat marit bae no gohed lo datfala taem. (Readim Revelation 21:1, 2.) Datfala marit bae happen bihaen God finisim olketa enemy blo hem lo Armageddon.—Sams 45:3, 4, 13-17.

it-2-E 1169

War

Lo taem wea datfala war hem finis, earth bae garem peace for wan thousand year. Datfala psalm sei “[Jehovah] finisim olketa war lo evri ples lo earth. Hem brekem olketa bow and pisisim olketa spia. Hem bonem olketa wagon for faet lo fire.” Firstaem wea datwan fulfill hem taem wea God finisim olketa samting wea olketa enemy iusim for faet and mekem peace kamap lo land blo Israel. Bihaen Christ finisim lo Har–Magedon, olketa wea startim olketa war, full earth bae barava enjoyim peace. (Ps 46:8-10) Pipol wea bae kasem laef olowe hem pipol wea hamarem “sword blo olketa for kamap olketa hou And spia blo olketa for kamap olketa naef for pruning” and wea “No enitaem bae olketa lanem moa hao for faet.” “Bikos Jehovah, komanda blo olketa army, hem talem diswan finis.”—Isa 2:4; Mic 4:3, 4.

Faendem Gudfala Point

w17.04 11 ¶9

Wanem Nao Kingdom Bilong God Bae Finisim?

9 Bihaen God finisim olketa organization wea duim nogud samting, wanem nao bae happen? Waswe, bihaen Armageddon bae eni organization stap long earth? Bible sei: “Iumi weitim wanfala niu skae and wanfala niu earth wea hem promisim, wea evri samting bae raeteous.” (2 Pet. 3:13) Oldfala skae and oldfala earth hem nao olketa gavman distaem and pipol wea sapotim olketa. Bihaen olketa finis, wanem nao bae changem olketa? “Wanfala niu skae and wanfala niu earth.” Datfala niu skae hem niu gavman, wea hem nao datfala Kingdom, wea Jesus Christ and 144,000 rul insaed. Datfala niu earth hem olketa pipol wea Kingdom bilong God bae rulim olketa. Jesus and olketa wea rul witim hem bae barava followim wei bilong Jehovah wea no laekem eni samting for olobaot. (1 Cor. 14:33) So disfala “niu earth” bae hem barava organize gud, bikos olketa gudfala man nao bae organizem olketa samting. (Ps. 45:16) Christ and 144,000 wea rul witim hem nao bae leadim olketa man hia. Tingim taem wea no eni nogud organization bae stap and wanfala organization wea hem no savve corrupt, hem nomoa bae stap for olowe!

JUNE 10-16

GUD SAMTING FROM BIBLE PSALMS 48-50

Parents—Strongim Wei wea Famili blo Iu Trustim Organization blo Jehovah

w22.03 22 ¶11

Worship blo Iumi for Jehovah Hem Mekem Iumi Hapi

11 Duim study seleva and famili worship. Lo Sabbath olketa Israelite no duim waka, and olketa iusim datfala day for duim olketa spiritual samting. (Eksodas 31:16, 17) Olketa Israelite wea faithful teachim olketa pikinini blo olketa abaotem Jehovah and gud samting wea hem duim for olketa. Distaem tu iumi need for markem taem for readim and studyim Bible. Diswan hem samting wea iumi duim for worshipim Jehovah and hem helpem iumi for fren gud witim hem. (Sams 73:28) And taem iumi duim famili worship, iumi savve helpem olketa pikinini blo iumi tu for fren gud witim Jehovah.—Readim Sams 48:13.

w11 3/15 19 ¶5-7

Iu Garem Staka Samting for Hapi Long Hem

“Olketa pipol bilong God, iufala wakabaot raonem Zion and kaontem olketa taoa bilong hem. Lukluk gud long bigfala wall and olketa taoa, mekem iufala savve storyim datwan long olketa wea bae born kam bihaen.” (Ps. 48:12, 13) Man wea raetem psalm encouragem olketa Israelite for go lukim Jerusalem. Tingim olketa naesfala taem wea olketa famili long Israel garem taem olketa go long datfala holy taon evri year for olketa festival and lukim temple wea barava luk naes! Datwan mekem olketa for laek storyim olketa samting hia “long olketa wea bae born kam bihaen.”

Tingim queen bilong Sheba wea firstaem hem no bilivim olketa story abaotem nambawan rul bilong Solomon and bigfala wisdom wea hem garem. Wanem nao mekem hem for bilivim samting wea hem herem? Hem sei: “Mi nating bilivim wanem mi herem gogo mi kam lukim nao long eye bilong mi.” (2 Chron. 9:6) Tru tumas, samting wea iumi lukim “long eye” bilong iumi savve barava affectim iumi.

Wanem nao iu savve duim for helpem pikinini ‘lukim seleva’ olketa nambawan samting long organization bilong Jehovah? Sapos iu stap klosap long branch office bilong Olketa Jehovah’s Witness, traem best for go visit long there. Tingim Mandy and Bethany. Tufala stap samting olsem 1,500 kilometer from Bethel. Nomata olsem, staka taem dadi and mami tekem tufala go visit long Bethel, and olketa duim diswan taem tufala hia pikinini yet. Tufala sei: “Taem mifala no visit yet long Bethel, mifala tingse Bethel hem strict tumas and hem for olketa olo pipol nomoa. Bat mifala meetim olketa young wan wea waka for Jehovah and olketa barava hapi! Mifala luksavve organization bilong Jehovah hem big tumas, and evritaem mifala visit long Bethel datwan helpem mifala for fren gud witim Jehovah.” Taem Mandy and Bethany lukim wei wea organization bilong God waka, datwan mekem tufala for pioneer, and waka samfala taem long Bethel.

w12 8/15 12 ¶5

Showimaot Iufala Olketa Citizen Bilong Kingdom!

5 Studyim history. Samwan wea laek kamap citizen bilong wanfala kantri maet need for lane abaotem history bilong gavman bilong datfala kantri. Olsem tu, olketa wea laek for kamap citizen bilong Kingdom shud lane gud abaotem datfala Kingdom. Iumi shud followim example bilong olketa son bilong Korah long Israel bifor. Olketa tinghae tumas long Jerusalem and ples for worship long there, and olketa laek for story abaotem history bilong datfala taon. Olketa no storyim datfala taon bikos hem luk naes, bat bikos hem “taon bilong nambawan King,” Jehovah. Long datfala ples for worship tu pipol savve lane abaotem Law bilong Jehovah and worshipim hem. Jehovah appruvim and lovem olketa hia wea worshipim hem. (Readim Psalm 48:1, 2, 9, 12, 13.) Distaem tu Jehovah garem organization long earth. Olsem olketa son bilong Korah, iumi shud laek for study abaotem history bilong organization bilong God, and storyim datwan long nara pipol. Taem iumi gohed lane abaotem organization bilong Jehovah and wei wea hem helpem pipol bilong hem, datwan bae mekem iumi barava sure Kingdom bilong God hem wanfala really gavman. Diswan bae strongim iumi for gohed talemaot gud nius abaotem Kingdom.—Jer. 9:24; Luke 4:43.

Faendem Gudfala Point

it-2-E 805

Riches

Olsem wanfala nation wea garem staka gud samting, olketa Israelite enjoyim wei for kaikai and drink (1Ki 4:20; Ec 5:18, 19), and riches wea olketa garem hem protectim olketa from olketa problem wea savve kamaot from wei for poor. (Pr 10:15; Ec 7:12) Bat, nomata hem plan blo Jehovah for olketa Israelite enjoyim staka gud samting from hard waka blo olketa (comparem Pr 6:6-11; 20:13; 24:33, 34), hem luksavve tu dat olketa need for kasem warning abaotem danger, lo wei for forgetim Hem wea givim olketa riches wea olketa garem and for start trustim olketa riches hia. (De 8:7-17; Ps 49:6-9; Pr 11:4; 18:10, 11; Jer 9:23, 24) Hem remindim olketa dat olketa riches hia hem temporary (Pr 23:4, 5), and olketa no savve givim lo God olsem ransom for sevem laef blo olketa from dae (Ps 49:6, 7), and taem man dae evri riches hia hem iusles nomoa (Ps 49:16, 17; Ec 5:15). Bible showim hao wei for barava tinghae lo olketa riches savve lead go lo wei for no honest wea diswan mekem Jehovah for no hapi. (Pr 28:20; comparem Jer 5:26-28; 17:9-11.) Olketa kasem encouragement tu for “honorim Jehovah witim olketa best samting wea [olketa] garem.”—Pr 3:9.

JUNE 17-23

GUD SAMTING FROM BIBLE PSALMS 51-53

Samting for Duim for Avoidim Olketa Serious Mistek

w19.01 15 ¶4-5

Hao Nao Iu Savve Protectim Heart Bilong Iu?

4 Long Provebs 4:23, datfala toktok heart hem minim mind bilong man or really wei bilong hem. (Readim Sams 51:6.) So diswan minim tingting bilong man, feeling bilong hem, why hem duim samting, and wanem hem laekem. Hem minim really wei or tingting bilong iumiseleva, and hem no wei or lukluk bilong iumi wea pipol lukim.

5 For helpem iumi minim why hem important for protectim heart, tingim disfala example abaotem wei for lukaftarem health bilong iumi. First samting, for iumi keepim body bilong iumi healthy, iumi mas kaikaim olketa healthy kaikai, and iumi need for exercise evritaem. Long sem wei, for protectim heart bilong iumi, iumi mas evritaem kaikaim spiritual kaikai and duim exercise, wea hem nao wei for showimaot faith long Jehovah. Iumi showimaot faith long hem taem iumi followim wanem iumi lanem and story abaotem wanem iumi bilivim. (Rom. 10:8-10; Jas. 2:26) Mek-tu samting, body bilong iumi maet hem luk healthy, bat insaed iumi garem sik. Long sem wei, taem iumi duim olketa spiritual samting evritaem, maet iumi tingse faith bilong iumi hem strong, bat iumi no luksavve olketa rong tingting maet grow insaed heart bilong iumi. (1 Cor. 10:12; Jas. 1:14, 15) Iumi mas tingim hao Satan laek for spoelem iumi thru long wei wea hem trae for mekem iumi garem sem tingting olsem hem. Hao nao hem duim datwan? And hao nao iumi savve protectim iumiseleva?

w15 6/15 14 ¶5-6

Iumi Savve Stap Klia Long Wei for Durong

5 Jehovah bae helpem iumi for rejectim dirty tingting sapos iumi prea for help bilong hem. Hem givim holy spirit for strongim iumi mekem iumi savve stap klia long wei for durong. Taem iumi prea long Jehovah, iumi savve talem long hem iumi laek for garem tingting wea mekem hem hapi. (Ps. 19:14) Iumi savve askem hem for lukluk gud long iumi nogud iumi garem eni nogud tingting insaed heart bilong iumi wea savve leadim iumi for duim sin. (Ps. 139:23, 24) Gohed askem Jehovah for helpem iu stap klia long wei for durong and for duim stret samting, nomata long taem wea datwan hem no isi.—Matt. 6:13.

6 Bifor iumi lanem truth maet iumi duim and enjoyim samfala samting wea Jehovah no hapi long hem, and maet iumi still garem feeling for laek duim olketa samting hia. Bat Jehovah savve helpem iumi for change and duim olketa samting wea mekem hem hapi. Olsem example, bihaen King David durong witim Bath-sheba, David repent and askem Jehovah for helpem hem gohed faithful and for garem “heart wea klin.” (Ps. 51:10, 12) Sapos iumi garem strong feeling for laek durong bifor iumi lanem truth, and iumi still garem olketa feeling hia, Jehovah savve helpem iumi for barava laek for obeyim hem and for duim stret samting. Jehovah savve helpem iumi for no garem dirty tingting.—Ps. 119:133.

Faendem Gudfala Point

it-1-E 644

Doeg

Wanfala man from Edom wea hem boss blo olketa shepherd blo King Saul, wea hem garem position for lukaftarem olketa narawan. (1Sa 21:7; 22:9) Doeg hem wanfala proselyte. Taem hem lo Nob, olketa “keepim hem front lo Jehovah,” maet hem for fulfillim eni promis, from hem no klin, or maet hem garem lebrosy. Lo there, Doeg lukim taem Hae Priest Ahimelech givim showbread and sword blo Goliath lo David. Bihaen, taem Saul story lo olketa servant blo hem and hem talem dat olketa plan for killim hem dae, Doeg talemaot wat hem lukim lo Nob. Afta Saul story lo hae priest and olketa nara priest lo Nob, and kwestinim Ahimelech, Saul givim order for olketa soldia killim dae olketa priest. Taem olketa no laek for duim datwan, Doeg followim komand blo Saul and killim dae 85-fala priest. Bihaen hem duim datfala nogud samting, hem finisim evri samting wea laef lo Nob, includim olketa pipol wea young and olo, and olketa animal tu.—1Sa 22:6-20.

From olketa smol toktok lo start blo Psalm 52, iumi savve David hem raet abaotem Doeg, hem sei: “Tongue blo iu, hem sharp olsem wanfala reza, Hem mekem olketa nogud plan and talem laea samting. Iu laekem olketa nogud samting winim gud samting, Wei for laea winim wei for talem stret samting. Iu wea tongue blo iu savve talem laea samting, Iu laekem evri toktok wea spoelem man!”—Ps 52:2-4.

JUNE 24-30

GUD SAMTING FROM BIBLE PSALMS 54-56

God Hem Stap Witim Iu

w06 8/1 24 ¶10-11

Duim Samting wea Wise and Fraet Long God!

10 Wantaem David ranawe go long Achish, wea hem king long Gath, wanfala taon bilong olketa Philistine wea hem nao hom bilong Goliath. (1 Samuel 21:10-15) Olketa servant bilong king accusim David and sei hem wanfala enemy bilong nation bilong olketa. Wanem nao David duim taem hem stap long danger hia? Hem prea strong long Jehovah. (Psalm 56:1-4, 11-13) Nomata David mas act olsem hem mentol mekem hem savve ranawe, hem savve hao Jehovah nao really wan wea sevem hem long wei for blessim samting wea David duim. Wei wea David depend evribit long Jehovah and trustim hem showimaot David hem barava fraet long God.—Psalm 34:4-6, 9-11.

11 Olsem David, iumi savve showimaot iumi fraet long God taem iumi trustim promis bilong hem for helpem iumi deal witim olketa problem bilong iumi. David hem sei: “Letem Jehovah leadim gogo bilong iu, and depend long hem, and hem nao bae duim samting.” (Psalm 37:5) Diswan no minim iumi givim go olketa problem bilong iumi long Jehovah and no duim eni samting for stretem olketa and expectim hem nao for stretem olketa problem bilong iumi. David hem no prea long God and then no duim eni samting. Hem duim samting wea hem fit for duim and hem iusim tu savve wea Jehovah givim long hem for deal witim problem wea kasem hem. Nomata olsem, David savve hao hem hard for man win from samting wea hemseleva duim. Iumi tu shud garem sem tingting. Bihaen iumi duim evri samting wea iumi fit for duim, iumi mas weit for Jehovah nao for duim samting. Tru nao, plande taem samting iumi fit for duim nomoa hem for depend long Jehovah. Long taem olsem nao iumi barava showimaot iumi fraet long God. Disfala toktok bilong David barava comfortim iumi: “Olketa wea fraet long Jehovah barava fren gud witim hem.”—Psalm 25:14.

cl 243 ¶9

No Eni Samting Savve Stopem Iumi for No Kasem Love Bilong God

9 Jehovah tinghae tu long wei wea iumi go ahed strong. (Matthew 24:13) Remember, Satan laekem iu for rejectim Jehovah. Each day wea iu stap loyal long Jehovah hem narafala day wea iu help for givim ansa long laea toktok bilong Satan. (Proverbs 27:11) Samfala taem wei for go ahed strong hem no isi. Olketa health problem, hard samting saed long selen, feel nogud tumas saed long feeling, and olketa nara hard samting savve mekem each day kamap wanfala test. Taem samting wea man expectim hem delay, diswan savve mekem hem feel wikdaon tu. (Proverbs 13:12) Taem man go ahed strong nomata hem kasem olketa challenge hia, Jehovah hem ting moa hae long hem. Dastawe King David askem Jehovah for keepim tias bilong hem insaed wanfala “skin botol,” and hem barava sure and sei: “Waswe, olketa no stap insaed long buk bilong iu?” (Psalm 56:8) Tru nao, Jehovah barava tinghae and rememberim evri tias and wei for safa wea iumi kasem taem iumi go ahed strong for loyal long hem. Diswan tu hem spesol long eye bilong hem.

w22.06 18 ¶16-17

Love blo Jehovah Savve Helpem Iumi for No Fraet

16 Satan savve iumi no laek for dae. And hem sei iumi bae willing for duim eni samting for sevem laef blo iumi, nomata for duim samting wea bae mekem iumi no faithful lo Jehovah tu. (Job 2:4, 5) Bat hem no tru! Nomata olsem, from Satan garem paoa for “mekem pipol for dae,” hem iusim datfala feeling for no laek dae for trae mekem iumi no obeyim Jehovah. (Heb. 2:14, 15) Satan savve iusim pipol for mekem iumi fraetem dae. For example, olketa wea againstim iumi savve sei olketa bae killim iumi dae sapos iumi no stop for worshipim Jehovah. Or maet iumi kasem big sik, and olketa doctor or olketa famili member wea no Witness laek forcem iumi for tekem blood transfusion, wea datwan hem brekem law blo God. Or samwan maet encouragem iumi for acceptim wanfala treatment wea bae mekem iumi no followim olketa Bible principle.

17 Nomata iumi maet dae, iumi savve Jehovah bae gohed for lovem iumi. (Readim Rome 8:37-39.) Taem samwan wea Jehovah lovem hem dae, hem bae gohed tingim datfala man olsem hem laef nomoa. (Luke 20:37, 38) Jehovah laekem tumas for mekem olketa for laef bak. (Job 14:15) Hem sendem kam spesol Son blo hem for dae for iumi mekem iumi savve “kasem laef olowe.” (John 3:16) Iumi sure Jehovah barava lovem iumi. So iumi no laek for lusim hem taem iumi sik or pipol sei olketa bae killim iumi dae. Bat iumi depend lo Jehovah for comfortim iumi, and givim iumi wisdom and strong for deal witim datwan. Hem nao wanem Valérie and hasband blo hem duim.—Sams. 41:3.

Faendem Gudfala Point

it-1-E 857-858

Savve Finis, Disaedem Firstaem

Nogud samting wea Judas Iscariot duim fulfillim Bible profesi and datwan showim Jehovah hem wat bae happen and wat bae kasem son blo hem. (Ps 41:9; 55:12, 13; 109:8; Ac 1:16-20) Nomata olsem, hem no fit for iumi sei God disaedem finis dat Judas bae duim datfala nogud samting. Olketa profesi talem finis dat man wea bae betrayim Jesus hem samwan wea klos lo hem, bat hem no talem hu nao bae duim datwan. And tu, sapos God disaedem finis wat Judas bae duim, datwan hem no fitim Bible principle. Diswan nao standard from Jehovah wea stap lo Bible: “No kwiktaem for markem man for duim waka insaed long kongregeson. No join insaed sin bilong olketa narawan. Keepim wei bilong iu klin.” (1Ti 5:22; comparem 3:6.) Jesus hem barava careful taem hem chusim 12-fala aposol blo hem, pruv wea showim datwan hem wei wea hem prea for full naet lo dadi blo hem bifor hem mekem disison. (Lu 6:12-16) Sapos olketa disaedem finis nogud samting wea Judas bae duim, datwan showim direction blo God hem no stret, and followim datfala principle hem olsem hem share insaed sin wea Judas hem duim.

So, pruv showimaot hao luk olsem lo datfala taem wea Jesus selectim Judas for kamap wanfala aposol, Judas no garem yet datfala nogud wei insaed heart blo hem. Hem letem “rut wea poison for grow” and spoelem hem, wea datwan leadim hem for go difren and hem acceptim, no direction blo God, bat hem letem Devil for leadim hem for kamap man for steal and man wea no faithful. (Heb 12:14, 15; Joh 13:2; Ac 1:24, 25; Jas 1:14, 15; lukim JUDAS No. 4.) Go kasem wanfala taem, Jesus seleva hem luksavve heart blo Judas hem go difren and savve nao dat Judas hem datwan wea bae betrayim hem.—Joh 13:10, 11.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem